Ove godine je 18 mama odabrano na tri regionalna izbora koji su održani u Osijeku, Splitu i Zagorju (Terme Tuhelj), a njih pet dolazi iz Dalmacije: Ana Vukičević, Antonija Dujmović, Kristina Pivalica, Vedrana Ilić te Ljubica Radović

Od početka, cilj ovog natjecanja nije samo prikazati ljepotu žene već istaknuti ulogu majke koju ona ima u obitelji i društvu. Ovo je svojevrsna nagrada koju majka poklanja sebi jer će izdvojiti jedan dan da zasja na pozornici i predstavi svoje posebnosti i vrline. 

Natjecateljice dolaze iz cijele Hrvatske te su podijeljene u dvije dobne skupine 23-39 godina i 40-53 godine (kategorija Dijamant).

U kategoriji od 23 do 39 godinanatječu se sljedeće finalistice:

Klara Bošnjak, 29 godina, Beli Manastir

Ivana Štengl, 34 godine, Virovitica

Daliborka Lesar, 39 godina, Osijek

Kristina Pivalica, 27 godina, Split

Vedrana Ilić, 37 godina, Solin

Antonia Dujmović, 38 godina, Split

Ana Vukičević, 35 godina, Šibenik

Ljubica Radović, 30 godina iz Podstrane

Maja Vincek,  30godina,Varaždin

Ana JapecBuneta 25 godina, Karlovac

Anamarija Kufrin 35 godina, Klinča Sela

U kategorijiDijamant ,od 40 do 53 godine natječu se sljedeće finalistice:

Ankica Biondić, 40 godina, Lipovljani

Ines Novak, 40 godina, Osijek

Marijana Jaman, 44 godine, Osijek

Elizabeth Suzana Kozina, 51 godina, Klis

Branka Vrbanec, 45 godina, Zabok

Marina Peštaj, 44 godine, DonjaStubica

LjiljanaMaršić, 46 godina, Pula

Finale će se održati 1.9. na trgu Republike Hrvatske, a u slučaju lošeg vremena u HNK Šibenik. Ovo će ujedno biti prilika da se premijerno prikaže spot za pjesmu Najljepša mama u kojem pjeva Bojana Jambrošić, a tekst je napisao Siniša Kostelac te uglazbio Hrvoje Herček

Osim spota, program će upotpuniti humanitarna modna revija bivših misica u haljinama modne dizajnerice Karmen Herceg.

Kako kažu organizatori  -djeca su najveće blago svijeta - pa su stoga organizirali 30. kolovoza u Šibeniku,  četverosatnu likovnu radionicu s djecom iz Udruge Aurora, koja okuplja osobe oboljele od cerebralne paralize, dječje paralize i ostalih oblika tjelesnog invaliditeta.

Natjecanje između ostalog ima i druge ciljeve, a to su promidžba turizma, kulture, običaja i tradicije pa je pokrenut i gastronomski projekt pod nazivom 'Food, art &wine'. 

Na današnji dan, u dostojanstvenim kolonama, prisjećamo se ultimativne žrtve jednog grada i svih njegovih žitelja. Prije točno 27 godina, završila je 87-dnevna herojska i mučenička borba branitelja protiv brojčano i tehnički superiornijih agresorskih snaga. 

Pao je Vukovar, a njegov pad obilježilo je stradanje civila kakvo se ne pamti na području Europe nakon 2. Svjetskog rata.

Vukovar je postao simbol otpornosti hrvatskog naroda, simbol požrtvovnosti i ustrajnosti u obrani svoga doma, svojih sunarodnjaka i svoje djedovine. Taj simbol utjelovio se u 50 metara visokom vodotornju koji se nadvija nad slavonskom ravnicom.

U vrijeme gradnje, vodotoranj je bio jedna od većih građevina takvog tipa u Europi, a tijekom agresije snaga JNA i četničke paravojske pogođen je s više od 600 projektila.

600 projektila pogodilo je najvišu građevinu slavnoga grada. Nadali su se agresori da u Vukovaru neće ostati kamen na kamenu. A on je odbio pasti. Odbio je srušiti se unatoč stalnim bombardiranjima, unatoč suočavanju s nerezonskom destrukcijom i nezapamćenim količinama ljudske mržnje. 

Vinuo se u visine s hrvatskom zastavom dajući nadu da će Vukovar preživjeti.

Njegovi ožiljci i danas podsjećaju svakog prolaznika na patnju koju je Vukovar, sada već davne 1991. godine morao podnijeti. Stoji podsjetnik na stradanja branitelja i civila toga grada. Na svakog ubijenog i protjeranog, na svaki razrušeni dom. Stoji kao podsjetnik da se naš narod nikad ne predaje. Da ga se može udarati, ali nikad slomiti. Da će uvijek ponosno stajati i izviti se nad svim nedaćama koje ga zadese.

Jer hrabrost i ponos Vukovarskih branitelja, heroja kakvi se ne mogu susresti niti u jednom romanu, zalog su za budućnost. 

Vukovarski vodotoranj je dočekao sretnije dane. Simbol razaranja, ali i simbol otpornosti, konačno će dobiti lice kakvo zaslužuje. Obnovom će se učvrstiti oštećeni dijelovi konstrukcije, a nekadašnji vodotoranj postat će memorijal turobnoj i slavnoj prošlosti svoga grada. 

Ipak, vidljive rane Vukovarskog vodotornja i nakon obnove će ostati netaknute. Zauvijek će pričati priču o napaćenom i izudaranom gradu, koji je pao, a opet odbio pasti.

Jedan od najpopularnijih deserata koji u raznim inačicama možete naći od sjevera do juga Europe je štrudla ili savijača od jabuka. Ovo je recept za slasnu bečku štrudlu od jabuka koja se može poslužiti i sa sladoledom od vanilije.

SASTOJCI ZA ŠTRUDLU OD JABUKA

pakiranje kora za savijaču (možete i sami napraviti vučeno tijesto)
1 kg kiselijih jabuka
10 dag šećera
5 dag maslaca maslac
cimet
malo ruma ili mlijeka za namakanje grožđica
grožđice
sladoled od vanilije

1. Kore pokapajte rastopljenim maslacem te na njih složite jabuke koje ste prethodno ogulili i nasjeckali na kockice veličine 1 cm.

2. Posipajte šećerom, cimetom i grožđicama koje prethodno namočili u rum ili mlijeko. Zarolajte tijesto i štrucu položite u namašćenu tepsiju. Štrucu malo ispikajte čačkalicom po vrhu kako ne bi popucala.

3. Pecite u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva oko pola sata do 40 minuta, dok tijesto ne dobije zlaćanu koricu. Pustite da se malo ohladi, narežite na šnite, pospite šećerom u prahu i poslužite uz sladoled od vanilije. 

SAVJET PLUS: Ako ne volite cimet i grožđice, slobodno iz izostavite iz pripreme. Po želji dodajte drugi začin koji volite ili štrudlu obogatite s malo sjeckanih oraha, badema ili drugih orašastih plodova.

Kornjaču Rockyja spasili su djelatnici akvarija na Floridi nakon to ga je u dobi između 25 i 30 godina udario brod. Tada je izgubio prednju desnu peraju i zadobio ozljede oklopa. Inače, prednje peraje kornjačama služe za plivanje, dok stražnje imaju ulogu kormila.

Njegovu priču čuo je protetičar Kevin Caroll koji proteze izrađuje za bolnicu na Floridi. Protetičar mu je odlučio izraditi peraju prilagođenu njegovoj anatomiji.

Rocky je svoju protezu prvo isprobao na suhom a potom su ga stavili u vodu pa je naposlijetku i zaplivao.

Rocky naime nije jedina kornjača s protezom. Kada su ga pustili u more, s njim je zaplivala i 17-godišnja kornjača Lola koja protezu ima još od ranije.

Njezina priča nešto je drugačija. Peraju je izgubila ljudskog nemara, smeća u oceanu. Obje kornjače moraju na fizikalnu terapiju kako bi se pratio njihov napredak.

Veliki broj kornjača svake godine ugiba zbog gutanja plastičnih vrećica jer im nalikuju na meduze koje su im plijen. 

Morske kornjače jedna su od najugroženijih skupina na svijetu, a najveća prijetnja im je interakcija s ljudima. Ovi gmazovi u posljednjih 150 milijuna godina gotovo se uopće nisu mijenjali. Prema procjenama, svake godine su u Jadranskom moru ulovi njih preko 5 tisuća.