Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5823a37f1eea8f82aa8b4568/80
Foto: Screenshot YouTube

Američki elektori počeli glasati za novog predsjednika

Glasovanje je formalnost, no ove godine pod posebnim je povećalom javnosti jer se najžešći kritičari Donalda Trumpa nadaju da ga većina elektora ipak neće podržati

Američki elektori počeli su u ponedjeljak glasovati u svojim saveznim državama za novog, 45. američkog predsjednika.

Elektori u Indiani i Illinoisu među prvima su od ukupno 538 elektora koji glasuju.

Glasovanje je formalnost, no ove godine pod posebnim je povećalom javnosti jer se najžešći kritičari Donalda Trumpa nadaju da ga većina elektora ipak neće podržati.

Iako oni sanjaju o preokretu u posljednji trenutak, Izborni kolegij, arhaično američko izborno tijelo, gotovo će sigurno u ponedjeljak izabrati 70-godišnjeg multimilijardera.

Njegovi protivnici takav izborni sustav smatraju izrugivanjem časnom načelu "jedan čovjek, jedan glas", koji k tome potiče izborne kandidate da kampanju svedu na nekoliko ključnih saveznih država i ignoriraju veći dio SAD-a. Ali unatoč poplavi kritika nijedan pokušaj reforme izbornog sustava nije uspio.

Kada su američki birači 8. studenoga glasali za predsjednika, nisu ga zapravo birali izravno. Izabrali su 538 'izbornika' koji su zaduženi da njihove želje pretoče u stvarnost.

Trump je osvojio jasnu većinu izbornih elektora, njih 306, iako je prilično zaostao za Hillary Clinton u ukupnom broju glasova.

Sličan se scenarij dogodio 2000. kada je George W. Bush postao predsjednik iako je Al Gore imao više glasova na nacionalnoj razini (popular vote). Ovoga puta razlika je mnogo veća jer je Clinton osvojila gotovo tri milijuna glasova birača više od Trumpa ili dva posto više.

Izbornici su se u ponedjeljak okupili u svih 50 država i glavnom gradu Washingtonu, koji je zasebna federalna jedinica, kako bi službeno izabrali predsjednika i potpredsjednika. Povijesno, izbornici su rijetko prkosili volji birača u njihovim saveznim državama. A i kada jesu, njihov prelazak u suparnički tabor nije utjecao na ishod predsjedničkih izbora.

Konačni ishod možda neće biti poznat u ponedjeljak jer države imaju nekoliko dana da dostave svoje rezultate. Kongres će u svakom slučaju pobjednika objaviti 6. siječnja, dva tjedna prije inauguracije.

Odgvarajući na pitanje na tiskovnoj konferenciji prije odlaska na odmor na Havaje, predsjednik Barack Obama priznao je da je izborni sustav "otisak ranije vizije o tome kako bi trebala raditi naša federalna vlada", ali je dodao da se obično rezultati izbornog kolegija i narodnog glasanja podudaraju "kad se šalju prave poruke".

David Pozen, profesor na pravnom fakultetu sveučilišta Columbia, vidi jednu dobru stvar u svemu ovome. "Privući će pozornost na to da je hitno potrebna reforma. Izborni kolegij je jedna zastarjela i fundamentalno nedemokratska institucija".

U studenome 2000. demoktratska senatorica iz New Yorka Hillary Clinton pozvala je na izbornu reformu koja bi rezultirala izravnim, općim pravom glasa.

Trump je, kao i u mnogo drugih stvari, radikalno promijenio mišljenje. "Izborni kolegij je katastrofa za demokraciju", tweetao je u studenome 2012. godine. 

"Izborni kolegij je zapravo genijalna stvar koja svim našim državama, velikima i malima, daje na važnosti", rekao je prošli mjesec.



Facebook komentari

hr Mon Dec 19 2016 19:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a108371b9e03e91018b4667/80
Foto: Twitter

U Beogradu obljetnica pada Vukovara: "Osobe koje su činile zločine dio su javnog života umjesto da predstavljaju stup srama"

"Žrtve nisu dobile pravdu na institucionalnom nivou u vidu kaznene odgovornosti."

''Inicijativa mladih'' zajedno sa ''Ženama u crnom'' su obilježavanje obljetnice pada Vukovara organizirali u centru Beograda. Nosili su transparente na kojima je pisalo: "Žene u crnom za mir i pravdu", "Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru" i "Odgovornost" kao i crvene ruže u ruci. - prenosi Slobodna Europa.

Aktivist "Žena u crnom" Stefan Milosavljević rekao je da uličnom akcijom ta organizacija želi izraziti suosjećanje i solidarnost sa žrtvama te da će sutra prisustvovati komemoraciji u Vukovaru.

Rekao je da i 26 godina nakon zločina Srbija u kontinuitetu opstruira suđenja za ratne zločine i da pokazuje kontinuitet politike koja je dovela do zločina na prostoru bivše Jugoslavije te da negira i relativizira zločine koji su se dogodili.

- Žrtve nisu dobile pravdu na institucionalnom nivou u vidu kaznene odgovornosti. Osobe koje su činile zločine i osuđene su pred Haškim sudom poput Veselina Šljivančanina dio su javnog života i umjesto da predstavljaju stup srama, predstavljaju nacionalne heroje. - rekao je  Stefan Milosavljević

Facebook komentari

hr Sat Nov 18 2017 20:08:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a10543bb9e03ec1038b4573/80
Foto: Facebook

Umro je Malcolm Young, osnivač i gitarist benda AC/DC

"Kao gitarist, tekstopisac i vizionar bio je perfekcionist i jedinstven čovjek."
Legendarni glazbenik Malcolm Young, osnivač i gitarist grupe AC/DC, umro je danas, u 64. godini života. 

- S dubokom i iskrenom tugom moramo objaviti da je umro Malcolm Young. Malcolm je, zajedno sa Angusom, bio osnivač i kreator AC/DC-ja. Uz ogromnu predanost bio je pokretačka snaga benda. Kao gitarist, tekstopisac i vizionar bio je perfekcionista i jedinstven čovjek. Uvijek se držao svojih principa i radio je ono što je htio i govorio što je želio. Uvijek je bio ponosan. Njegova odanost obožavateljima je bila nenadmašna. 

Kao njegov brat, teško je riječima izraziti što mi je značio, veza koju smo imali bila je jedinstvena i vrlo posebna. Iza sebe ostavlja veliku baštinu koja će živjeti zauvijek. Malcolm, posao dobro obavljen. - piše na Facebook stranici benda. 

Facebook komentari

hr Sat Nov 18 2017 16:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0e8629b9e03e0c008b45d3/80

Kojim gradovima najviše prijeti globalno zatopljenje? Ugrožen je i jedan hrvatski grad!

Američka svemirska agencija NASA izradila je aplikaciju koja predviđa koji bi svjetski gradovi mogli biti najviše pogođeni otapanjem ledenjaka, odnosno globalnim zagrijavanjem.

„Gradovi i države koji su počeli izrađivati strategije obrana od poplava moraju razmišljati i do sto godina u budućnost ako žele procijeniti rizik na isti način kao što čine i osiguravajuće kuće“, kaže znanstvenik Erik Ivins.

Prema aplikaciji NASA-e koju možete preuzeti ovdje, Londonu prijeti ledenjak na sjeverozapadu Grenlanda dok će otapanje leda na krajnjem sjeveru Antarktike utjecati na povećanje razine oceana oko australskog Sydneyja, javlja BBC News.

Kad je riječ o Dubrovniku, prema aplikaciji NASA-e razina mora u Dubrovniku za 10 godina porast će za 11 milimetara. Za 50 godina bit će veća za 55 milimetara, za 100 godina porast će za 110, a za 200 godina 220 milimetara.

Za tisuću godina razina mora u Dubrovniku mogla bi skočiti za više od metar, prenosi dnevnik.hr.

Facebook komentari

hr Fri Nov 17 2017 07:56:49 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0c003fb9e03eeeab8b457c/80
Foto: Pixabay

Nove smjernice američkih kardiologa: Hipertenzija već od 130/80

Po novim smjernicama Američke udruge za srce (AHA) i Američkog kardiološkog koledža definicija hipertenzije se mijenja te se povišenim krvnim tlakom odsad smatra vrijednost od 130/80, u odnosu na ranijih 140/90 mm Hg.

To znači da će dijagnozu hipertenzije odsad imati triput više muškaraca mlađih od 45 godina te dvaput više žena mlađih od 45. U skladu s novim smjernicama trenutačno u Americi od visokoga krvnog tlaka pati oko 46 posto stanovnika ili više od 103 milijuna ljudi. 

Normalnim krvnim tlakom i dalje se smatra sistolički tlak od 120 milimetara živinog stupa (mm Hg) i 80 mm Hg dijastoličkog tlaka.

Smjernice su objavljene u časopisu "Hipertenzija" Američkoga koledža za kardiologiju, a u ponedjeljak su predstavljene na godišnjoj konferenciji Američkoge udruge kardiolog u Anaheimu. 

Veliko istraživanje o hipertenziji koje je financirala država među pacijentima s povišenim krvnim tlakom u dobi od 50 i više godina 2015. godine je pokazalo da je smrtnost od srčanih oboljenja pala za 43 posto, a srčani zastoj za 38 posto u slučajevima kada je sistolički tlak bio snižen na 120 mm Hg, u odnosu na grupu kod koje se zadržao tlak od 140 mm Hg.

Riječ je o prvoj reviziji uputstva o hipertenziji još od 2003. godine, kada je, u skladu sa "starim" smjernicama previsok krvni tlak imalo oko 32 posto Amerikanaca.

Dr. Paul Whelton, profesor epidemiologije na Sveučilištu Johns Hopkins iz Baltimorea kaže da krvni tlak koji iznosi 130/80 ne znači da pojedinac odmah treba početi uzimati lijekove za njegovo sniženje.

"Rekao bih da je to nešto poput žutoga svjetla na semaforu koje upozorava na to da biste trebali izmijeniti način života kako bi vam se tlak snizio, ali bez lijekova", kazao je, podsjetivši da je riječ o smanjenju tjelesne težine, o fizičkoj aktivnosti, zdravijem načinu prehranu, izbjegavanju velike količine soli, alkohola i stresnog načina života. 

S njim se slaže i dr. Bob Carey koji smatra da su izmjene u načinu života temelj liječenja. 

Novim se smjernicama eliminira kategorija "predhipertenzija", koja se odnosila na sistolički tlak od 120 do 139 i dijastolički između 80 i 89. 

Smjernice upućuju i na značaj redovitog provjeravanja i mjerenja krvnog tlaka kod oboljelih od hipertenzije. 

Ne treba zaboraviti ni da je hipertenzija nakon pušenja, drugi vodeći uzrok bolesti srca i moždanih udara.

Facebook komentari

hr Wed Nov 15 2017 09:52:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .