Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ac7584e2af47f94698b45d5/80

“Za žene u znanosti“: Odabrane četiri najuspješnije mlade znanstvenice

Sinoć je u Preporodnoj dvorani Narodnog doma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održana dvanaesta po redu dodjela stipendija L´Oreal-UNESCO Nacionalnog programa stipendiranja „Za žene u znanosti“
Četiri odabrane mlade i perspektivne stipendistice su Andrea Bistrović (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu), Antonela Blažeković (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Maria Brbić (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu) te Martina Požar (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu i Sveučilište Sorbonne, Faculté des Sciences u Parizu (bivše Sveučilište Pierre et Marie Curie)). 

Izborno povjerenstvo sastavljeno od vodećih hrvatskih znanstvenika odabralo je najuspješnije hrvatske znanstvenice te ih nagradilo za njihove svakodnevne doprinose u stvaranju društva znanja jednokratnom stipendijom u iznosu od čak 5.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Nacionalni program stipendiranja „Za žene u znanosti“, u organizaciji L'Oreal-a Adria i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture, u Hrvatskoj je prisutan dvanaest godina te je do sada nagradio čak 46 izvanredne hrvatske mlade znanstvenice u završnoj fazi izrade doktorskih disertacija iz prirodnih znanosti, uključujući i interdisciplinarna područja. Program stipendiranja „Za žene uznanosti“ uz financijsku potporu, predstavlja priznanje mladim nadama hrvatske znanosti za dosadašnji i budući znanstveni rad, ali i svojevrstan poticaj znanstvenicama da ustraju u svojem znanstvenom radu. Cilj dodjele stipendije je nagraditi dosadašnji trud, rad i uspjeh znanstvenica, ali i pružiti im dodatnu motivaciju u razvijanju svojeg znanstvenog poziva. O pobjednicama odlučuje Izborno povjerenstvo na čelu s predsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademikom Zvonkom Kusićem te renomiranim članovima hrvatske akademske zajednice, akademkinjom Sibilom Jelaskom, akademkinjom Vidom Demarin, prof. dr. sc. Helenom Jasnom Mencer, prof. dr. sc. Katicom Biljaković, akademikom Krešimirom Nemecom, akademikom Vladimirom Paarom te prof. dr. sc. Ivanom Vickovićem.

- Osim financijske potpore, za nas stipendija „Za žene u znanosti“ predstavlja pravi vjetar u leđa u motivacijskom smislu te vjerujem da će nam biti dodatan poticaj da budemo još ustrajnije te da se s još više energije i entuzijazma nastavimo baviti znanošću. Mladim je znanstvenicama svako priznanje vrijedno, no kad ono dolazi iz ruku vrhunskih stručnjaka poput onih koji su nas odabrali, to predstavlja zaista veliku čast, ali i potvrdu da se naš trud isplatio - izjavila je Antonela Blažeković s Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te predsjednik Izbornog povjerenstva „Za žene uznanosti“, akademik Zvonko Kusić, izjavio je da ovogodišnje stipendistice priznanje zaslužuju izrazito vrijednim radovima te zanimljivim otkrićima u procesu izrade doktorskih disertacija.

- Četiri mlade znanstvenice koje smo odabrali i nagradili stipendijama istaknule su se svojim dosadašnjim radom na istraživanjima u različitim institucijama te izuzetnim potencijalom za uspješnu karijeru uznanosti. Iznimno sam ponosan što već dvanaestu godinu za redom imamo priliku nagraditi mlade nade hrvatske znanosti te se nadam da će stipendija koju dodjeljuju L'Oreal ADRIA i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture ostvariti zajednički cilj svih nas te biti poticaj mnogim mladim djevojkama da upišu fakultete prirodnih i biotehnoloških znanosti te da se i nakon završenog fakulteta nastave i dalje educirati na polju znanosti - rekao je akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti.

O nepovoljnom položaju žena u znanosti jasno govore podaci UNESCO-va izvještaja o Znanosti za 2030. godinu koji navode da je u protekla dva desetljeća broj žena koje se bave znanošću porastao za 12 posto. Usprkos tome, mnoge od njih se i dalje suočavaju s društvenim preprekama te ne mogu ostvariti svoje pune potencijale. Naime, samo 11 posto žena je na rukovodećim funkcijama u akademskim institucijama. Ovi podaci pokazuju kako znanstvenicama, ali i društvu općenito, treba više poticaja za programe poput „Za žene u znanosti“, čije internacionalno izdanje „For women in science“ ove godine slavi dva desetljeća svojega postojanja. U tome razdoblju program je pružio financijsku potporu više od 3000 znanstvenica u 117 zemalja, među kojima su 102 laureatkinje koje su primile L’ORÉAL-UNESCO nagradu, a tri od njih su dobitnice najprestižnije Nobelove nagrade.
hr Fri Apr 06 2018 13:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f8be1486f52df07188b461d/80

Promatranje planeta: Mars nam je bio jako blizu, sljedeći put će se to dogoditi 13 godina

Promatranje je vodio astronom-animator Zvjezdanog sela Mosor Zoran Knez, a u njemu je sudjelovalo stotinjak zvjezdoljubaca svih uzrasta

Prema zamisli Hrvatskog astronomskog saveza, kojemu je udruga Zvjezdano selo Mosor jedna od članica, ovog vikenda je za sve zainteresirane na terasi zvjezdarnice u Gornjem Sitnom bilo organizirano astronomsko promatranje neba, tijekom kojega je naglasak bio stavljen na planet Mars. 

Mars se početkom ovog mjeseca našao vrlo blizu našem planetu, a kako je i sada još uvijek udaljenost koja nas dijeli od njega mala i kako ga se vidi cijele noći, bila je dobra prilika da ga se promotri teleskopom. 

Pored toga, na početku večeri su ovih dana još uvijek vidljivi i planeti Jupiter i Saturn. Promatranje u petak je bilo pokvareno ružnim vremenom, ali su potpuno vedro i mračno nebo bez Mjeseca, kao i odsutnost bilo kakvog vjetra, omogućili posjetiteljima da u subotu, 17. listopada, uživaju u zvijezdama i planetima. 

Promatranje je vodio astronom-animator Zvjezdanog sela Mosor Zoran Knez, a u njemu je sudjelovalo stotinjak zvjezdoljubaca svih uzrasta. Promatranje je provedeno uz poštovanje svih propisanih epidemioloških mjera.

 


hr Sun Oct 18 2020 08:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f89cd056f52dfb9178b4591/80

Pogledajte Mars dok je blizu! Sljedeća šansa vam je tek 2033. godine!

Osim što ćemo Mars moći bolje vidjeti sa Zemlje u trenutku ovako bliske opozicije je tamo lakše otputovati ili nešto poslati

Opozicija je termin u astronomiji koji označava položaj nekog planeta u odnosu na Zemlju i Sunce kada se Sunce, Zemlja i taj planet i točno ovim redoslijedom nađu u ravnini. Kad se neka planeta nađe u položaju opozicije, tada se ona i Zemlja na svom putu oko Sunca nađu najbliže. 

Opozicije su periodična pojava, a obzirom da se i Zemlja i ostale planete gibaju po eliptičnim stazama, udaljenost odnosno blizina na kojoj se nađemo varira ovisno na kojem dijelu staze se taj događaj dogodi. Zašto je to važno? Zato jer kad se nađemo bliže, taj planet možemo bolje vidjeti, a u slučaju Marsa je to vrlo značajno jer je Mars vrlo malen. Osim što ćemo Mars moći bolje vidjeti sa Zemlje u trenutku ovako bliske opozicije je tamo lakše otputovati ili nešto poslati.

Opozicije Marsa se događaju u prosjeku svakih 26 mjeseci, ali svakih 15 do 17 godina se dogode posebno bliski susreti. Ti posebno bliski susreti se događaju kada se trenutak opozicije poklopi sa trenutkom kada je planeta, u ovom slučaju Mars u perihelu, a perihel je položaj kada planete putujući po svojim eliptičnim stazama dođu u točku najbližu Suncu. 

Kod tzv. perihelne opozicije će se Zemlja i u ovom slučaju Mars naći posebno blizu što je periodična, ali ne i tako česta pojava. Mars i Zemlja su se jako blizu posljednji puta našli 2018. godine, a sljedeći ovako bliski susret čekat ćemo do 2033. odnosno 2035. godine. Treba napomenuti da se Mars obzirom na blizinu u listopadu na nebu ističe svojim sjajem i da je u tom periodu sjajniji i od Jupitera.

GDJE I KADA ĆETE MOĆI POGLEDATI MARS KROZ TELESKOP?

SPLIT
Mjesto: Zvjezdano selo Mosor (Gornje Sitno)
Vrijeme: 16. 10. 2020. (petak) i 17. 10. 2020. (subota) / 19:00 - 24:00
Organizator: Zvjezdano selo Mosor - znanost, kultura, umjetnost

KOPRIVNICA
Mjesto: kod gradskih bazena Cerine
Vrijeme: 18. 10. 2020. (nedjelja) /18:00 - 21:00
Organizator: Astronomsko društvo Koprivnica

MALI LOŠINJ
Mjesto: trg RH
Vrijeme: 18. 10. 2020. (nedjelja) / 20:00 - 22:00
Organizator: Astronomsko društvo "Leo Brenner"

Osim Marsa, na početku večeri posjetitelji će moći motriti Jupiter i Saturn koji nam pomalo odmiču.


hr Fri Oct 16 2020 18:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f806b766f52df5c0c8b4569/80
Foto: Institut Plavi svijet

U Velebitskom kanalu pronađen još jedan veliki kit

U uspješnoj akciji potrage za velikim kitom u Velebitskom kanalu u kolovozu 2020., istraživači Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Instituta Plavi svijet fotografirali su 17. kolovoza odraslu jedinku ispred Starigrada-Paklenice

Institut Plavi svijet objavio je na svojoj mrežnoj stranici da su u Velebitskom kanalu pronašli još jednu odraslu jedinku kita.

U uspješnoj akciji potrage za velikim kitom u Velebitskom kanalu u kolovozu 2020., istraživači Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Instituta Plavi svijet fotografirali su 17. kolovoza odraslu jedinku ispred Starigrada-Paklenice.

I u rujnu su dobili dojave da je kit primijećen u području južnog dijela Velebitskog kanala, pa su istraživači opet izašli na teren. Htjeli su snimiti kita dronom iz zraka radi analize veličine i zdravstvenog stanja, te kako bi uzeli biopsiju kože za analizu DNK i snimili dodatne fotografije za identifikaciju.

Velikog kita pronašli su već u subotu, 5. rujna na samom ulazu u Novsko ždrilo. Pratili su ga oko dva sata, tada je kit doplivao do novog Masleničkog mosta i vratio se u Velebitski kanal. Nakon toga je otplivao u smjeru Vinjerca, a s obzirom na to da su mu zaroni trajali do 38 minuta istraživači su odustali od daljnjeg praćenja i snimanja. Pregledom snimljenih fotografija utvrdili su da se ne radi o istoj životinji koja je u području boravila sredinom kolovoza, već je riječ o drugom kitu!

- Nakon što sam napravio prvu seriju fotografija, išao sam provjeriti njihovu kvalitetu te sam već prvim pogledom primijetio kako su peraje prethodno fotografiranog i ovog kita različite. Naime, kit kojeg su kolege fotografirale u kolovozu imao je veliki i vidljivi urez u samoj peraji, dok ovaj kit urez nema. Također, i oblikom se peraje razlikuju, rekao je istraživač Jure Miočić-Stošić.



Fotografije su potvrdile informacije dobivene od građana da u sjevernom Jadranu borave najmanje dva velika kita. Tijekom jutra 6. rujna istraživači su ponovno izašli na more te su istog velikog kita pronašli malo sjevernije od samog Novskog ždrila.

- Osim što su mu zaroni trajali kraće, ovaj put veliki je kit bio zainteresiran za naše plovilo. Nekoliko je puta na samo metar ispod površine po 4-5 minuta plivao uz naš brod. Tijekom jednog približavanja okrenuo se na bok te mu se jasno vidio gotovo bijeli trbuh, rekao je Grgur Pleslić, direktor znanstvenog programa Instituta Plavi svijet.

- Na tijelu kita vidjeli smo veći broj parazitskih rakova Penella sp., no procjenjujemo kako infestacija nije bila tolika da bi životinji predstavljala zdravstveni problem, dodao je Pleslić.

Doc. dr. sc. Draško Holcer, viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, napravio je biopsiju kože velikog kita.

- U nekoliko navrata kit je veoma polako plivao uz naše plovilo. Takva situacija povoljna je za uzimanje biopsije jer vam omogućava da životinju pogodite precizno ne riskirajući moguću ozljedu ili promašaj. Tijekom jednog takvog izrona uz plovilo uspio sam ispucati biopsijsku strelicu samostrelom i uzeti mali komadić kože za DNA analizu, rekao je Holcer.

Dodao je kako je, kolik on zna, ovo bilo prvo uspješno biopsiranje velikog kita u Jadranu i ovaj uzorak će poslati kolegama u Nizozemsku koji trenutačno rade populacijsko genetičko istraživanje velikih kitova Sredozemlja i Atlantika.
hr Fri Oct 09 2020 16:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/53ec8a521899426271000c4d/80

Stručnjaci: Debljina rizični čimbenik za koronavirus

Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom rizična su skupina za koronavirus i razvijaju teže komplikacije od te bolesti, upozorili su u utorak medicinski stručnjaci na simpoziju o uzročno-posljedničnoj vezi debljine i Covida-19.

Debeli ljudi imaju 46 posto veći rizik za pozitivan nalaz na koronavirus, a rizik za hospitalizaciju im je veći 103 posto u odnosu na ljude s normalnom tjelesnom težinom, istaknula je Sanja Musić Milanović (HZJZ) na konferenciji za novinare održanoj prije početka online simpozija "Debljina, kronične nezarazne bolesti, geni, rizici i komplikacije bolesti Covid-19".

Dodala je kako je povezanost debljine i koronavirusa vrlo dobro dokumentirana u znanstvenim časopisima i analizama koje govore da debele osobe zaražene koronavirusom imaju 74 posto veći rizik da završe u jedinici intenzivnog liječenja i 66 posto veći rizik da završe na respiratoru.     

Musić Milanović napravila je analizu za Hrvatsku prikupivši podatke o 650 pozitivnih osoba, koji pokazuju da je među njima 34,3 posto osoba s indexom tjelesne mase većim od 30, dok je u općoj populaciji postotak osoba s takvom masom 19,8 posto.

U Hrvatskoj je više od 60 posto ljudi debelo, pa postoji bojazan da će pandemija koronavirusa, zbog smanjenja tjelesne aktivnosti, dovesti do porasta problema debljine u Hrvatskoj i svijetu, upozorila je Musić Milanović.

Molekularni biolog i član Vladina Znanstvenog vijeća Gordan Lauc rekao je kako je pretjerana tjelesna težina povezana s razvojem bolesti u budućnosti te poručio da se kronične nezarazne bolesti mogu prevenirati zdravijim životnim stilom i smanjenjem viška kilograma.

Lauc: Treba prestati panično brojati slučajeve zaraze

"Primarni faktori rizika za Covid-19 su visoka životna dob i prekomjerna težina. Većina ljudi koji su zdravi ne bi trebali imati velikih problema s koronavirusom", istaknuo je Lauc.

Ocijenio je da koronavirus nije težak zdravstveni problem u Europi, mjereći po broju umrlih i teško bolesnih.

"Testovi koji se danas provode iznimno su osjetljivi i 'hvataju' ljude koji nisu infektivni i koji se neće razboljeti. Treba prestati toliko panično brojati slučajeve zaraze i vidjeti koliko ljudi stvarno umire od Covida-19", rekao je Lauc.

Ističe da je u Hrvatskoj dvadesetak ljudi na respiratoru zbog koronavirusa, a su to mali brojevi ako se uzme u obzir da dnevno u prosjeku umire oko 150 ljudi iz različitih razloga.

Upitan za cjepivo, rekao je da već danas postoje u svijetu učinkovita cjepiva protiv koronavirusa, no nije povrđena njihova sigurnost.

"Dok se ne završi treća faza kliničkog ispitivanja cjepiva ne treba ići na masovno cijepljenje, i to se sigurno neće ni napraviti", zaključio je Lauc.

hr Tue Sep 22 2020 14:24:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .