Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a2b9aa0b9e03e81208b45af/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Kronično nedostaje sezonaca: Kvote za strane radnike slabo se pune

Hrvatski poslodavci redovito javljaju da im nedostaje radnika. Hvale se time da dižu plaće, daju neoporezive nagrade, slobodne dane, smještaj i gablece, no opet su turizam, građevina i trgovina u tolikom deficitu da je i uz povećane kvote za strance u zemlji zaposleno više od 9000 umirovljenika
Kvote za strance ove godine povećane su s 30.000 na 50.000 ljudi, no u prva četiri ovogodišnja mjeseca, uz iznimku građevine, slabo se pune. Što se to točno događa?

U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) kažu kako je u prva dva mjeseca ove godine traženo 12.693 sezonca u turizmu, od čega ih je zaposleno tek 1212. Isto tako, lani ih je traženo 13.952, a zaposlena je 1461 osoba. Kvote pomažu, ali nedovoljno. - piše tportal

U turizmu je dopušten uvoz 15.600 ljudi, od čega ih je u prva dva mjeseca zaposleno 987. U iduća dva mjeseca, tj. do kraja ožujka u turizmu je od mogućih 15.600 stranih radnika zaposleno njih 3356, a preostalih gotovo 13.000 radnih mjesta vjerojatno se 'čuva' za turističku sezonu. No niti lani turistička kvota nije se popunila, a od 8900 raspoloživih mjesta, ostalo je 2200 neiskorištenih. HZZ nam kaže da se u 2019., kao i ranijih godina, najviše traže konobari, prodavači, kuhari, sobari, čistači i kuhinjsko pomoćno osoblje.

Na burzi je 9097 radnika koji bi se mogli baviti tim poslovima, a u prva dva mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno ih je 812, i to uglavnom u Istri, Splitu, Šibeniku i Dubrovniku. 

Hrvatska udruga poslodavaca napominje da su poslodavci u turizmu poduzeli sve mjere za privlačenje radnika, iscrpili su mogućnost dizanja plaća i bez pomoći države više neće moći napraviti ništa. Konkretno, traže smanjenje PDV-a na ugostiteljske usluge i neoporezivi topli obrok za sve radnike, a imaju i rješenja za radnike u proizvodnim aktivnostima.

- Osiguranje toplog obroka i smještaja na teret poslodavca te otvaranje prostora poslodavcima da plaćaju dobrovoljno zdravstveno osiguranje kategorije su koje se trebaju porezno rasteretiti. Također, plaće velikog broja proizvodnih radnika oporezovane su stopom od 24 posto. HUP zahtijeva da se stopa snizi na 10 posto, što bi rezultiralo rastom prosječne neto plaće za oko 500 kuna.'

U Hrvatskoj gospodarskoj komori govore kako su ove godine poslodavci, poučeni lanjskim iskustvom, ove godine krenuli puno ranije u potražnju za radnicima i sezoncima, a s obzirom na poduzete aktivnosti, ne očekuju da će turizam patiti zbog manjka radne snage. No zašto se kvote toliko slabo pune?

- Ako su nam prva linija obrane kvote, onda trebamo smanjiti administrativne prepreke za njihovu realizaciju. Postoji i mogućnost potpisivanja bilateralnih sporazuma kako bi se olakšala procedura sezonskog zapošljavanja. To bi bile kratkoročne mjere, a dugoročno to nije dovoljno. Nedostatak radne snage u Hrvatskoj nije trenutni problem koji se može riješiti jednom, pa čak ni setom mjera. Razlozi za nedostajuće radnike su brojni i leže u samoj demografskoj i ekonomskoj strukturi, a moguće je traženje rješenja kompleksna, sustavna i dobro osmišljena razvojna strategija', kažu u HGK-u i dodaju alarmantne činjenice:

- Gotovo da nema nijednog sektora u kojemu se ne pojavljuje manjak radnika. Pored turizma, ugostiteljstva i tradicionalno građevinskog sektora, gdje se osjetio najveći nedostatak radnika, izlaskom iz krize problem je izraženiji u svim granama prerađivačke industrije. Posebno su pogođene metalna, kožna i tekstilna industrija u sjevernim dijelovima Hrvatske (Međimurje, Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija) zbog sve većeg odlaska već zaposlenih radnika u obližnju Sloveniju i Austriju, koje nema tko nadomjestiti. Stanje nije bolje ni u prehrambenoj industriji na području Slavonije, iz koje je zamjetan odlazak već zaposlenih. Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Sat Apr 06 2019 09:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbefbce29111ccc578b45cc/80
Foto: Pixabay

Hrvati za uskrsne blagdane potrošili 1,4 milijarde kuna

Trendovi uskrsne potrošnje poklapaju se s generalnim trendovima u trgovini na malo

- Za protekle uskrsne blagdane građani su potrošili oko 1,4 milijarde kuna u periodu od petka do Uskrsnog ponedjeljka. - istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić, napomenuvši da podaci iz 2019. nisu usporedivi s prošlom godinom jer je Uskrs ove godine u drugoj polovici travnja pa se preklapa s početkom turističke sezone.

- Valja spomenuti da fiskalizacijom nisu obuhvaćene tržnice na kojima se tradicionalno kupuju artikli koji ulaze u uskrsnu potrošnju. - naglasila je Ravlić.

Podsjetimo, cijene potrošačkih košarica na razini su prošle godine. Tako se skromnija procjenjuje na 500 kuna, srednja na 1000, a bogatija na 1500. Sadržaj triju košarica najviše se razlikuje po vrsti i cijeni glavnih namirnica, točnije ribi i mesu, te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i pića koji su kao kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj i, u manjoj mjeri, srednjoj potrošačkoj košarici, dok su u skromnoj izostavljeni.

Trendovi uskrsne potrošnje poklapaju se s generalnim trendovima u trgovini na malo.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo i u veljači 2019. godine rastao i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako je promet u trgovini na malo na godišnjoj razini, dakle u veljači 2019. u odnosu na veljaču 2018., porastao za čak 8,7 posto, što je najbrža stopa rasta od kolovoza 2007. godine.

Zabilježen je rast i na mjesečnoj razini. Tako je promet u trgovini na malo u veljači 2019. porastao za 3,8 posto u odnosu na siječanj 2018. Tim rastom nastavljen je uzlazni godišnji trend koji kontinuirano traje od rujna 2014. Naime, promet u trgovini na malo raste 54 mjeseca za redom, četiri i pol godine u kontinuitetu.

hr Wed Apr 24 2019 08:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bd573050e493810138b47e1/80
Foto: PIXABAY

Pala cijena benzina: Rezervoar Eurosupera jeftiniji za 1,5 kn

Iako je benzin neznatno pojeftinio, cijene dizela i dalje rastu pa je tako od ovoga tjedna rezervoar tog goriva skuplji za kunu

Nakon šest tjedana rasta, cijena benzina na hrvatskim benzinskim postajama počele su lagano padati. Rezervoar Eurosupera 95 od danas je jeftiniji za kunu i pol, a auto-plina za pola kune, piše 24sata.

Benzin je tako jeftiniji za, prosječno, tri lipe po litri.

Iako je benzin neznatno pojeftinio, cijene dizela i dalje rastu pa je tako od ovoga tjedna rezervoar tog goriva skuplji za kunu. 

hr Tue Apr 23 2019 09:34:33 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c49adb00e493815898b45cd/80
Foto: FlixBus

FlixBus najavljuje još jednu uspješnu sezonu: Ovog proljeća putujte direktno iz Splita prema nekoliko europskih gradova

Split postaje novi FlixBus hub u Hrvatskoj zahvaljujući suradnji s brojnim domaćim prijevoznicima

Svakog proljeća FlixBus, europski broj 1 u prijevozu putnika, u svoju mrežu autobusnih linija pridružuje nekoliko desetaka novih destinacija koje do sada nisu bile dostupne putnicima direktno te se istovremeno povećava i frekvencija polazaka. Tako iz Hrvatske se sve jednostavnije može doći do 28 europskih zemalja koje FlixBus povezuje, ali se i jednostavnije putuje diljem Hrvatske.

Početkom travnja krenuo je novi val povezivanja kojim se povećava frekventnost polazaka iz Splita prema destinacijama u Njemačkoj poput Münchena, Stuttgarta ili Frankfurta.   Uz Prag koji je svakodnevno dostupan noćnom linijom s polaskom u 16:25 sati, Split se dodatno direktno povezuje i s Bečom s polascima u 10:30 i 21:10 sati.

Već u lipnju kreće drugi val širenja FlixBus zelenih linija koje donose veći broj polazaka iz Splita i Trogira prema Ljubljani pa će tako putnici moći birati između 4 dnevna polaska. Po prvi puta Split se povezuje direktno i s Budimpeštom te Siofokom, mađarskim turističkim odredištem poznatim po pješčanim plažama uz Blatno jezero.

Sve destinacije do kojih se može stići iz Splita mogu se provjeriti putem besplatne mobilne aplikacije ili putem FlixBus web stranice. Osim direktnih putovanja, iz Splita se može nastaviti putovanja i dalje u Europu jednom kartom. Karte su dostupne u prodaji te putnici iz Hrvatske mogu već sada planirati uskrsna (proljetna) putovanja prema navedenim destinacijama.

Split postaje novi FlixBus hub u Hrvatskoj zahvaljujući suradnji s brojnim domaćim prijevoznicima

FlixBus kao najveći autobusni prijevoznik u Europi s najširom mrežom linija od 350.000 dnevnih veza kroz 28 europskih zemalja i 2000 destinacija, postaje sve dostupniji gradovima Hrvatske. Nakon Zagreba, kao najvećeg čvorište linija FllixBusa u Hrvatskoj, Split postaje drugi najveći hub gdje se tijekom ljetne sezone očekuje i do 37 dnevnih polazaka. Snažan rast i razvoj mreže autobusnih linija iz Splita omogućen je zahvaljujući mnogobrojnim domaćim lokalnim autobusnim partnerima iz svih dijelova Hrvatske koji predstavljaju operativni dio poslovnog modela FlixBusa. Lica splitske regije odgovorna za besprijekorno provođenje svakodnevnih vožnji i zelenu FlixBus flotu upravo su autobusni partneri Delminium Travel teHiems

Dok se Hiems pridružio FlixBus grupi prošle godine te u svom voznom parku raspolaže s 4 FlixBus autobusa, Delminium Travel pridružio se u veljači ove godine s 4 potpuno nova autobusa opremljenih prema FlixBus europskim standardima. Do početka sezone u vozni park partnera stižu dodatna 3 FlixBus autobusa. U Split pristižu i partneri iz drugih dijelova Hrvatske poput Knežević prijevoza iz Plitvičkih jezera, Vinceka iz Varaždina te Autoherca iz Imotskog sa svojom flotom zelenih autobusa. Autobusi splitskih partnera zaduženi su za sigurnost i udobnost putnika na direktnim putovanjima unutar Hrvatske, od Dubrovnika, Splita, Imotskog do Zagreba te prema Bosni i Hercegovini, Italiji, Austriji, Mađarskoj, Češkoj i Njemačkoj.

Putnicima na raspolaganju svi benefiti zelene FlixBus mreže

Putujući Europom, FlixBus putnicima omogućen je besplatan Wi-Fi, utičnice, više prostora između sjedala, besplatna prtljaga te mogućnost promjene i otkaza rezervacije do 15 minuta prije polaska. FlixBus aplikacija preuzima se potpuno besplatno te je dostupna i na hrvatskom jeziku. Osim jednostavne i brze kupovine karata, putem aplikacije šalju se obavijesti o promotivnim ponudama koje su dostupne isključivo za kupovinu karata putem aplikacije, dostupni su odgovori na najčešća pitanja, obavijesti o mogućim kašnjenjima autobusa zahvaljujući GPS live trackingu, navigacija do najbliže stanice te detaljne informacije o svakoj kupljenoj karti i QR kodu koji je zamjena za printanu kartu.

hr Tue Apr 16 2019 13:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cb4bf2b29111cec4a8b45aa/80
Foto: PIXABAY

Veliki uspjeh naše najveće otočke tvornice: 900 tona svježe tune otišlo je put Japana

Tuna je jedna od najcjenjenijih riba i spada među najskuplje prehrambene proizvode u svijetu, a rašireno je mišljenje da se u Jadranskom moru uzgaja najbolja tuna, pa je time i najznačajnija riba za hrvatsko gospodarstvo.

Ona je jedan od pet najvažnijih hrvatskih izvoznih proizvoda. Inače, za ovaj biznis karakteristične su snažne promjene na tržištu, što ovisi o cijeni (i snazi jena) na japanskim burzama. Proteklih tjedana više od 90 posto plavoperajne tune iz hrvatskih je uzgajališta otišlo u svijet, ponajviše u Japan. Izvezli smo oko 3800 tona za približno 50 milijuna eura.

Samo iz "Sardine" u Postirama japanski brodovi-hladnjače izvukli su 900 tona svježe delikatese. Ulovljeni primjerci od desetak kilograma utovljeni su na pet do šest puta veću težinu i idealni su za sushi i sashimi.

Iako su im zadovoljni Japanci kupili cijelu proizvodnju, do zadnjeg kilograma, zadovoljstvo na Braču nije potpuno. Naime, zbog stalnog povećanja godišnjih ulovnih kvota, povećava se i proizvodnja omiljenog bluefina, ali sukladno zakonu ponude i potražnje tuni je zbog toga pala cijena, tvrdi Slobodna Dalmacija.

– Oporavak stoka tune na Mediteranu dovodi do toga da za istu cijenu sada treba proizvesti znatno više, pa i gotovo dvostruke količine tune. Snalazimo se, radimo uštede u proizvodnji tražimo nova tržišta – kaže Mislav Bezmalinović, predsjednik uprave "Sardine".

Sve procjene govore da je u moru postignut balans – i tune i srdele, kojom se tune pretežito hrane. "Volio bih", ističe Bezmalinović, "da se zbog stabilnosti u moru i cijena na tržištu, kvote više ne povećavaju".

No, izgleda za to baš i nema. Na sastanku 52 članice ICCAT-a (Međunarodna komisija za očuvanje i zaštitu atlantskih tuna) odlučeno je da će hrvatska godišnja kvota za izlov tune sa 779,84 tona u 2018. u ovoj godini porasti na 862,79 tona, a 2020. premašiti 900 tona.

To neće biti povijesni maksimum. U Jadranu je svojedobno bilo dopušteno uloviti i 1155 tona tune za daljnji uzgoj, da bi s međunarodnim zabranama zbog sve veće ugroženosti te vrste kvota pala i na 400-tinjak tona. No, u međuvremenu tuna je spašena, a s njom i cijeli niz radnih mjesta koja su direktno ili indirektno povezana s plavoperajnom tunom.

Ove godine lovna sezona počinje 26. svibnja i trajat će do 15. srpnja, dakle 45 umjesto uobičajenih 30 dana. Rezultat ovisi o vremenskim prilikama jer se tuna lovi po suncu i bonaci, kada se sita digne na površinu i odmara. Često i u hladovini velikih brodova. Prošlog svibnja i lipnja, zahvaljujući uranjenom ljetu, lovilo se lako a riba je bila kvalitetnija nego prethodnih godina. Ciljaju se primjerci od 9 do 11 kilograma jer imaju najbolji prirast u godinu i pol dana uzgoja. Veći od 500 posto. Lani je prosjek bio 11 kilograma. Većina tune u Jadranu uhvati se kod otoka Jabuke.

Hrvatska ima posebnu povlasticu. Naši tunolovci mogu svoju kvotu loviti u Jadranskom moru i bilo gdje u Sredozemlju ili istočnom dijelu Atlantika. Stranci kod nas baš i ne mogu. Preciznije, u Jadranu smijemo loviti tune od minimalno osam kilograma i 75 centimetara dužine, a ostale članice ICCAT-a od minimalno 30 kilograma.

– Od 2006. imamo derogaciju, izuzeće, da se u Jadranskom moru riba manja od 30 kilograma može loviti isključivo radi uzgoja. Zato je mi uzgajamo godinu i pol dana, a ostale zemlje drže tunu nekoliko mjeseci i onda daju u prodaju – pojašnjava Kristijan Zanki, direktor ribolova "Sardine" i predsjednik grupacije tunouzgajivača pri Klasteru marikulture.

Ulovna i uzgojna praksa plavoperajne tune u nas značajno je drugačija nego u ostatku Mediterana, što je posljedica bioloških i ekoloških značajki ovog stoka. Naime, u vrijeme ribolovne sezone (svibanj i lipanj), odrasla tuna se okuplja u Mediteranu radi mrijesta, a Jadran u ovom razdoblju predstavlja hranilište za mlađahne primjerke. To je odredilo ulovnu i uzgojnu praksu plavoperajne tune u Jadranskom moru, gdje je uzgojni ciklus od 18 do čak 32 mjeseca.

S druge strane, u ostatku Mediterana (Španjolska, Malta, Turska), uzgoj se temelji na ulovu odraslih jedinki veličine više od 30 kg i njihovu kratkotrajnom zadržavanju u kavezima (oko pola godine) radi povećanja udjela masti, nakon čega se tijekom zimskih mjeseci izlovljavaju i izvoze.

Ukratko, oni tove, a mi uzgajamo tunu.

hr Mon Apr 15 2019 19:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .