Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a13f0fab9e03e63088b457d/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Ispovijest gasterbajtera: Ako u Njemačkoj radiš kod "naših", nećeš proći dobro

Brojni su i oni koji ostaju u Hrvatskoj, ali povremeno "na crno" odlaze u Njemačku kako bi osigurali pokrivanje osnovnih životnih troškova svojim obiteljima

Ljudi u Imotskom i Imotskoj krajini tradicionalno spas od loših životnih uvjeta u Hrvatskoj traže - u Njemačkoj. Drugačije nije ni danas. Iz tog kraja se, u bijegu od bijede, posljednjih godina legalno iseljavaju cijele obitelji. Brojni su, međutim, i oni koji ostaju u Hrvatskoj, ali povremeno "na crno" odlaze u Njemačku kako bi osigurali pokrivanje osnovnih životnih troškova svojim obiteljima.

Među njima je i bivši hrvatski branitelj, umirovljeni policajac koji je prije šest godina iz rada otišao u mirovinu, a svih tih šest umirovljeničkih godina dva do tri puta godišnje odlazi na "bauštelu" u Njemačku. Otkrio je kako funkcionira sustav odlaska na rad "na crno" zbog čega je želio ostati anoniman. - piše Deutsche Welle

Ima 46 godina, bio je hrvatski branitelj koji se borio po ratištima sve do Oluje, više je puta ranjavan, bio je i teško ranjen, ali kad je završio rat bio je još mlad i pun životne snage pa je htio nastaviti raditi i zaposlio se u policiji u kojoj je radio do prije šest godina. Supruga mu je više godina nezaposlena, povremeno radi "na crno" u Hrvatskoj, uglavnom sezonski, na obali, u turizmu. Imaju sina srednjoškolca. Iako je još relativno mlad, ne može preseliti u Njemačku i tražiti gore legalan posao jer je u mirovini pa ne bi ni smio raditi punu satnicu te bi tako mogao zaraditi maksimalno 1.000 eura.

U Njemačkoj dva do tri puta godišnje

- Odlazim u Njemačku raditi dva-tri puta godišnje jer me na to prisiljavaju životni uvjeti. Za hrvatske prilike moja mirovina od 4.000 kuna nije mala jer srednjoškolski profesori s punim radnim stažem nemaju toliku mirovinu. Ali supruga mi je nezaposlena i školujem sina, s 4.000 kuna ne mogu uzdržavati svoju obitelj. Režije i razne dadžbine dođu me 1.600 kuna mjesečno, 2.000 kuna ide na hranu i osnovne kuće potrepštine, a za sve drugo ostane 400 kuna. Od toga dijete školovati ne mogu jer na njega mjesečno moram, samo za putnu kartu i marendu, dati najmanje 100 eura, bez troškova odjeće, obuće, knjiga i svega drugoga što dijete treba. Kredit, srećom, nemam niti sam podstanar jer živim u očevoj kući. No, s četiri tisuće kuna mjesečno ne može živjeti tročlana obitelj koja ima dijete u školi, a zamislite kako je tek s onima koji imaju manje od nas, a imaju dvoje, troje ili četvero djece. - objašnjava razloge zbog kojih povremeno odlazi na rad u Njemačku ilegalnim kanalima.

Radije radi za "Švabe" nego za "naše" 

U 90 posto slučajeva radi na "baušteli", znači u građevini, a osim adaptacija stanova i kuća, ilegalni radnici se angažiraju i na poslovima uređenja okoliša, održavanja parkova i šuma, predgrađa. Kaže kako većina inzistira da radi za Nijemce jer ih Hrvati varaju i zakidaju.

- Nikad ne idem sam nego idemo u grupama. Pretežno inzistiramo da radimo za "Švabe" jer su uredni, uredno plate satnicu, dobro se odnose prema radnicima i kad za njih radimo, znamo da nam ništa neće nedostajati. Ako radiš kod "naših" ljudi, u 50 posto slučajeva će ti se dogoditi nešto loše, odnosno, u 50 posto slučajeva nećeš biti plaćen. Prođeš, dakle, u 50 posto slučajeva "lišo". Taj dio "naših" ljudi je pokvaren i samo gleda gdje će te zakinuti. Zakidaju na satnici, na plaćanju, na svemu na čemu mogu. Nerijetko se događa da ni ne žele platiti nego zovu policiju da nas potjera i prave se ludi. Ljudi su time razočarani i zgađeni pa zato najradije idu raditi kod 'Švaba' ili kod prijatelja koji rade za njemačke tvrtke. - govori.

Objašnjava kako je točno raditi u Njemačkoj na "crno".

- Njemačke tvrtke angažiraju naše ljude da im dovode radnike na crno. Recimo, njemačka tvrtka ima građevinski projekt koji mora odraditi u određenom roku i treba radnike kako bi se to u roku završilo, a da oni izbjegnu platiti dio davanja državi. Dio radnika uvijek radi legalno. Onda angažiraju naše ljude da im dovedu broj radnika koji im je potreban. Ti ljudi dođu kod nas i angažiraju između 10 i 50 nas - koliko je potrebno. Odemo gore i radimo, postavljamo vodu, struju, kanalizaciju, uređujemo fasade i žbukamo, radimo u zatvorenim prostorima. Gotovo nikad se ne radi na otvorenome. Posao se radi u zatvorenom, dobije se smještaj i hrana, a satnica se do centa isplaćuje kako je dogovorena. Nerijetko se dobije i nagrada za obavljeni posao.

Rad subotom za financiranje puta

Svi koji tako idu prosječno po turi mogu zaraditi oko 2.000 eura i to kad se odbiju svi troškovi jer u većini slučajeva im je riješen smještaj, a nerijetko i hrana. Putne troškove pokrivaju radom subotama. 

- Rad subotom nam je plaćen u dvostrukom iznosu, a znalo se dogoditi da po odrađenoj suboti zaradim i po 200 eura. Radim tada po 10 sati, ali dvije subote meni pokrivaju cijeli trošak puta i ako imam ekstra troškova gore za hranu. Ostalih pet dana u tjednu radimo po osam do 10 sati i tako se može mjesečno zaraditi od 1.800 do 2.300 eura, ovisno o tome koji posao radiš i koliko radiš. Jednom mi se posrećilo pa sam zaradio i 3.000 eura jer je čovjek baš korektno plaćao. Pravi majstori zarađuju i od 2.500 do 3.000 eura po turi. - dodaje.

- Nema mjesta u Hrvatskoj, a pogotovo ne u Imotskom ili Hercegovini, iz kojih se tradicionalno odlazi na rad u Njemačku, da nemaju čovjeka koji ne radi ništa drugo nego dogovara ljude za odlazak na rad gore. Njih plaćaju iz Njemačke, od nas ne uzimaju novac i nama je to dobro jer onaj tko hoće raditi može osigurati preživljavanje svojoj obitelji i sebi. Znači, postoje određeni ljudi koji rade za njemačke tvrtke, pretežno u građevinskom sektoru i opskbrljavaju ih radnom snagom. Iz Hrvatske se vodi od 30 do 50 ljudi. Tri godine sam radio preko čovjeka koji je vodio po 50 ljudi iz cijele Hrvatske – od Imotskog, preko Like do Slavonije. Okupljaju ljude sukladno potrebama naručitelja, a u startu se sve odmah zna: na čemu se radi, koliko se radi sati i dana radi, koji su rokovi, koliko se zaradi, radi li se noću i slično. - kazao je. Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Tue Nov 21 2017 10:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c164afe0e49387a4e8b45e2/80
Foto: Facebook

Grad Vodice daje 50 tisuća kuna za novi kombi malonogometaša: Od MUP-a traže da što prije otkriju počinitelje

Grad Vodice dat će 50 tisuća kuna iz proračuna malonogometnom klubu 'Heroji 2007' za pomoć pri kupnji novog vozila nakon što je kombi kojim su se do sada koristili potpuno izgorio u podmetnutom požaru u Zagrebu u nedjelju ujutro, odlučeno je na današnjoj sjednici Gradskog vijeća.

Predsjednik vodičkog Gradskog vijeća Marin Mikšić osudio je vandalski čin koji se dogodio u Zagrebu nakon što su kriminalisti Policijske uprave zagrebačke utvrdili da je požar u kojem je u potpunosti izgorio kombi malonogometnog kluba iz Vodica, a minibus parkiran pored njega djelomično oštećen vatrom, podmetnut.

- Kombi je bio iznajmljen najmlađim našim sportašima, a na sport i mlade sam posebno osjetljiv. Najstrože osuđujem, u svoje ime i ime Gradskog vijeća, ovaj vandalski čin i tražimo od MUP-a i svih institucija da što prije otkriju počinitelje – kazao je Mikšić. 

Požar je, podsjetimo, planuo u nedjelju rano ujutro u 4,45 sati u Ulici Remetinečki gaj u Novom Zagrebu, ispred hostela u kojem su bila smještena vodička djeca koja su zapaljenim vozilima doputovali u Zagreb. Riječ je o mališanima iz vodičkog kickboxing kluba 'Hrvatski branitelj dragovoljac' koji su u pratnji nekoliko roditelja u Zagrebu bili na međunarodnom turniru. 

Kako je utvrdila zagrebačka policija, nepoznati počinitelj otvorenim je plamenom neutvrđenog izvora zapalio prednji dio karoserije kombija Citroen Jumper, šibenskih tablica, nakon čega se požar preko motora proširio na cjelokupno vozilo, a najviše na unutrašnjost koja je u potpunosti izgorjela zajedno s prednjim dijelom. Potom je počinitelj izazvao požar na šibenskom minibusu Mercedes, također zapalivši otvorenim plamenom plastičnu oblogu između vjetrobranskog stakla i poklopca motora, piše sibenik.in

hr Tue Dec 18 2018 22:08:04 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad72fc82af47f217f8b4793/80
Foto: Pixabay

Iz Hrvatske iselilo dvostruko više ljudi nego što tvrdi statistika

Iz Hrvatske se od ulaska u Europsku uniju iselilo dvostruko više ljudi nego što je to zabilježila službena statistika. Tvrdi se to u analizi zagrebačkog Instituta za javne financije objavljenoj u časopisu Public Sector Economics.

Znanstvenici Ivana Draženović, Marina Kunovac i Dominik Pripužić analizirali su i usporedili domaće i strane podatke o novoj hrvatskoj emigraciji. Njihov zaključak je da bi stvaran broj iseljenika mogao biti čak 2,6 puta veći od službenih statistika.

Prema domaćoj statistici, Hrvatsku je od 2013. do 2016. napustilo 102.000 ljudi. S druge strane, inozemni registri govore kako se iz Lijepe Naše u istom razdoblju iselilo čak 230.000 građana. Najveći broj ljudi iselio se u Njemačku, čak više od 71 posto. Na drugom mjestu je Austrija sa 7,6 posto, a na trećem Irska sa 6,7 posto.

U istraživanju se kao glavni razlog iseljavanja navodi kretanje radne snage unutar EU-a, percepcija iseljenika o boljim uvjetima života u drugim članicama Europske unije te veći stupanj njihova razvoja.

U odnosu na prijašnje valove iseljavanja, smanjila se prosječna dob iseljenika. Primjerice, u razdoblju od 2001. do 2013. godine prosječni hrvatski emigrant imao je 41,5 godina, a u 2016. godini 33,6 godina.

Autori studije ističu kako je emigracija mladih ljudi nesumnjivo gubitak za Hrvatsku, ali dugoročno ukupni učinci iseljavanja i ne moraju biti tako pogubni, osobito ako se vrati dio mladih. 'Emigracija vodi unaprjeđenju znanja i vještina iseljenika, s obzirom na to da se njihovo znanje povećava zbog izloženosti međunarodnoj konkurenciji', navodi se u analizi.

Isto tako, za one koji ostaju povećava se mogućnost zapošljavanja, rastu plaće, smanjuje se stopa nezaposlenosti te dolazi do aktiviranja dugotrajno nezaposlenih osoba. Opet, masovno iseljavanje ugrožava mirovinski sustav i sustav socijalne skrbi.

'Sveukupni učinci iseljavanja ovisit će o sinkronizaciji obrazovne politike s potrebama tržišta rada, sveukupnom stupnju gospodarskog razvoja i budućem ekonomskom rastu. U srednjem roku fenomen emigracije vjerojatno će imati jak učinak na hrvatsku ekonomiju', zaključuju na kraju analize stručnjaci Instituta za javne financije, prenosi tportal.


hr Tue Dec 18 2018 19:49:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

'Na godišnjoj razini možemo spasiti grad veličine Gospića, ako usvojimo nacionalni plan za borbu protiv raka'

O osobnom iskustvu, među ostalima, progovorio je i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara

Sedma i dosad najveća konferencija "Bori se i pobijedi" bavila se pronalaskom zajedničkih smjernica u borbi protiv karcinoma. Naglašena je važnost prevencije u suzbijanju bolesti. 

O osobnom iskustvu, među ostalima, progovorio je i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara. S konferencije je poručeno da rak ne bira i da je važno odazivati se na preventivne preglede. Bilo je riječi i o Nacionalnom povjerenstvu za izradu nacionalnog plana za borbu protiv raka.

- Jamčim da ukoliko plan usvojimo i provedemo možemo spasiti grad veličine Gospića, ili za vaše gledatelje pučanstvo Visa, Šolte, Lastova I Mljeta zajedno na godišnjoj razini", poručio je Eduard Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva, piše vijesti.hr

hr Tue Dec 18 2018 18:45:05 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586363601eea8f339b8b4659/80
Foto: Dalmacija News

Stručnjak izračunao: Evo koji vam kućanski uređaji 'isišu' i po 2.000 kuna

Krenulo je blagdansko vrijeme i vrijeme kada naši kućanski aparati rade punim kapacitetima. Upravo zato je stručnjak za energetsko tarifiranje Nenad Kurtović za tportal izradio izračun potrošnje kućanskih aparata u četveročlanoj obitelji, a prema važećim HEP-ovim cijenama kilovatsata (kWh) u višoj tarifi (1,07 kuna) i nižoj tarifi (0,58 kuna) s uključenim PDV-om.

Prema njegovom izračunu, najveći potrošači električne energije među kućanskim uređajima su klimatizacijski uređaj i bojler u kupaonici.

Ako klimatizacijski uređaj koristimo zimi za grijanje i ljeti za hlađenje to nas, prema Kurtovićevom izračunu, košta oko 2.000 kuna godišnje. Bojler u kupaonici godišnje u prosjeku potroši 1460 kWh električne energije, što košta 1.253 kune.

Štednjak na struju s pećnicom godišnje potroši 801 kWh električne energije, a to košta 773 kune. Osobno računalo, ako se koristi po šest sati dnevno, potroši 329 kWh, a to je 336 kuna godišnje. Svakodnevnim korištenjem perilica posuđa godišnje potroši 365 kWh ili preračunato u novac – 315 kuna.

Hladnjak od 250 litara sa zamrzivačem od 50 litara godišnje potroši 263 kWh, odnosno 236 kuna. Perilica rublja, ako se koristi četiri puta tjedno, tijekom godine stvori trošak od 215 kuna. A sušilica rublja još dodatnih 316 kuna godišnje. I sušenje kose više puta tjedno košta oko 215 kuna godišnje.

Ako je televizor uključen šest sati dnevno, godišnje će potrošiti električne energije u vrijednosti od 208 kuna. Korištenje glačala dva puta tjedno godišnje će koštati 126 kuna. Usisavanje podova jednom tjedno električnim usisavačem košta 92 kune godišnje. A upotreba LED žarulje od 13 W godišnje košta 24 kune, piše tportal.

hr Tue Dec 18 2018 17:41:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .