Zadarski arhitekt Nikola Bašić, čini se, pronašao je recept za “urbano uravnoteženje” Hrvatske, odnosno za razvojnu ravnotežu Hrvatske: nasuprot Zagrebu kao formalnoj i stvarnoj metropoli, predlaže formiranje nove urbane, gospodarske i društvene formacije triju dalmatinskih gradova (Zadra, Šibenika i Splita), koju je već nazvao svojim autentičnim neologizmom – Dalmapolis
Za tportal objašnjava svoju ideju i prvi put javno predstavlja kraće filmove s vizualizacijama po jednog zadarskog, šibenskog i splitskog projekta koji bi, za početak, promijenili lica ovih gradova i izazvali sinergijski učinak.
Za ovu priliku Bašić je predstavio projekte ‘Vrata Zadra’, ‘Šibenska okomica’ i ‘Splitorina’, uz napomenu da je koautor posljednjeg splitski arhitekt Neno Mikulandra: o svakome je Bašić kazao ponešto, no najprije je pojasnio pojam i ideju ‘Dalmapolisa’.
– To je autentični neologizam koja označava novu urbanu, gospodarsku i društveno političku formaciju, a koju generiraju oslobođene kohezivne silnice između triju dalmatinskih gradova: Zadra, Šibenika i Splita. Radi se o superponiranju triju nodalnih regija u novi urbani sustav, koji proizvodi kohezivna sila oslobođena izgradnjom autoputa A1, a koja čvorove Zadar 2, Šibenik i Dugopolje svodi na vremensku distancu od prosječnih tridesetak minuta vožnje, što je u metropolitanskim relacijama savladiva i prihvatljiva distanca – kaže Bašić.
Šibenska okomica
Šibenska okomica naziv je alternativnog sustava javnog komunalnog i turističkog prometa koji omogućuje povezivanje svih šibenskih znamenitosti, povijesne jezgre, Katedrale, kanala Sv. Ante i svih tvrđava šibenskog fortifikacijskog sustava, bez korištenja postojeće konvencionalne prometne infrastrukture.
Prvi element Šibenske okomice bio bi javni urbani eskalator između udvojenih renesansnih bedema, koji bi povezao Dolac s tvrđavom Sv. Mihovila. Na istom pravcu, kretanje bi se nastavilo žičarom do tvrđave Sv. Ivana a potom do Šubićevca. Na istoj urbanoj osi uspostavila bi se morska ‘vaporeto’ veza s kanalom Sv. Ante, tvrđavom Sv. Nikole i Jadrijom. Na Šubićevcu i u bivšoj vojarni Minerska, dakle na sjevernom i južnom polu Okomice, organizirali bi se terminali za turističke autobuse, koji bi posjetitelje, zavisno o izabranom itineraru, ostavljali na jednom terminalu, a sačekivali na drugom. Tako bi bilo moguće posjetiti sve šibenske znamenitosti ne dodirujući prometom zagušene gradske ulice.
Vrata Zadra
Nakon godina obilježenih uspješnim rastom, Zadar se postupno okreće kvalitativnom razvitku. Nagovještaj tog usmjerenja i njegov najbolji reprezentant, projekt je simboličkog imena – Vrata Zadra. Vrata Zadra najznačajniji je i najintrigantniji zadarski iskorak prema postupnoj, ali sveobuhvatnoj urbanoj rekvalifikaciji.
Ovaj projekt fokusiran je na područje Ravnica i utvrde Forte, zapušteni i podiskorišteni prostor iznimno velikog potencijala, koji se želi rekvalificirati i promovirati u suvremeno predvorje povijesnoga grada.
Predlažući rekonstrukciju fortifikacijskog sustava kanala i povratak izvornog urbanog identiteta utvrđenog grada – kamenog broda, projekt svojim prostornim i programskim smjernicama afirmira novo gledanje na buduću zaštitu i razvitak povijesnog Poluotoka, ali i Zadra u cjelini.
Splitorina
Splitska luka nalazi se pred razvojnim pragom. A kako je luka prapočelo svakog lučkog grada, onda je pred razvojnim pragom i cijeli grad Split. Razvojni prag splitska luka može prijeći samo ako se iz jednoznačne luke razvije u disperzirani lučki sustav. Neshvatljiva i savim neracionalana je upornost Splita da sav putnički, turistički, kruzerski i trajektni promet zadržava na stotinjak metara od Dioklecijanove palače.
Projekt Splitorina odgovor je na stratifikaciju, diversifikaciju i disperziju lučkih funkcija, temeljem čega se u području poljudske uvale, i na poluotoku koji je dijeli od vojne luke Lora, zasniva nova nautička, turistička i putnička luka te kruzerski home port, ali istodobno i značajni novi kapaciteti klupskih, sportskih i komunalnih vezova. Ovim projektom otvara se proces sveobuhvatne transformacije poljudske uvale, koja je, zbog uzusima stečenih prava ili uzurpacija pomorskog dobra, postala neartikulirana, javno nedostupna i nepropusna. Cijeli članak pogledajte ovdje