Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/581c6c8c1eea8f06968b45a9/80
Foto: Bruno Konjević / CROPIX

U HAZU proslavljen Svjetski dan romskog jezika

Potporu romskoj zajednici u Hrvatskoj dali su na svečanosti, među ostalima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je i pokroviteljica manifestacije, premijer Andrej Plenković te potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner

Svjetski dan romskog jezika, koji se već osmu godinu obilježava u Hrvatskoj odakle je i potekla inicijativa za njegovo proglašenje, proslavljen je u petak u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), u nazočnosti brojnih predstavnika političkog, vjerskog, kulturnog i obrazovnog života.

Potporu romskoj zajednici u Hrvatskoj dali su na svečanosti, među ostalima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je i pokroviteljica manifestacije, premijer Andrej Plenković te potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner.

"Svjetski dan romskog jezika iz godine u godinu značio je novu prigodu za svojevrsnu bilancu uspjeha i davanje smjernica budućim koracima u afirmaciji romskog jezika i kulture u Hrvatskoj i izvan nje", rekla je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Ocijenila je kako je upravo proučavanje i učenje romskog jezika, ne samo među Romima nego i svim zainteresiranima, presudno važno za njegovanje i i afirmaciju nacionalnog identiteta Roma i razvoj romske kulture, za njezino posredovanje drugim narodima.

Ustvrdivši kako je romska kultura stoljećima bila usmena kultura, bogata i raskošna u nekim segmentima, ali je ostala nezapisana kao i često tragična povijest romskog naroda. "Velikim dijelom to je bilo uvjetovano romskim načinom života, no i nerazumijevanjem sredina u kojima su živjeli često izolirani i tretirani kao građani drugog i trećeg reda", dodala je.

Grabar-Kitarović drži kako je književni jezik presudan jer bez njega nema povijesti, književnosti, prosvjete, mogućnosti trajnog očuvanja kulturne baštine nijednog naroda. "Iako smo u tome tek na početku, i s mnogo problema koje treba riješiti, temelji su postavljeni", istaknula je.

"Za daljnja nastojanja od prvorazredne će važnosti biti uključivanje romske mladeži u obrazovni proces do najviših akademskih stupnjeva, što su im uvjeti školovanja bolji. to će više mladih Roma ulaziti u svijet obrazovanja i znanosti, a to će biti najbolji doprinos afirmaciji romskog jezika i kulture", rekla je.

Premijer Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo što njegova vlada ima podršku i izvrsnu suradnju sa svih osam zastupnika nacionalnih manjina koji su im partneri u parlamentarnoj većini. "Na tome smo posebno inzistirali jer smatramo da je to korisno za hrvatsko uključivo tolerantno društvo 2016.", istaknuo je.

Najavio je kako je unapređivanje postojeće razine prava nacionalnih jedan od prioriteta programa vlade, a operativni programi za pojedine nacionalne manjine, uključujući romsku, izradit će se do kraja godine.

"Pored svih napora određeni izazovi i dalje postoje, pripadnici romske nacionalne manjine su i dalje među najdiskriminiranijim skupinama u hrvatskom društvu, a brojni pokazatelji na područjima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i zdravlja ukazuju neprihvatljive razlike u položaju Roma i ostalih građana", rekao je Plenković.

Ustvrdio je kako se kvalitetnijom koordinacijom, uključivanjem regionalne i lokalne razine kao i transnacionalne suradnje može unaprijediti podršku romskoj zajednici, a i dalje očekuje visok stupanj inicijative i suradnje s romskim predstavnicima. "U tome će imati  jasnu i snažnu potporu moje vlade", naglasio je.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner pozdravio je napore u očuvanju romskog jezika kako bi i mlađe generacije mogle dalje prenositi bogatstvo svoga podrijetla, s obzirom na to da je "upravo jezik najveće bogatstvo i jedna od temeljnih odrednica svakog naroda".

Po njegovim riječima, zbog nedovoljnog poznavanja romskog naroda, njihovih običaja, tradicije i kulture dolazi do predrasuda i njihove segregacije u društvu.

"Stoga je puna integracija romskog naroda moguća samo kroz izgradnju njihova identiteta, ali i kroz mogućnost da se mladi Romi obrazuju, ne samo kako bi mogli artikulirati svoju kulturu, nego da doprinesu cijeloj društvenoj zajednici", ustvrdio je.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi ocijenio je kako romskoj zajednici prisutnost predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti daje nadu da će u predstojećem razdoblju napraviti značajne pomake u njihovu položaju.

"To nam je probudilo veliki optimizam koji nam je potreban imajući u vidu katastrofalan položaj u kojem se Romi nalaze", istaknuo je.

Podsjetio je kako se romski praznici do prije par godina nisu obilježavali na ovaj način, nego na ulici i na otvorenom gdje nije bilo predstavnika institucija.

Nadu za dobru suradnju daje im, napomenuo je, i program Vlade predstavljen u Saboru, kada se prvi put u takvoj prigodi govorilo o Romima, a izrazio je zadovoljstvo i što je hrvatska predsjednica po prvi put pokroviteljica Svjetskog dana romskog jezika.

"Ovo nije samo veliki dan za romsku zajednicu, nego i za hrvatsku društvo jer  se demokratičnost društva mjeri u odnosu prema onima koji su najslabiji u tom društvu", rekao je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić.

Po njegovim riječima, Romi su jedna od najstarijih nacionalnih manjina u Hrvatskoj i svi su svjesni predrasuda i nagomilanih problema, no rješenje je u obrazovanju, kulturi i jeziku.

Podsjetio je kako je, kada je Strossmayer otvarao galeriju u HAZU, u govoru polemizirao s oponentima jer su mu prigovarali da to otvara palaču u narodu u kojem je većina ljudi nepismena, no on je isticao da su obrazovanje i kultura važniji od materijalnih dobara. "Taj pristup obrazovanju, kulturi i znanosti je spor i dug, ali izuzetno važan za viši stupanj integracije romske zajednice u društvo", dodao je.

Skup je pozdravio i predsjednik parlamenta Međunarodne romske unije Stanislaw Stankiewicz, predavši diplome za uspješnu suradnju zaslužnm pojedincima.

U sklopu svečanosti su dodijeljene i godišnje nagrade Saveza Roma u Republici Hrvatskoj "Kali Sara", a jedan od dobitnika je i HAZU u kojemu se drugi put održava obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika.

Ove se godine tim povodom u HAZU održao međunarodni znanstveni skup "Standardizacija romskog jezika: pojam samudaripen", čija je središnja tema bila stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu.

Facebook komentari

hr Fri Nov 04 2016 12:10:18 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586bde6f1eea8fbcbb8b45d6/80
Foto: Facebook

Gordan Maras: Kao nikad do sada, vidio sam nervozu HDZ-ovaca, boje se rasprave

Znate kada će te me ušutkati? Nikad! - poručio je Maras putem svog Facebook profila
Gordan Maras putem svog Facebook profila prokomentirao je jučerašnja zbivanja kada je prema nalogu predsjedavajućeg Željka Reinera Ivan Pernar izbačen iz Sabora. 

- Kao nikad do sada, jučer na zasjedanju Sabora, vidio sam nervozu HDZ-ovaca. Boje se rasprave i ne žele slušati o svojim namjerama da pogoduju MOL-u i prodaju HEP.

Znate kada će te me ušutkati? Nikad! - poručio je Maras putem svog Facebook profila.

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 10:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58830d981eea8f6d158b45b6/80
Foto: Zadarski list

24. obljetnica VRO Maslenica: "Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica"

U Maslenici se Hrvatska vojska pokazala kao organizirana sila, odlučna da, unatoč protivljenju međunarodne zajednice, u konačnici oslobodi cijeli svoj državni teritorij

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Gradskom groblju u Zadru te kod spomen-obilježja 3. imotskoj bojni 4. GBR u Ulici Ante Starčevića, jučer je počelo obilježavanje 24. obljetnice Vojnoredarstvene operacije Maslenica. Kao i svake godine, i ove je obilježavanje u Zadru pratio impresivan mimohod hrvatskih branitelja i zastava ratnih postrojbi koje su sudjelovale u operaciji u kojoj je oslobođen znatan dio zadarskog zaleđa. U samo 72 sata oslobođeno je gotovo stotinu četvornih kilometara dotad okupiranog zadarskog zaleđa. Ponovno je cestovno povezana južna i sjeverna Hrvatska. U Maslenici se Hrvatska vojska pokazala kao organizirana sila, odlučna da, unatoč protivljenju međunarodne zajednice, u konačnici oslobodi cijeli svoj državni teritorij - piše Zadarskilist

Na političke prilike koje su prethodile VRO Maslenici, ukazao je u zadarskom HNK-u ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, povjesničar Ante Nazor.

- Političke prilike prije Maslenice kazivale su da je međunarodna zajednica bila za očuvanje Jugoslavije. Ako je baš moralo doći do osamostaljenja Hrvatske, onda se Jugoslavija morala očuvati kao zajednica nezavisnih država. Rezolucija 762. UN-a, koju je Hrvatska prihvatila iako tzv. Ružičaste zone nisu ušli u UNPA područje, bila je potvrda da Hrvatska želi mirno riješiti problem svojih okupiranih područja, iako joj ova rezolucija nije sasvim odgovarala.

 No, Srbi nisu prihvatili ništa od te rezolucije, a istovremeno se počela komplicirati situacija u BiH. Hrvatska je, što joj je kasnije bilo priznato od te iste međunarodne zajednice, bila prisiljena pokrenuti akciju kako bi se spriječila ciprizacija Hrvatske ili podjela njenog teritorija. Međunarodna zajednica je rezolucijom 802. tražila od Hrvatske povratak na početne pozicije, ali je tadašnja hrvatska diplomacija uzvratila zahtjevom za pojašnjenjem neprovođenja Vance- Owenovog plana od te iste međunarodne zajednice. Da je hrvatsko rukovodstvo pokretanjem Maslenice bilo u pravu, pokazao je i daljnji razvoj događanja kako nakon neprijateljskog protuudara nazvanog 'Čelik', tako i kompliciranje situacije u BiH, pojasnio je Ante Nazor.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved također je stigao u Zadar na svečano obilježavanje. Istaknuo je kako je Malenica bila prekretnica u Domovinskom ratu, iako je prije Maslenice HV provela oslobađanje dijela zapadne Slavonije i južnog bojišta.

 Izaslanik premijera Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, inače i sam sudionik u akciji, istaknuo je kako je VRO Maslenica bila prekretnica u Domovinskom ratu iz nekoliko razloga.

- Za mene, Oluja je kruna rata, no Maslenica je u strateškom smislu bila prekretnica. Pokazali smo da je HV na takvom stupnju organiziranosti i opremljenosti ne samo da može izvesti operaciju, nego i pobijediti u njoj. U političkom smislu, cijelom svijetu, a napose našem neprijatelju pokazali smo da smo u stanju sami riješiti probleme okupiranih područja. Našem političkom vodstvu, na čelu s predsjednikom Tuđmanom, osnažili smo poziciju na međunarodnoj sceni. 

Našem narodu usadili smo vjeru u pobjednički karakter HV-a. U Domovinskom ratu imali smo vrhunske ljude što je bilo presudno, rekao je ministar Krstičević koji je posebno naglasio važnost čuvanja uspomene na sve izgubljene živote hrvatskih branitelja, zbog kojih treba nastaviti njegovati vrijednosti Domovinskog rata. Cijeli članak pogledajte ovdje

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 08:28:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584d0d391eea8fb0378b4755/80
Foto: Robert Twiss / CROMETEO

HAK: Zbog niskih temperatura moguća poledica

Trajekt na liniji 433 isplovljava iz luke Molat u 16 sati, umjesto u 15 sati. Polasci iz luke Zverinac u 16,30 sati, iz luke Sestrunj u 17,10 sati te dolazak u luku Zadar u 18,40 sati

Magla smanjuje vidljivost i usporava vožnju mjestimice u Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj, te na dionicama autocesta: A1 Lučko-Karlovac, A2 Krapina-Macelj, A3 čvor Jankomir-čvor Križ i Nova Gradiška-Lipovac, A4 Goričan-Varaždin, A11 Jakuševec-Lekenik, izvijestio je u subotu ujutro Hrvatski auto-klub (HAK).

Zbog niskih temperatura moguća je poledica osobito na mostovima i nadvožnjacima. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.

Zbog radova na graničnom prijelazu Županja, u oba se smjera povremeno vozi usporeno, a teretna vozila dodatno otežavaju protočnost putničkog prometa.

Trajekt na liniji 433 isplovljava iz luke Molat u 16 sati, umjesto u 15 sati. Polasci iz luke Zverinac u 16,30 sati, iz luke Sestrunj u 17,10 sati te dolazak u luku Zadar u 18,40 sati.

Ostali trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Facebook komentari

hr Sat Jan 21 2017 08:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588282061eea8f6d158b459b/80

Karamarko odgovorio na Pernarove optužbe: To su paranoične stupidarije

Evo što je bivši šef HDZ-a odgovorio Pernaru

Nakon što je saborski zastupnik Ivan Pernar poslije današnjega izbacivanja iz sabornice iznio optužbe na račun bivšeg šefa HDZ-a Tomislava Karamarka, a taj bivši prvi potpredsjednik prve Vlade HDZ-a i Mosta bio je i temom današnjega istupa Ivana Vilibora Sinčića u Saboru vezano uz, kako su naveli, zviždačicu Sonju Vlahek te Hrvatsku poštu i Soboli, oglasio se i sam Karamarko, prenosi Tportal.

- Zviždačica Sonja Vlahek rekla je da je firma Soboli morala dobiti posao video nadzora u Hrvatskoj pošti. Zašto? Zato što je Karamarko iza nje stajao. Ona je to rekla i ona je o tome progovorila. Poslije toga je premlaćena. I onda je Karamarko tužio za klevetu. I Karamarko je izgubio tu tužbu za klevetu, ustvrdio je Pernar u izjavi novinarima u parlamentu nakon izbacivanja sa sjednice Sabora. Karamarko je večeras sve nazvao lažima. 

- Izjava navedenog je od prve do zadnje riječi laž i izmišljotina. Niti znam tko je ta gospođa, niti sam ikoga tužio, niti ikakvu tužbu za klevetu izgubio, niti imam ikakve veze s cijelom tom konstrukcijom. Te iste paranoične stupidarije su već izgovarane od rečenih i njima sličnih. Vrlo rado bih o tome na sudu ako su navedeni spremni odreći se imuniteta saborskog zastupnika. Jer kao što smo vidjeli, klupe tog visokog doma mogu biti dobra zaštita od odgovornosti za izrečeno, raznim klevetnicima, lažljivcima, pozerima i prodavačima jeftine demagogije, poručio je Karamarko za portal Nove TV dnevnik.hr 

Facebook komentari

hr Fri Jan 20 2017 22:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .