Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a13f0fab9e03e63088b457d/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Ispovijest gasterbajtera: Ako u Njemačkoj radiš kod "naših", nećeš proći dobro

Brojni su i oni koji ostaju u Hrvatskoj, ali povremeno "na crno" odlaze u Njemačku kako bi osigurali pokrivanje osnovnih životnih troškova svojim obiteljima

Ljudi u Imotskom i Imotskoj krajini tradicionalno spas od loših životnih uvjeta u Hrvatskoj traže - u Njemačkoj. Drugačije nije ni danas. Iz tog kraja se, u bijegu od bijede, posljednjih godina legalno iseljavaju cijele obitelji. Brojni su, međutim, i oni koji ostaju u Hrvatskoj, ali povremeno "na crno" odlaze u Njemačku kako bi osigurali pokrivanje osnovnih životnih troškova svojim obiteljima.

Među njima je i bivši hrvatski branitelj, umirovljeni policajac koji je prije šest godina iz rada otišao u mirovinu, a svih tih šest umirovljeničkih godina dva do tri puta godišnje odlazi na "bauštelu" u Njemačku. Otkrio je kako funkcionira sustav odlaska na rad "na crno" zbog čega je želio ostati anoniman. - piše Deutsche Welle

Ima 46 godina, bio je hrvatski branitelj koji se borio po ratištima sve do Oluje, više je puta ranjavan, bio je i teško ranjen, ali kad je završio rat bio je još mlad i pun životne snage pa je htio nastaviti raditi i zaposlio se u policiji u kojoj je radio do prije šest godina. Supruga mu je više godina nezaposlena, povremeno radi "na crno" u Hrvatskoj, uglavnom sezonski, na obali, u turizmu. Imaju sina srednjoškolca. Iako je još relativno mlad, ne može preseliti u Njemačku i tražiti gore legalan posao jer je u mirovini pa ne bi ni smio raditi punu satnicu te bi tako mogao zaraditi maksimalno 1.000 eura.

U Njemačkoj dva do tri puta godišnje

- Odlazim u Njemačku raditi dva-tri puta godišnje jer me na to prisiljavaju životni uvjeti. Za hrvatske prilike moja mirovina od 4.000 kuna nije mala jer srednjoškolski profesori s punim radnim stažem nemaju toliku mirovinu. Ali supruga mi je nezaposlena i školujem sina, s 4.000 kuna ne mogu uzdržavati svoju obitelj. Režije i razne dadžbine dođu me 1.600 kuna mjesečno, 2.000 kuna ide na hranu i osnovne kuće potrepštine, a za sve drugo ostane 400 kuna. Od toga dijete školovati ne mogu jer na njega mjesečno moram, samo za putnu kartu i marendu, dati najmanje 100 eura, bez troškova odjeće, obuće, knjiga i svega drugoga što dijete treba. Kredit, srećom, nemam niti sam podstanar jer živim u očevoj kući. No, s četiri tisuće kuna mjesečno ne može živjeti tročlana obitelj koja ima dijete u školi, a zamislite kako je tek s onima koji imaju manje od nas, a imaju dvoje, troje ili četvero djece. - objašnjava razloge zbog kojih povremeno odlazi na rad u Njemačku ilegalnim kanalima.

Radije radi za "Švabe" nego za "naše" 

U 90 posto slučajeva radi na "baušteli", znači u građevini, a osim adaptacija stanova i kuća, ilegalni radnici se angažiraju i na poslovima uređenja okoliša, održavanja parkova i šuma, predgrađa. Kaže kako većina inzistira da radi za Nijemce jer ih Hrvati varaju i zakidaju.

- Nikad ne idem sam nego idemo u grupama. Pretežno inzistiramo da radimo za "Švabe" jer su uredni, uredno plate satnicu, dobro se odnose prema radnicima i kad za njih radimo, znamo da nam ništa neće nedostajati. Ako radiš kod "naših" ljudi, u 50 posto slučajeva će ti se dogoditi nešto loše, odnosno, u 50 posto slučajeva nećeš biti plaćen. Prođeš, dakle, u 50 posto slučajeva "lišo". Taj dio "naših" ljudi je pokvaren i samo gleda gdje će te zakinuti. Zakidaju na satnici, na plaćanju, na svemu na čemu mogu. Nerijetko se događa da ni ne žele platiti nego zovu policiju da nas potjera i prave se ludi. Ljudi su time razočarani i zgađeni pa zato najradije idu raditi kod 'Švaba' ili kod prijatelja koji rade za njemačke tvrtke. - govori.

Objašnjava kako je točno raditi u Njemačkoj na "crno".

- Njemačke tvrtke angažiraju naše ljude da im dovode radnike na crno. Recimo, njemačka tvrtka ima građevinski projekt koji mora odraditi u određenom roku i treba radnike kako bi se to u roku završilo, a da oni izbjegnu platiti dio davanja državi. Dio radnika uvijek radi legalno. Onda angažiraju naše ljude da im dovedu broj radnika koji im je potreban. Ti ljudi dođu kod nas i angažiraju između 10 i 50 nas - koliko je potrebno. Odemo gore i radimo, postavljamo vodu, struju, kanalizaciju, uređujemo fasade i žbukamo, radimo u zatvorenim prostorima. Gotovo nikad se ne radi na otvorenome. Posao se radi u zatvorenom, dobije se smještaj i hrana, a satnica se do centa isplaćuje kako je dogovorena. Nerijetko se dobije i nagrada za obavljeni posao.

Rad subotom za financiranje puta

Svi koji tako idu prosječno po turi mogu zaraditi oko 2.000 eura i to kad se odbiju svi troškovi jer u većini slučajeva im je riješen smještaj, a nerijetko i hrana. Putne troškove pokrivaju radom subotama. 

- Rad subotom nam je plaćen u dvostrukom iznosu, a znalo se dogoditi da po odrađenoj suboti zaradim i po 200 eura. Radim tada po 10 sati, ali dvije subote meni pokrivaju cijeli trošak puta i ako imam ekstra troškova gore za hranu. Ostalih pet dana u tjednu radimo po osam do 10 sati i tako se može mjesečno zaraditi od 1.800 do 2.300 eura, ovisno o tome koji posao radiš i koliko radiš. Jednom mi se posrećilo pa sam zaradio i 3.000 eura jer je čovjek baš korektno plaćao. Pravi majstori zarađuju i od 2.500 do 3.000 eura po turi. - dodaje.

- Nema mjesta u Hrvatskoj, a pogotovo ne u Imotskom ili Hercegovini, iz kojih se tradicionalno odlazi na rad u Njemačku, da nemaju čovjeka koji ne radi ništa drugo nego dogovara ljude za odlazak na rad gore. Njih plaćaju iz Njemačke, od nas ne uzimaju novac i nama je to dobro jer onaj tko hoće raditi može osigurati preživljavanje svojoj obitelji i sebi. Znači, postoje određeni ljudi koji rade za njemačke tvrtke, pretežno u građevinskom sektoru i opskbrljavaju ih radnom snagom. Iz Hrvatske se vodi od 30 do 50 ljudi. Tri godine sam radio preko čovjeka koji je vodio po 50 ljudi iz cijele Hrvatske – od Imotskog, preko Like do Slavonije. Okupljaju ljude sukladno potrebama naručitelja, a u startu se sve odmah zna: na čemu se radi, koliko se radi sati i dana radi, koji su rokovi, koliko se zaradi, radi li se noću i slično. - kazao je. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Tue Nov 21 2017 10:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fde2bbb47398ab4d8b45ab/80

U Hrvatskoj lani 14 tisuća više umrlih nego rođenih

U Hrvatskoj je 2016. bilo 14.005 više umrlih nego rođenih, što je nešto bolje nego godinu ranije kada je negativni prirodni prirast iznosio rekordnih -16.700, ali bi i taj rekord mogao biti srušen već ove godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

To je drugi najveći prirodni negativni prirodni prirast u posljednjih šest godina, ali će neslavni negativni rekord iz 2015. po svemu sudeći biti nadmašen ove godine, jer je samo u prvih 10 mjeseci 2017. negativni prirodni prirast dosegao brojku od -16.050. 

Izraženo u apsolutnim brojkama lani je rođeno 37.537 djece, dok je umrlo 51.542 stanovnika Hrvatske, što znači da je prošle godine na 1000 stanovnika bilo devetero rođenih, a 12,3 umrlih.

Kada se gledaju podaci u razdoblju od svibnja 2016. do listopada ove godine, po negativnom prirodnom prirastu prednjači siječanj 2017. 

U tom "crnom" siječnju rođeno je 3232 djece, ali je umro čak 6441 stanovnik Hrvatske, što izraženo u negativnom prirodnom prirastu iznosi ogromnih -3209.

"Najbolji" mjesec bio je rujan 2016. kada je zabilježeno "tek" 250 umrlih više od rođenih - 3951 naspram 3701.

U listopadu ove godine, zadnjem mjesecu za koji postoje podaci, zabilježeno je 3335 rođenih i 4235 umrlih, što u negativnom prirodnom prirastu iznosi -900.

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 14:35:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a33caa8b9e03eab278b45a7/80

Roditelji traže hitan plan liječenja za djecu oboljelu od spinalne mišićne atrofije

Udruga Kolibrići i Koalicija udruga u zdravstvu u petak su upozorile da nisu ispunjeni njihovi zahtjevi ni obećanja premijera Andreja Plenkovića, vezano uz donošenje hitnog plana liječenja djece sa spinalnom mišićnom atrofijom, te uputile apel da se to pitanje što prije riješi kao i pitanje funkcioniranja Fonda za inovativne lijekove.

Nakon isteka roka u kojemu je premijer Andrej Plenković obećao liječenje djece oboljele od spinalne mišićne atrofije, udruge su na konferenciji za novinare  zatražile donošenje hitnog plana njihova liječenja s objavom imena i prezimena djeteta kojemu je odobreno liječenje inovativnim lijekom Spinraza uz priloženu medicinsku dokumentaciju.  

Od ministra financija Zdravka Marića zatražile su da objavi kako će  se puniti i funkcionirati Fond za inovativne lijekove koji bi trebao sustavno riješiti slučajeve bolesnika kojima treba skupa, inovativna terapija.  Udruge poručuju da im je neprihvatljiva ideja da se fond puni donacijama te traže njegovo financiranje iz proračuna, a KUZ predlaže da ga se financira od trošarina na duhanske proizvode.   

Nezadovoljne su i očitovanjem Povjerenstva za procjenu opravdanosti primjene lijeka Spinraza koje je jučer priopćilo kako postoji medicinsko opravdanje da će inovativni lijek Spinraza biti dostupan svoj djeci s Tipom I bolesti spinalne mišićne atrofije, koja nisu na respiratoru, neovisno o dobi djeteta.

Na temelju toga očitovanja, zdravstvena administracija odobrava novu terapiju za ukupno petero djece iako je, po podacima udruge, 39 oboljelih dječje dobi, upozorila je Ana Alapić iz Udruge Kolibrići koja je na konferenciju došla sa svojim osmogodišnjim oboljelim sinom koji je na respiratoru i po navedenim kriterijima Povjerenstva nema prava za novi lijek. 

Po njezinim informacijama, za svih 50 oboljelih u Hrvatskoj, među kojima je i 11 odraslih, trebalo bi prikupiti 250 milijuna kuna za liječenje Spinrazom u prvoj godini liječenja, te u drugoj godini liječenja 125 milijuna kuna. Naime, u prvoj godini se prima 5 do 7 doza lijeka, a u idućoj godini 3 do 4 doze.

Roditelji su, kaže, svjesni da neće sva djeca zadovoljiti medicinske indikacije no traže da im se jasno kaže koje su to indikacije i to u izravnoj komunikaciji s Ministarstvom zdravstva, a ne preko medija. 

"Nitko od roditelja oboljele djece ili udruge nisu kontaktirani u zadnjih dva tjedna, Tražimo da se imenuje osoba za kontakt s roditeljima i da sva oboljela djeca dobiju priliku za liječenje", rekla je Alapić te upozorila na izostanak komunikacije s Ministarstvom te da nije objavljeno kojoj je konkretno djeci terapija odobrena.

Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije također je istaknula potrebu da se Fond za inovativne lijekove puni proračunskim novcem te poručila Vladi da demografska obnova počinje brigom o živoj djeci.   

"Ovo što država sada pokazuje nije stimulirajuće za demografsku obnovu. Pitanje pristupa zdravstvenoj skrbi ne smije ovisiti o milodarima i višemjesečnim procedurama", poručila je Benčić.

Alapić je dodala da će roditelji oboljele djece za sada pričekati odgovore premijera i ministra zdravstva, a ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, najavljuje daljnje akcije upoznavanja javnosti sa situacijom u kojoj su se našli.

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 14:18:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a02a6deb9e03ef39f8b4595/80

Što nas čeka za vikend: U Dalmaciji kiša i olujno jugo, u unutrašnjosti snijeg

Prema večeri, temperature će osjetno pasti pa će se kiša pretvarati u snijeg. Na Jadranu će se zadržati visoke temperature, stoji u vremenskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda

Jače naoblačenje s kišom, koje je zahvatilo veći dio Jadrana i zapadne krajeve unutrašnjosti, tijekom petka proširit će se na cijelu zemlju. Mjestimice može biti i obilnije kiše, osobito uz obalu i u gorju. Navečer i u noći uz osjetan pad temerature zraka u unutrašnosti mjestimice snijeg. Puhat će jako i olujno jugo, u unutrašnjosti jugozapadni vjetar. Iznadprosječno toplo za ovo doba godine, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 10 do 15 °C, piše t portal.

U noći na subotu i ujutro kiša, pljuskovi, na Jadranu grmljavina, a u gorju snijeg i stvaranje nježnog pokrivača. Snijega može biti mjestimice i u nizinama, a nošen vjetrom i u unutrašnjosti Istre i Dalmacije. Do sredine dana prestanak oborine u većini krajeva, osim na krajnjem jugu. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni, na Jadranu jak jugozapadni, na krajnjm jugu i olujan. Vjetar će kroz dan na moru okretati na umjeren sjeverozapadni, a potom i buru koja će na sjevernom dijelu biti jaka već od sredine dana. Temperatura većinom između 0 i 5, sjevernom Jadranu od 5 do 10, u Dalmaciji između 10 i 15 °C.

Pred kraj vikenda ostat će hladno, no bez oborina.


Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 08:56:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

Odmori se, zaslužio si: Zastupnici rade još sutra, a onda idu na jednomjesečni zimski odmor

Sabor radi još sutra (15. prosinca), a zatim slijedi još jedan dugi odmor za zastupnike. Naime, prema Ustavu, zastupnici imaju pravo na zimski odmor od 15. prosinca do najmanje 15. siječnja

Predsjednik sabora Gordan Jandroković još nije odlučio kada će se točno zastupnici sastati nakon Nove godine, no navodno bi to moglo biti tek 17 siječnja. Prema Ustavu, iako zastupnici neće raditi i ne moraju biti na radnome mjestu, dobivat će jednaku plaću, a ona u prosjeku iznosi oko 15 tisuća kuna. Primjerice, plaća šefa sabora Gordana Jandrokovića iznosi malo više od 23 tisuće kuna, piše Index.

Već su bili tri mjeseca na odmoru 

Zastupnici su, podsjetimo, imali i dva mjeseca ljetnog odmora. U saboru se tako nije radilo od 15. srpnja do 17. rujna. Tada se 151 zastupnik odmarao duga 64 dana. No, nije to zastupnicima bio jedini dugi odmor ove godine. Zastupnici nisu radili mjesec dana ni početkom ovog ljeta. Tada je vladajuća većina odlučila da neće biti zasjedanja sabora za vrijeme lokalnih izbora pa se tako odmaralo od 5. svibnja do 7. lipnja.

Kako smo napisali, prosječna plaća zastupnika iznosi 15 tisuća kuna, a zastupnici, uz plaću, dobivaju i paušal od 1.500 kuna mjesečno. Taj im se paušal uplaćuje i za vrijeme stanki u saboru jer služi za "rad na terenu". Zastupnici imaju pravo i na naknadu za odvojeni život od 1.000 kuna mjesečno.

Ove ćemo godine rad sabora platiti oko 143 milijuna kuna, od čega samo na osnovne plaće odlazi oko 83 milijuna kuna.

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 08:37:51 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .