Malo cvića, more, drača, sol. Najvažniji sastojci za prokušanu kombinaciju. Dodajte još malo slomljenih srca, malo vegete i hit je spreman za radijsko posluživanje. I netko neupućen bi na temelju tih tekstova mogao pomisliti da Dalmatinci još žive okruženi scenografijom iz meksičkih sapunica povijesne tematike, i to samo od ribarstva i motike te da ni mobiteli ni računala još nisu došli u ovaj dio svijeta pa se umjesto oko Facebooka ili ekrana televizije ljudi još svake večeri okupljaju oko komina.
Ili da se mjesto automobila koriste tovari, a suzama zalijeva “drača ispod maslina”.
A s pjesmom ili bez nje jedno ima šibenske botune, drugo umjesto gumba ima vezene svilene kopče, treće je šiveno tako da odaje dojam lažne kravate, dok četvrto oko struka ima decentan crveni pojas.
Vinko Coce je, nažalost, umra, pa sad govore da su dva najveća trogirska živuća simbola Gena i rafiol. A je, najbolji su trogirski rafioli! I veštiti. Od prije koji sat umijeće izrade i kultura odijevanja dalmatinskog veštita novo je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. I ne odijelo već način i kvaliteta šivanja jer kako razlikovati detalje ako odijelo dobije “zamrznut oblik”.
– Svi su ovi moji iz Trogira oduvijek išli u Italiju kupovati odijela. Pa reko, zašto ne bih ja nama ovdje krojio odijela, i to naša, hrvatska – prisjeća se Boris Burić Gena od kojeg je i krenula inicijativa da umijeće, vještina i kvaliteta izrade odjeće zaštiti jer – ne može se bilo što plasirati kao dalmatinski veštit.
I iako je odjeća u muzejskim vitrinama postala okamenjena, a njeno se značenje često pojavljuje kao statično i kruto, od te puke izložbene legende i danas je trga Gena i svojim šivaćim procesom postaje sam pojam identiteta dalmatinskog kraja.
“Vitez elegancije, ljubitelj umjetnosti i zaštitnik tradicije”
– Radim odijela za čovjekovu dušu – glasno kaže i onda zastane.
– Božji dar ne možeš dobiti diplomom i novcima nego vjerom, žrtvom i ljubavlju – opet stanka. Pogled mu bježi u stranu i na usnama prebire prave riječi kojima bi opisao svoje misli. Nakon par sekundi ih pronalazi i nastavlja s novom sigurnošću u glasu. Sigurnošću i srećom koju mu je ostavio u prosincu jedan od onih koji su za prigodu odlučili imati baš Genino odijelo.
– Kroz neumoljiv rad svijetu ste ispričali priču o odijelu. Kao što etimologija izražava porijeklo riječi, tako vaša životna priča izučava porijeklo odijela. Vaš veštit ne mogu riječima objasniti, samo mogu reći kako se u njemu osjećam kao vitez elegancije, ljubitelj umjetnosti i zaštitnik tradicije. Odijelo doista ima dušu koju ni etimologija ne može shvatiti koliko god se trudila – stoji napisano na posebnom mjestu u trogirskom ateljeu. I ponovno se u njemu zapali ona emocija dok veselo oko nas skače crna pudlica Zvjerko, njegov vjerni pratilac u poslu, ali i životu.
Govori da su ga s pet godina prozvali Genijalac pa se tako zadržao nadimak Gena. U trenu onda skoči u 15. godinu života, kada je za sebe sašio svoje prvo odijelo. Nije bilo dalmatinsko, već klasično, i tu je počeo brusiti svoju vještinu. Prvu mašinu otac mu je uzeo kreditom. Kasnije se i oženio, nije bio ni punoljetan pa dobio i prvo dijete. Još mladić, a već otac, morao je pronaći način kako da prehrani svoju obitelj. Tu je došla i ideja o dalmatinskim odijelima.
– Pa kad vidiš čovjeka u mom odijelu, ti ga moraš pogledati, htio ti to ili ne. Nevažno tko si, siromah ili bogataš, ti ćeš na tren zastati, zašutjeti i pogledati ga.
“Sve lebdi oko tebe, a djeluje elegantno”
Jer Gena je dalmatinsko narodno ruho uveo u svijet visoke mode…
– Odijelo je posebno, čovika minja. Mater i misto di si se rodio ne možeš prominit, a sve drugo možeš. Kad obučeš ovo odijelo, svi će te pitati čije je odijelo. Ne tribaš biti stručnjak da vidiš da je posebno. Ležernost, sklad, lipota. Sve lebdi oko tebe, a djeluje elegantno. Možeš se udebljati 5 do 7 kila i smršaviti 5 do 7 kila, a odijelo će izgledat k’o da je jučer sašiveno – kaže Gena. Jer, veli, ljudi od njega očekuju i imaju puno povjerenje kad dolaze na drugi kat u centru Trogira.
– Doša je momak jednom kod mene, odmah sam vidija da je skroman, ali sam cijenija šta je radi mene učinija skale da bi se popeja na drugi kat u butigu. Lipo san mu pokaza sve šta iman, a on se malo lecnija kad je čuja cijenu, znan ja da je visoka za normalnoga čovika, gruba su vrimena.
A onda san ja njega pita odakle je rodom, a on mi je reka jedno misto ovde gori, u trogirskoj Zagori. Pa san ga ja upita: “Imaš li ti ulja?” Momak se odma ozarija, a ja san se s njin iskompenzira, čak mu i da mali popust – šta inače ne dajen nikome! – i tako mu ispunija želju da se oženi u moje odijelo – izgovara dok u jednoj ruci drži cigaru. Zaboravi na nju, ugasi mu se nekoliko puta.
“Za škveranina ću se više potruditi…
– Meni je svejedno radio ja odijelo za multimilijunaša ili radnika sa škvera. Za obojicu ću se jednako potruditi, uložiti 60 sati rada i napraviti odijelo od 20 dijelova. I obojica će jednako platiti. Dobro, neću lagati, za škveranina ću se više potruditi. Ipak on mora izdvojiti nekoliko svojih plaća da bi kupio moje odijelo – kaže Gena.
Britanac Bernie Ecclestone, američki glumac Bill Murray, tenor Placido Domingo, vozač Formule 1 Sebastian Vettel, bivši tenisač Mario Ančić, arhitekt i autor zadarskih Morskih orgulja Nikola Bašić. Tu je i fotografija hrvatskog veleposlanika u Rusiji Tončija Staničića u Geninu odijelu dok se rukuje se ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Svi su ga oni nosili – s ponosom. I u tili čas shvatili vrijednost koju je Ministarstvo kulture i medija sada i zaštitilo.
– Ono što je za nematerijalnu kulturnu baštinu jest da nositelj ne može biti jedna osoba, ali ako se utvrdi da postoji zajednica koja to nosi i ima neko značenje onda to jest nematerijalno kulturno dobro. Gena ima stvarno bogati arhiv sa svih polja koji kažu da kada nose ovo odijelo zapravo izražavaju kulturni identitet, pripadnost Trogiru, Splitu, Dalmaciji, a onda i Hrvatskoj. I ono što je još dodatan značaj jest i da se dalmatinski veštit isključivo nosio u važnim životnim prilikama kao što su vjenčanja, krštenja i druge takve slične prigode – kazala je Jasna Popović, pročelnica Konzervatorskog odjela Trogir.
A Gena i trogirski KUD Kvadrilja i Narodna glazba aktivno će promicati to umijeće izrade i kulturu odijevanja dalmatinskog veštita – zaključak je to rješenja koje je u utorak napismeno stiglo u trogirski Konzervatorski odjel i nakon svega nekoliko dana u novom ljetu, ovu 2023. godinu učinilo godinom za pamćenje.