S dolaskom toplijeg vremena, zmije izlaze iz zimskog sna, pa stručnjaci upozoravaju sve koji borave u prirodi da budu oprezni kako ne bi došlo do ugriza zmije otrovnice. U Hrvatskoj živi oko 15 vrsta zmija, od kojih su tri otrovne: poskok, riđovka i planinski žutokrug. Ove zmije se prepoznaju po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi jasno odvojenoj od vrata i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza.
Otrov poskoka zgrušava krv, stoga je ključno da zdravstvene ustanove imaju protuotrov, odnosno antitoksin za otrov europskih zmija. Index je istražio koliko smo spremni za ovakve situacije, posjedujemo li dovoljne zalihe protuotrova, što učiniti u slučaju ugriza i koliko brzo treba reagirati.
Hrvatska ne proizvodi serum, godišnje se liječi do 15 ugriza
U Hrvatskoj se godišnje liječi od 10 do 15 ugriza zmija otrovnica, a serum moraju imati sve zdravstvene ustanove. Najviše hospitalizacija bilo je 2018. godine, s 36 pacijenata u stacionarnom dijelu i šest u dnevnim bolnicama. Hrvatski Imunološki zavod već godinama ne proizvodi serum jer nema dozvolu, a 2018. godine istekao je rok protuotrovima na zalihi. Trenutno se razmatra obnova proizvodnje, prenosi INDEX.HR.
– Vlada Republike Hrvatske dala je suglasnost Imunološkom zavodu za potpisivanje ugovora s odabranim najpovoljnijim ponuđačem za izgradnju tvornice za proizvodnju zmijskog protuotrova u Rugvici – priopćili su iz Vlade.
HALMED: Opskrbljenost tržišta antitoksinom je dostatna
Budući da u Hrvatskoj nema odobrenog lijeka protiv ugriza zmija, lijek se uvozi iz drugih država. Iz HALMED-a kažu da je opskrbljenost tržišta dostatna na temelju suglasnosti iz prethodne godine. Kada je riječ o lokalnoj opskrbljenosti lijekom, iz HALMED-a su uputili na Ministarstvo zdravstva, koje do zaključenja Indexovog teksta nije odgovorilo na pitanje posjeduje li svaka zdravstvena ustanova dovoljno doza lijeka i koja je njegova cijena. Lijek se primjenjuje isključivo u prisutnosti liječnika, a prvi kontakt s pacijentom najčešće imaju liječnici hitne medicine. Potvrđeno je da su županijski zavodi za hitnu medicinu na područjima gdje obitavaju zmije otrovnice opskrbljeni antiserumom, a zalihe imaju i bolničke ustanove.
– U izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi tijekom prošle godine evidentirano je 39 intervencija zbog ugriza zmije ili sumnje na ugriz zmije otrovnice. Antiviperini serum nije primijenjen ni u jednom županijskom zavodu za hitnu medicinu. Treba naglasiti da se antiviperini serum ne daje svakoj osobi koju je ugrizla zmija otrovnica ili se sumnja na ugriz. Najsigurnije je primjenjivati serum u bolničkim uvjetima – rekli su iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
U Hrvatskoj zabilježena tri smrtna slučaja
U posljednjih 20 godina zabilježena su tri smrtna slučaja od ugriza zmije u Hrvatskoj, uključujući dvije starije osobe i jednu bebu. Ovi slučajevi dogodili su se u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Ličko-senjskoj županiji. Najviše hospitalizacija zabilježeno je u Šibensko-kninskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
KBC Split ima najviše iskustva u liječenju otrovanja nakon zmijskih ugriza. Predstojnica Klinike za infektologiju, doc. dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja, izjavila je:
– Imamo dovoljnu količinu zmijskog protuotrova. Riječ je o antiviperinom serumu životinjskog podrijetla koji neutralizira zmijski otrov. Brzina primjene ovisi o kliničkoj slici, količini otrova u tijelu, blizini velikih krvnih žila mjestu ugriza i drugim čimbenicima. Serum se primjenjuje što ranije kod srednje teških i teških oblika trovanja, unutar prvih nekoliko sati od ugriza.
U slučaju sumnje na ugriz zmije otrovnice, osoba mora strogo mirovati, a ugrizena ruka ili noga treba biti imobilizirana. Ne preporučuje se isisavanje otrova niti stavljanje leda na mjesto ugriza. Simptomi uključuju vrtoglavicu, mučninu, povraćanje, slabost, oticanje limfnih čvorova, blijedu i hladnu kožu, ubrzan rad srca i pad krvnog tlaka. Osobu je potrebno hitno prevesti u bolnicu.
Mogu li životinje primiti lijek za ljudsku upotrebu?
Veterinarske ordinacije također moraju biti spremne za turističku sezonu kada se povećava broj ugriza zmija. Antitoksin proizveden za ljude nije registriran za liječenje pasa i mačaka, a zbog mogućih alergijskih reakcija primjena se mora pažljivo procijeniti uz pristanak vlasnika. Većina ugrizenih pasa preživi bez terapije antitoksinom, dok su mačke otpornije na ugrize.
U slučaju ugriza, vlasnicima ljubimaca savjetuje se da što prije potraže pomoć veterinara. Preživljavanje pacijenata na Veterinarskom fakultetu iznosi preko 95% bez primjene antitoksina.