Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5823a37f1eea8f82aa8b4568/80
Foto: Screenshot YouTube

Trump ne želi predsjedničku plaću

- Mislim da po zakonu moram uzeti jedan dolar, pa ću uzeti jedan dolar godišnje - rekao je Trump

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izjavio je u intervju objavljenom u nedjelju da će se odreći godišnje predsjedničke plaće od 400.000 dolara, a uzeti samo jedan dolar što mora po zakonu.

- Ne namjeravam uzeti plaću. Neću je uzeti  rekao je Trump u CBS-ovoj emisiji "60 minuta" i time potvrdio svoje obećanje dano tijekom kampanje u rujnu.

- Mislim da po zakonu moram uzeti jedan dolar, pa ću uzeti jedan dolar godišnje - dodao je.

Trump je u intervjuu obavljenom u petak, a emitiranom u nedjelju, rekao i da će protjerati 3 milijuna ilegalnih useljenika.

"Ljude koji su kriminalci i imaju sudske dosjee, koji su članovi bandi, krijumčari droge (...) kojih je sigurno dva, a možda i tri milijuna, protjerat ćemo iz naše zemlje ili ćemo ih zatvoriti", rekao je Trump u CBS-ovoj emisiji "60 minuta".

Potvrdio je da će podići zid na granici s Meksikom kako bi smanjio priljev ilegalnih useljenika.

Facebook komentari

hr Mon Nov 14 2016 08:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/572fb8c3fe96ff990d8b464f/80

Ujedinjeno Kraljevstvo pokreće proceduru izlaska iz Europske unije

Smjernice za pregovore moraju odobriti šefovi država i vlada 27 država članica na summitu 29. travnja u Bruxellesu

Britanska premijerka Theresa May aktivirat će u srijedu članak 50. Lisabonskog ugovora o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije i time službeno pokrenuti dvogodišnju proceduru razdruživanja.

May će, kako se očekuje, oko podneva po mjesnom vremenu izvijestiti britanski parlament da je predano njezino pismo predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku kojim ga se službeno obavještava da je Ujedinjeno Kraljevstvo nakon više od 40 godina odlučilo napustiti Europsku uniju.

Europski dužnosnici, kako prenosi Reuters, očekuju da će predstavnik britanskog veleposlanstva pri EU-u osobno predati pismo koje se sastoji od nekoliko stranica Europskom vijeću koje se nalazi u zgradi prekoputa. Očekuju da će pismo biti pozitivno intonirano u pogledu predstojećih pregovora i da će rezimirati 12 ključnih elemenata koje je May javno istaknula kao svoje glavne ciljeve.

Ona želi "jasan i čist" raskid s EU-om, što podrazumijeva napuštanje zajedničkog europskog tržišta kako bi mogla kontrolirati useljavanje građana iz drugih država članica EU-a, što je bio jedan od glavnih razloga za Brexit. Sloboda kretanja ljudi jedno je od temeljnih načela EU-a.

Tusk će u roku od 48 sati poslati ostalim državama članicama nacrt smjernica za pregovore s Londonom. Svoja stajališta o tome iznijet će na Malti gdje će sudjelovati na kongresu Europske pučke stranke (EPP).

Smjernice za pregovore moraju odobriti šefovi država i vlada 27 država članica na summitu 29. travnja u Bruxellesu. Glavni pregovarač s europske strane bit će Francuz Michel Barnier, a s britanske David Davis.

Pregovori će započeti kada države članice u Vijeću u svibnju formalno odobre pregovarački mandat, gotovo godinu dana nakon referenduma 23. lipnja 2016. na kojem su Britanci s 52 posto glasova odlučili da žele napustiti EU.

Europska komisija želi da se do kraja godine postigne okvirni dogovor o razdruživanju. Najvažnija su pitanja koliko će London morati platiti da podmiri sve svoje obveze prema EU-u, koje se procjenjuju na 55 do 60 milijardi eura, zatim status 1,4 milijuna britanskih državljana u EU-u i 3,3 milijuna državljana drugih država članica koji žive u Ujedinjenom Kraljevstvu, neriješeni pravni sporovi s EU-om te novi režim na granicama.

May želi dogovoriti obuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini s EU-om, no rijetki vjeruju da je to moguće učiniti u roku od dvije godine. Komisija osim toga ne želi pregovarati o tome dok se ne postigne dogovor o razdruživanju. London i neke države članice mogli bi tražiti da se pregovori o trgovini vode paralelno s pregovorima o razdruživanju. Većina diplomata očekuje neki oblik kompromisa u tom pogledu.

Barnier želi do listopada 2018. finalizirati Ugovor o razdruživanju kako bi ostalo dovoljno vremena da ga ratificira Europski parlament i prihvati kvalificirana većina u Vijeću do ožujka 2019. Vijeće dogovor mora prihvatiti kvalificiranom većinom koju u ovom slučaju čini najmanje 72 posto članica Vijeća koje zajedno imaju najmanje 65 posto stanovništva Unije (bez države koja istupa). Ratifikacija u svih 27 država članica nije potrebna.

Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo bi istupiti iz Europske unije 29. ožujka 2019., točno dvije godine nakon slanja pisma o aktivaciji članka 50. 

No to i ne mora biti tako. Britanija može izaći i prije ako se postigne dogovor, a dvogodišnji rok može se i produljiti ako se svi, jednoglasno, s time slože.

Međutim, Bruxelles želi da Britanci odu prije izbora za Europski parlament u svibnju 2019. Unatoč tome što obje strane prijete da konačni dogovor o razdruživanju možda i neće biti postignut, takav kaos ne bi nikome odgovarao.

Britanci se mogu predomisliti

Autor članka 50, britanski diplomat John Kerr, smatra čak da njegova aktivacija nije neopoziva. Ujedinjeno Kraljevstvo moglo bi tijekom dvogodišnjeg razdoblja predviđenog za pregovore odlučiti da ipak ne želi napustiti EU, smatra on, ali i priznaje da ne može zamisliti da bi se politička situacija u Londonu mogla toliko promijeniti da dođe do takvog zaokreta.

May i europski čelnici smatraju da će biti potreban i prijelazni sporazum kako bi se omogućilo više vremena za dogovor o budućem trgovinskom sporazumu i prilagodbu na nove uvjete. Očekuje se da će za konačni dogovor trebati još dvije do pet godina nakon Brexita. Taj će trgovinski sporazum morati ratificirati sve države članice EU-a.

Situaciju dodatno komplicira Škotska, koja želi novi referendum o neovisnosti jer se protivi izlasku iz EU-a. Ako to provede i glasuje za neovisnost, očekuju je pregovori o razdruživanju od Ujedinjenog Kraljevstva i vjerojatno novi pregovori o pristupanju Europskoj uniji. May se protivi da se škotski referendum održi dok se vode pregovori o razdruživanju od EU-a jer bi joj to oslabilo poziciju.

Nakon što iziđe iz EU-a, u Ujedinjenom Kraljevstvu više neće vrijediti europski ugovori. Europski zakoni više za Britaniju neće vrijediti, no nacionalni zakonski akti usvojeni radi provedbe ili prenošenja europskih zakona ostat će na snazi dok ih nacionalne vlasti ne izmijene ili ukinu.

Odlaskom Ujedinjenog Kraljevstva, koje je u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ) ušlo 1973., završit će više od 40 godina često mučnih odnosa između Londona i Bruxellesa. Britanci su Europsku uniju oduvijek doživljavali kao prvenstveno zajedničko tržište i protivili se političkoj integraciji.

Suočene s tim velikim izazovom, 27 država članica obećalo je u subotu u Rimskoj deklaraciji, usvojenoj u povodu 60. godišnjice potpisivanja Rimskih ugovora, da će ostati jedinstveni i da će nastaviti zajedno graditi Europsku uniju i nakon Brexita.

- Djelovat ćemo zajedno, različitim ritmom i intenzitetom kada je potrebno, krećući se u istom smjeru, kao što smo to činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenim za one koji se žele pridružiti kasnije. Naša Unija je nepodijeljena i nepodjeljiva. - poručili su.

Prije Ujedinjenog Kraljevstva, 1985. tadašnju Europsku zajednicu (EZ) napustio je Grenland. Nakon što je dobio svoju samoupravu Grenland je na referendumu 23. veljače 1982. s 53 posto glasova odlučio izići iz EZ-a. No to pravno gledano nije bilo istupanje države članice jer je bio dio Danske, kao što je to i danas. Njegov izlazak reguliran je promjenama Ugovora, smanjenjem njihove teritorijalne nadležnosti, što su ratificirale sve države članice. Grenland je postao pridruženi prekomorski teritorij s posebnim odnosima s EU-om, posebno na području ribarstva (ima pristup zajedničkom tržištu ribarskih proizvoda u zamjenu za pristup europskih ribara grenlandskim vodama).

Osim toga, Island je 2013., nakon tri godine pregovora, prekinuo pregovore o pristupanju EU-u.

Facebook komentari

hr Wed Mar 29 2017 08:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58da5b75b473983bde8b45ad/80

U Bruxellesu potpisana Deklaracija "Pametni otoci"

Delegacija hrvatskih predstavnika otoka iz Hrvatske zajedno s predstavnicima ostalih europskih država okupila se danas u Brusselsu na događanju organiziranom od strane Europskih paralamentaraca pod nazivom "New pathways for European islands".

Davor Škrlec, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu  okupio je ovom prilikom otočne predstavnike iz cijele Hrvatske: Andreja Baraba - Pročelnica grada Zadra za razvitak otoka i zaštitu okoliša, Andrija Fabris - Načelnik grada Korčule, Vjeran Filippi - predsjednik LAG 5, Darko Jardas - direktor Regionalne energetske agencije Kvarner, Zdenko Kirinčić, vijećnik općine Dobrinj, Goran Krajačić - Profesor na Sveučilištu u Zagrebu. Predstavnici lokalnih otočkih samouprava ujedno su i potpisnici deklaracije pametnih otoka koja po principu odozdo prema gore želi identificirati potencijale razvoja europskih otoka za održivi razvoj prema energetskoj i ekonomskoj neovisnosti. Inspirirani već osnovanom inicijativom Europske komisije "Pametni gradovi i zajednice" pokrenuta je inicijativa "Pametni otoci" koja je uz postojeća fokus područja energije, transporta i informacijsko komunikacijskih tehnologija dodatno proširena na vodu i otpad direktno adresirajući načela cirkularne ekonomije.

Događaj je otvorila Eva Kaili, europska zastupnica iz Grčke ukazaujući na zajedničke probleme svih europskih otoka s naglaskom na transport, opskrbu vode i sveopću infrastrukturu koja usporava razvoj i rast otoka. Prisutnim gostima obratili su se i drugi europski zastupnici - Jens Gieseke (Njemačka), Miriam Dalli (Malta), Alyn Smith (Škotska), Salvatore Cicu (Italija), Neoklis Sylikiotis (Cipar), Gabriel Mato (Španjolska), Younous Omarjee (Francuska), Claudia Monteiro De Aguiar (Portugal), Anna Hedh (Švedska) i Davor Škrlec (Hrvatska).

 Važno je naglasiti da unatoč brojnim problemima s kojima se otoci suočavaju, s naglaskom na kontinuiranu depopulaciju cijeli je događaj usmjeren na pronalaženju konkretnih rješenja. Naime, otoci su inovativni od samog njihovog postojanja s obzirom da su se otočani, zbog udaljenosti od kopna i loše povezanosti te kontinuiranog nedostatka potrebnih resursa, prisiljeni snaći sami. Otoci su idealna područja za razvoj pilot projekata koji se mogu transferirati i replicirati na druga područja na kopnu, osobito ostala ruralna područja koja se zapravo susreću s vrlo sličnim izazovima. Tehnologija je razvijena, strategija Europske unije se jasno zalaže za energetsku tranziciju i pametno korištenje resursa, razvoj cirkuralne ekonomije te održivi razvoj ruralnih i manje razvijenih područja. Samim tim potrebno je donijeti odluku na lokalnim razinama te krenuti ukorak s vremenom uzimajući u obzir već razvijene primjere dobre prakse iz Hrvatske i drugih dijelova Europe.

 Inicijativa "Pametni otoci" želi da otoci postanu pametne, uključive i uspješne zajednice te će u tom smislu poticati na poduzimanje konkretnih koraka u smjeru osvještavanja o klimatskim promjenama i izgradnje primjerenih rješenja na lokalnim razinama, korištenja pametnih tehnologija koje će osigurati optimalno korištenje i upravljanje resursima i infrastukturom, uvođenje održivog transporta, smanjenje i ponovnu upotrebu otpada, jačanje socijalne inkluzije i edukacija lokalnog stanovništa te sveukupnu promjena prema održivom i odgovornom turizmu svih oblika. Deklaracije je potpisana 28. ožujka 2017. u Brusselsu te vjerujemo da je samo početak velikih i važnih promjena na našim otocima.

Facebook komentari

hr Tue Mar 28 2017 14:53:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b4836ab47398a5888b45f4/80
Foto: Pixabay

Iz berlinskog muzeja nestao drugi najveći zlatnik na svijetu

Provalnici su iz trezora jednog berlinskog muzeja ukrali zlatnik težak 100 kg i promjera oko 50 cm vrijednosti oko 3,8 milijuna eura, priopćila je berlinska policija u ponedjeljak

‘U noći na ponedjeljak iz spremišta muzeja na berlinskom Muzejskom otoku ukraden je kanadski zlatnik s likom britanske kraljice Elizabete II. Za provalnicima se još uvijek traga’, priopćila je policija, prenosi t portal

Zlatnik naziva ‘Big Maple Leaf’ (Veliki list javora) je nakon australskog zlatnika ‘Gold Kangoroo’ koji teži jednu tonu, najveći zlatnik na svijetu.  

Bode muzej pripada sklopu svjetski poznatih muzeja na tzv. Muzejskom otoku u središtu Berlina.

Muzej, osim antičkih skulptura posjeduje i veliku zbirku kovanica među koje je spadao i ‘Big Maple Leaf’.

Tik uz Muzejski otok prolazi željeznička pruga pored koje su pronađene ljestve za koje se pretpostavlja da su poslužile provalnicima pri ulasku u muzej.

Istragu je preuzela specijalna jedinica berlinske policije zadužena za rješavanja pljački umjetnina.


Facebook komentari

hr Tue Mar 28 2017 09:18:45 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Emirati donirali Interpolu 50 milijuna eura za borbu protiv terorizma

Vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata objavile su u ponedjeljak da su Interpolu donirale 50 milijuna eura kako bi poduprle njegove napore u borbi s "kriminalom i terorizmom u svijetu".

Ova je vijest objavljena dan uoči početka u Abou Dhabiju trodnevnog foruma "Jedinstvo za sigurnost" koji Interpol organizira u partnerstvu s Emiratima i sa zakladom "Interpol za sigurniji svijet" kojemu je namijenjena donacija.

Na forumu, na kojemu će sudjelovati ministri, čelnici policije i stručnjaci, raspravljat će se o "odgovornosti" zemalja u Interpolovoj borbi s terorizmom, informatičkim napadima i u zaštiti kulturne baštine, rekli su organizatori.

Ovom donacijom Interpolu Emirati potvrđuju svoje "trajno zalaganje za sigurnost međunarodne zajednice" i za sigurnost svoje zemlje, ističe se u priopćenju brigadnog generala Hamada Ajlana Al Amimija, čelnika ministarstva unutarnjih poslova.

"Suzbijanje kriminala zahtijeva međunarodnu koordinaciju", rekao je.

Ujedinjeni Arapski Emirati, naftom bogata zemlja Perzijskog zaljeva, donijela je 2014. strog zakon o suzbijanju terorizma koji predviđa smrtnu kaznu i koji je terorističkim organizacijama proglasio 83 islamističke skupine, pa tako i Al Kaidu, organizaciju Islamsku državu (IS) i Muslimansko bratstvo.

Zemlja sudjeluje u međunarodnoj koaliciji koju predvode Sjedinjene Države i koja se u Siriji i u Iraku bori protiv IS-a.

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 18:59:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .