Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/536fbfd31799426c40e7db17/80
Foto: Paun Paunović / CROPIX

Baldasar: Kako je i kada nastao Žnjanski kaos, ne samo na platou nego i iznad njega?

Naglasio je kako problem Žnjana nije nastao "jučer", te kako se nitko do sada nije htio baviti ozbiljnim rješenjem

Gradonačelnik Splita IVo Baldasar osvrnuo se na negativan odgovor Fakulteta građevine, arhitekture i geodezije po pitanju žnjanskog platoa.

- Hvala Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije iz Splita na ažurnosti. Na žalost, nije nas posebno iznenadio ovakav rasplet  i odgovor kojim se očito izbjegava odgovornost. Procedura za postupke koje nudi Fakultet trajala bi i do dvije godine, a svi znamo da rješenje za Žnjan ne može toliko čekati. Naglašavam da nikada nitko nije govorio o legalizaciji niti spominjao takvu mogućnost. Također naglašavam da pristup rješavanju problema 'preko koljena'  nije odgovoran pristup. Rušenje će se neminovno dogoditi, ali nam i dalje treba sustavno i cjelovito rješenje i zato ćemo nastaviti s realizacijom dogovora s Ministarstvom i započeti odmah s razgovorima s drugim fakultetima – komentar je gradonačelnika Baldasara na odgovor Fakulteta.

Naglasio je kako problem Žnjana nije nastao "jučer", te kako se nitko do sada nije htio baviti ozbiljnim rješenjem.

- Kod pitanja Žnjana često se zaboravlja da problem nije nastao sam po sebi niti je nastao jučer, a do sada se nitko nije htio ozbiljno baviti rješenjem. I sad, kada se napokon pristupilo sustavnom rješavanju, digla se velika prašina. Razumijem da je to nekim političarima teško prihvatiti u njihovom uobičajenom 'revolucionarnom' zanosu oko bilo koje konstruktivne inicijative. Ali mogli bi se malo više potruditi, makar informirati. - rekao je Baldasar.

Upitao je kada je nastao Žnjanski kaos, te predpostavlja da su objekti projektirani od ovlaštenih splitskih arhitekata. Na kraju je zaključio kako očekuje pozitivan ishod u rješavanju žnjanskog platoa bez obzira na reakcije.

- Kako je i kada nastao Žnjanski kaos, ne samo na platou nego i iznad njega? Za zaključiti je da su objekti tamo projektirani od ovlaštenih arhitekata, pretpostavljam splitskih? Sjeća li se primjerice gospodin Šegvić DPU-a koji je bio planiran za 1 kn? Nije li još onda počelo 'uređenje' platoa i okolice koje danas ovako 'lijepo' izgleda? Puno je tih pitanja koja nitko ne postavlja, a možda bi trebao. U svakom slučaju mi smo koncentrirani na rješavanje dugogodišnjeg problema i na temelju dogovora s Ministarstvom i po odluci Gradskog vijeća krećemo prvi put od nastanka platoa u cjelovito rješenje za Žnjan. Očekujem pozitivan ishod bez obzira na odgovor i pristup splitskog Fakulteta i neminovne pritiske i manipulacije nekih političkih i interesnih skupina. -  zaključio je Baldasar

Facebook komentari

hr Thu Nov 10 2016 14:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ac2b66b473984f688b45a0/80
Foto: Miroslav Lelas

Marko Bertolino: Premalo planiranja i nejasne ideje dovode do anarhije i nereda kakav danas vlada na Žnjanu

Ovaj poduzetnik i županijski vijećnik zalaže se za uspostavljanje sustava gospodarenja pomorskim dobrom koji će zadovoljavati interese malih ljudi, ali i koji će investitorima omogućiti da planiraju investicije po točno određenim uvjetima
Marko Bertolino je u saziv Skupštine Splitsko-dalmatinske županije prije tri i pol godine ušao na Listi don Ivana Grubišića, ali je djelovanje vrlo brzo nastavio kao nezavisni vijećnik. Na kraju mandata kaže da je rad u Skupštini za njega bilo zanimljivo iskustvo te da ga najviše veseli to što su neke inicijative bile uspješne. Unatoč tome, dodaje, još nije odlučio hoće li biti kandidat na izborima u svibnju.

- Postoje neki kontakti, ali još uvijek dvojim oko toga hoću li se aktivno angažirati u politici u ovom trenutku – kaže ovaj poduzetnik i projektant hidrotehničkih građevina. 

Najaktivniji je bio kada se raspravljalo o temama vezanim uz važnost upravljanja pomorskim dobrom. Smatra da se korištenje pomorskog dobra mora osigurati i „malom čoviku“, a da se investitorima treba omogućiti da planiraju investicije po definiranim uvjetima i zadanim pravilima. Boji se da će se prevelikom komercijalizacijom pomorsko dobro uništiti te da će se raskinuti veza ljudi koji žive na tom području u svrhu profita.

- Nužno je uspostaviti sustav gospodarenja pomorskim prostorom koji će zadovoljiti sve interese. Bojim se da će tzv. „komercijalna sidrišta“ potjerati male ljude s mora radi komercijalnih interesa pojedinaca, a ti mali ljudi drže svoje brodice u mandračima, plaćaju koncesiju na te mandrače, plaćaju vez, plaćaju korištenje pomorskog dobra, te kroz PDV na opremu i održavanje doprinose proračunu. Kad se zbroji sav benefit koji država dobiva, ta cifra u ukupnom iznosu donosi više od komercijalnih sidrišta i drugog komercijaliziranog sadržaja na pomorskom dobru. Kada nestane tih malih brodica i mandrača, njihovo mjesto će zauzeti elita s velikim jahtama, a mi koji ovdje živimo ćemo biti potisnuti s mora i time ćemo izgubiti i dio identiteta i tradicije. To se ne smije dogoditi! – upozorava Bertolino.

Komercijalna sidrišta

Trenutno je u izradi studija kojom bi se reguliralo postavljanje komercijalnih sidrišta. Ona bi trebala definirati uvale u kojima bi se ta sidra mogla stavljati, osnovne oblikovne elemente, kao i broj plovila.

- Trenutačno stanje je konfuzno i dugoročno neodrživo. "Sidrišta " nisu predviđena prostornim planom, a da bi se moglo raditi komercijalno "sidrište" potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu, pa su se Uredi državne uprave dosjetili izdavati lokacijske dozvole na lokacijama gdje je u pomorskim kartama ucrtano sidro. I tu dolazimo do velikog problema. Ako je uvala pogodna za sidrenje vlastitim sidrom s plovila, znači da ispunjava nekoliko kriterija: da se povijesno koristi kao sidrište, da je dovoljna zaštićenost, da nije preduboka i da je sastav dna takav da omogućuje sidrenje vlastitim sidrom. Iz tih je razloga na pomorskim kartama i u peljarima ucrtano sidro.

One uvale koje su preduboke, kamenitog dna ili ako su zaštićene, neće imati ucrtano sidro, kao ni one uvale gdje se nalazi podvodna infrastruktura, dok područja izvan uvala nisu označena kao pogodna za sidrište, jer pomorska karta oslikava stanje na određenoj lokaciji tijekom čitave godine. Drugim riječima, komercijaliziramo uvale koje su najbolje za sidrenje vlastitim sidrom, te stavljamo bove, a one uvale koje su pogodne za staviti bove, ali ne i za sidrenje vlastitim sidrom, se ne komercijaliziraju. Jasna je diskrepancija između povećanja nautičkog sektora i smanjivanja iskoristivog prostora za korištenje – obrazlaže Bertolino te dodaje kako je motiv za postavljanje komercijalnih sidrišta najčešće povećanje broja plovila u uvalama u kojima se nalaze ugostiteljski objekti.

Povećanje broja plovima ima negativne strane

Upozorava kako povećanje broja plovila ima i svoje negativne strane poput utjecaja na eko sustav uvale, povećanje broja plovila dovodi i do povećanja zagađenja, a najugroženije su uvale koje su najzaštićenije od vjetrova.

- Sadašnjim sustavom se samo otima, a ne daje se ništa ili vrlo malo, što naročito pogađa vlasnike manjih brodica, lokalne nautičare, ribolovce, moreplovce i ribare. Nije zanemariv podatak o obvezi plaćanja naknade za korištenje pomorskog dobra koju plaćaju vlasnici plovila, te kako iznos prikupljen od te naknade donosi više sume prihoda od svih koncesioniranih sidrišta u Splitsko-dalmatinskoj županiji – kaže Bertolino i naglašava kako je glavni problem taj što se premalo vremena posvećuje planiranju u prostoru, a nejasne ideje dovode do anarhije i nereda kakav danas vlada na Žnjanu.

- Ista priča je i s (ne)planskom izgradnjom škola, nedovršenom komunalnom infrastrukturom po gradu i županiji. Ne mislim samo da se premalo vremena posvećuje prostornom planiranju, nego dugoročnom planiranju koje bi dalo odgovor čemu težimo, koji nam resursi za to trebaju, kako ostvariti taj plan slažući pojedine segmente sukladno realnim mogućnostima, a kad završimo sa slagalicom da nam grad i županija zablistaju u jednoj cjelini. Žnjan je pokazao i nemoć inspekcijskih službi i obraze k'o đonove uključenih u taj nered – kaže on.

Protukandidatima na izborima u svibnju biti će poprilično teško

Za župana Zlatka Ževrnju kaže da je profesionalac iza kojeg stoji dobro organizirana stranka i misli da će svim njegovim protukandidatima na izborima u svibnju biti poprilično teško. Problem je nezavisnih lista, tvrdi, nedostatak stranačke stege.

- Na lokalnoj razini ideologija ne bi trebala biti važan faktor, pa očekujem nastavak pojavljivanja nezavisnih lista i dalje, jer te promjene tjeraju i vladajuće i oporbu na agilniji angažman, što je u finalu dobro za razvoj i napredak – smatra Bertolino.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 13:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5889d06d1eea8fcc2e8b458e/80
Foto: Ilustracija/Miroslav Lelas

Što mislite o ideji plaćanja svega isključivo karticom?

Neke države tu praksu već imaju. U Španjolskoj je limit za plaćanje gotovinom postavljen na 2 i pol tisuće eura, u Mađarskoj na 5 tisuća eura, a u Češkoj na 14 tisuća eura

U Europski parlament poslat će prijedlog, po kojem bi se gotovinom plaćalo do određenih iznosa, a sve iznad toga plaćalo bi se isključivo karticom. - piše Dnevnik.hr

Neke države tu praksu već imaju. U Španjolskoj je limit za plaćanje gotovinom postavljen na 2 i pol tisuće eura, u Mađarskoj na 5 tisuća eura, a u Češkoj na 14 tisuća eura.

Hrvati vole kartice. U prosjeku ih u novčaniku imamo najmanje dvije tako da nam ne bi trebalo biti teško u potpunosti izbaciti plaćanje gotovinom. Međutim, problem je u tome što tek svaka deseta trgovina u Hrvatskoj prihvaća plaćanje karticama.

Kartično plaćanje, smatra hrvatska europarlamentarka, lakše je pratiti. "Intencija je da se kriminalu onemogući da gotovinom plaća neke prljave transakcije. Činjenica je da je kartično poslovanje sve popularnije, građani ga često vole koristiti zato što im je sigurnije da ne nose sa sobom gotovinu", kaže Biljana Borzan.

Ipak, trgovci ne bi smjeli nikoga ograničavati. "To je svakako moguće uvesti. No, ograničiti meni kao potrošaču kupnju na način da mi kažete da mogu plaćati samo karticom, čini mi se, ne samo da je kršenje prava potrošača, nego i nekakvih osnovnih ljudskih prava", smatra Dijana Kladar iz Društva Potrošač.

Od ideje do realizacije novih pravila, prema sadašnjim iskustvima, može proći i nekoliko godina. Do tada, sitniš uvijek imajte pri ruci. - piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 12:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5825c4891eea8f97af8b45f7/80
Foto: Vlada RH

Planković za hrvatsku manjinu u inozemstvu osigurao 1,5 milijuna kuna više nego lani

Središnji ured naglašava kako nije predviđeno da se iz odobrenih sredstava financiraju programi organizacija ovisnih o bilo kojoj stranci ili političkom usmjerenju

 Ukupno 4,5 milijuna kuna, milijun i pol kuna više nego prošle godine osigurala je hrvatska država za hrvatsku manjinu koja živi u 12 europskih država, a odluku o raspodjeli sredstava donio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

 Iznos od 4, 5 milijuna kuna namijenjen je udrugama, organizacijama i ustanovama koje čuvaju i promiču hrvatsku kulturu, baštinu i jezik, no formalno će se doznačiti nadležnim hrvatskim veleposlanstvima u inozemstvu, koja će onda raspisati javne pozive za podjelu sredstava, razmotriti prijave te predložiti kome dodijeliti novac.

 Četvrtina ovogodišnjih sredstava, to jest 1,1 milijun kuna odobren je hrvatskom veleposlanstvu u Srbiji, po 470.000 kuna veleposlanstvima u Austriji, Mađarskoj i Sloveniji, veleposlanstvu u Italiji odobreno je 410.000 kuna, a onome u Crnoj Gori 330.000 kuna.

 Veleposlanstvima u Makedoniji i Rumunjskoj odobreno je po 290.000 kuna, na Kosovu 280.000, u Slovačkoj 250.000, u Češkoj 90.000, dok je veleposlanstvu Republike Hrvatske u Bugarskoj odobreno 50.000 kuna.

 Nakon što su sredstva odobrena, nadležnim veleposlanstvima predstoji javno pozivanje udruga, ustanova i organizacija da prijave programe i projekte namijenjene jačanju manjinskih prava (čuvanje hrvatskoga jezika, identiteta, kulture, obrazovanja...), medija, djelovanju manjinskih institucija.

 Središnji ured naglašava kako nije predviđeno da se iz odobrenih sredstava financiraju programi organizacija ovisnih o bilo kojoj stranci ili političkom usmjerenju.

 Obrasci za prijavu na natječaje moći će se preuzeti na mrežnim stranicama nadležnih hrvatskih veleposlanstva u inozemstvu, koja će odrediti rokove za prijavu programa.

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 11:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53bc1b72179942af05ac68cd/80

Razlog za zabrinutost?: Pola hrvatskih srednjoškolaca smatra da je homoseksualnost bolest te da LGBT osobe ne bi smjele imati javne istupe

Gotovo trećina, 29 posto, smatra da LGBT osobama treba zabraniti rad s djecom, dok dvije trećine, 65 posto, drži da LGBT osobe ne trebaju javno isticati svoju seksualnu orijentaciju

Hrvatska je na samom vrhu EU-a po broju LGBT osoba koje su zbog svoje spolne orijentacije ili rodnog identiteta doživjele neki oblik nasilja, kazala je pravobraniteljica  Višnja Ljubičić

Polovina hrvatskih srednjoškolaca zabranila bi LGBT osobama da govore u javnosti, a 48 posto njih homoseksualnost smatra bolešću – već ta dva podatka potkrepljuju ocjenu kako je "negativna društvena klima prema LGBT osobama u Hrvatskoj konstanta" za Novi list izjavila je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

- Rezultati svih recentnih istraživanja razlog su za zabrinutost, i pokazuju da je negativna društvena klima prema LGBT osobama u Hrvatskoj konstanta, unatoč pozitivnim pomacima na zakonodavnom planu - kazala je  Ljubičić

- Društvena atmosfera prema LGBT osobama daleko je od onakve kakvu bismo  željeli i kakva bi trebala biti, sukladno nacionalnim i međunarodnim pravnim mehanizmima koji jamče zaštitu od diskriminacije - ocjenjuje pravobraniteljica.

Politička (ne)pismenost

Tu je ocjenu Ljubičić argumentirala zabrinjavajućim podacima iz nedavnih istraživanja: prema istraživanju političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola, koje su 2015. proveli GOOD inicijativa, GONG i Institut za društvena istraživanja, 48 posto srednjoškolaca homoseksualnost smatra poremećajem ili bolešću, dok polovina srednjoškolaca smatra da bi LGBT osobama "trebalo zabraniti javne istupe jer time loše utječu na mlade". Gotovo trećina, 29 posto, smatra da LGBT osobama treba zabraniti rad s djecom, dok dvije trećine, 65 posto, drži da LGBT osobe ne trebaju javno isticati svoju seksualnu orijentaciju. Cijeli članak pogledajte ovdje


Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 10:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .