Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/584050821eea8f2c0d8b45b9/80
Foto: Screenshot Youtube

Nova afera: Barišić prijavljen u Njemačkoj, plagirao je i vlastiti doktorat

Na sjednici Sabora u tijeku je ključna bitka za ministra znanosti i obrazovanja Pavu Barišića, ali i za premijera Andreja Plenkovića.
Naime, Sabor danas raspravlja, a potom i glasa o povjerenju Barišiću kojega prati više medijskih skandala, među kojima je najnoviji slučaj plagiranja.

Podsjetimo, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju u prosincu prošle godine donio je mišljenje prema kojem je Barišić plagirao, odnosno bez navođenja prenio dijelove svojeg rada 'Does Globalization Threaten Democracy', objavljenog 2008. u časopisu Synthesis philosophica.

Autoplagijat doktorata

No, Index doznaje da je protiv Barišića podnesena nova, potencijalno ozbiljnija prijava za tzv. autoplagijat. Naime, prema informacijama i dokumentima do kojih je došao Index, ministar Barišić prijavljen je u Njemačkoj zbog autoplagiranja svoje doktorske disertacije 'Welt und Ethos' obranjene 1989. Ako se navodi iz prijave potvrde, postoji mogućnost da ostane bez titule doktora znanosti koju je stekao na Sveučilištu u Augsburgu, prenosi index.

U prijavi se tvrdi da je preko 80 posto Barišićeva doktorata autoplagijat, odnosno da su u doktoratu preuzeti dijelovi iz Barišićeva magistarskog rada te prijevodi ranije objavljenih znanstvenih radova u hrvatskim časopisima Godišnjak za filozofiju i Filozofska istraživanja – bez ikakvog navoda ili reference na te ranije radove. To bi značilo da Barišićev doktorat nije izvorno znanstveno djelo, te da je titulu doktora znanosti stekao zatajivši podatke o svojim ranijim radovima. 

Kako doznaje Index, i premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Božo Petrov obaviješteni su o prijavi koja je protiv Barišića pokrenuta na Sveučilištu u Augsburgu, a Barišić je na nju već reagirao protuargumentima objavljenim na stranici Ministarstva znanosti (pogledajte dolje).

Barišić: Autoplagijat nije plagijat

U svojoj obrani Barišić ističe da autoplagiranje u Hrvatskoj još nije prepoznato kao neetično. Također tvrdi da je prema pravilima u znanstvenom svijetu, kao i na Sveučilištu u Augsburgu, dozvoljeno ranije objavljivanje dijelova doktorskog rada.

Ministar se na ranije prijave i optužbe za plagijat iz 2008. branio tvrdnjama da je riječ tek o manjoj tiskarskoj greški u fusnoti te da su ga optužbi oslobodila neka druga etička tijela.

Kako će preživjeti nove, još ozbiljnije prijave, te kako će se prema njima odrediti Plenković, HDZ, Petrov i Most, bit će jasnije tek nakon glasanja o povjerenju. No također je moguće da će trebati pričekati konačnu ocjenu iz Augsburga.

Facebook komentari

hr Thu Feb 09 2017 14:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b7118db473984e948b45f6/80
Foto: Pelješac

Pelješac umire?: Hrvati odlaze, a prazne kuće kupuju stranci

Peljesčani misle kada se sa mostom spoje sa ostatkom zemlje da će im to sigurno donijeti prosperitet

Bogati Francuzi i Britanci kupuju u Pelješcu kuće za mirnu starost, a Hrvati su odavno otišli te novi ne dolaze. U Dubi Pelješkoj ostalo je tek 20-tak stanovnika. - javlja RTL.

Ako tražite raj na zemlji, Pelješac je prava adresa za vas. U njemu raste kraljica malostonskog zalijeva - kamenica. Ovim čudom prirode i ruku stonskog težaka gostili su se i bečki carevi.

Obitelj Marije Radić školjkarstvom se bavi jedno stoljeće. 

- Moja obitelj se bavi školjkarstvom već 100 godina, nadam se da će se nastaviti dalje ne samo u mojoj obitelji, već u cijelom ovom malostonskom kraju, da će se nastavit tradicija školjaka kamenica i musula - objašnjava gospođa Radić. 

Još jedan pelješki eliksir koji pomlađuje je i Dingač. No, Dingač i kamenica nisu svemoćni, pa Pelješac kao i ostatak Hrvatske stari.

- Tradicija da bi bila tradicija mora biti djece, bez djece to ne moze ići. Ja Bogu hvala imam troje djece ja smatram i volio bi ih odgajat da to bude da oni ostanu doma, da naslijedu ovo što ja radim, što mi je otac radio i što su mi didovi radili. Mislim da ima prostora za sve. - smatra vinogradar i vinar Potomja Boris Violić.

Još jedan lijep primjer je u Kuni Pelješkoj, gdje obitelj Antunović ima seosko gospodarstvo i od njega živi. No, i ovdje kao i u mnogim pelješkim mjestima  više se godišnje broji  sprovoda nego rođenja.

Napuštene kamene kuće u kojima je nekad odgajano i po desetero braće i sestara danas su postale poželjna akvizicija stranaca. Jednu kuću u Brocama prije par godina kupio je jedan Britanac. Obnovio ju je i od nje je napravio svoj mali privatni pelješki raj. Išla bi prodaja strancima i bolje da nije zamršenih hrvatskih pravno-imovinskih odnosa.

- Mi koji živimo tu na ovomu poluotoku, nama most znači sve. Znači bez mosta nema daljnjeg prosperiteta, nema života za nas. - priča stanovnik Dube Pelješke Kristo Murina.

Nakon viseštrukih otvaranja gradilista i stotina milijuna kuna bačenih u ništa, pelješka fatamorgana napokon postaje opipljiva. Peljesčani misle kada se sa mostom spoje sa ostatkom zemlje da će im to sigurno donijeti prosperitet. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Wed Mar 01 2017 21:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b7023db4739825958b4581/80
Foto: D.N.

Primošten: Održan sastanak talijanskog izaslanstva i članova Općine na temu novog svetišta Gospe od Loreta

Povod susreta bilo je definiranje načina suradnje u svrhu razvoja projekta "Cammini Lauretani" na međunarodnom nivou, sa referiranjem na temu afirmacije programa "tzv. "Europski kulturni itinerer Europskog Vijeća"
Danas su se u Uredu načelnika Općine Primošten Stipe Petrine sastali delegati predstavnika Primoštena i DCE "Cammini Lauretani" iz Italije. 

Povod susreta bilo je definiranje načina suradnje u svrhu razvoja projekta "Cammini Lauretani" na međunarodnom nivou, sa referiranjem na temu afirmacije programa "tzv. "Europski kulturni itinerer Europskog Vijeća". 

Općina Primošten svojim gostima prikazala je stupanj razvoja projekta realizacije spomenika "Gospe od Loreta" koji je u završnoj fazi izgradnji. Takav projekt jedinstven je u Hrvatskoj, ali i šire. Za taj projekt iskazan je značajan interes i odobravanje, a svoj "blagoslov" dala je Sveta Stolica odnosno Papa Franjo

Na današnjem sastanku se utvrdila potreba razvoja teme "Cammini Lauretani", koji je već dio protokola o suradnji potpisanog u Loretu u listopadu 2016.  Također je proučena dokumentacija projekta "Interreg Italia Hrvatska 2014-2020. kao i projekta za Jadransko Jonsku regiju, pozitivno je ocijenjena moguća zajednička suradnja na projektu čiji je cilj promocija gore navedenog projekta povezujući vjerske lokacije Svete Marijine Kuće u Loretu, smještene kako u Italiji tako i u Hrvatskoj, te u kontekstu većeg razvoja vjerskog turizma kao oblika održivog turizma. 

Sastanak je završen na brdu Gaj gdje su gosti imali priliku uživo vidjeti napredak radova na projektu realizacije spomenika Gospe od Loreta.

Facebook komentari

hr Wed Mar 01 2017 18:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b6fa4cb4739898948b45ad/80
Foto: D.N.

Dugi Rat: Dio mještana protivi se izgradnji mega luke na području Sumpetar - Kosovac

Načelnik Općine kaže da ga čudi što se neki mještani bune protiv ovakve investicije, ali da će o svemu najvjerojatnije odlučivati novo Općinsko vijeće nakon izbora
U Krilu Jesenicama se planira graditi mega luka s oko 200 vezova, a da bi se projekt mogao realizirati potrebno izmijeniti Prostorni plan uređenja Općine Dugi Rat. Tim je povodom u srijedu održana javna rasprava. Dio stanovnika iznimno je nezadovoljan predloženom gradnjom za koju se zalažu Općina i Udruga privatnih brodara. Smeta im i što bi se nova luka gradila na šljunčanoj plaži, dvjestotinjak metara istočnije od postojeće, na lokalitetu Sumpetar - Kosovac. Investicija je vrijedna oko 200 milijuna kuna, a zamišljeno je da svaki vez bude širine 10,5 metara i duljine 50 metara. 

Privatni brodari iz Krila Jesenica turizmom su se počeli baviti kada su svoje brodove za prijevoz pijeska prenamijenili u kruzere. Danas imaju 157 brodova, a do ljeta flotu planiraju povećati za deset novih plovila. Izgradnja velike luke, koja bi imala i pristanište za trajekt, riješila bi njihov problem s vezovima.

 -Mi nismo protiv brodara, ali smo protiv luke veličine 28 nogometnih igrališta, koja je veća od splitske, u jedno malo mjesto. Predlažemo da naprave uzduž obale više malih luka. Zašto devastirati plažu kada malo istočnije imaju pusti prostor ispred napuštene tvornice Dugi Rat gdje bi mogli graditi luku? Procjena utjecaja na okoliš ne bi smjela zanemariti što će biti devastirane obale, a ljudi koji su iznad magistrale izgradili kuće s apartmanima će propasti – kazala je Antonijeta Trgo u ime nezadovoljnih mještana te upozorila kako se luka planira graditi uz Jadransku magistralu, između Splita i Omiša, koja je najprometnija i najzakrčenija cesta u Hrvatskoj s dnevnim prometom od 15.000 vozila, a nikakva kvalitetna prometna studija o ovom projektu nije napravljena.

150 mještana potpisalo primjedbe

U samo jedan dan više od 150 mještana je potpisalo primjedbe koje će predati u Općinu. Jerko Roglić, načelnik Općine Dugi Rat, kaže da se nije nadao da će se mještani pobuniti zbog investicije koja će pomoći brodarima i dati novi razvojni zamah mjestu.

- Procedura je tek pokrenuta, svatko može dati svoje primjedbe – poručio je Roglić te naglasio kako će o ovom projektu najvjerojatnije nakon izbora odlučivati novo Općinsko vijeće.

O samom projektu je govorio predstavnik izvođača, tvrtke „Zeleni servis“ koji je rekao kako bi izgradnjom ove luke bio riješen problem s vezovima jer bi brodari napokon dobili prostor za svoje brodove, a naglasio je i kako više ne bi bilo zagađivanja okoliša.

Facebook komentari

hr Wed Mar 01 2017 17:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586a0bad1eea8fe0af8b46d6/80
Foto: Pixabay

Split: Udruga Zdravi grad traži da pravo na zdravlje postane ustavna kategorija

Glavni inicijator prijedloga izmjene određenih članaka Ustava je Jerko Rošin, koji predlaže da se članak koji određuje da svatko ima pravo na zdrav život promijeni na način da glasi kako svatko ima pravo na zdravlje

Pravo na zdravlje mora postati ustavna kategorija, odnosno definirati se kao osnovno ljudsko pravo te kao takvo predstavljati osnovu za sva druga prava, poručili su iz splitske udruge Zdravi grad, koja je u srijedu predstavila inicijativu za izmjene određenih članaka Ustava RH.

Andrea Russo iz Zdravog grada rekla je da Ustav ima dva članka u kojima se svakome jamči pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom, te da svatko ima pravo na zdrav život. To su, kaže, dobre definicije, ali kada bi se Ustav nadopunio da svatko ima pravo na zdravlje, to bi po njoj bila puno šira definicija koja bi uključivala apsolutno sva druga prava. 

Glavni inicijator prijedloga izmjene određenih članaka Ustava je Jerko Rošin, koji predlaže da se članak koji određuje da svatko ima pravo na zdrav život promijeni na način da glasi kako svatko ima pravo na zdravlje. Objašnjava da su definicije zdravlja i zdravog života totalno različite kategorije, jer se pod zdravi život podrazumijeva da se netko tko je bolestan liječi i ima zdravstvenu skrb, dok je pravo na zdravlje da se netko ne razboli.

- To pravo na zdravlje da se ne razbolimo podrazumijeva da je u našem okruženju sve zdravo, od čistog zraka, pitke vode, sanitarnih uvjeta, zdrave hrane i ostaloga. Tek zakonskom regulativom to može biti riješeno, no načelo je vrlo važno jer od njega sve počinje. - kazao je Rošin i napomenuo da je o toj inicijativi razgovarao i s ministrom zdravlja Milanom Kujundžićem.

 
 Inicijativi se pridružio i splitski Medicinski fakultet, čiji je dekan Zoran Đogaš novinarima potvrdio da su i ostali medicinski fakulteti u Hrvatskoj voljni u svoje programe i projekte uključiti tu inicijativu. Ustvrdio je kako  je vrijeme da se definicija zdravlja napravi modernijom, boljom i dotjeranijom nego što je bila do sada. Medicinski fakulteti sa svim svojim infrastrukturama, potencijalima i kadrovima rade edukaciju ne samo doktora koji liječe, već i doktora koji su zaduženi za prevenciju, poručio je Đogaš.

 
 Pročelnik katedre za javno zdravstvo splitskog Medicinskog fakulteta Ozren Polašek navodi da je jedan od važnih načina kako uopće promišljati zdravlje taj da ga se treba dobro moći definirati.

- Cijeli naš zdravstveni sustav bi trebalo čim više fokusirati na pitanje zdravlja i micati s fokusa bolesti, jer se na taj način mogu ostvariti bolji rezultati. Nova definicija kaže da je zdravlje dinamičko stanje blagostanja obilježeno tjelesnim, duševnim i društvenim mogućnostima koje zadovoljavaju potrebe života prilagođenoj dobi, kulturi i osobnoj odgovornosti.-  kazao je Polašek.

Facebook komentari

hr Wed Mar 01 2017 17:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .