Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582aede31eea8fddbc8b4600/80
Foto: Screenshot YouTube

Marić: Loši krediti oko 40 milijardi kuna

Marić je ponovio da se nikad nije namjeravalo ukinuti porezni USKOK

Ministar financija Zdravko Marić, koji u Hrvatskom saboru u utorak 'brani' prijedlog sveobuhvatne porezne reforme, odbacio je oporbene ocjene da ta reforma prije svega koristi bankama, manje poduzetnicima, a "gotovo ništa" građanima, te je izvijestio da se sredinom godine iznos tzv. loših kredita kretao oko 40 milijardi kuna.

 Takvu je ocjenu iznio Branimir Bunjac (Živi zid), pozivajući se na predloženi zakon o porezu na dobit iz kojeg se, kaže, vidi da se bankama dopušta otpis dugova za 2015., što znači da će im se nadoknaditi gubitci proizvedeni konverzijom u švicarske franke, i to na teret poreznih obveznika.

 "Vi ste se s bankama dogovorili da im kompenzirate gubitke na mojem i radu svih ostalih poštenih građana", predbacio je Bunjac ministru Mariću.

"Za razliku od ovoga što vi govorite, da pomaže kreditnim institucijama, reforma još više pomaže njihovim dužnicima", uzvratio mu je Marić.

 Precizirao je da banke iz svojih bilanci trajno brišu potraživanja, ali isto tako građani i poduzetnici trajno brišu svoja dugovanja prema bankama. Oslobađaju se tih dugova, mogu započeti nove poslovne aktivnosti, rekao je ministar.

 S 30. lipnja ukupni iznos loših kredita kreće se oko 40 milijardi kuna, što je u odnosu na 265 milijardi ukupnih kredita oko 16 posto, naveo je Marić. "Vidljivo je blago smanjenje, kako u postotnom, tako i u nominalnom iznosu”, rekao je Josipu Boriću (HDZ), koji je pitao koliko se loših kredita otpisalo u dvije godine.

Jovanović (SDP): Vraća se usluga donatorima HDZ-a

 Marić je ponovio da se nikad nije namjeravalo ukinuti porezni USKOK, odnosno samostalnu službu za otkrivanje poreznih prijevara. "Nikad nije bila nikakva namjera o njegovom ukidanju, dapače u hijerarhijskoj strukturi kako Ministarstva financija tako i usporedbi s drugim tijelima državne uprave on raste, a po potrebi ne samo da ćemo ga organizacijski, nego i kadrovski ojačavati", odgovorio je ministar SDP-ovu Željku Jovanoviću koji se zapitao kako objasniti ukidanje poreznog USKOK-a nego "kao vraćanje usluga donatorima HDZ-a".

 SDP-ov zastupnik tvrdi i da se paket poreznih zakona samo djelomično dotiče cijelog hrvatskog društva, da je "namijenjen pomoći" samo onima kojima je ta pomoć najmanje potrebna, a to su bogati i kapital.

 Jovanović, kao i IDS-ov Gianni Sponza kritiziraju Vladu zbog odluke da se digne PDV u ugostiteljstvu, Sponza poručuje da pritom nisu sagledani sve negativni učinci takve mjere, a tiču se zapošljavanja, ponovnog rasta sive ekonomije, stavljanja domaćeg turizma u neravnopravan položaj u odnosu na konkurenciju.

Marić: Hrvatska uz Portugal najjeftinija po hotelima i restoranima

 Marić odgovara da Vlada prepoznaje značaj turizma, te ističe kako je Hrvatska uz Portugal najjeftinija mediteranska destinacija u segmentu hotela i restorana. "Cjenovna konkurentnost nije presudni faktor, odnosno na cjenovnu konkurentnost PDV nije jedini i presudni faktor", kaže Marić, uvjeren da će ugostiteljstvo prepoznati druge beneficije koje mu porezna reforma donosi.

 Ministar, odgovarajući na brigu Tomislava Žagara (SDP) za Slavoniju, uvjerava kako je Slavonija itekako prepoznata u Vladinu programu, te da će niža stopa PDV-a na impute za poljoprivredu sniziti troškove poslovanja, poglavito malim proizvođačima.

 Miro Bulj (Most) poziva na spajanje plave i zelene Hrvatske, Jadrana i Slavonije, turizma i poljoprivrede. Ministar financija odgovara kako aktualna Vlada nije prva koja propagira taj koncept, ali će "biti prva koga će to uspjeti u konačnici i provesti".

 Nenad Stazić (SDP) ministra pita kakvo se to dobro krije iza ukidanja nulte stope poreza za kupnju prve nekretnine, traži objašnjenje ukidanja porezne olakšice za reinvestiranu dobit. Kakav je interes nezaposlenih da sada štitite interes korporacija, upitao je ministra.

 "Nikad nisam rekao da je ukidanje olakšice za kupnju prve nekretnine super mjera", odgovara Marić te za mlade obitelji najavljuje mjere koje će im olakšati dobivanje kredita po subvencioniranim kamatama.

 Branko Hrg (HDS/HSLS) zalaže se za smanjenje PDV-a na pelene, a s njim se slaže i Branimir Bunjac (Živi Zid). "Porezne olakšica za autosjedalice su nedovoljna demografska mjera, koju bih mogao nazvati čak bizarnom", poručio je i tom smislu najavio amandman.

Facebook komentari

hr Tue Nov 15 2016 15:32:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583591bd1eea8f70e18b4573/80
Foto: Screenshot HRT

Orepić: Ljudi iz manjih sredina znaju bolje riješiti životne probleme

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić u nedjelju prijepodne otvorio je 800 metara dugu rekonstruiranu prometnicu u Ulici Antuna Mihanovića u Murskom Središću

Projekt rekonstrukcije financiran je sredstvima Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa. Ukupna vrijednost projekta je 1,24 milijuna kuna. Iz Programa su odobrena bespovratna sredstava u iznosu 1,05 milijuna kuna, dok je ostatak osigurao Grad Mursko Središće iz vlastitog proračuna.

Ministar Orepić je, otvarajući prometnicu, rekao kako se novci građana koji su javno dobro ugrađuju u novo javno dobro što je jedan siguran i kvalitetan put kako treba koristiti naša zajednička sredstva.

- To posebno vrijedi za male sredine, iz kakve i ja dolazim, jer ti ljudi imaju bolji refleks za rješavanje životnih problema nego u onim većima - naglasio je Orepić dodavši kako si ljudi iz manjih sredina znaju pomoći.

Podsjetio je kako je MUP kroz program Nacionalne sigurnosti cestovnog prometa rekonstruirao 34 opasna mjesta na državnim, županijskim i lokalnim prometnicama od čega čak 5 u Međimurskoj županiji.

Govoreći o tome kako to ne čudi jer je Međimurje najgušće naseljena hrvatska županija i prometno najpovezanija s Europom, istaknuo je kako je kroz 10 međimurskih graničnih prijelaza s dvije zemlje Europske unije samo ove godine prošlo 8,5 milijuna putnika.

- Upravo u Međimurju, odnosno najsjevernijem hrvatskom gradu Murskom Središću putnici usvajaju prve dojmove o našoj zemlji i zato ovaj grad mora imati ovakvu infrastrukturu - rekao je Orepić te dodao kako ceste u gradu uz Muru moraju doprinijeti percepciji cijele Republike Hrvatske.

Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak rekao je kako je ovo odličan dar gradu poznatom po rudarenju na Dan nebeske zaštitnice rudara Svete Barbare jer nakon 30 godina vožnje po 'grabama' sada se građani mogu voziti po novoj cesti.

Gradonačelnik Srpak upoznao je ministra Orepića i s problematikom oko pojačanog kamionskog prijevoza kroz Mursko Središće koji je nakon ulaska naše zemlje u EU porastao za više od 80 posto. Čelni čovjek najsjevernijeg hrvatskog grada kazao je kako postoje dvije mogućnosti; prva je zabrana tranzitnog kamionskog prometa, a druga izgradnja nove brze ceste prema Čakovcu i novog mosta sa Slovencima na Muri.

Ministar unutrašnji poslova obećao je pomoć i u rješavanju tog prometnog problema.

Facebook komentari

hr Sun Dec 04 2016 13:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5843fdc81eea8fcf198b4583/80
Foto: N1

Milan Kujundžić: Nisam zaratio s liječnicima

Gost Točke na tjedan N1 bio je ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Liječnici specijalisti, specijalizanti i stažisti u subotu su prosvjedovali pred Ministarstvom, tvrde da ih sustav veže robovlasničkim ugovorima za ustanove u kojima rade.

- Moj stav je da mladi ljudi u demokratskoj zemlji imaju pravo izraziti svoje nezadovljstvo. Sam skup podržavam, kao i bilo koji. On je legalan i legitiman. Njegov sadržaj, jednim dijelom su u pravu, gdje je bilo u ranim pravilnicima takvih ugovora koji su bili krajnje nepovoljni prema liječnicima. Bilo koji ravnatelj je mogao staviti bilo kakve uvjete. S druge strane, očekivati ono što danas mladi očekuju, apsolutnu slobodu, da oni koji im daju specijalizaciju ništa ne potražuju... Treba uvažiti i drugu stranu koja je uplatila edukaciju. Novim pravilnikom predlažem 250.000 kuna odštete za liječnika koji napusti specijalizaciju, ili ode iz ustanove odmah nakon nje.

Koliki je trošak specijalizacije?

- Bruto plaće pet godina, što je nekih 800.000 kuna i još 50.000 drugih troškova. Ali pri tome uistinu treba imati u vidu što govore ti ljudi, da se oni itekako narade. Ne možemo reći da su išli samo u školu. Radili su jako teško i po danu i po noći. Dobar dio tih novaca koji su potrošeni, oni su svojim radom otplatili. Ali s druge strane moramo čuvati pacijente, zdravlje, sustav.

Koliko bolnica u Hrvatskoj ima taj problem da im specijalizanti bježe?

- Grubo govoreći sve, čak i velike bolnice. Ozbiljno je sustav u ovome trenutku ugrožen odlaskom mladih ljudi.

Spomenuli ste drastičan primjer, da u  Dubrovniku nedostaje ginekologa.

- Možemo tako i kao primjer navesti Sisak, Bjelovar... Neki odjeli su pred zatvaranjem, nema tko raditi.

Hoćete li povući prijedlog zbog kojeg ste zaratili s liječnicima?

- Nisam zaratio, ovo je dijalog i vjerujem da ćemo naći kompromis. Apsolutna sloboda jedne strane ugrožava drugu. Mislim da je ovo pravedan model.

Spremni ste na kompromis kada je riječ o visini odštete, ali ne i ukinuti tu odštetu?

- Treba sačuvati sustav. Narod se mora osjećati sigurno neovisno živi li na Trgu bana Jelačić u Zagrebu ili u nekom selu u Zagori. Vjerujem da većina mladih ljudi razumije o čemu govorim.

Kažete da je u njih uloženo, da trebaju vratiti. Njihova je paralela da država ulaže u druge struke poput nastavnika, a nitko nema odštetu kad odlazi iz državne službe?

- Ta usporedba je bila za obrazovanje do završetka fakulteta. Specijalizacija je nakon završenog fakulteta. To je proces koji se ne može uspoređivati.

Uz ovaj vrući krumpir dočeko vasa je i veliki dug zdravstva. Koliki je on?

- Ukupni dugovi su jako veliki, a taj broj se kreće oko četiri milijarde, s tim da postoje neki preneseni dugovi. Visoka razina medicine košta. Hrvatska u prosjeku izdvaja 750 eura po glavi stanovnika, susjedna Slovenija 1500, a zapadno od Slovenije po glavi stanovnika je od tri do šest tisuća. S količinom novca koju sad imamo ćemo se teško moći nositi bez daljnjeg zaduživanja.

Facebook komentari

hr Sun Dec 04 2016 12:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5843f45f1eea8f9f188b45bd/80
Foto: Facebook

U samo dva mjeseca 222 ljudi u Hrvatskoj imalo salmonelozu

U zagrebačkoj je Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” od 10. listopada bilo hospitalizirano 13 ljudi zaraženih salmonelom, troje djece i deset odraslih.

Tog je datuma od salmonele preminuo petogodišnji Marko Vidović, a slučaj je šokirao cijelu Hrvatsku. U akciju su odmah krenule inspekcije i otkrile tone zdravstveno neispravnog mesa, zaražena jaja i previsoke doze pesticida u povrću na tržnicama.

Unatoč tome, Služba za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručila je da se na razini Hrvatske broj oboljelih od salmoneloze u listopadu i studenom ove godine više nego prepolovio u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Tada je bilo 437 prijava oboljelih, 2015. godine u tom je razdoblju prijavljeno 387 ljudi, a ove ih je godine oboljelo 222. Isto tako, tijekom 2014. godine oboljelo je 1247 ljudi, 2015. godine bilo ih je 1486, a do 28. 11. 2016. godine 1130, pišu 24 sata.

Facebook komentari

hr Sun Dec 04 2016 12:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5843e2e91eea8f98188b458b/80
Foto: ezadar

Preminuo Iži Maršan, tvorac moderne zadarske košarke

Izidor Iži Maršan, kojeg se s pravom smatra utemeljiteljem moderne zadarske košarke, preminuo je jučer u 91. godini života u rodnome Zadru, gradu kojem je podario sport kojeg se već generacijama religiozno rati, od Jazina pa sve do Višnjika.

Košarkom se "zarazio" davne 1938. godine kada je kao trinaestogodišnjak po prvi put zaigrao na gradskom natjecanju osnovnoškolaca.

Nakon okončanja II. svjetskog rata, u kojem je i sam sudjelovao, 1946. pridružio se Fiskulturnom društvu Zadar, odakle je ponikao i Košarkaški klub Zadar, te je iste sezone postao prvak Jugoslavije. Samo dvije godine kasnije postao je kapetan i trener zadarske momčadi, te je u finalu državnog prvenstva sa samo pola koša izgubio od Crvene Zvezde nakon čega su uslijedili veliki neredi što je bio zapravo i početak vruće atmosfere legendarnih Jazina.

Iste je godine u košarkaške vode uveo Pina Giergiu, uz pokojnog Krešu Ćosića najvećeg igrača kojeg je Zadar ikad imao, čime je Zadru osigurao neizbrisivo mjesto u povijesti hrvatske i europske košarke.

Nakon niza nesretnih okolnosti, život ga je odveo u Italiju, a godinama kasnije i u daleku Australiju, gdje je dugo radio kao trener te se samo povremeno vraćao u Zadar. Za trajno preseljenje u rodni grad odlučio se 2009. godine te je u svojim Arbanasima doživio duboku starost. Preminuo je u 91. godini života, prenosi ezadar.


Facebook komentari

hr Sun Dec 04 2016 10:34:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .