Za sve zainteresirane turističke djelatnike TZ Splitsko-dalmatinske županije i Google Hrvatska organiziraju besplatnu Google radionicu koja će se održati u ponedjeljak u splitskom hotelu Park. Predavači su Dalibor Šumiga, ambasador Google Growth Engine programa za Adriatic regiju, te Nikola Jelačić, Google Industry Manager za turizam.

- Svi koji dođu moći će naučiti nešto o tome što se sve događa na webu u 60 sekundi, kako konzumirati sadržaj na TV-u ili na mobitelu, bit će govora o novim 4P modelima i marketingu 3.0 te o najnovijim trendovima digitalnog turizma. Radionica je namijenjena svima koji rade u turizmu, od privatnih iznajmljivača, agencija, hotelijera, svih onih koji žele napraviti dodatne marketinške napore preko interneta - kaže Joško Stella, direktor županijske TZ.

Radionica počinje u 10 sati i traje više od dva sata, a svi zainteresirani mogu se prijaviti putem maila info@dalmatia.hr najkasnije do 11. studenog u podne.

Hrvatska također predvodi i po pokazateljima direktnog i ukupnog udjela turizma u BDP-u te zaposlenosti. Prema podacima Svjetskog putničkog i turističkog odbora, izravni udio turizma u našem BDP-u za 2016. iznosio je 10,7 posto, a ukupni udio 24,7 posto. Direktni udio u zaposlenosti iznosio je 10 posto, a ukupno 23,4 posto. Samo Crna Gora i Grčka imaju veće udjele od Hrvatske u pojedinim segmentima.  

Paradoks hrvatskog turizma

Tema presnažnog sektora turizma u našoj ekonomiji jedna je od najbitnijih rasprava koje se vode kod nas. Ekonomski analitičari i turistički djelatnici često spominju da je poprilično opasno ovisiti o jednom sektoru koji je poprilično volatilan i osjetljiv na razne prirodne nepogode i sigurnosnu situaciju.  U hrvatskom gospodarstvu postoji paradoks prejake snage turizma u odnosu na ostale sektore, a s druge strane Hrvatska nije ni približno iskoristila svoje turističke kapacitete, tako da se kroz državne turističke strategije planira u sljedećih nekoliko godina znatno povećati prihode od turizma (14 milijardi eura cilj za nekoliko godina).

Naši kapaciteti ni približno nisu dobro iskorišteni

Stručnjaci iz područja turizma često upozoravaju kako Hrvatska ne koristi dovoljno svoje turističke kapacitete. Na hrvatskoj obali postoji velik broj bivših vojnih i radničkih odmarališta koja nisu iskorištena, velika većina prometa odvija se u nekoliko jadranskih županija u dva udarna mjeseca što označava veliku sezonalnost. Postoji i cijeli niz raznih tipova turizma koji još nisu dovoljni razvijeni poput zdravstvenog, kongresnog, ruralnog. 

Opasnosti velikog udjela turizma u BDP-u i njegovu volatilnost za Direktno je komentirao ekonomski analitičar Ivica Brkljača.

"Veliki udio turizma u prvom redu govori da smo previše ovisni o turizmu", kroz šalu kaže Brkljača te nastavlja: "Možemo već govoriti i o elementima nizozemske bolesti jer turizam čini sve veći dio BDP-a. U tom kontekstu možemo govoriti o negativnom efektu jer su zbog njegove konkurentnosti ostale gospodarske grane manje konkurentne. Da nema ovako snažnih deviznih priljeva od turizma, kuna bi bila osjetno slabija a uvoz bi tada bio skuplji. Poljoprivreda i industrijska proizvodnja bili bi konkurentniji te paralelno izvoz međunarodno razmjenjivih dobara viši".

Brkljača kaže da zbog tih činjenica ne trebamo na bilo koji način sprječavati daljnji razvoj turizma, jer bi to bilo suludo. "Igraš s kartama koje imaš, a mi imamo odlične karte. Samo treba biti svjestan opasnosti i onda voditi javnu politiku koja će ublažavati negativne efekte, a ne ih pojačavati".

Država treba smanjivati poreze i voditi politiku suficita

"Simptomi nizozemske bolesti postajat će sve izraženiji i zato je ključno da država ne dolijeva ulje na vatru dodatnim zaduživanjem (naročito u inozemstvu). Umjesto proračunskog deficita,  moramo voditi politiku suficita (ili barem nultog deficita) i paralelno snižavati poreze ostalim dijelovima gospodarstva da postaju konkurentniji. Ovo je možda i jedini način da RH spriječi negativne efekte rasta turizma", rekao nam je ekonomski analitičar.

Brkljača je istaknuo:  "Zanimljivo je da bi ovakva racionalna i odgovorna državna politika paralelno omogućavala da ako se nešto i dogodi turizmu (teroristički napadi) ima prostora za aktivniju politiku jer pad prihoda ne bi stvorio visoke deficite i rast javnog duga pa da država mora voditi mora voditi politiku štednje. Dakle, racionalna i odgovorna politika bila bi anticiklička fiskalna politika".

Država treba paziti kakvu će ekonomsku politiku voditi jer predstavlja veliki izvor deviznih priljeva,  puni u velikoj mjeri proračun, zapošljava velik broj radne snage, a i ima veliki utjecaj na cijelo društvo i na politiku. Poznato je kako su se zbog deviza ostvarenih u turizmu stalno prepirale republičke i savezne vlasti u socijalizmu te kako je to pitanje bilo jedno od glavnih pokretača Hrvatskog proljeća.

Brkljača dodaje kako turizam utječe i na radnu snagu i na društvo tako da stvara rentijerski mentalitet koji koči produktivnost stanovništva, ali i povećava prihode kućanstva  što je dobro za one koji imaju svoje nekretnine i blagotvorno djeluje na socijalni mir jer ljudima omogućava popunjavanje kućnih budžeta bez da ih država "dere" (porezi privatnim iznajmljivačima zbilja su mizerni u odnosu na druge djelatnosti). 

Turizam je stabilniji nego što se misli

Volatilnost turizma jedna je od najbitnijih stvari kod utjecaja turizma na ekonomiju. Brkljača smatra kako je volatilnost u velikoj mjeri mit jer se turizam pokazao kao poprilično stabilan, što se može i dokazati brojem porasta turista u doba krize.

"U doba najveće svjetske financijske i gospodarske krize, hrvatski turizam je zabilježio samo jednu godinu pada (i to vrlo blagog ) noćenja turista. Ovo razbija mit o tome kako 'jedno kišno ljeto vodi Hrvatsku u bankrot'. Naravno, treba naglašavati da nije dobro što turizam čini  BDP-a i sve negativne aspekte toga, ali da je to volatilan sektor, sasvim je promašena teza", napomenuo je naš sugovornik.

Brkljača smatra kako se naša situacija 90-ih ne može uspoređivati s eventualnim terorističkim napadom: "Naravno da neki ekstremni događaji mogu naglo smanjiti prihode od turizma. Mi smo doživjeli ono najekstremnije – dugogodišnji rat na ovim prostorima – koji je doslovno satrao turizam i trebalo je proći dva desetljeća da dostignemo razine na kojima smo bili" te je na kraju zaključio: "Manje ekstremno bi bio recimo neki pojedinačni teroristički napad u RH. Naravno da bi to negativno utjecalo na prihode od turizma i zato nije dobro da petinu gospodarstva čini sektor koji snažno cijeni sigurnost destinacije. No vidjeli smo na primjeru Španjolske i Francuske, koji su imali višestruke terorističke napade u zadnjih 10-ak godina, da im nije uništilo turizam. Dogodi se kratkotrajni negativni efekt, ali već u srednjem roku turizam obara nove rekorde jer je to grana koja globalno konstantno raste", javlja direktno.hr

Proizvodnja i izvoz u akvakulturi u stalnom su i stabilnom porastu posebice od 2013., a očekuje se da će značaj akvakulture i dalje strelovito rasti zbog potražnje za proizvodima ribarstva, a da su ribolovni resursi sve ugroženiji.

Zbog pokazatelja prelova uvode se sve rigoroznija ograničenja ribolova, a ribolovni napor raste. Hrvatska akvakultura značajna je proizvodna grana, godišnje se uzgoji oko 17.000 tona proizvoda. Samo putem akvakulture može se zadovoljiti rast potražnje, rekao je potpredsjednik HGK Ivan Škorić na otvorenju Aquaculture Europe 2017. u Dubrovniku. Konferencija, najveća takva u Europi, okupila je više od 1.300 sudionika iz 62 države. “Zbog prekomjernog izlova na snazi je ograničenja izlova svih vrsta u EU i šire.

Akvakultura nudi rješenja za dugoročnu održivost i dugoročnu stabilnost ribarstva, vidimo akvakulturu kao stratešku granu kojom možemo razvijati i ribare i ribarsku industriju”, rekao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, javlja poslovni.hr

"Ponovno otklanjam tezu i ne komentiram proces", rekao je Plenković novinarima koji su tražili komentar Todorićevih tvrdnji da se u slučaju Agrokor radi o političkom progonu i projektu rušenja koncerna. 

Rekao je da nema nikakvih saznanja gdje se nalazi Ivica Todorić i je li u Švicarskoj, kako su objavili neki mediji. Da nemaju informacije o tome gdje je Todorić rekla je novinama i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić. 

Njihove komentare najnovije objave na Todorićevu blogu po završetku sastanka čelnika HDZ-a i HDZ-a BiH. 

Nakon što je za njim jučer raspisana tjeralica, vlasnik i bivši predsjednik uprave koncerna Agrokor Ivica Todorić je ponovio da su on i njegovi suradnici izloženi političkom  progonu; ustvrdio je kako prikuplja činjenice kojima dokazuje da je "projekt rušenja Agrokora stvoren u sprezi između hrvatske političke elite i stranih lešinarskih fondova"  te poručio da će se vratiti u Hrvatsku čim prikupi relevantne dokaze kako bi se "suprotstavio zajedničkom zločinačkom pothvatu dijela političkih elita i njihovih pomoćnika".

Plenković je, upitan o kritikama predsjednika SDP-a Davora Bernardića kako HDZ ne želi da proradi istražno povjerenstvo o Agrokoru i da time štite kriminal, ponovio da su HDZ i Vlada otvoreni za rasvjetljavanje svih aspekata koji se odnose na Agrokor "od nultog trenutka do danas".

"Što se tiče poštivanja načela zakonitosti, bilo bi dobro da oni, koji su ucjenjivali da se odgovarajućom većinom se ne izaberu ustavni suci mjesecima, vode računa o svojoj političkoj odgovornosti i da se zapitaju da li Hrvatski sabor, kao zakonodavno tijelo, treba pokazivati primjer da poštuje propise koji su u zemlji na snazi," rekao je Plenković.        

Predsjednica me izvijestila o temama i sadržaju posjeta Rusiji

Plenković je potvrdno odgovorio na upit je li ga predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović izvijestila o sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju na kome su sudjelovali i čelnik Sberbanka Herman Gref i hrvatski državni tužitelj Dinko Cvitan. "Je, čuli smo se i razgovarali o sadržaju i temama posjeta", rekao je. 

Upitan o sutrašnjem izmještanju Ureda predsjednice u Dubrovnik, Plenković je pozitivnim ocijenio želju Grabar-Kitarović da izmješta svoj ured kako bi se senzibilizirala za konkretna pitanja važnima za građane, ali i za socijalni i gospodarski razvoj različitih djelova zemlje. "U ovom trenutku njezin odlazak na sam jug Hrvatske smatram dobrodošlim i dugoplaniranim. Siguran sam i da će u momentima vezanim uz obljetnice iz Domovinskog rata njezina prisutnost u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji biti korisna", istaknuo je.