Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b587ae9cb557ad51d8b4ea0/80
Foto: PIXABAY

Imenovana nova uprava Jadranske banke te iznijeli planove za Šibenik

Mato Filipović imenovan je predsjednikom nove uprave Jadranske banke koju je preuzela Hrvatska poštanska banka (HPB), dok je Alan Herjavec imenovan za člana uprave. Time je okončan rad sanacijske uprave Jadranske banke, a cilj nove uprave je što brže pripajanje Jadranske banke HBP-u koja je početkom srpnja postala njen vlasnik i dokapitalizirala je sa 110 milijuna kuna.

Kao novi vlasnik Jadranske banke Hrvatska poštanska banka osnovat će snažan Regionalni centar Šibenik koji će biti odgovoran za financijsku podršku i široki program partnerstva sa svim nositeljima razvoja u Šibensko-kninskoj županiji. Plan je u srednjoj Dalmaciji ojačati poziciju najveće banke u hrvatskom vlasništvu.

Mato Filipović i Alan Herjavec na funkcije predsjednika i člana uprave JABA-e dolaze s rukovodećih pozicija u Hrvatskoj poštanskoj banci, piše Šibenik.in.

- Preuzimanjem JABA-e HPB povećava svoj tržišni udjel za oko 0,40 posto širi bazu klijenata za približno 10 posto te stvara osnovu za dodatni rast i povećanje prihoda. Preduvjet za ostvarenje navedenih pozitivnih efekata stjecanja JABA-e je brzo i efikasno pripajanje u sustav HPB-a. Tijekom procesa sanacije JABA nije bila u mogućnosti provoditi prodajne aktivnosti te je potrebno poslovno restrukturiranje u cilju očuvanja vrijednosti i osiguranja normalnog funkcioniranja uz ispunjenje svih regulatornih zahtjeva koje banka po izlasku iz sanacije mora ispunjavati. Uprava JABA-e će djelovati s posebnim naglaskom na odgovornost prema zaposlenicima, klijentima banke i prema lokalnoj zajednici – kazao je Mate Filipović, predsjednik Uprave Jadranske banke.

Zajedno s Jadranskom bankom HPB premašuje 5 posto tržišta, a daljnje povećanje tržišnog udjela najveće banke u hrvatskom vlasništvu planiraju ostvariti organskim rastom, ali i novim akvizicijama, ukoliko za njih bude prilike.

- Kupnjom Jadranske banke Šibenik napravljeni su daljnji koraci u stvaranju kvalitetne i jake banke u hrvatskom vlasništvu. Neto dobit u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 94,4 milijuna kuna. U narednom razdoblju u posebnom fokusu će biti brzo pripajanje Jadranske banke, povećanje operativnog rezultata te dizanje kvalitete i brzine usluge klijentima ali i vrijednosti za naše dioničare. Radit ćemo na ova tri prioriteta paralelno, kao što smo 2015. i 2016. godine istodobno uspjeli provesti dokapitalizaciju, ostvarili dvije rezultatski najbolje godine u povijesti HPB-a i restrukturirali banku – naglasio je Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a.

S 94,4 milijuna kuna neto dobiti HPB je ostvarila odličnu profitabilnost i svoj najbolji polugodišnji rezultat.

Operativna dobit HPB-a iznosi 137,9 milijuna kuna, što je 34,5 milijuna kuna ili 20 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2017. godine kao posljedica manjih prihoda zbog padajućih kamatnih stopa i stalnog prirasta viškova likvidnosti. Neto kamatni prihod manji je 5,1 posto, a kao i u prethodnim razdobljima nastojali smo pad kamatnog prihoda ublažiti smanjenjem kamatnog rashoda.

Neto prihod od naknada manji je 2,9 posto, a ostali nekamatni prihodi niži za 29,8 posto zbog izostanka jednokratnih i neredovitih efekata od trgovanja vrijednosnim papirima kao i izostanka dividende od ovisnih društava u skladu s politikom zadržavanja dobiti 2017. Operativni troškovi su u blagom porastu od 4 posto što je uglavnom regulatorno uvjetovano dok će pripajanje Jadranske banke kratkoročno utjecati na manji rast izdataka.

Banka ima znatno manje troškove rezerviranja nego u prethodnom razdoblju koje je bilo opterećeno rezervacijama za Agrokor. Postignuti su solidni rezultati od naplate neprihodujućih plasmana i zadovoljavajuća pokrivenost ispravcima vrijednosti, 65 posto na kraju polugodišta. Primljeni depoziti porasli su 897 milijuna kuna, imovina banke porasla je 4,7 posto na 20,7 milijardi kuna. Kapital iznosi 1,95 milijardi kuna s povećanjem od 2,2 posto u prvom polugodištu i to najviše zahvaljujući ostvarenoj neto dobiti.

- Prvo polugodište 2018. označava naš povratak trendovima profitabilnosti koje smo postavili u 2015. i 2016. godini. Rekordna neto dobit za polugodište u uvjetima pritiska nove regulative, uz istovremeno uložene napore da uspješno zaključimo transakciju stjecanja Jadranske banke, je dokaz naše predanosti poslu i potencijala kojeg imamo. Međutim, da bismo ostvarili viziju HPB-a kao bitnog igrača na bankarskom tržištu – u narednom razdoblju ćemo se potruditi postići nužna poboljšanja u operativnom rezultatu – rekao je David Tomašek, direktor Ureda za strateški razvoj HPB-a.

hr Wed Jul 25 2018 15:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3f0a8d0e4938947c8b45b5/80
Foto: otpbanka

OTP grupa širi poslovanje na bugarskom tržištu

Ovom će transakcijom OTP grupa dodatno ojačati svoj tržišni položaj

Na temelju ugovora o kupoprodaji potpisanog 1. kolovoza 2018., izvršena je transakcija kojom je DSK banka, članica OTP grupe, stekla 99,74 posto udjela u Société Générale Expressbank, bugarskoj podružnici grupe Société Générale i povezanim društvima. Očekuje se da će proces integracije banaka biti dovršen 2020.

S tržišnim udjelom od oko 6,4 posto i univerzalnom ponudom financijskih usluga, Société GénéraleExpressbank sedma je najveća bugarska banka. OTP banka prisutna je na ovom tržištu od 2003. kroz poslovanje DSK banke, koja je ne samo ostvarivala kontinuirano dobre rezultate, nego i najveći kumulativni povrat na ulaganje od svih članica OTP grupe izvan Mađarske. Ovom će transakcijom ona dodatno ojačati svoj tržišni položaj.

hr Wed Jan 16 2019 11:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3cc9e60e49384b7b8b458c/80

U srcu Beča otvorena dalmatinska ribarnica

Braća Ivo i Toni Bartulović, vlasnici Gastro Ribarnica Brač, s poslovnim partnerom Milanom Prgometom, u subotu 12.01.2019. otvorili su ekskluzivnu ribarnicu u austrijskoj prijestolnici.
I Beč je dobio pristup moru – i to onom najljepšem, Jadranskom. U Neubau-u, jednom od najprestižnijih kvartova Beča, tek desetak minuta hoda od strogog centra grada, svečano je otvorena ribarnica „Gastro Fisch Brač“.

Od ideje do realizacije prošle su tri godine

Vlasnici poznatih Gastro Ribarnica Brač u Dalmaciji, Ivo i Toni Bartulović s poslovnim partnerom Milanom Prgometom, na ideju za otvaranjem ribarnice u Beču došli su još 2016. g. Projekt je krenuo sa realizacijom 2018. godine, nakon što je pronađen adekvatan prostor koji je zahtjevao potpunu adaptaciju istog. U cilju zadovoljavanja visokih standarda austrijskog tržišta, radovi su krenuli strelovitom brzinom te je u samo tri mjeseca projekt uređenja realiziran. Promovirajući hrvatsku kulturu kombinacijom izvornih dalmatinskih detalja i modernih karakteristika dizajna, uređenje prostora je osmislila dizajnerica interijera Marijana Boljat. Prostor je s karikaturama Joška Marušića dobio specifičnu vrijednost, a da pritom nisu zanemareni austrijski standardi.

Mnogobrojni posjetitelji iz Austrije i Hrvatske

Otvaranje su uveličali hrvatska veleposlanica u Austriji, dr. Vesna Cvjetković, proslavljeni hrvatski nogometaš s austrijskom putovnicom Ivica Vastić, vlasnici poznatih tvrtki u Hrvatskoj (Marikomerc, Sardina Postira), renomirani hrvatski i austrijski ugostitelji, te brojni drugi ljubitelji kvalitetnih proizvoda iz mora.

Splitski restoran „Gusar“ , predvođen vlasnikom Markom Balićem i cijelim timom oduševio je cateringom, na visokom nivou, dostojnim svakog istinskog ljubitelja ribe i mora. Budući kupci su iz prve ruke mogli degustirati što će ubuduće moći kupiti u srcu Beča, zahvaljujući zadivljujućim vještinama chefa kuhinje restorana „Gusar“ Ivice Tošića.

Posebna atrakcija: Bluefin Tuna

Vrhunac večeri je bila bluefin tuna renomirane tvrtke „Kali Tuna“. Tunu je filetirao i posluživao Ivica Katić, chef kuhinje restorana „Zoi“ iz Splita. Godinama je ova za uzgoj zahtjevna vrsta bila rezervirana isključivo za japansko tržište, dok je odnedavno standardni dio ponude Gastro Ribarnica Brač za Dalmaciju i Austriju. Ovom namirnicom i najzahtjevniji kupci dobili su iznimno cijenjen proizvod na svjetskoj razini koji savršeno obogaćuje cjelokupnu ponudu ribarnice.

Interes javnosti prije samog otvorenja, kao i na otvorenju pokazao je da je otvaranje ribarnice dragulj koji je nedostajao u kruni multikulturalne ponude austrijske prijestolnice – Beča.
hr Mon Jan 14 2019 18:42:27 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Od 2022. cestarinu će svi plaćati bez zaustavljanja

Godišnji troškovi održavanja novog sustava bit će oko 60 milijuna kuna

Cestarina na autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb naplaćivat će se bez zaustavljanja elektroničkim sustavom DSRC – Dedicated Short-Range Communications ili preko sustava automatskog čitača registarskih oznaka – Automatic Licence Plate Reader (ALPR). Taj novi sustav naplate cestarine u Hrvatskoj predlažu španjolski savjetnici iz tvrtke IDOM Consulting koji su od resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dobili posao izrade studije sustava elektroničke naplate cestarina, piše Večernji list. 

Konzultanti tako predlažu tzv. free flow (slobodni protok), naplatu cestarine na više trakova. Sustav naplate bit će bez zaustavljanja, beskontaktan i bezgotovinski. Naplata s pomoću DSRC sustava znači da u vozilu mora biti uređaj odnosno transponder preko kojeg bi se očitavala prijeđena kilometraža i obračunavala cestarina. 

Savjetnici predlažu da DSRC bude obvezan u teškim vozilima dok će za laka biti opcija. Njima će na raspolaganju biti i ALPR. 

DSRC transponder za taj način plaćanja cestarine moći će se kupiti ili iznajmiti, a njegova cijena je oko 10 eura.

Transponder će imati zvučni signal koji upozorava korisnika o transakciji, a imat će i ugrađen uređaj koji će detektirati je li maknut s držača. Predviđeno je da baterija transpondera traje više od šest godina. Korisnici DSRC-a moći će sklapati tzv. prepaid ugovore dok će se oni koji žele plaćati cestarinu nakon vožnje morati registrirati, odnosno morat će HAC-u i ARZ-u dostaviti podatke o svojim kreditnim karticama ili bankovnim računima. Tzv. postpaid bit će omogućen i za DSRC i za ALPR korisnike. Uvođenje novog sustava moglo koštati oko 500 milijuna kuna, dok bi godišnji troškovi njegova održavanja iznosili oko 60 milijuna kuna, piše Večernji list.

hr Mon Jan 14 2019 16:17:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3b175d0e4938c4718b4753/80
Foto: PIXABAY

Hrvatski ribari protiv kvota Europske komisije

Što se tiče potrošnje plave ribe, od 60-ak tisuća tona ulova u prošloj godini tek dva do tri posto završi na stolovima domaćih potrošača, tridesetak posto ide za prehranu tune, dok glavnina ulova završi u preradi ili na svježem tržištu EU.

„U Jadranskom bazenu djeluje respektabilna ribarska flota koja lovi oko 30 posto ukupnih količina srdele u Europi, a mediteransko tržište je najveći europski potrošač ribe. Prevladava mišljenje da bi se uvođenjem novih regulativa na kojima inzistira Europska komisija pogodovalo raznim interesnim lobijima koji traže nova tržišta za plasman svojih ribljih proizvoda. Na takav način bi Europska Komisija indirektno pripomogla otvaranju prostora nekim novim igračima, nauštrb lokalnog ribarstva“, ističe predsjednik Grupacije ribolova HGK Ivan Birkić komentirajući prijedlog mjera kojima EK želi regulirati ribolov sitne plave ribe u Jadranskom moru.

„Sitna plava riba, srdela i inćun, najvažniji je resurs kojeg ima hrvatsko ribarstvo, a od iznimnog je gospodarskog značenja i za cjelokupno gospodarstvo. Zato mi već četiri godine zaredom provodimo niz raznovrsnih mjera upravljanja s ciljem zaštite stokova sitne plave ribe. Primjerice, zatvaramo 30 posto hrvatskog ribolovnog mora, imamo proširene lovostaje u vrijeme najintenzivnijeg mrijesta srdele i inćuna, u svrhu osiguranja kvalitetne reprodukcije i juvenilnih jedinki“, pojašnjava Birkić za N1.

lako mogli uloviti preko 100.000 tona, ali su razmišljali dugoročno i izlovili tek 71.000 tona kako bi zadržali dovoljan broj spolno zrelih jedinki, a što doprinosi dugoročnoj stabilnosti stokova i ribarstva. Kompilacijom mjera upravljanja ribolovom koje RH provodi postigli smo cilj i smanjili ribolovni napor za oko 25%, a što je rezultiralo smanjenjem ulova od približno 20% u odnosu na 2014. godinu.

„EK je donijela prijedlog uredbe (Višegodišnjeg plana upravljanja malom plavom ribom na Jadranu) koji sadržava uvođenje količinskih kvota, dok istovremeno određeni lobiji unutar EK predlažu i uvođenje escapement strategije čije su glavne odrednice uvođenje višemjesečnog ili višegodišnjeg moratorija na ulov na Jadranu te također uvođenje količinskih kvota.

Naše poslovanje, naša tradicija, naše vještine, opstanak lokalnih zajednica koje su vezane na ulove male plave ribe, veliki dio prerađivačke industrije, bili bi uništeni jer u Jadranu nemamo drugih vrsta koje bi mogli loviti u vrijeme mogućih moratorija“, naglašava Birkić, dodajući kako EK svoj prijedlog višegodišnjeg plana temelji na znanstvenim predviđanjima stanja stokova i predviđanja oporavka istih koji za stvarnim vremenom kasne dvije godine. Poručuje kako realni sektor ne može prihvatiti modele procjene stanja stokova koji znanstvenici koriste jer je puno više čimbenika u prirodi koji utječu na stanje stokova, a nisu obuhvaćeni navedenim modelima.

„Možda principi upravljanja koji se spominju u prijedlogu EK i mogu dati rezultata na određenim tipovima ribolova na Sjevernim morima (jedan ribarski brod na Sjeveru EU ulovi u jednom danu koliko jedan ribarski brod na Jadranu ulov tijekom cijele jedne godine). Takav unificirani pristup upravljanja ne možemo prihvatiti, jer se na takav način ne priznaju posebnosti, različitosti i raznolikosti pojedinih regija EU. Uspostavili smo već spomenute modele upravljanja, postigli konsenzus s Talijanima i Slovencima na našu, hrvatsku inicijativu, i uz suradnju s nadležnim institucijama Upravom za ribarstvo“, naglašava Birkić i dodaje kako je to bio mukotrpan posao Grupacije ribolova HGK jer su u startu imali tek 10-ak posto ribara na svojoj strani koji su razumjeli potrebu za odgovornim upravljanjem.

„Uspjeli smo se međusobno dogovoriti i uskladiti praksu, znanost i politiku“, poručio je Birkić. 
Podsjećamo da je zabrana ribarenja okružujućom mrežom plivaricom-srdelarom s ciljem zaštite srdele u vrijeme mrijesta započela 16. prosinca 2018. i traje do 14. veljače 2019. na području cijelog ribolovnog mora Hrvatske. Također u cilju zaštite inćuna u vrijeme mrijesta predviđen je lovostaj u razdoblju od 01. svibnja do 31. svibnja 2019. na području cijelog ribolovnog mora Hrvatske.

U ovoj godini za dio trajanja lovostaja predviđena je i isplata naknada ribarima, a Ministarstvo poljoprivrede u tu svrhu je osiguralo 4,5 milijuna eura naknada.

Sudeći po stanju ribljih stokova koji su u sve boljem stanju, implementirane mjere itekako djeluju. Dobar pokazatelj oporavka je i pecatura (broj riba u kilogramu) koja se u zadnjih godinu dana u prosjeku smanjila za desetak komada (s 50-55 do 40-45 riba po kilogramu). Manja smrtnost ribe po kilogramu dobra je za zaštitu ribljeg fonda, a veći i kvalitetniji primjerci su ekonomski isplativiji za prodaju samim ribarima.

Ono što je zabrinjavajuće jest činjenica da domaća potrošnja debelo zaostaje za prosjekom EU-a. Prosjek konzumacije ribe u Uniji je 20 kilograma po stanovniku, dok se u Hrvatskoj kreće oko 10 kilograma. Što se tiče potrošnje plave ribe, od 60-ak tisuća tona ulova u prošloj godini tek dva do tri posto završi na stolovima domaćih potrošača, tridesetak posto ide za prehranu tune, dok glavnina ulova završi u preradi ili na svježem tržištu EU.

Zato HGK kroz projekt „Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi“ želi povećati potrošnju ribe na domaćem tržištu, stvoriti bolji imidž i brend domaće ribe te dodatno pojačati njezin plasman u inozemstvo.

hr Sun Jan 13 2019 11:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .