Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a13f0fab9e03e63088b457d/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Ispovijest gasterbajtera: Ako u Njemačkoj radiš kod "naših", nećeš proći dobro

Brojni su i oni koji ostaju u Hrvatskoj, ali povremeno "na crno" odlaze u Njemačku kako bi osigurali pokrivanje osnovnih životnih troškova svojim obiteljima

Ljudi u Imotskom i Imotskoj krajini tradicionalno spas od loših životnih uvjeta u Hrvatskoj traže - u Njemačkoj. Drugačije nije ni danas. Iz tog kraja se, u bijegu od bijede, posljednjih godina legalno iseljavaju cijele obitelji. Brojni su, međutim, i oni koji ostaju u Hrvatskoj, ali povremeno "na crno" odlaze u Njemačku kako bi osigurali pokrivanje osnovnih životnih troškova svojim obiteljima.

Među njima je i bivši hrvatski branitelj, umirovljeni policajac koji je prije šest godina iz rada otišao u mirovinu, a svih tih šest umirovljeničkih godina dva do tri puta godišnje odlazi na "bauštelu" u Njemačku. Otkrio je kako funkcionira sustav odlaska na rad "na crno" zbog čega je želio ostati anoniman. - piše Deutsche Welle

Ima 46 godina, bio je hrvatski branitelj koji se borio po ratištima sve do Oluje, više je puta ranjavan, bio je i teško ranjen, ali kad je završio rat bio je još mlad i pun životne snage pa je htio nastaviti raditi i zaposlio se u policiji u kojoj je radio do prije šest godina. Supruga mu je više godina nezaposlena, povremeno radi "na crno" u Hrvatskoj, uglavnom sezonski, na obali, u turizmu. Imaju sina srednjoškolca. Iako je još relativno mlad, ne može preseliti u Njemačku i tražiti gore legalan posao jer je u mirovini pa ne bi ni smio raditi punu satnicu te bi tako mogao zaraditi maksimalno 1.000 eura.

U Njemačkoj dva do tri puta godišnje

- Odlazim u Njemačku raditi dva-tri puta godišnje jer me na to prisiljavaju životni uvjeti. Za hrvatske prilike moja mirovina od 4.000 kuna nije mala jer srednjoškolski profesori s punim radnim stažem nemaju toliku mirovinu. Ali supruga mi je nezaposlena i školujem sina, s 4.000 kuna ne mogu uzdržavati svoju obitelj. Režije i razne dadžbine dođu me 1.600 kuna mjesečno, 2.000 kuna ide na hranu i osnovne kuće potrepštine, a za sve drugo ostane 400 kuna. Od toga dijete školovati ne mogu jer na njega mjesečno moram, samo za putnu kartu i marendu, dati najmanje 100 eura, bez troškova odjeće, obuće, knjiga i svega drugoga što dijete treba. Kredit, srećom, nemam niti sam podstanar jer živim u očevoj kući. No, s četiri tisuće kuna mjesečno ne može živjeti tročlana obitelj koja ima dijete u školi, a zamislite kako je tek s onima koji imaju manje od nas, a imaju dvoje, troje ili četvero djece. - objašnjava razloge zbog kojih povremeno odlazi na rad u Njemačku ilegalnim kanalima.

Radije radi za "Švabe" nego za "naše" 

U 90 posto slučajeva radi na "baušteli", znači u građevini, a osim adaptacija stanova i kuća, ilegalni radnici se angažiraju i na poslovima uređenja okoliša, održavanja parkova i šuma, predgrađa. Kaže kako većina inzistira da radi za Nijemce jer ih Hrvati varaju i zakidaju.

- Nikad ne idem sam nego idemo u grupama. Pretežno inzistiramo da radimo za "Švabe" jer su uredni, uredno plate satnicu, dobro se odnose prema radnicima i kad za njih radimo, znamo da nam ništa neće nedostajati. Ako radiš kod "naših" ljudi, u 50 posto slučajeva će ti se dogoditi nešto loše, odnosno, u 50 posto slučajeva nećeš biti plaćen. Prođeš, dakle, u 50 posto slučajeva "lišo". Taj dio "naših" ljudi je pokvaren i samo gleda gdje će te zakinuti. Zakidaju na satnici, na plaćanju, na svemu na čemu mogu. Nerijetko se događa da ni ne žele platiti nego zovu policiju da nas potjera i prave se ludi. Ljudi su time razočarani i zgađeni pa zato najradije idu raditi kod 'Švaba' ili kod prijatelja koji rade za njemačke tvrtke. - govori.

Objašnjava kako je točno raditi u Njemačkoj na "crno".

- Njemačke tvrtke angažiraju naše ljude da im dovode radnike na crno. Recimo, njemačka tvrtka ima građevinski projekt koji mora odraditi u određenom roku i treba radnike kako bi se to u roku završilo, a da oni izbjegnu platiti dio davanja državi. Dio radnika uvijek radi legalno. Onda angažiraju naše ljude da im dovedu broj radnika koji im je potreban. Ti ljudi dođu kod nas i angažiraju između 10 i 50 nas - koliko je potrebno. Odemo gore i radimo, postavljamo vodu, struju, kanalizaciju, uređujemo fasade i žbukamo, radimo u zatvorenim prostorima. Gotovo nikad se ne radi na otvorenome. Posao se radi u zatvorenom, dobije se smještaj i hrana, a satnica se do centa isplaćuje kako je dogovorena. Nerijetko se dobije i nagrada za obavljeni posao.

Rad subotom za financiranje puta

Svi koji tako idu prosječno po turi mogu zaraditi oko 2.000 eura i to kad se odbiju svi troškovi jer u većini slučajeva im je riješen smještaj, a nerijetko i hrana. Putne troškove pokrivaju radom subotama. 

- Rad subotom nam je plaćen u dvostrukom iznosu, a znalo se dogoditi da po odrađenoj suboti zaradim i po 200 eura. Radim tada po 10 sati, ali dvije subote meni pokrivaju cijeli trošak puta i ako imam ekstra troškova gore za hranu. Ostalih pet dana u tjednu radimo po osam do 10 sati i tako se može mjesečno zaraditi od 1.800 do 2.300 eura, ovisno o tome koji posao radiš i koliko radiš. Jednom mi se posrećilo pa sam zaradio i 3.000 eura jer je čovjek baš korektno plaćao. Pravi majstori zarađuju i od 2.500 do 3.000 eura po turi. - dodaje.

- Nema mjesta u Hrvatskoj, a pogotovo ne u Imotskom ili Hercegovini, iz kojih se tradicionalno odlazi na rad u Njemačku, da nemaju čovjeka koji ne radi ništa drugo nego dogovara ljude za odlazak na rad gore. Njih plaćaju iz Njemačke, od nas ne uzimaju novac i nama je to dobro jer onaj tko hoće raditi može osigurati preživljavanje svojoj obitelji i sebi. Znači, postoje određeni ljudi koji rade za njemačke tvrtke, pretežno u građevinskom sektoru i opskbrljavaju ih radnom snagom. Iz Hrvatske se vodi od 30 do 50 ljudi. Tri godine sam radio preko čovjeka koji je vodio po 50 ljudi iz cijele Hrvatske – od Imotskog, preko Like do Slavonije. Okupljaju ljude sukladno potrebama naručitelja, a u startu se sve odmah zna: na čemu se radi, koliko se radi sati i dana radi, koji su rokovi, koliko se zaradi, radi li se noću i slično. - kazao je. Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Tue Nov 21 2017 10:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587010361eea8f3acb8b457c/80

Magistrala konačno otvorena za sav promet! Dio vatrogasaca ostaje kod Jasenova, ostali žure na nove intervencije

U požaru koji od pet sati jutros gori na predjelu Jasenova kod Grebaštice, planulo je dvadesetak hektara trave i niskog raslinja, doznajemo u šibenskim hitnim službama.

adranska magistrala između Šibenika i Primoštena otvorena je u subotu oko 11 sati za sav promet nakon što je zbog požara na predjelu Jasenovo tijekom noći bila potpuno zatvorena, a ujutro se promet tom cestom odvijao naizmjenice jednim kolničkim rakom, doznaje se u Javnoj vatrogasnoj postrojbi (JVP) Šibenik.

Požar koji je planuo noćas oko 4,40 sati na području između Jasenova i Grebaštice kod Šibenika lokaliziran je u prijepodnevnim satima, ali vatrogasci će zbog olujne bure ostati tamo tijekom cijeloga dana i nadzirati opožareni prostor.

Izgorjelo je oko 24 hektara površine, uglavnom niskog raslinja, ali stradala je i jedna borova šuma uz kamp na tom području koji su vatrogasci uspjeli obraniti, tako da vatra nije zahvatila unutrašnje objekte, kazao je Volimir Milošević, zapovjednik JVP Šibenik.

- Na terenu je u tijeku smjena ljudstva koje ostaje tamo zbog opasnosti da vjetar ne razbukta vatru, ali dio vatrogasaca moramo raspodijeliti na druge intervencije. Imamo još jedan požar na području Sedramića te novi požar na otvorenom prostoru kod Vodica. Također, tijekom noći i jutra bilo je dvadesetak intervencija zbog stabala, stupova i reklamnih panoa koje je porušila bura, a takve dojave stižu nam i sada - kaže zapovjednik Milošević.

Uzrok požara kod Jasenova moglo bi biti iskrenje iz jedne električne žice, ali to tek utvrđuje šibenska policija, piše sibenik.in

hr Sat Feb 23 2019 13:37:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c7134130e4938a8b98b45b8/80
Foto: InfoVodice

Gori blizu Vodica: 500 metara od kuća, bura ometa gašenje

Osim što orkanska bura otežava gašenje vatrogascima, ona onemogućuje korištenje kanadera. Poviše Vodica i Tribunja, piše InfoVodice, vidi se gusti dim, a vatra je svega 500 metara zračne linije od prvih kuća

Županijski centar 112 zaprimio je nešto iza 11 sati dojavu o požaru poviše Orlovih krugova. Na teren su izašle raspoložive vatrogasne snage, no orkanska bura ometa gašenje.

Osim što orkanska bura otežava gašenje vatrogascima, ona onemogućuje korištenje kanadera. 

Poviše Vodica i Tribunja, piše InfoVodice, vidi se gusti dim, a vatra je svega 500 metara zračne linije od prvih kuća na Selinama. 


hr Sat Feb 23 2019 12:53:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57736886d84d64744b8b46a3/80
Foto: D.N.

Demografi složni: Pali smo ispod 4 milijuna stanovnika

U sedam godina smanjio se broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće. Prof. Akrap upozorava da se po udjelu mladih do 14 godina vidi da će mnoštvo škola nestajati
Samo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika imala je Hrvatska lani sredinom godine prema jučer objavljenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). Dakle, Hrvatska koja je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 4,284 milijuna stanovnika nikad od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas, a procjene demografa pokazuju da smo zapravo pali ispod 4 milijuna stanovnika jer se veliki broj iseljenih ne odjavljuje, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih. 

No, još gore od toga je što nam je loša dobna struktura stanovništva mladih naspram starijih od 65 i više godina pa, prema procjeni DZS-a, imamo samo 590,6 tisuća djece do 14 godina te 833,3 tisuće starijih od 65 i više godina, piše vecernji.hr

Svi iseljeni se ne odjavljuju

To znači da se samo u sedam godina smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.

– Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima – kaže demograf prof. dr. Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

I demograf doc. dr. Stjepan Šterc slaže se s Akrapom da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika.

– Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća – govori Šterc.

I demograf doc. dr. Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta slaže se s kolegama da imamo realno 4 ili manje od 4 milijuna stanovnika.

– Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva – kaže Strmota. 


Demograf dr. sc. Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar također napominje sljedeće:

– Ako je 31. ožujka 2011. u Hrvatskoj živjelo 4,284.889 stanovnika, a prirodni pad između travnja 2011. i 30. lipnja 2018. iznosio je oko 99,5 tisuća stanovnika, proizlazi da je negativni migracijski saldo u tom razdoblju iznosio svega 95.799 osoba. Taj broj otprilike odgovara službenoj statistici, ali svima je poznato da je razlika između broja odseljenih i doseljenih bila znatno veća nego što prikazuju podaci DZS-a. Stoga je u Hrvatskoj sredinom 2018. sasvim sigurno živjelo manje od četiri milijuna stanovnika – govori Pokos. 


hr Sat Feb 23 2019 12:15:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c711b580e493839b78b4629/80

FOTOGALERIJA Pogledajte što razorna bura ostavlja za sobom

U Pomorskome hidrometeorološkom centru Split potvrdili su da je noćas i jutros najjača bura puhala u Makarskoj, čak 191 kilometar na sat, a u Splitu je dosegnula 176 kilometara na sat i najjača je u posljednjih deset godina.
U Solinu su naleti bure toliko jaki da su bacili i jedan od najbržih brodova na Jadranu čija je vrijednost 150.000 eura. U vlasništvu je Ive Bilića, a šteta će biti procijenjena tek nakon podizanja.

Kako javljaju čitatelji, u ulici Ive Tijardovića na Pujankama, bura nosi dijelove fasade, a policija upozorava da se izbjegava dio oko Doma mladih. Naime, bura kida i raznosi velike komade lima.






hr Sat Feb 23 2019 11:07:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .