Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/555a2c85a2bc565a008b456f/80
Foto: Miki Bratinić

Dalmatinska spiza: Hrvatski izvor zdravlja!

Dalmacija hrani dodaje onu višu dimenziju; nudi čovjeku užitak, a ujedno i lijek bez nus pojava

Baštinu ili nasljeđe najčešće vezujemo s nekakvim materjalnim oblicima kao što su polja, kuće, obiteljska blaga ili u nekim slučajevima nematerjalnim, kao što su zanati, običaji, vještine, a koji se prenose iz jedne generacije na drugu, pa samim time čine neku vrstu tradicije. Hrana kao pojam rijetko se spominje kao baština ili nasljeđe, a samo ponekad kao tradicija. Naravno to je točno ako hranu promatramo samo kao nešto materijalno, kao nekakvu potrebu za preživljavanjem, ili pak kao nešto nematerijalno u obiku tradicijskog načina spremanja. Međutim ako hrani dodamo dimenziju užitka, ne samo užitka konzumiranja nego i pripremanja, ako u njoj prepoznamo mirise prošlosti i trenutke djetinjstva, ako u njoj vidimo lica onih koji su je nekada davno utjelovljavali i koji su nam ostavili tajne pripravaka, onda hrana postaje i baština i nasljeđe i tradicija. Ona postaje „spiza“.

Njena vrijednost ne ogleda se u veličini teće u kojoj se sprema, niti u veličini kuhinje, ne ogleda se čak ni u sastojcima, ni u dodacima, ni u aranžiranju stola, ni po uzvanicima. Njena najveća vrijednost je u onom najuzvišenijem; u ljubavi. U ljubavi čuvanja tradicije, baštine, nasljeđa, u ljubavi pripremanja najjednostavnijih sastojaka u najmanjoj teći, iz koje ćemo podijeliti slast s najbližima.  Dalmatinska spiza je jednostavna, lako se i brzo priprema, ne zahtjeva skupe sastojke, a iznad svega je zdrava. Upravo naglasak na taj zdravstveni aspekt je u današnjem suvremenom svijetu od posebnog značaja. Konzumiranje zdrave hrane u opuštenom ambijentu, sa prijateljima i rodbinom, najbolji je recept za miran, skladan i zdrav život.

Dalmacija hrani dodaje onu višu dimenziju; nudi čovjeku užitak, a ujedno i lijek bez nus pojava.

Pjat spinata, kuhanog u vremenu očenaša, zalivenog maslinovim uljem i malo limunovog soka, uz domaći kruh i čašu vina, „tri puta tjedno“ na večer, najbolja je terapija bez recepta koju čovjek može priuštiti lako i jeftino.

Dalmatinska spiza hrvatski je izvor zdravlja, poslužena  na oltaru priča prošlosti, u kojima se oživljavaju memorije i uspoređuju nekadašnja vremena, stoji kao svojevrsna pokaznica, kojoj se klanjaju svi oni željni misterije i tajne sposobnosti velikog užitka pripravljenog u maloj teći.

Veliko je u malom! To je Dalmacja. To je Hrvatska.

Lešada, gregada, marinada, pašticada, gradelada, zvuče kao stihovi neke pjesme, a uz note brujeta i buzare, to je glazba, to je umjetnost malog čovjeka, malog naroda i male zemlje za velike gušte. A pjesma i glazba dio su našeg identiteta, naš genetski kod, naša prepoznatljivost, vezivno tkivo koje nas drži zajedno, koje nas čini klapom. Spiza je dakle u temelju našeg postojanja i našeg načina života.

Čuvajmo stoga našu baštinu, nasljeđe i tradiciju kuhinje naših starih, jer u njoj je mnogo više od hrane; u njoj je smisao življena.

hr Mon May 18 2015 20:17:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/576b02f7d84d64f92f8b4686/80
Foto: Davor Kokić

Dalmatinska pisma i spiza u New Yorku: Poznati Hvaranin govorio o povezanosti konobe i UNESCO baštine

Predstavljanje je i ovog puta organizirala Hrvatska Bratska Zajednica, predsjednik lože 789. Stjepan Galić i sekretar John Skibola i to na dva mjesta; u lijepom ambijentu poznatog restorana Dubrovnik, te u Hrvatskom centru župe svetih Ćirila i Metoda

Povezanost konobe i UNESCO baštine tema je koju je u sklopu projekta Priča o konobi publici u New Yorku ispričao Miki Bratanić, kojemu je ovo drugi put da u tom velebnom gradu predstavlja našu tradiciju i baštinu sa svojim autorskim projektom, koji je očito postao prepoznatljiv.

Upravo je stvaranje naših prepoznatljivosti, pogotovo onih povezanih s konobom, te njihovo promicanje, tema njegovih nastojanja koje uporno zastupa već duže vrijeme.

„Mediteranska hrana – Zdravlje iz konobe“, te „Dalmatinska klapa – Zvuk iz konobe“ podnaslovi su kojima je Bratanić naglasio povezanost konobe s dvije UNESCO baštine kojima se i te kako možemo ponositi.

„Kroz priču o konobi, ne govorim samo o konobi, već o našoj povijesti, tradiciji, ali iznad svega o našoj vrijednoj baštini. Naša obiteljska konoba u Vrbanju na Hvaru koja je zaštićeno nacionalno kulturno dobro stoljećima živi u simbiozi sa UNESCO zaštićenim kulturnim dobrom; Starogradskim poljem u kojem su žile naše loze, masline i smokve. Kada sjedimo u konobi, močimo kruh u maslinovo ulje, pijemo vino i zapjevamo, mi smo ispunjeni kulturnim dobrom. Tko ima bolju priču? “

Tako govori naš Miki koji je na put u New York odveo svoju obitelj. „ Zahvalan sam obtelji za svo ono vrijeme koje sam ulagao u ove moje projekte, od višegodišnjeg snimanja pučkog crkvenog pjevanja, do stvaranja ovog projekta Priče o konobi, u kojem sam im uskraćivao sebe. Vraćam im dio toga, ali i nastojim na njih prenjeti ljubav  prema ovom što radim.“

Predstavljanje je i ovog puta organizirala Hrvatska Bratska Zajednica, predsjednik lože 789. Stjepan Galić i sekretar John Skibola i to na dva mjesta; u lijepom ambijentu poznatog restorana Dubrovnik,  te u Hrvatskom centru župe svetih Ćirila i Metoda, uz podršku udruge New York Croats i njihovog vrijednog člana Mate Šalova, te neumorne Ane Stražičić Rodrigez - Mljećke. Posebna zahvala ide i poznatom fotografu Davoru Kokiću koji je zabilježio neke od lijepih trenutaka druženja, kao i klapi Astoria koja je uživo dočarala Bratanićev „zvuk iz konobe“.

Njegov projekt ide dalje, pa već ima dogovorena i druga predstavljanja po svijetu ove zanimljive priče koja svakako nadilazi dimenziju sentimenta i emocije konobe, te predstavlja jedinstveno nacionalno blago vrijedno pažnje.

hr Thu Jun 23 2016 07:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5687d380206abce2078b4671/80
Foto: Ante Poljak

Klape ispod ure – tradicija na čast i ponos Splita

"Advent u Splitu" za većinu je hvale vrijedna manifestacija, no Grad bi u organizaciji istih morao imati (znatno) više sluha za kulturna zbivanja koja se u božićno i novogodišnje vrijeme organiziraju već desetljećima i koja su odraz tradicije i kulture prostora u kojem živimo

Na Badnjak i Silvestrovo, u vrijeme podneva, već tradicionalno se  Ispod ure u Splitu okupe pjevači kako bi pjesmom proslavili ove lijepe svečane dane. Spontano se tako, bez ikakve organizacije ili vođenja, nađu pripadnici raznih klapa iz Dalmacije koji acapela pjevanjem privuku ljude dobre volje na zajedničko druženje. Okruženi drevnim Dioklecijanovim zidinama izvode većinom narodne napjeve, ili one sa manjim utjecajem aranžmana, upravo kako bi u njima mogli sudjelovati i uživati svi, pa čak i oni sa manje sluha. Jedinstvena je to tradicija koja promovira spontano klapsko pjevanje i pučko druženje i radovanje, koje je u gradovima gotovo potpuno isčezlo. To je više razlog zbog čega bi mu trebalo posvetiti pažnju, a onima koji tu tradiciju održavaju odati priznanje. Klapska pjesma naše je zaštićeno kulturno dobro na UNESCO listi svjetskih kulturnih dobara, kao i Dioklecijanova palača među čijim se zidinama izvode ovi klapski napjevi, pa je ovaj običaj ne samo jedinstvenost, nego predstavlja i nacionalni znak ponosa koji bi Splićanima trebao biti na čast.

Ipak kao i u mnogim drugim stvarima, naš odnos prema kulturnim dobrima i tradicijskoj baštini nije uvijek onakav kakav bi trebao biti, pa se tako zadnjih godina paralelno sa pjevanjem Ispod ure, na splitskoj Pjaci pušta razna zabavna glazba sa zvučnika na način da opstruira i nadjačava acapela pismu koja se izvodi samo nekoliko metara dalje. Ovo nadglašavanje klapske pisme strujom trebao bi biti izraz opće nekulture i nepoštovanja prema vlastitom identitetu, a podsjeća nas na već viđene scene kultne Borbene ponoćke iz Malog mista,  u kojoj se snagom struje i zvučnika guši tradicionalna pučka pisma.

Split je ove godine bio zaista veličanstven grad u svom Adventskom, Božićnom i Novogodišnjem vremenu, sa lijepim ugođajem i sadržajem na Rivi, Prokurativama, Voćnom trgu i Pjaci, pa je šteta da se u tih mjesec dana ne posveti pažnja jedan ili dva sata našoj tradiciji klapskog pjevanja uživo. Bilo bi lijepo da se u gradu iduće godine, za vrijeme pjevanja Ispod ure,  sa zvučnika na Pjaci puštaju tj uživo prenose upravo ti pučki, narodni, tradicionalni, baštinski zvuci, koji nas čine jedinstvenim, posebnim i kulturnim. Neka naš Split bude ono što jest; živi grad - grad kulture - UNESCO grad. 

hr Sat Jan 02 2016 18:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5675079d4b3a461b3f8b46a8/80
Foto: Danica Buškain

Božić je istinsko kulturno dobro, naša materijalna i nematerijalna baština

Hrvatska kolektivna svijest Božić bi trebala proglasiti nacionalnim kulturnim dobrom, a sve njegove tradicijske baštinske vrijednosti prihvatiti kao osobno obiteljsko blago koje treba njegovati i čuvati

Hrvatska ima bogato kulturno nasljeđe i to je naša prepoznatljivost. Papa Ivan Pavao II. prilikom boravka u Splitu primjetio je; "Ovdje povijest ne šuti". I zaista, povijest govori jezikom naših predaka, ukazuje nam njihove tragove, govori nam tko smo i odakle dolazimo, priča nam našu životnu priču.  Priča o Božiću jedna je od najljepših priča u povijesti čovječanstva, koja govori o nadi, ljubavi, vjeri, miru i radosti, kroz slike rođenja malog djeteta. Nijedan drugi događaj nije toliko inspirirao glazbenike, pisce, pjesnike, slikare i mnoge druge umjetnike, koliko upravo Božić sa svojom simbolikom i motivima. Posebno se to odnosi na tradicijske narodne ili pučke običaje. Hrvatski narod kroz čitavu svoju povijest stvorio je toliku ostavštinu na slavu Božića, da se time teško može pohvaliti bilo koji drugi narod.  Raznolikost običaja vezanih za Božićno vrijeme, nevjerovatan opus sakralnih i svjetovnih napjeva, te bogata specifična gastronomija, čine Božić istinskim kulturnim dobrom, materijalne i nematerijalne baštine.

Osnovni motiv Božića su jaslice u kojima leži dijete, okruženo roditeljima, dakle obitelj, što je temelj čovječanstva i njegovog postojanja. Najstarije jaslice u Hrvatskoj nalaze se na otočiću Košljun i potiču iz davne 1651. godine.  

Biblija kaže da su u slavu rođenja anđeli zapjevali zajedno s pastirima, te zaželili mir na zemlji svim ljudima dobre volje. Tradicija pjevanja Božićnih napjeva, posebno u Dalmaciji, istinsko je bogatstvo, ne samo u crkvenoj liturgiji, već naročito u pučkoj tradiciji. „U sve vrime godišta“, „Radujte se narodi“„Narodi nam se“, „Dvorani neba“, samo su neki od napjeva sa kojima su odrastale generacije. Božićne kolende u kojima se dolazilo u kuću prijatelja i čestitalo Božić, možda su i najvrijedniji glazbeni biser hrvatske tradicijske Božićne glazbene baštine i nepresušno etnomuzikološko vrelo.

Običaji kao što su paljenje badnjaka, uz obavezno okupljanje čitave obitelji, sa molitvom zahvale, povezuju biblijske motive sa našim životima, potvrđuju da u središtu svega mora biti obitelj i želja za novim i mirnim životom, pa zato imaju neprocjenjivu običajnu vrijednost.

Gastronomski aspekt Božića, dio je života svakog našeg čovjeka. Gotovo da nema muškarca u Dalmaciji koji ne zna skuhati bakalar ili žene koja ne zna napraviti fritule. To je jednostavno naš genetski kod. To smo mi. Miris  kuhinja pokojnih nona koji prelazi granice vlastite kuhinje, širi se ulicom, te postaje društvena mreža, najljepši je dekor ovom svečanom vremenu i naš dio mediteranskog gurmanskog ponosa.

I zato bi Hrvatska kolektivna svijest Božić trebala proglasiti nacionalnim kulturnim dobrom, a sve njegove tradicijske baštinske vrijednosti prihvatiti kao osobno obiteljsko blago koje treba njegovati i čuvati. To kulturno dobro ima svoje materijalne i nematerijalne dimenzije, u kojima su ovi nematerijalni posebno osjetljivi, jer predstavljaju ono tradicijsko, običajno, koje je sklono utjecajima, promjenama ili zaboravima. Božić je naše kulturno dobro i mi ga trebamo čuvati, nitko drugi. Mi trebamo svoju djecu učiti što je njegov smisao, odakle je došao, kuda ide i gdje smo mi na tom putu ljudskog odrastanja.

hr Sat Dec 19 2015 08:32:06 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5603d0533bb0d9540a8b47a3/80

Povratak iskonu – U čast Ljubi Stipišiću Delmati

Program manifestacije će se sastojati od glazbenog, likovnog i književnog dijela.

U organizaciji zaklade Ljubo Stipišić Delmata, župe Svetog duha Vrbanj i Turističke zajednice Stari Grad , uz pokroviteljstvo Grada Starog Grada i Splitsko-dalmatinske županije u subotu 03.10.2015. godine u Vrbanju na otoku Hvaru biti će priređena manifestacija „Povratak iskonu“ posvećena pokojnom maestru Ljubi Stipišiću Delmati, velikom sakupljaču, promicatelju i čuvaru naše tradicijske kulturne baštine, čiji je iskon upravo u ovom malom hvarskom težačkom mjestu.


U glazbenom dijelu biti će priređen koncert pučkih pjevača. Koncert će biti upriličen u župnoj crkvi Svetog Duha, a sudjelovati će pučki pjevači iz šest mjesta koji sudjeluju u procesiji Za križen; Vrboska, Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče i Vrbanj. Time se simbolično evocira uspomena na serijal nosača zvuka naslovljen „Za križen“ kojeg je pokojni maestro Ljubo Stipišić Delmata snimio na otoku Hvaru osamdesetih godina XX. stoljeća, ali i na njegovo sveukupno sakupljačko i stvaralačko pučko glazbeno djelovanje .

U likovnom dijelu organizirati će se izložba slika Ljube Stipišića Delmate, koja će biti uređena u prostorijama župne dvorane, a biti će izloženi radovi uglavnom iz tematike naše sakralne baštine, koji će javnosti biti dostupni za razgledavanje dva tjedna. Izložbu će otvoriti likovni kritičar, uvaženi akademik Tonko Maroević.

Književni dio biti će priređen u najstarijem dijelu Vrbanja „Krojevi dvori“ u obiteljskoj konobi Bratanić, zaštićenom kulturnom dobru Republike Hrvatske, u kojoj će biti organizirana čakavska poetska večer „ČA u konobi“ kao nastavak na večeri „ČA“ koje je ustanovio pokojni Ljubo Stipišić Delmata, a na kojoj će nastupiti akademik Jakša Fiamengo, Tin Kolumbić i Miki Bratanić. Glazbene ilustracije upriličiti će mješovita klapa Sveti duh iz Vrbanja.

Povratak iskonu simbolizira vraćanje našim iskonskim vrijednostima na koje nas je upozoravao Ljubo Stipišić Delmata, te ujedno i povratak njegovom osobnom genetskom iskonu, Vrbanju, mjestu iz kojeg je ponikao i pisac naše prve objavljene zbirke čakavske poezije Pere Ljubić.

Pozivamo sve ljubitelje i štovatelje ostavštine Ljube Stipišića Delmate da se pridruže ovom lijepom kulturnom događaju koji se po prvi put organizira, a prema riječima organizatora sa željom da postane tradicionalan.

Više o Zakladi OVDJE.

hr Thu Sep 24 2015 12:32:28 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .