Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57303424fe96fff5118b458d/80
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Idemo uzbrdo: Državni proračun se puni bolje od očekivanog

Slijedi rebalans, deficit će na kraju godine biti dvije milijarde manji od planiranog
Državni proračun puni se bolje od očekivanja pa Ministarstvo financija u rebalansu koji će biti u četvrtak predstavljen na Vladi planira za 1,5 milijardi kuna veće prihode, dok će rashodi koji utječu na visinu deficita ostati na istoj razini i iznosit će 103,4 milijarde kuna. Deficit proračuna će na kraju ove godine iznositi 5,3 milijarde kuna ili 1,6 posto BDP-a, što predstavlja smanjenje od 2,1 milijardu kuna od planiranog, prenosi jutarnji.

Ukupni manjak proračuna opće države iznosit će 1,7 posto BDP-a, što je za jedan postotni bod manje u odnosu na plan. Planira se da će izvanproračunski korisnici ostvariti manjak od 0,3 posto BDP-a, a očekuje se da će jedinice lokalne i područne samouprave ostvariti višak u iznosu od 0,2 posto BDP-a. "Time će se daljnje doprinijeti smanjenju udjela javnog duga. Sukladno navedenim kretanjima, izvjesno je kako će se ostvariti preporuka Vijeća EU vezano uz rješavanje prekomjernog proračunskog manjka", smatraju u Ministarstvu financija.

Ovom boljem punjenju proračuna najviše doprinose prihodi od poreza na dobit, trošarine te prihodi od imovine. Prihodi od poreza povećaju se za 2,1 milijardu kuna, a pri tome najveće pozitivne promjene bilježi prihod od poreza na dobit od 1,2 milijarde kuna. Isto tako, povećanje od 725,1 milijun kuna u odnosu na prvotni plan bilježe i posebni porezi i trošarine.

Prihodi od pomoći prema novom planu planirani su u iznosu od 8,4 milijarde kuna i u odnosu na prvotni plan smanjuju se za 1,3 milijarde kuna. Oko 95 posto ukupnih prihoda od pomoći odnosi se na prihode od pomoći institucija i tijela EU, što znači da je iz EU fondova povučeno manje novca od planiranog zbog pada Vlade i prijevremenih izbora. Prihodi poslovanja izvanproračunskih korisnika povećavaju se za 70,9 milijuna kuna, što se odnosi na Hrvatske vode i CERP, dok Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatske ceste bilježe smanjenje prihoda.

Ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja iznose 19,9 milijardi kuna. U isto vrijeme, ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova planiraju se na razini od 18,9 milijardi kuna. U ovom rebalansu proračuna neka su ministarstva dobila više novca, neka manje, a predviđena su sredstva i za nova ministarstva, te središnje državne urede. Tako će novo Ministarstvo državne imovine imati proračun od 13 milijuna kuna, Ministarstvo za demografiju 85,4 milijuna kuna, a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike imat će proračun veći za 256,7 milijuna kuna.

Središnji državni ured za sport imat će na raspolaganju 29 milijuna kuna, a ured za digitalno društvo tek nešto manje od 800.000 kuna. Ministarstvu gospodarstva, kojem se pripaja poduzetništvo i obrt proračun raste za 235 milijuna kuna, Ministarstvu zdravstva za 116 milijuna kuna, Ministarstvu pravosuđa za 118 milijuna kuna, Ministarstvu znanosti i obrazovanja za 110 milijuna kuna, a Ministarstvu kulture za 14,6 milijuna kuna. Vladi proračun pada za više od 60 milijuna kuna, MORH će potrošiti 43 milijuna kuna više, a MUP 38,5 milijuna kuna, dok i Ministarstvo vanjskih poslova ima proračun veći za 22 milijuna kuna.

Facebook komentari

hr Wed Nov 16 2016 22:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8c24712af47f97068b45f6/80
Foto: Pixabay

Alarmantni podatci: Prošle godine čak 17.614 više umrlih nego rođenih

Po privremenim podacima DZS-a u 2017. godini je srušen negativni rekord iz 2015., kada je negativni prirodni prirast dosegao brojku od -16.050

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je privremene podatke o prirodnom kretanju stanovništva u Hrvatskoj u 2017., po kojima je lani bilo 17.614 više umrlih nego rođenih, što je rekordni negativni prirodni prirast u posljednjih sedam godina.

Po privremenim podacima DZS-a u 2017. godini je srušen negativni rekord iz 2015., kada je negativni prirodni prirast dosegao brojku od -16.050.  

Izraženo u apsolutnim brojkama lani je rođeno 36.647 djece, dok je umrlo 54.261 stanovnika Hrvatske.

Po negativnom prirodnom prirastu prošle je godine prednjačio siječanj, u kojemu je rođeno 3.232 stanovnika, a umrlo ih čak 6.441.

"Najbolji" mjesec bio je rujan kada je zabilježeno tek 805 više umrlih od rođenih - 3902 prema 3097.

Po alarmantnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u zadnjih sedam godina negativni prirodni prirast u Hrvatskoj stalno raste. Tako je 2011. godine iznosio - 9.822 da bi prošle godine dosegao rekordnih -17.614.

U Državnom zavodu za statistiku ističu da su objavljeni podaci o prirodnom kretanju stanovništva za prošlu godinu privremeni, a konačni podaci za 2017. bit će objavljeni u srpnju ove godine.

Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 14:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8c083d2af47fba058b4612/80
Foto: Wikipedija

Šokirana Zadranka: "Vozač autobusa prijetio je da će prditi, a suvozač se hvalio svojom veličinom"

Ponašanje dvojice vozača koje je Zadranka opisala krajnje je neprimjereno i za kućnu atmosferu, a kamoli za radno mjesto.

Zadranka Stanka Vitlov toliko se razočarala u ponašanje Autotransovih vozača da je uputila prigovor i fotodokumentaciju mailom na brojne institucije, ali i društvene mreže i medije, u želji da upozori putnike da, kako je kazala, Autotransom ne putuju ako ne žele biti izvrgnuti uvredama i prijetnjama od strane njihovih vozača i službenog osoblja. A imala je i zašto. - piše Novi list

Ponašanje dvojice vozača koje je Zadranka Stanka Vitlov opisala krajnje je neprimjereno i za kućnu atmosferu, a kamoli za radno mjesto.

- Dana 17. veljače u 10 i 30 sati trebala sam putovati iz Zagreba u Zadar busom Autotransa, registracijskih oznaka RI 783-TV. Dan prije sam na kolodvoru rezervirala sjedalo (6 kn ) i dobila broj 3. Oko 10,15 sati ušla sam u bus, potražila sjedalo broj 3, odmah iza suvozača, i stavila torbicu i jaknu na to sjedalo, odmah iza suvozača.

Istog trenutka me vozač grubim tonom upozorio da se maknem od tamo i da odem iza u kabinu. Nisam imala ništa protiv, mjesta je bilo, ali sam upitala zašto. Odgovor vozača ulazi u anale Autotrans pristojnosti: 'Zato jer ja mogu prdnuti, pa to vama može smrditi, a možete prisluškivati moje privatne razgovore'.

Zapanjena, pokupila sam stvari, maknula se tri reda niže, a dok sam ustajala u mom neposrednom prisustvu vozač je rekao suvozaču: 'to su one babe koje nisu dobile jednu stvar, pa se sad iživljavaju. Ali, ja sam sad iznerviran, ne mogu i neću voziti, vozit ću vam osmice po cesti i sad izvlačim karticu. Ni ja, niti moj suvozač vas neće voziti'. Na to je stvarno izvukao karticu iz volana i napustio bus. Dok sam razmišljala hoće li me možda i na silu izbaciti (mladi momak, a ja imam 65 godina) te da li da zovem policiju, on se vratio i krenuo.

Suvozač je pri sakupljanju karata dao i neke reklamne letke, a na moje pitanje ima li na njima kontakt telefon firme odgovorio da ima tu njegova veličina cipela i još jedne druge stvari.

Nemajući povjerenja u ovu i ovakvu firmu za suvisao odgovor i traženu ispriku i sankcije, ovo upućujem na sve medije i Ministarstvo prometa i tražim da se ovakvog prijevoznika i osoblje makne s ceste – stoji u obraćanju putnice Stanke Vitlov.

Autotrans najavio ispriku putnici i sankcije vozačima 

Iako je razočarana putnica kazala da je uputila reklamaciju i upravi ovoga prijevoznika i iskazala nepovjerenje da će bilo tko "iz te i takve tvrtke reagirati", uprava Autotransa joj se ipak javila. Na upit Novog lista, iz uprave ovog prijevoznika poručili su da su u kontaktu sa Stankom Vitlov i da će učiniti sve da joj se ispričaju, da joj nadoknade štetu, te da vozače sankcioniraju.

– Istražit ćemo cijeli slučaj, još ćemo sutra detaljnije porazgovarati s ovom gospođom, kazali su nam jučer u upravi Autotransa i dodali da u njihovoj tvrtki radi 1.200 zaposlenika te da je ponekad teško kontrolirati svačiji pojedinačni vokabular i ponašanje, ali da im u tome, nažalost, ali i na sreću, mogu pomoći putnici.

– Izuzetno nam je neugodno da se ovo dogodilo, svima je jasno da nam ovakvo nešto nikad ne bi moglo biti u interesu; ovakav način komunikacije i ponašanja naših djelatnika je i više nego prihvatljiv. Budući da nam je gospođa priložila dokumentaciju, znamo identitet obojice vozača i oni će biti sankcionirani, i to sasvim sigurno adekvatno. Zbog nas i naše tvrtke, ali prvenstveno zbog naših putnika kojima uvijek izlazimo u susret i razmatramo sve njihove reklamacije. - poručuju iz Autotransa. - piše Novi list

Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 12:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8c05992af47fa8068b45b1/80
Foto: Facebook / HGSS

HGSS poslao upozorenje: "Pazite na sebe i druge, a u slučaju potrebe nazovite 112"

S obzirom na najavljenu nepovoljnu vremensku prognozu, HGSS je poslao upozorenje
HGSS preko svoje Facebook stranice poslao je upozorenje s obzirom na najavljenu nepovoljnu vremensku prognozu i značajne količine snježnih oborina u narednim danima.

Dragi naši! S obzirom na najavljenu nepovoljnu vremensku prognozu i značajne količine snježnih oborina u narednim danima, molimo da ne planirate boravak u planini, već u toplom domu čekajte proljepšanje. Posebno obratite pozornost na starije članove obitelji kao i kronične bolesnike. Pazite na sebe i druge, a u slučaju potrebe nazovite 112. - napisali su. 

Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 12:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/542aa0ff1899423b2a000028/80

U Hrvatskoj svaki peti stanovnik izložen riziku od siromaštva

Problem siromaštva u Hrvatskoj je vrlo rasprostranjen i treba nam pametna socijalna politika i mjere koje će doskočiti tom problemu

Svaki peti stanovnik Hrvatske izložen je riziku od siromaštva te je potrebno da se u resornom ministarstvu pristupi preispitivanju postojećeg modela i ukupnog izdvajanja za socijalnu politiku, rečeno je u utorak na konferenciji o minimalnom dohotku, povodom obilježavanja 20. veljače - Svjetskog dana socijalne pravde.

Predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva (HMPS), organizatora skupa, Nino Žganec upozorio je kako je linija siromaštva relativno niska i za samca iznosi 25.000 kuna godišnje i ne omogućava dostojno preživljavanje. Problem siromaštva u Hrvatskoj je vrlo rasprostranjen i treba nam pametna socijalna politika i mjere koje će doskočiti tom problemu.

Smatramo kako je dokidanje siromaštva prvenstveno političko pitanje i da je Hrvatska dosegla određeni stupanja razvoja koji omogućava da se pametnom preraspodjelom javnog novca u Hrvatskoj svakome omogući dostojan život, istaknuo je Žganec.

Po njegovim riječima činjenica je da se vrlo često u javnom diskursu ističe netočan podatak da Hrvatska izdvaja jako puno za socijalnu zaštitu, no stvarnost pokazuje suprotno da se izdvaja daleko ispod prosjeka Europske unije. U javnom diskursu se vrlo često pogrešno ističe kako je to nepotrebna potrošnja, umjesto da se to shvaća kao investicija u ljude i ljudski kapital i da se pametnim programima može spriječiti apsolutno siromaštvo, a onda i pomoći ljudima koji uđu u svijet siromaštva da što prije iz njega izađu.

Nažalost, podaci pokazuju da oni koji uđu u svijet siromaštva gotovo nemoguće ili jako teško izlaze iz njega, rekao je Žganec.

Za Hrvatsku su karakteristične regionalne nejednakosti, starije i osobe s invaliditetom, nezaposleni i djeca koji gotovo da nemaju šanse izaći iz svijeta siromaštva. Imamo veliki disbalans između Zagreba i županija kao što su Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, dok s druge strane imamo Istarsku i Međimursku pri vrhu.

HMPS nastoji utjecati na politiku koja će se boriti protiv siromaštva iniciranjem promjene zakonodavstva, drugačijim politikama i percepcijama prema svijetu siromašnih. Skupom želimo potaknuti da se još jednom preispita model i shema socijalnih naknada koji su u Hrvatskoj po svim parametrima i pokazateljima vrlo neprimjerene i ne omogućavaju dostojno preživljavanje, naglasio je Žganec .

Ustvrdio je kako se forsira pristup da je kriterij društvenog razvoja ekonomski prosperitet. Naravno da je visina BDP-a važan pokazatelj, no što će nam visoki rast, ako nam isto tako raste i siromaštvo i ako su nam socijalni izdaci "zabetonirani" na postojećoj razini daleko ispod prosjeka EU, upitao je Žganec.

Pokazatelj razvijenosti nekog društva trebala bi biti socijalna sigurnost građana odnosno visoko razvijena socijalna svijest u društvu i tu se vodimo primjerima skandinavskih zemalja koje pokazuju kako se mogu balansirati ekonomski razvoj i socijalna politika, poručio je.

Naglasio je kako kod određivanja socijalnih naknada treba voditi računa da budu dostojne, ali i poticajne za rad radno sposobnom stanovništvu. Trenutno Vlada donosi odluku o visini osnovice za socijalne naknade koja se ne bazira ni na jednom čvrstom pokazatelju, rekao je Žganec dodavši da bi ona trebala ovisiti o rastu ili padu standarda. S postojećom socijalnom politikom stojimo na mjestu, a u nekim aspektima i nazadujemo, upozorio je Žganec.

Državna tajnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marija Pletikosa rekla je kako je ono uključeno u projekte EMIN 2 (European minimum income network) i želi primjenjivati njegove pozitivne ishode i da se kroz donošenje novog zakona o socijalnoj skrbi razmotri sve mogućnosti i cilj nam je građanima omogućiti bolju budućnost i životne uvjete.

Slažemo se da je osnovica socijalne naknade od 800 kuna premalo, no putem brojnih socijalnih naknada želimo svim sugrađanima omogućiti bolji život  u okviru budućnosti. U tijeku je izrada novog zakona o socijalnoj skrbi i razmotrit ćemo mogućnost povećanja socijalnih naknada, rekla je Pletikosa.  Upitana o iznosu najviše socijalne naknade Pletikosa je rekla kako one u slučaju kumuliranja za određene skupine zbog starosti, ovisnosti, primjerice jednokratne pomoći u iznimnim slučajevima kao što su elementarne nepogode mogu doći i do 10.000 kuna.

Nacionalni koordinator EMIN Zdenko Babić upozorio je kako je Hrvatska u vrhu europskih zemalja po izloženosti stanovništva riziku siromaštva i oskudijevaju u osnovnim materijalnim dobrima, ne mogu platiti režije i žive u hladnim i vlažnim stanovima, ako ih uopće i imaju.

Facebook komentari

hr Tue Feb 20 2018 12:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .