Column

Read columns list

Pitajte Nutricioniste

PITAJTE NUTRICIONISTE: Zašto baš mediteranska dijeta?

Foto: Pixabay
Ovoga puta nutricionisti Nikola i Roko otkrivaju koje su sve prednosti mediteranske dijete

Vjerujem da ne postoji onaj tko nije barem jednom pročitao ili čuo kako je mediteranska prehrana jedna od najzdravijih na svijetu zbog brojnih pozitivnih učinaka na zdravlje. Ujedno je ne samo najistraživanija, već i najdokazanija, odnosno prehrana iza čijih benefita u prevenciji najučestalijih kroničnih bolesti stoje najsnažniji znanstveni dokazi, stoga je više manje opravdano etiketirana kao „standardom“ pravilne prehrane i poželjnih prehrambenih obrazaca.

Karakteristična je prehrana, logično zemalja na Mediteranu, ponajprije Grčke, Cipra, Italije, Španjolske, a u tu skupinu ulazi i obalni dio Hrvatske na Jadranskom moru. Iako je sasvim jasno kako nabrojane zemlje ne mogu imati potpuno unificiranu, to jest homogenu prehranu, nakon cjelovitog analiziranja tipičnih prehrambenih navika njihovih stanovnika, uočen je niz zajedničkih obilježja koja se danas smatraju uvjetima prave mediteranske prehrane, a to su:

1) Visok unos voća, povrća, cjelovitih žitarica i leguminoza

2) Umjerena konzumacija ribe, peradi i crnog vina

3) Ograničen unos mlijeka i mliječnih proizvoda

4) Nizak unos crvenog mesa i rafiniranih ugljikohidrata

5) Maslinovo ulje, dominantan izvor masti u prehrani

Kada se to sumira na mikronutritivnoj i detaljnijoj razini može se reći kako mediteranska prehrana obiluje mononezasićenim masnim kiselinama, vlaknima i bioaktivnim komponentama (pr. antioksidansi), dok je siromašna polinezasićenim masnim kiselinama, zasićenim masnim kiselinama i hidrogeniziranim mastima.

Sada nakon što smo se pozabavili s odavno prožvakanom teorijom i činjenicama koje se znaju od prije i koje se neće mijenjati u budućnosti, hajdemo vidjeti što su pokazala podrobnija i „friškija“ znanstvena istraživanja... Dotaknuti ćemo se dva pitanja:

Koja je to hrana i koji su to mikronutrijenti zaslužni za preventivno djelovanje prema kardiovaskularnim bolestima te mogu li biti jednako učinkoviti ako ih se promatra izolirano ?

1) Plava riba – omega-3 masne kiseline

2) Maslinovo ulje – fitokemikalije, ponajprije hidroksitirosol i oleuropein

3) Voće i povrće – fitokemikalije, ponajprije polifenoli flavonoli

4) Cjelovite žitarice – vlakna 

5) Orašasti plodovi – „zdrave masti“, vlakna, fitokemikalije

Iako su istraživanja pokazala kako su to najvažnije „zvijezde“ u prevenciji KDV bolesti, isto tako je dokazano nešto što je još značajnije, naime kada se svaka od tih namirnica proučavala zasebno nije imala ni približno dobar učinak kao kompletna mediteranska dijeta.

Koja su na kraju  najdokazanija djelovanja mediteranske prehrane ?

U 2018. Godini je objavljen tzv. „Umbrela review“, pregledni rad koji je obradio ni više ni manje nego 13 meta-analiza observacijskih studija te 16 metaanaliza randomiziranih kontroliranih studija što je znači da su odlučili analizirati utjecaj mediteranske prehrane na 37 mogućih zdravstvenih parametara kod 12 800 000 ljudi. Poprilično ogroman pregledni rad koji je odlučio konačno donijeti najvjerodostojnije zaključke.

Znanost je u 2018. zaključila sljedeće: Dugoročna konzumacija mediteranske prehrane najsnažnije dokaze ima u svrhu sljedećih djelovanja: 


Smanjenje smrtnosti

Smanjenje rizika za KDV


Smanjenje incidencije karcinoma


Smanjeni rizik za neurodegenerativne bolesti (ponajprije Alzheimerova bolest i demencija)


Smanjeni rizik za dijabetes


PITANJA:

1. Poštovani, srdačno Vas pozdravljam i ovim bih Vas putem htjela upitati za mišljenje po pitanju dvaju proizvoda čiji me sastav zanima. Jesu li štetni i kavim ih obrocima smatrate?

My protein proteinski prah s okusom čokolade (uzimam1 mjericu) 3x tjedno nakon treninga Čokolino fit

Odgovor: My protein whey koncentrat s okusom čokolade je tipičan predstavnik danas sve popularnijih dodataka prehrani tzv. whey koncentrata ili izolata. Iako gotovo svaki ozbiljniji vježbač konzumira whey proteine, iako oni nisu neophodni, naprotiv ukoliko se dnevne potrebe na proteinima ostvare hranom, tada konzumacija whey proteina u svrhu očuvanja ili povećanja mišićne mase i nema nekog smisla. S druge strane ukoliko hranom ne unosite dovoljno proteina, tada whey proteini mogu biti vrlo praktični i ekonomični izvori proteina. Iako će se naći oni koji ne odobravaju whey proteina s okusom zbog prisutnih umjetnih zaslađivača, takvi stavovi nisu argumentirani, štoviše umjetni zaslađivači prisutni u whey proteinima s okusom se nalaze u takvim minornim količinama koji prema svim znanstvenim istraživanjima nemaju negativan utjecan na ljudsko zdravlje. Stoga ukoliko Vam konzumacija whey proteina nakon treninga omogućava lakše ostvarivanje vaših dnevnih proteinskih potreba, samo naprijed.

Čokolino fit je nutritivno „nabildanija“ i bogatija verzija u odnosu na klasični čokolino, međutim i kao takva nije nekakva genijalna namirnica. Radije bismo preporučili odabir zobenih, raženih ili ječmenih pahuljica koje za višestruko nižu cijenu osiguravaju veći unos hranjivih tvari po jedinici mase.

2. Zanimaju me nutritivne vrijednosti izdanaka divlje šparoge, trešanja, borovnica te limuna.

Sve navedene namirnice dijele zajedničke osobinu, visoke su nutritivne, a niske energetske gustoće, u prijevodu po jedinici mase sadrže malo kalorija, a mnogo hranjivih tvari poput vitamina, mineralnih tvari te fitokemikalija.

Krenimo od šparoga. Šparoge na 100 g sadrže samo 20 kcal pri čemu sadrže 2,2g proteina, a ostatak kalorija dolazi djelomično iz vlakana, djelomično iz šećera, masti gotovo izostaju u sadržaju šparoga. Od vitamina, treba naglasiti kako već tih 100 g šparoga zadovoljava 52 % od dnevne preporučene doze vitamina K, 15 % dnevne preporučene doze vitamina A, 13 % dnevne preporučene doze vitamina B9 te 9 % dnevne preporučene doze vitamina C. Što se tiče mineralnih tvari, šparoge nisu superbogat izvor mineralnih tvari, ali primjerice na 100g sadrže 12% od dnevne preporučene količine željeza, 9 % od dnevne preporučene količine bakra te 8 % od dnevne preporučene količine mangana.

Trešnje na 100 g sadrže 63 kcal od čega većina dolazi iz šećera te su za razlike od šparoga nutritivno nešto siromašnije, naime ne sadrže tolike količine vitamina i mineralnih tvari. Ipak možemo istaknuti kako 100g trešanja sadrži 12 % od dnevne preporučene doze vitamina C. Međutim zanimljive su nam jer sadrže melatonin, hormon sna tako da mogu skratiti vrijeme usnivanja, a zahvaljujući prisutnim fitosterolima mogu sniziti razine LDL kolesterola.

Borovnice, na 100 grama sadrže 57 kcal te 2,4 grama prehrambenih vlakana. Jedno su od voća s najnižim glikemijskim indeksom tako da su jako pogodne za dijabetičare. Konzumacija 100 grama borovnica će ostvariti 24 % od dnevne preporučene doze vitamina K te 16 % od dnevne preporučene doze vitamina C. Od mineralnih tvari bogate su manganom. S obzirom da obiluju polifenolima, zapravo je glavna nutritivna benefit borovnica njihovo antioksidativno djelovanje u borbi protiv slobodnih radikala.

Limun na 100g sadrži samo 20 kcal. Pa iako obiluje vitaminom C (čak 77mg na 100 g), nije najbolji izvor vitamina C kojeg možete pojesti, naime kivi i paprika sadrže na istu količinu veće količine.

Svakog ponedjeljka očekujte zanimljivu temu iz područja nutricionizma, a uz to Roku i Nikoli možete postaviti i pitanja u vezi prehrambenih navika na koja će vam vrlo rado odgovoriti. Pitanja možete postaviti u komentare na Facebook objavu ili poslati na mail info@dalmacijanews.hr

Mon Apr 15 2019 20:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

PITAJTE NUTRICIONISTE: Trebamo li izbaciti životinjske proizvode?

Foto: D.N.
Najlakši je način sve nutritivne potrebe zadovoljiti raznovrsnom i cjelovitom prehranom, kombinacijom namirnica biljnog i životinjskog podrijetla.

Kako bi iz dana u dan vršili životne aktivnosti trebamo hranu. Pravilan unos makro i mikro nutrijenata uz prisutvo bioaktivnih spojeva omogućit će adekvatnu funkcionalnost organizma. Najlakši je način sve nutritivne potrebe zadovoljiti raznovrsnom i cjelovitom prehranom, kombinacijom namirnica biljnog i životinjskog podrijetla. 

Čovjek se evolucijski adaptirao na životne uvjete, između ostalog i na biljni i životinjski „materijal“ kojim je bio okružen i koji mu je bio dostupan prilikom traženja izvora energije i hranjivih tvari. Stoga nas anatomija i fiziologija našeg probavnog sustava definira kao svejede, odnosno spremni smo na konzumaciju hrane i biljnog i životinjskog podrijetla.

Pri tome većinu svojih kalorija unosimo biljnom hranom pa možemo reći kako većina ljudi na svijetu ima dominantno biljnu prehranu, no ne i isključivo biljnu. Iako je odveć poznata i dokazana korelacija između većeg unosa cjelovitih namirnica biljnog podrijetla i duljeg životnog vijeka te manje incidencije kroničnih nezaraznih bolesti, najveća se dugovječnost ostvaruje kada se na to pridoda niska do umjerena konzumacija namirnica životinjskog podrijetla kao što je slučaj primjerice kod konzumenata mediteranske prehrane.

Znači li to da bez životinjskih namirnica ne možemo preživjeti? Ni blizu tome, dapače možemo zadovoljiti većinu svojih nutritivnih potreba, no isključivo hranom, sve nažalost ne. Vitamin B12 se u hrani biljnog podrijetla gotovo ne nalazi ili isključivo u tragovima, a esencijalan je komponenta kao i još nekolicina nutrijenata kojima biljna hrana ili ne obiluje ili sadrži oblik smanjene bioiskoristivosti. Posljedično, većina dugogodišnjih vegana koja ne poseže za dodacima prehrani ima manjak vitamina B12 te povećani rizik za manjak određenih nutrijenata, što u konačnici može narušiti kvalitetu života.

A što ako ne jedemo samo meso? 

Ako konzumiramo dovoljne količine ribe, jaja te mliječnih proizvoda tada to ne predstavlja nikakav problem te u kombinaciji s raznovrsnim namirnicama biljnog podrijetla zadovoljavamo sve svoje nutritivne potrebe.

Stoga zapamtite, ako je vaš razlog nekonzumiranja hrane životinjskog podrijetla zdraviji i duži život, najvjerojatnije ste u zabludi. 

Svakog ponedjeljka očekujte zanimljivu temu iz područja nutricionizma, a uz to Roku i Nikoli možete postaviti i pitanja u vezi prehrambenih navika na koja će vam vrlo rado odgovoriti. Pitanja možete postaviti u komentare na Facebook objavu ili poslati na mail info@dalmacijanews.hr
Mon Apr 22 2019 17:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

PITAJTE NUTRICIONISTE: Nenormalno je postalo normalno!

U novoj kolumni Roko i Nikola osvrnuli su se na zapadnjački način prehrane i kakve posljedice može imati po zdravlje

Način života kakav prevladava danas je sve samo ne nešto što je fiziološki i psihološki prirodno, normalno i odgovarajuće za homo sapiensa. Možemo se dotaknuti svih životnih aspekata koji su se negativno promijenili poput ljudskih vrijednosti, ljudskih odnosa, materijalističkog pristupa, iskrivljenog pogleda na život kronično uzrokovanog medijima te u posljednje vrijeme društvenim mrežama, no ja ću se ipak detaljnije osvrnuti na prehrambene i tjelesne navike koje su se dobrano ukorijenile u današnje društvo.

Zapadnjački način prehrane, okarakteriziran učestalom konzumacijom velikih količina „brze hrane“, „praznih kalorija“, u prijevodu hrane koja je sadrži jako mnogo energije, a istovremeno vrlo malo hranjivih tvari je kritičan problem iako toga uopće nismo svjesni. 

Zašto nismo svjesni ?

Zato što kratkoročno ne osjećamo nikakve posljedice, primjerice jedna epizoda u McDonaldsu i natrpavanje hranom nikoga neće ubiti, evenutalno može izazvati probavne probleme, nadutost, ništa strašno zar ne ? Međutim ako druga epizoda slijedi već za dva dana u Burger Kingu, a treća dan nakon u nekoj ćevabdžinici, onda dugoročno „izazivamo vraga“, osobito jer svaka sezona ima preko 100 epizoda, a svake godine je nova sezona. Shvaćate što želim reći.

Kako u životu ništa ne dolazi preko noći bilo to dobro ili loše, već je sve stvar kontinuirane akcije, takva je situacija i s prehranom. 

Već od malih nogu krećemo s lošim prehrambenim navikama, kao da istražujemo sve moguće prehrambene poroke ovog svijeta. Sav asortiman lokalnih pekara učimo usporedno s pisanjem malih pisanih slova, još nismo krenuli ni učiti engleski jezik, a već perfektno fluentno baratamo nazivima jela koje su „glavne zvijezde“ lanaca brze hrane dok su voće i povrće „državni neprijatelj broj jedan“.

Do kraja osnovne škole već smo usvojili loše prehrambene navike, zapravo postali smo ovisni o njima, a kao rezultat toga naša je prehrana nezdrava.

Već se tu mogu vidjeti prve posljedice, prekomjerna tjelesna masa, pretilost, slaba kardiovaskularna i respiratorna kondicija, nutritivni deficiti, loša krvna slika... 

Prema podacima iz 2016. u RH 33 % dječaka te 20 % djevojčica je pretilo s rizikom od 60 % da će takvi biti i u odrasloj dobi. Sad netko će pomisliti dijete ima koje kilo viška neće mu se ništa dogoditi. Realno to je kao da pustiš dijete vani da se igra u majici na kratke rukave, a temperatura je ispod ništice. Bolje je sprječiti nego liječiti, ali kako ćemo sprječiti ako nismo dovoljno svjesni što to trebamo sprječiti.

I nažalost vrlo brzo nastaju ozbiljni problemi, kronične nezarazne bolesti: dijabetes tip 2, kardiovaskularne bolesti, hipertenzija, vrlo često možemo reći kako osobe s vremenom ulaze u stanje metaboličkog sindroma.

Iako su to alarmantni zdravstveni problemi, nerijetko osim tijela, u problemu je i mentalno zdravlje. Osobe postaju nesretne, depresivne, često neprihvaćene u društvu stoga ako se u ovakvim trenucima ne promijeni životni stil i nastavi s nekvalitetnim načinom života budućnost nikako ne može biti svijetla. Srčani udar, moždani udar, karcinomi najopasnije su manifestacije i samim time najčešći uzročnici smrti kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.

Istina je kako ljudi imaju sve manje slobodnog vremena, kupovna moć slabi i što je najvažnije sve manje razumno razmišljanju ili uopće ne razmišljaju. Tu dolazimo do stereotipa kako pravilna ili ti ga zdrava prehrana zahtijeva preveliku posvećenost, vrijeme, razmišljanje, novac. 

Za većinu ljudi to su razlozi kojima opravdavaju nekvalitetu vlastite prehrane međutim samo su malim djelom u pravu jer „gorivo“ koje svakodnevno ubacujemo u sebe je fundamentalna nužnost svakodnevnog življenja. Za kraj plastičan primjer, ako svoje auto napuniš krivim gorivom i to ponoviš par puta pokvarit će se... ljudsko tijelo je također „stroj“ koji optimalno funkcionira samo kada je svaki njegov dio savršeno „podmazan“.

Svakog ponedjeljka očekujte zanimljivu temu iz područja nutricionizma, a uz to Roku i Nikoli možete postaviti i pitanja u vezi prehrambenih navika na koja će vam vrlo rado odgovoriti. Pitanja možete postaviti u komentare na Facebook objavu ili poslati na mail info@dalmacijanews.hr

Mon Apr 08 2019 18:07:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

PITAJTE NUTRICIONISTE: Tri osnovna principa pravilne prehrane!

Foto: croring
U novoj kolumni Roko i Nikola otkrivaju ključna pravila za bolju prehranu i odgovaraju na postavljenja pitanja

1) RAZNOLIKOST  prosto rečeno u svoju prehranu treba uključiti sve grupe hrane kako bi zadovoljili naše fiziološke prehrambene potrebe, u prijevodu unosimo sve esencijalne tvari kako bi naši organski sustavi mogli adekvatno funkcionirati. Primjerice, ako kroz hranu ne zadovoljimo dnevne potrebe na proteinima (aminokiselinama) dogodit će se katabolizam, naše tijelo će razgrađivati vlastite proteine u mišićima čime gubimo na mišićnoj masi te nam se posljedično smanjuje bazalni metabolizam. Ukoliko ne unosimo dovoljne količine željeza, razvit će se anemija; ukoliko nemamo dovoljne količine vitamina K zgrušavanje krvi će biti otežano; s manjkom vitamina A javit će se noćno sljepilo. Ako ne unosimo dovoljno prehrambenih vlakana, postoji rizik od disbalansa dobrih bakterija u našem debelom crijevu što može biti povezano s većim rizikom od depresije i infektivnih bolesti. 

Ne treba zaboraviti niti pozitivne interakcije između komponenti različite hrane, primjerice željezo će se iz zobenih pahuljica bolje apsorbirati uz vitamin C iz kiwija, likopen iz rajčice će se bolje apsorbirati uz bučino ulje, a ukoliko ste se sunčali 15 ili više minuta te nakon toga konzumirali mlijeko ili mliječni proizvod bolje ćete apsorbirati kalcij iz mlijeka zbog neposredno prije sintetiziranog vitamina D.

2) UMJERENOST- ovaj pojam se odnosi na unos energije, zasićenih masti, dodanog šećera, soli i alkohola. Pođimo od energije i pogledajmo na ekstremnom, ali teoretski mogućem primjeru što zapravo znači umjerenost. Pojedinac koji ne želi povećati svoju tjelesnu masu, a jede mnogo voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova... ukoliko i s tom nutritivno bogatijom i „zdravijom“ hranom unosi više kalorija nego što ih troši njegova kilaža će se povećati. 

Ipak slučaj neželjene povećanje tjelesne mase je iznimno izgledniji kod osoba koje jedu više „junk fooda“ i rafiniranih proizvoda jer je takva hrana energetski gušća i lakše se ostvaruje veliki kalorijski unos. U prijevodu, kada bismo usporedili 100 g čipsa od paprike i 100 g jabuke, prva opcija sadrži 500-ak kcal (kilokalorija) više. 

Spomenut ću i alkohol koji ipak prema najnovijim znanstvenim zaključcima, čak u manjim i umjerenim ima negativan učinak na zdravlje. Primjerice čaša crnog vina na dnevnoj bazi iako pokazuje antioksidativni i protektivni učinak na kardiovaskularni sustav, sumarno ima više štete nego koristi. Međutim negativan učinak alkohola u crnom vinu jedva nadvladava pozitivne učinke antioksidansa tako da, ukoliko imate naviku i uživate u jednoj čaši crnog vina dnevno, nema potrebe da sebi uskraćujete taj gušt. Slična priča je i s jednom pivom nakon tjelesne aktivnosti. Naravno s povećanjem učestalosti pijenja i količine alkoholnih pića, raste i njegov negativan učinak na pojedinca.

3) RAVNOTEŽA- Niti jedna namirnica nije zabranjena! Čovjek u svojoj prehrani može uključiti apsolutno sve namirnice, međutim, ono što stvara razliku između pravilne i nepravilne prehrane jest koliko česte i u kolikim količinama se pojedine namirnice jedu. Hajdemo opet na neki primjer kako bi to bolje dočarali. 

Osoba je pojela za doručak dvije čokoladne krafne, ali je za ručak pojela srdele s „gradela“ i kuhani krumpir s blitvom i maslinovim uljem te popila narančadu, dok je za večeru pojela komad purećih prsa, integralnu rižu, zelenu salatu te bananu. Kada bi zbrojili i analizirali sva tri obroka, ukupno je njezina prehrana uravnotežena i pravilna

Eto, u ovome ste tekstu vidjeli da pravilna prehrana ne znači da apsolutno svaka hrana koju pojedete mora biti „organska“, „superfood“ „egzotična“ već je sve uključeno: od pizze, grickalica pa do kuhane brokule i brazilskih oraha, ali naravno uz dominaciju cjelovite, nutritivno bogatije hrane. Ispoštujte 3 osnovna principa i pravilna prehrana je vrlo lako ostvariva bez nekih velikih odricanja jer, zapamtite, ništa u prehrani nije crno-bijelo.



PITANJA:

Čime da se hranim ? Alergična sam na mlijeko, mahunarke ! Dijabetičar sam ! Imam iritabilna crijeva.

Ukoliko ste zaista alergični na mlijeko tada ste zapravo alergični na proteine mlijeka, međutim ukoliko vam sama konzumacija mlijeka izaziva crijevnu nelagodu tada ste vjerojatnije intolerantni na laktozu.Ukoliko je riječ o drugom slučaju, tada umjesto običnog mlijeka možete piti ono bez laktoze ili jednostavno prednost dati fermentiranim mliječnim proizvodima koji su „probavljiviji“ od običnog mlijeka. U slučaju potpune ne konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda tada postoji opravdan rizikod deficita kalcija, stoga ga treba potražiti u drugim dobrim prehrambenim izvorima kao što su: raštika, špinat, naranča, sardine u konzervi, sezamove sjemenke i sušene smokve. S obzirom da ste dijabetičar treba voditi računa o glikemijskom indeksu te glikemijskom opterećenju hrane i težiti konzumaciji namirnica niskog i umjerenog glikemijskog indeksa. Definitivno s raznolikom prehranom baziranom na cjelovitim namirnicama unutar koje će biti zastupljeno mnogo cjelovitih žitarica,orašastih plodova, voća, povrća, plave ribe... Nećete pogriješiti.

Sindrom se iritabilnog crijeva (IBS) javlja čak u 10 – 15 % odraslih osoba, a uzrok je multifaktorijalan. Osobe s IBS-om često osjetepoboljšanje nakon primjene low FODMAP prehrane, odnosno prehrane siromašne fermentabilnimoligosaharidima, disaharidima, monosaharidima i poliolima. Isto tako se kod IBS-a savjetuje i konzumacija hrane bogate topljivim vlaknima ili primjerice uzimanje direktno takvih vlakana (psyllium), a pomoći može i ulje paprene metvice te uzimanje probiotičkih pripravaka.

Koliko su zdravi rižini krekeri i u kolikoj količlini ?

Hranu ne treba djeliti na zdravu i nezdravu, jer sva hrana koja se nađe na tržištu je tehnički zdravstveno ispravna. Međutim pojam zdravo ili nezdravo možemo spomenuti u kontekstu prehrane pa tako prehrana zaista može biti zdrava ili nezdrava ovisno o učestalosti i dozi namirnica koje je sačinjavaju. Rižini su krekeri sami po sebi nutritivno siromašan proizvod, sadrže niske razine vitamina, mineralnih tvari i bioaktivnih komponenti, stoga se ne bi trebali često konzumirati, no to naravno ne znači da su zabranjeni.  Primjerice s obzirom da su visokog glikemijskog indeksa te bogati ugljikohidratima teoretski mogu biti solidna opcija u periodu nakon tjelesne aktivnosti u svrhu nadoknade glikogenskih zaliha.

Redovito treniram, hranim se relativno okej, ali me zanima kako da najbolje oblikujem trbuh pošto sam s njim nezadovoljna..mršava sam samo bih ga malo htjela učvrstiti.

S ovim smo pitanjem često suočeni, međutim univerzalnog odgovora jednostavno nema. Jednadžba gubitka tjelesne mase, posljedično masne je vrlo jednostavna unosi manje kalorija nego što ih trošiš... Zakon termodinamike. Kakogod, za optimalan rezultat osim zadovoljenja prvog uvjeta, tzv. kalorijskog deficita također treba povećati unos proteina na barem 2 g/kg TM kako bi se zadržala većina tjelesne mase tijekom mršavljenja. S obzirom da ste mršavi, vjerojatno gubitak kilograma nije najpametnija ideja, možda bi ste trebali razmisliti o dobitku mišićne mase za početak pa tek onda u drugom koraku ići na gubitak masnog tkiva.  U oba slučaja bi bilo poželjno uključiti trening snage.


Svakog ponedjeljka očekujte zanimljivu temu iz područja nutricionizma, a uz to Roku i Nikoli možete postaviti i pitanja u vezi prehrambenih navika na koja će vam vrlo rado odgovoriti. Pitanja možete postaviti u komentare na Facebook objavu ili poslati na mail info@dalmacijanews.hr

Mon Apr 01 2019 12:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

PITAJTE NUTRICIONISTE: Formula savršene prehrane ne postoji!

Foto: PIXABAY
U novoj kolumni posvećenoj zdravoj prehrani, Roko i Nikola otkrivaju što je važno kako bi se posvetili zdravom načinu života

Prije nego što krenemo pisati o tome što obuhvaća termin pravilna prehrana, najjednostavnije moguće ćemo definirati pojam nutricionizma kao znanosti o ljudskoj prehrani. Svi često čujemo pojmove kao što su „pravilna“, „optimalna“, „zdrava“, „adekvatna“, „savršena“ prehrana. Svaki dan nas mediji bombardiraju mnogim senzacionalizmima u području prehrane pa stoga nije ni čudno što na internetu i u novinskim člancima možemo vidjeti samoprozvane „nutricioniste“ koji promoviraju svoje famozne prehrane, dijete kao „eliksire života“, a zapravo se većinom radi o pristranim, znanstveno neutvrđenim i nedokazanim tvrdnjama i činjenicama. 

Formula savršene prehrane ne postoji! 

Svi smo mi specifične jedinke s unikatnim genetskim kodom i izloženi smo različitim vanjskim uvjetima života, stoga ne postoji dobitna kombinacija hrane koja će svima jednako dobro odgovarati. Međutim, postoje utvrđene prehrambene preporuke, prehrambene smjernice te osnovni principi pomoću kojih pojedinac može optimizirati svoju prehranu te je nazvati  „zdravom“ jer će od nje imati višestruke zdravstvene benefite te što bolje iskoristiti vlastiti genetski potencijal. Generalno bismo pravilnu prehranu mogli okarakterizirati kao onu koja zadovoljava fiziološke potrebe pojedinca, a da pri tom ne umanjuje psihološke i sociološke aspekte života.

Prijeđimo na stvar. Čovjek nikada nije imao ovakvo izobilje hrane kakvo vlada danas, razvojem poljoprivredne i industrijske revolucije strelovito se povećao broj i količina dostupne hrane što brzina mijenjanja gena nije mogla pratiti pa se pojavio nesklad. 

Primjer su hormonski mehanizmi našeg tijela koji lakše kontroliraju nedostatak nego suvišak hrane jer, logično, u ne tako davnoj prošlosti čovjek je imao neredovitu i oskudnu opskrbu hranom. Sklonost slatkom i masnom je naše pretke vodila prema bogatim izvorima energije, stoga je danas evolucijski uvjetovana, rekli bismo „urođena“ i predstavlja problem u vidu sve većeg broja pretilih i gojaznih ljudi koji nerijetko obolijevaju od kroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, cerebrovaskularne bolesti, dijabetes, karcinom). Upravo zato treba uvažavati znanstveno potvrđene principe prehrane: raznolikost, umjerenost i ravnotežu.

Svakog ponedjeljka očekujte zanimljivu temu iz područja nutricionizma, a uz to Roku i Nikoli možete postaviti i pitanja u vezi prehrambenih navika na koja će vam vrlo rado odgovoriti. Pitanja možete postaviti u komentare na Facebook objavu ili poslati na mail info@dalmacijanews.hr
Mon Mar 25 2019 16:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin