Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/538e3fc517994225078b3214/80
Foto: Screenshot YouTube

Informatika postaje obvezni predmet u osnovnim školama

Objavljene su neke od najvećih novina u planu Ministarstva znanosti i obrazovanja kad je u pitanju nastavni plan i program. Polaznicima petih i šestih razreda povećat će se broj obaveznih školskih sati, što bi vjeronauk moglo prebaciti u suprotnu smjenu, a škole će u Hrvatskoj angažirati još najmanje 80 profesora kako bi informatika postala obavezni predmet u osnovnim školama. Naime, to su neke od najvećih novina u planu Ministarstva znanosti i obrazovanja.

U jeku sukoba između ministrice Blaženke Divjak i premijera Andreja Plenkovića oko kurikularne reforme, Ministarstvo obrazovanja potvrdilo je kako se od školske godine 2018./19. uvodi predmet informatika, i to kao obavezni. Prvi kreću učenici petih i šestih razreda, a godinu kasnije sedmog i osmog razreda. "Za uvođenje informatike kao obveznog predmeta - imamo pripremljene kurikularne dokumente koji su dorađeni prema primjedbama u javnoj raspravi. Također, djelomice su osigurana sredstva za opremu škola i edukaciju nastavnika preko projekta e-Škole te u državnom proračunu", kazali su Indexu iz Ministarstva obrazovanja odgovarajući na upit što je do sada konkretno napravljeno kako bi se informatika uvela kao obvezni predmet i koji su to potezi koji su različiti od onih bivših ministara HDZ-a ili Kukuriku koalicije, u kojoj je također percipirao HNS.

U ministarstvu naglašavaju da informatika suvremenom obrazovanju mora biti mnogo više od poznavanja tehnologije, ona mora biti i uključivanje algoritamskog načina razmišljanja te podizanje razine digitalne pismenosti u sklopu svih predmeta. Ipak, bivši ministar Vedran Mornar u studenom je 2015. godine zaključio da će do 2022. godine kroz projekt ‘e-Škole’ biti uloženo 180 milijuna eura kako bi 50 posto hrvatskih škola postalo 'digitalno zrelima', uz zaključak kako nema novca za uvođenje informatike kao obveznog predmeta u osnovne škole.

Drugim riječima, jedan od najvećih problema uvođenja informatike u osnovne škole svakako je novac, što je jasno i aktualnoj ministrici Divjak. "U pilot projektu e-Škole koji vodi CARNet imamo oko 300 milijuna kuna europskih sredstava iz Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Namjera je nastaviti i dovršiti projekt sljedeće godine, kako je i planirano, te pokrenuti veliki projekt vrijednosti oko milijardu kuna. Riječ je o nastavku projekta e-Škole", kazali su o financijskoj konstrukciji dodajući da pilot projekt e-Škole, koji je počeo još prošle godine, obuhvaća oko 10 posto škola, njih 151, dok bi ih velikim projektom koji bi krenuo 2018. bilo obuhvaćeno negdje između 60 i 80 posto škola.

"Ostatak sredstava osigurao bi se iz drugih projekata, europskih fondova te iz državnog proračuna", tvrde u Ministarstvu obrazovanja dodajući da je plan 100 postotni obuhvat škola s informatikom za godinu dana. "Ne možemo odmah uvesti informatiku u sva četiri razreda (od 5. do 8. razreda) jer se kurikulum gradi, informatika za sedme i osme nadovezuje se na sadržaj i ishode učenja za pete i šeste razrede", objašnjavaju iz Ministarstva, no odgovor na pitanje koliko će konkretno uvođenje informatike stajati novca u školskoj godini 2018./2019. još uvijek nemaju. Točni podaci bit će poznati nakon što se dovrši cjelovita analiza koja će biti prezentirana javnosti, tvrde u Ministarstvu, piše ŠibenikIN

Prema planu, sredstva će se osigurati u državnom proračunu i iz europskih fondova i to za opremanje, edukaciju, zapošljavanje nastavnika i digitalne obrazovne sadržaje. CARNet je u sklopu e-Škola razvio edutorij za digitalne obrazovne sadržaje u sklopu kojeg su izrađeni digitalni obrazovni sadržaji za STEM predmete i u koji će se uklopiti digitalni obrazovni sadržaji za informatiku, stoji u planu Ministarstva. Drugi problem su profesori informatike.

"Prema dostupnim podacima, u ovom trenutku oko 800 učitelja informatike zaposleno je u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. Tijekom rujna prikupit će se podaci o dodatnim potrebama škola. Naše je predviđanje 10 postotno povećanje broja nastavnika informatike za školsku godinu 2018./2019", odgovaraju iz Ministarstva.

Također, u Ministarstvu nemaju namjeru smanjiti broj sati nekog obaveznog predmeta, već su se odlučili na povećanje obavezne satnice. Čini se da bi upravo ta odluka mogla postati ideološko pitanje. Naime, povećavanjem broja obaveznih sati, izborni predmeti, među kojima je vjeronauk, definitivno bi trebali biti prebačeni u suprotnu smjenu.

Facebook komentari

hr Sun Aug 27 2017 19:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53516b99179942ac0e9f885c/80
Foto: Vladimir Dugandžić / CROPIX

HGK: Još se ne kampira ispred trgovina, ali očekuje se oko 500 mil. kn više

Hrvatska gospodarska komora (HGK) procjenjuje da će hrvatski građani tijekom ovogodišnjeg prosinca potrošiti 12,5 milijardi kuna, što je 500 milijuna kuna ili 4,16% više nego u prosincu lani.
Naš gospodarski komentator Mladen Sirovica iznio je podatke o potrošnji posljednjih godina te njenom utjecaju na BDP i gospodarstvo u cjelini.

Najviše se tijekom prosinca kupuju dječje igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana, bezalkoholna i alkoholna pića, elektronika, knjige, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić na konferenciji za novinare.

Prosinački šoping je prigoda da kupovinom domaćih proizvoda podupremo hrvatsko gospodarstvo u skladu s trendovima diljem Europe, gdje se građani sve češće okreću kupovini autohtonih proizvoda, kazala je. Poručila je stoga da se tijekom blagdana kupuju domaći proizvodi jer kupovinom domaćih proizvoda darujemo dvostruko - i osobu koju darujemo i hrvatsku proizvodnju.

Direktorica Sekotra trgovine HGK Ema Culi 
Iznijela je i podatke da u potrošnji prosječnog hrvatskog kućanstva najveći udio otpada na hranu i bezalkoholna pića, čak 29,5%, po čemu smo daleko ispred prosjeka EU. Slijede troškovi stanovanja, prijevoza i potrošnje energenata, na koje otpada oko 30% kućnog budžeta, zatim odjeća i obuća s 8,5%, rekreacija sa 6,7%, dok se na kulturu troši tek 5,9%.

Istraživanja pokazuju da je gotovo 80% hrvatskih građana spremno izdvojiti više novca za hrvatski proizvod koji svojom kvalitetom i cijenom ne zaostaje za stranim, stoga je važno da i trgovci prilagođenom ponudom daju svoj doprinos., piše HRT

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 21:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5919ea7db9e03ee30d8b45b2/80

Treće i svako iduće dijete županija će financirati do treće godine života

Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore

Župan Blaženko Boban predstavio je demografske mjere Splitsko-dalmatinske županije. Uviđajući trendove depopulacije kao i depopulacijske trendove iz Europske unije, a posebice Hrvatske, kao i analize koje ukazuju na negativnu razliku broja rođenih i broja umrlih u posljednjih šest godina, Splitsko-dalmatinska županija je, kao dio ukupnih politika, intenzivirala mjere demografske obnove. Najznačajnija od njih je jedinstvena mjera potpore za novorođenu djecu na području cijele Županije., piše lokalni.hr

- Glavni ciljevi ovih demografskih mjera je zaustavljanje depopulacijskih trendova, demografska obnova ruralnih područja i otoka, smanjenje migracije prema priobalnim gradovima, poticanje mladih na zasnivanje obitelji, poticanje obitelji na rađanje djece te osiguranje sufinanciranja potreba djeteta u prvoj godini života, a na pojedinim područjima do tri godine života - objasnio je župan. Kao razloge poduzimanja ovih mjera župan Boban je naveo smanjenje broja stanovnika u odnosu 2011-2001 za 8.878 stanovnika te negativna razlika broja rođenih i umrlih na području naše županije u razdoblju 2016-2011 godine za 2.440 osobe, izvijestili su iz Županije.

Mjere Splitsko-dalmatinske županije analizirale su demografsko stanje na cijelom području te su gradovi i općine podijeljeni u pet kategorija, određenih na osnovu razlike broja stanovnika 2011.-2001. godina, razlike rođenih i umrlih 2016.-2011. godina, broja rođene djece na području općine ili grada te poreznog prihoda po stanovniku na području općine ili grada. Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore.

Dječji vrtići u poslijepodnevnoj smjeni

- Kroz ove demografske mjere svako novorođeno dijete od 1. siječnja 2018. na području Splitsko-dalmatinske županije dobiti će financijsku pomoć, ovisno o kategoriji u kojoj je njegova lokalna zajednica. Svako novorođeno dijete dobit će i poklon-bon od Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije u vrijednosti od 400 kuna - kazao je župan Blaženko Boban.

Župan Boban je dodao kako će pojedine obitelji s područja gradova i općina iz 1. kategorije imati još jednu povlasticu.

- Treće i svako daljnje dijete će biti financirano od rođenja do svoje treće godine života. Time želimo potaknuti ostanak roditelja i djece na njihovim ognjištima - naglasio je župan Boban.

Izrazio je zadovoljstvo što je nacionalna mjera demografske politike preuzeta iz programa demografskog razvoja Splitsko-dalmatinske županije, a odnosi se na mjeru sufinanciranja odgajateljica u dječjim vrtićima u popodnevnoj smjeni. Splitsko-dalmatinska županija će s time krenuti već od 1. siječnja 2018.

- Kako će nacionalni program to financirati od 1. srpnja 2018. godine, u prijedlogu proračuna osigurat ćemo oko 900 tisuća kuna kako bi pokrili taj interval od 1. siječnja do 1. srpnja 2018. godine, na trošak Splitsko-dalmatinske županije - istaknuo je župan Blaženko Boban.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 20:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589c27feb473987c2b8b45e7/80
Foto: Stranka Pametno

Sanacija odlagališta otpada Karepovac Splitu je donijela smrdljiv zrak

Građani trebaju biti oprezni

Split se danas gušio u smradu koji se širio s odlagališta otpada Karepovac na kojem je prije dva dana počela sanacija. Dok bageri kopaju po smeću koje je odlagano 30-tak godina neugodan smrad širio se istočnim dijelom Splita. Koliko god bilo čudno, od nadležnih službi nije danas bilo moguće doznati je li i koliko taj zrak štetan za zdravlje jer nitko u gradu nije smatrao da treba izmjeriti koncentracije opasnih plinova u zraku. 

 Profesor Mate Balić pored Karepovca živi trideset godina. O odlagalištu otpada, koje je prva stvar koju vidi kada izađe iz kuće, napisao je, prije dvadeset godina i diplomski rad, a sada je konačno dočekao sanaciju. Međutim ni sanacija, za Matu i njegove susjede, neće proći bez neugodnosti.

"Sinoć je bio nesnosni smrad i smrad je imao jedan sasvim drugačiji karakter. U prolazu od kata do prizemlja, kad sam iša vidit šta mi je sa unukom i kćeri, ima san osjećaj da ću past u nesvjest i to su činjenice", kazao je Mate Balić iz Splita., pišu vijesti.hr

Kaže zadovoljan je što je sanacija konačno počela, ali ne pod svaku cijenu.

 "Mi moramo izdržat, ali isto tako nećemo dozvolit da kroz ovih trideset mjeseci se svi porazbolimo i pomremo. Šta smo onda dobili? Što je bit? Bit je da se radi kvalitetno, ima načina, da se ulože novci i da se sačuva ljudsko zdravlje", priča Balić.

U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo kažu kako neugodnog mirisa ne bi trebalo biti te da je to odgovornost izvođača radova.

 "Izvođač radova koji radi sanaciju, u svome opisu poslova ima i postupke koje je potrebno uraditi kod ovakvih situacija, naime predviđeno je studijom utjecaja na okoliš što se treba napraviti prilikom sanacije ovakvih mirisa," kaže Nenad Periš, voditelj odjela za ispitivanje zraka NZJZ.

Magistar Periš upozorava i kako se s primjenom ne smije čekati do zadnjeg trenutka iako naglašava da su radovi tek počeli., pišu vijesti.hr

 "Na licu mjesta treba se reagirati kako ne bi dobili plinove u gradu Splitu. U gradu kad dobijemo plinove oni su već tu i mi ćemo reći koliki su. I što onda?", kaže Periš.

Što onda pitaju se i građani.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 19:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a184a9bb9e03ebe0b8b45e6/80
Foto: novilist.hr/Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Hrvatska pošta traži radnike: Posla ima, radnika nedostaje

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

"Četiri, pet poštara bilo je na bolovanju. Ja nisam mogao pokriti sve lokacije", rekao je za Dnevnik.hr jedan karlovački poštar. "Nemamo beneficije nikakve. Mučimo se po kiši, snijegu i zimi", dodao je.

On je jedini poštar koji obiđe više od 1.500 sumještana u nekoliko naselja. A sada je ostao i bez pomoći.

Zbog takvih uvjeta mnogi više ne žele raditi te odlaze u inozemstvo. Kronično je u većini hrvatskih županija, u kojima je poslodavac u potrazi za novim radnicima., piše poslovni.hr

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Radi se ujutro, vikende si slobodan, dobro je okruženje, upoznaš jako puno novih ljudi", rekao je drugi poštar.

Na burzi je trenutno 41 nezaposlen poštar.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 17:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .