Kada je riječ o krvnom tlaku, uvijek slušamo o opasnostima koje može izazvati visok tlak, no oni koji imaju problema s niskim krvnim tlakom, znaju da ni on nije tako bezazlen. Ako ste jedan od onih koji gotovo svakodnevno muku muče s nuspojavama poput vrtoglavice koje nizak tlak izaziva, pomno pratite što vam je činiti – piše tportal
Krvni tlak je tlak kojim krv djeluje na stijenke arterija u svakom dijelu tijela. Krv teče kroz krvne žile upravo zato što se nalazi pod određenim tlakom, a on je posljedica rada srca koje predstavlja svojevrsnu pumpu. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca (sistola) tlak se povisuje, a kod ulijevanja krvi u srce (dijastola) tlak se snizuje. Stoga se mjere dvije vrijednosti krvnog tlaka: gornja vrijednost, odnosno sistolički krvni tlak i donja vrijednost, dijastolički krvni tlak. Krvni je tlak promjenjiv, mijenja se tijekom dana i noći i podložan je mnogim vanjskim i unutarnjim čimbenicima. Te promjene su posljedica aktivacije brojnih mehanizama kojima organizam nastoji održati odgovarajući protok ovisno o promjeni životnih uvjeta.
Iako prihvatljiv tlak ovisi od čovjeka do čovjeka i toga kako se netko osjeća unatoč višem ili nižem tlaku, normalne vrijednosti sistoličkog tlaka su od 115 do 120 mmHg, a dijastoličkog od 75 do 80 mmHg, pa optimalan krvni tlak stoga iznosi 120/80 mmHg. Ako vam je barem jedna od dvije mjerene vrijednosti niža od normalne, znači da imate nizak tlak ili hipotenziju.
U medicini postoji nekoliko tipova hipotenzije, no najčešća je posturalna ili ortostatska hipotenzija, odnosno ona koja se najčešće javlja prilikom ustajanja, zbog utjecaja sile teže na cirkulaciju. Većina onih koji imaju problema s niskim tlakom zna da se u tom slučaju javljaju vrtoglavice popraćene crnjenjem pred očima, pa čak i slabijim sluhom s obzirom na to da mozak kratkotrajno ostaje bez kisika. Osoba u toj situaciji mora sjesti kako ne bi došlo do nesvjestice ili podići jednu nogu na krevet, a gornji dio tijela sagnuti prema naprijed.
Simptomi su niskog tlaka osjećaj slabosti, umora, osjećaj praznine u glavi, vrtoglavica, pad koncentracije, pomućenje vida, mučnina, ubrzano i plitko disanje, hladna i blijeda koža te žeđ, a mogu ga uzrokovati različita stanja poput dehidracije, depresije, bakterijske infekcije, kardiovaskularnih bolesti, obilnih krvarenja te ovisnosti o alkoholu i nikotinu.
Često je za nizak tlak kriva genetika, a iako ga ne možemo trajno izliječiti, postoje pravila kojih se treba pridržavati kako bisno ga držali pod kontrolom te si barem malo olakšali svakodnevicu.
Piti puno tekućine
Osobe s niskim tlakom trebaju pomno pratiti dnevni unos tekućine jer one povećavaju krvni tlak i sprečavaju dehidraciju. Preporučljivo je tijekom dana popiti dvije do tri litre vode, a ako žudite za slađim napicima, dobra su zamjena čajevi s niskokaloričnim sladilima. Osobama niskog tlaka često preporučuju kavu, no s njom treba biti oprezan. Kava, iako povisuje tlak, djeluje kao diuretik te je njen učinak kratkoročan, pa koliko brzo povisi tlak, jednako ga brzo i snizi. Zato je jedna šalica jutarnje kave sasvim dovoljna, a tijekom popodneva možete popiti zeleni čaj bogat teinom koji je zdraviji od kofeina – piše tportal