Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b828174cb557a237f8b47c9/80

Spektakularan završetak 69. Igara uz orguljaša Camerona Carpentera i Simfonijski orkestar HRT-a

Izniman glazbeni događaj publika je pratila i u izravnom prijenosu na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije te Trećem programu Hrvatskoga radija

69. Dubrovačke ljetne igre zatvorene su sinoć, 25. kolovoza, spektakularnim koncertom američkog orguljaša Camerona Carpentera i Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije kojim je ravnao mo. Daniele Rustioni te kratkom ceremonijom zatvaranja u kojoj su sudjelovali predstavnici ovogodišnjeg dramskog, ali i glazbenog festivalskog ansambla, ispred crkve sv. Vlaha spremajući uz zvuke Sorkočevića na orguljama, festivalsku zastavu Libertas do sljedećeg ljeta i jubilarnih 70. Igara.

Izniman glazbeni događaj publika je pratila i u izravnom prijenosu na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije te Trećem programu Hrvatskoga radija, a program koji je zaključio 69. Dubrovačke ljetne igre počeo je s Rahmanjinovim Varijacijama na Paganinijevu temu u obradi koju potpisuje sam Cameron Carpenter. 

Uslijedilo je Finale za solo orgulje Simfonije br. 1 francuskog skladatelja i glavnog orguljaša crkve Notre-Dame u Parizu Louisa Viernea, u kojem je Carpenter pokazao nevjerojatnu virtuoznost i potvrdio status genija svog instrumenta. Program je zaključila Simfonija br. 3 u c-molu za orkestar i orgulje, monumentalno djelo francuskog skladatelja Camillea Saint-Saënsa, koju odlikuju virtuozni klavirski pasaži, briljantno orkestrirani dijelovi u duhu francuske romantike i zvuk ravan najvećim katedralnim orguljama. Završni akordi koji su spojili sve instrumente, označili su trijumfalni kraj koncertnog programa.

Cameron Carpenter glazbenik je najvećeg svjetskog ranga kojeg odlikuje iznimna muzikalnost, gotovo bezgranične tehničke sposobnosti i pionirski duh. Nastupa na instrumentu koji nosi naziv Međunarodne putujuće orgulje (The International Touring Organ – ITO), a koje je sam projektirao. Ovaj digitalni instrument Carpenter je uspio etablirati na najprestižnijim svjetskim pozornicama i značajno doprinijeti popularizaciji ovog instrumenta. 

Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije, jednim od najstarijih europskih radijskih orkestara i jednim od ključnih izvođačkih tijela u Hrvatskoj, koji s Dubrovačkim ljetnim igrama redovito surađuje, i kojemu je zadnjih nekoliko sezona, baš kao i ove, pripala čast zatvoriti festival, ravnao je tridesetpetogodišnji mo. Daniele Rustioni, jedan je od najpoticajnijih dirigenata svoje generacije koji se može podičiti Međunarodnom opernom nagradom za najbolje nove glazbenike godine i koji ove sezone preuzima mjesto glavnog dirigenta Nacionalne opere u Lyonu.

Nakon koncertnog programa uslijedila je ceremonija zatvaranja Igara koja je počela sonetom koji je dubrovački nadbiskup Lodovico Beccadelli pri svom odlasku iz Dubrovnika, u kojem je boravio od 1555. do 1560. godine, napisao i poslao Michelangelu Buonarrotiju, a u interpretaciji dramske umjetnice Doris Šarić Kukuljica. Dubrovačke glumice i glumci, glazbenice i glazbenici: Nikša Butijer, Nataša Dangubić, Maro Martinović, Filip Merčep, Ema Pralas, Srđana Šimunović i Eva Šulić složili su stijeg Libertas uz zvuke orgulja Camerona Carpentera koji je improvizirao na Sorkočevićevu Drugu simfoniju, čime su svečano zatvorene 69. Igre,  ali s pogledom usmjerenim na veliku obljetnicu koju dogodine donose jubilarne 70. Dubrovačke ljetne igre.

hr Sun Aug 26 2018 12:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf1aecf0e4938f5198b4574/80

Simbol prkosa i ponosa, simbol otpornosti: Vukovarski Vodotoranj

Iako je pao, Vukovar je postao simbol otpornosti jednog naroda. Taj simbol utjelovio se u 50 metara visokom vodotornju koji se nadvija nad slavonskom ravnicom.

Na današnji dan, u dostojanstvenim kolonama, prisjećamo se ultimativne žrtve jednog grada i svih njegovih žitelja. Prije točno 27 godina, završila je 87-dnevna herojska i mučenička borba branitelja protiv brojčano i tehnički superiornijih agresorskih snaga. 

Pao je Vukovar, a njegov pad obilježilo je stradanje civila kakvo se ne pamti na području Europe nakon 2. Svjetskog rata.

Vukovar je postao simbol otpornosti hrvatskog naroda, simbol požrtvovnosti i ustrajnosti u obrani svoga doma, svojih sunarodnjaka i svoje djedovine. Taj simbol utjelovio se u 50 metara visokom vodotornju koji se nadvija nad slavonskom ravnicom.

U vrijeme gradnje, vodotoranj je bio jedna od većih građevina takvog tipa u Europi, a tijekom agresije snaga JNA i četničke paravojske pogođen je s više od 600 projektila.

600 projektila pogodilo je najvišu građevinu slavnoga grada. Nadali su se agresori da u Vukovaru neće ostati kamen na kamenu. A on je odbio pasti. Odbio je srušiti se unatoč stalnim bombardiranjima, unatoč suočavanju s nerezonskom destrukcijom i nezapamćenim količinama ljudske mržnje. 

Vinuo se u visine s hrvatskom zastavom dajući nadu da će Vukovar preživjeti.

Njegovi ožiljci i danas podsjećaju svakog prolaznika na patnju koju je Vukovar, sada već davne 1991. godine morao podnijeti. Stoji podsjetnik na stradanja branitelja i civila toga grada. Na svakog ubijenog i protjeranog, na svaki razrušeni dom. Stoji kao podsjetnik da se naš narod nikad ne predaje. Da ga se može udarati, ali nikad slomiti. Da će uvijek ponosno stajati i izviti se nad svim nedaćama koje ga zadese.

Jer hrabrost i ponos Vukovarskih branitelja, heroja kakvi se ne mogu susresti niti u jednom romanu, zalog su za budućnost. 

Vukovarski vodotoranj je dočekao sretnije dane. Simbol razaranja, ali i simbol otpornosti, konačno će dobiti lice kakvo zaslužuje. Obnovom će se učvrstiti oštećeni dijelovi konstrukcije, a nekadašnji vodotoranj postat će memorijal turobnoj i slavnoj prošlosti svoga grada. 

Ipak, vidljive rane Vukovarskog vodotornja i nakon obnove će ostati netaknute. Zauvijek će pričati priču o napaćenom i izudaranom gradu, koji je pao, a opet odbio pasti.

 

hr Sun Nov 18 2018 19:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf1ab0e0e4938c2198b4582/80
Foto: Pixabay

Štrudla od jabuka: Najlakši recept za kolač koji miriše na djetinjstvo

Ovo je recept za slasnu bečku štrudlu od jabuka koja se može poslužiti i sa sladoledom od vanilije

Jedan od najpopularnijih deserata koji u raznim inačicama možete naći od sjevera do juga Europe je štrudla ili savijača od jabuka. Ovo je recept za slasnu bečku štrudlu od jabuka koja se može poslužiti i sa sladoledom od vanilije.

SASTOJCI ZA ŠTRUDLU OD JABUKA

pakiranje kora za savijaču (možete i sami napraviti vučeno tijesto)
1 kg kiselijih jabuka
10 dag šećera
5 dag maslaca maslac
cimet
malo ruma ili mlijeka za namakanje grožđica
grožđice
sladoled od vanilije

PRIPREMA ŠTRUDLE OD JABUKA

1. Kore pokapajte rastopljenim maslacem te na njih složite jabuke koje ste prethodno ogulili i nasjeckali na kockice veličine 1 cm.

2. Posipajte šećerom, cimetom i grožđicama koje prethodno namočili u rum ili mlijeko. Zarolajte tijesto i štrucu položite u namašćenu tepsiju. Štrucu malo ispikajte čačkalicom po vrhu kako ne bi popucala.

3. Pecite u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva oko pola sata do 40 minuta, dok tijesto ne dobije zlaćanu koricu. Pustite da se malo ohladi, narežite na šnite, pospite šećerom u prahu i poslužite uz sladoled od vanilije. 

SAVJET PLUS: Ako ne volite cimet i grožđice, slobodno iz izostavite iz pripreme. Po želji dodajte drugi začin koji volite ili štrudlu obogatite s malo sjeckanih oraha, badema ili drugih orašastih plodova.

hr Sun Nov 18 2018 19:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf176980e4938ea168b4609/80
Foto: FB/ Screenshot/ Kevin Carroll, MS, CP, FAAOP

Kornjača koja nakon 20 godina ponovno uči plivati s protetičkom perajom hit je na internetu

Kada je Rockyja udario brod, ostao je bez peraje…

Kornjaču Rockyja spasili su djelatnici akvarija na Floridi nakon to ga je u dobi između 25 i 30 godina udario brod. Tada je izgubio prednju desnu peraju i zadobio ozljede oklopa. Inače, prednje peraje kornjačama služe za plivanje, dok stražnje imaju ulogu kormila.

Njegovu priču čuo je protetičar Kevin Caroll koji proteze izrađuje za bolnicu na Floridi. Protetičar mu je odlučio izraditi peraju prilagođenu njegovoj anatomiji.

Rocky je svoju protezu prvo isprobao na suhom a potom su ga stavili u vodu pa je naposlijetku i zaplivao.

Rocky naime nije jedina kornjača s protezom. Kada su ga pustili u more, s njim je zaplivala i 17-godišnja kornjača Lola koja protezu ima još od ranije.

Njezina priča nešto je drugačija. Peraju je izgubila ljudskog nemara, smeća u oceanu. Obje kornjače moraju na fizikalnu terapiju kako bi se pratio njihov napredak.

Veliki broj kornjača svake godine ugiba zbog gutanja plastičnih vrećica jer im nalikuju na meduze koje su im plijen. 

Morske kornjače jedna su od najugroženijih skupina na svijetu, a najveća prijetnja im je interakcija s ljudima. Ovi gmazovi u posljednjih 150 milijuna godina gotovo se uopće nisu mijenjali. Prema procjenama, svake godine su u Jadranskom moru ulovi njih preko 5 tisuća.

hr Sun Nov 18 2018 17:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf13e330e493827148b469e/80

Kad procvatu u studenom jabuke!

Jabuka pomislila da je proljeće...
Mjesec je studeni, a u Imotskom, gradiću iza Biokova procvjetala jabuka.

Pomislila da je proljeće možda.

Zavarala je ova klima s temperaturama većim od 20 stupnjeva Celzijusa.

Ne zna ona da je uskoro čekaju prvi mrazovi.

Ipak, lijepo ju je vidjeti u cvatu!
hr Sun Nov 18 2018 11:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .