Uskrsna jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela dio su narodnih običaja vezanih uz najznačajniji kršćanski blagdan. Blagoslov jela stara je crkvena i pučka tradicija našega naroda.
Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs, prema crkvi, stoga, hita sva sila ljudi koji u svojim košarama nose jelo: jaja, kruh, pecivo, šunku, luk… Nose jelo na uskrsni blagoslov!
Kao i u svim drugim prilikama i tu ima pretjerivanja: jedni se trude pokazati sve što imaju pa jedva tegle košare, teže od njih samih… Drugi, pak, nose košarice u koje stane tek po jedna pisanica… Ipak, svima je stalo da za uskrsni doručak imaju blagoslovljeno jelo.
Uz blagoslovljeno jelo ljudi su u prošlosti vezivali brojne druge, ne baš vjerske, običaje i praznovjerja. Tako se govorilo da je grijeh čak i mirisanje blagoslovljena jela prije Uskrsa, a kamoli da ga se jede! U nekim se krajevima smatralo da takvo jelo ne smije okusiti tko nije bio na ispovijedi.
U Istri ili na Braču, prije no što bi se zagrizlo u blagoslovljeno jelo, valjalo je prožvakati poneki maslinov list. U Kastavštini pak, prvo je trebalo kušati blagoslovljeni luk, a kod bunjevačkih Hrvata hren – kao podsjećanje na to da nema slasti bez muke i gorčine, ni spasa bez križa! Blagoslovljena jaja čak se nisu smjela jesti, već su se čuvala zbog svoje “ljekovite moći”, piše Hrvatski informativni centar.