Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58a0eeacb4739840418b45b8/80
Foto: Pixabay

Žive li vegetarijanci duže? Vjerojatno, no ne zbog toga što mislite

Kada su znanstvenici usporedili rizik preuranjene smrti kod vegetarijanaca i ne-vegetarijanaca, uz kontrolu niza drugih faktora, nisu pronašli nikakvu statističku razliku

U posljednjih nekoliko godina mogli ste primijetiti kako sve više ljudi oko vas odustaje od mesne prehrane. Na prijateljskim večerama ili obiteljskim roštiljima, na društvenim mrežama ili na vijestima, vegetarijanstvo i njegov asketski rođak veganstvo postaju sve popularniji.

Dok veggie paštete i superfood salata neće u potpunosti zamijeniti janjetinu, piletinu ili govedinu u australskim frižiderima, broj Australaca koji se izjašnjavaju kao vegetarijanci sve više raste.

Prema istraživačkoj kompaniji Roy Morgan gotovo 2.1 milijuna odraslih Australaca kaže da je njihova prehrana u potpunosti ili gotovo cijela vegetarijanska. Kad upitate ljude za razlog njihovog vegetarijanstva, dobijete različite odgovore. Razlozi uključuju dobrobit okoliša i životinja, etičke dileme, vjerska uvjerenja i, naravno, zdravstvene razloge, prenosi Znano.st.

12% sniženi rizik smrti od svih uzroka

Upravo ovaj zadnji odgovor vezan za zdravlje je nama zanimljiv. Nekoliko je postojećih istraživanja utjecaja vegetarijanstva na zdravlje, no rezultati su raznoliki. Istraživanje iz 2013. godine, koje je uključilo više od 95 000 žena i muškaraca u SAD-u u razdoblju od 2002. do 2009. godine, pokazalo je da vegetarijanci imaju 12% sniženi rizik smrti od svih uzroka, nego ne-vegetarijanci.

S obzirom na kontroverznu prirodu rasprava o vegetarijanstvu i jedenju mesa, ovi rezultati su ostvarili široku pokrivenost te su zagovaratelji vegetarijanstva hvalili istraživanje.

Odlučili su testirati ova saznanja, kako bi vidjeli znači li vegetarijanstvo smanjeni rizik od preuranjene smrti australske populacije. Australija je mjesto najvećeg trenutnog istraživanja zdravog starenja u južnoj hemisferi, the Sax Institute's 45 i Up Study. Uzorak kod ovih istraživanja uključuje preko 260 000 žena i muškaraca od 45 godina nadalje u Novom Južnom Walesu.

Praćeno je ukupno 267 180 žena i muškaraca otprilike preko šest godina. Tijekom tog perioda 16 836 sudionika je umrlo. Kada su usporedili rizik preuranjene smrti kod vegetarijanaca i ne-vegetarijanaca, uz kontrolu niza drugih faktora, nisu pronašli nikakvu statističku razliku.

Jednostavnije rečeno, na temelju svih podataka, zaključili smo da vegetarijanci nemaju smanjen rizik od preuranjene smrti u usporedbi s ljudima koji jedu meso.

Ovaj nedostatak „prednosti opstanka“ kod vegetarijanaca, predstavljen u radu o preventivnoj medicini, nije potpuno neočekivan. 2015. godine, u Ujedinjenom Kraljevstvu, kohortna studija je pokazala da vegetarijanci imaju sličan rizik smrti od svih uzroka kao i ne-vegetarijanci. Ovo je drukčije od spomenutog istraživanja u SAD-u.

Znači li to da bi svi trebali baciti šparoge, zapaliti roštilj i natrpati se odrescima i cheeseburgerima? Ne nužno.

Drugi "zdravi" faktori

Standardna praksa u epidemiološkim istraživanjima je da se statistički kontroliraju razni faktori („confounders“ = miješajući faktori jer mogu izmiješati, pomutiti, povezanost). Kontrolirali smo niz faktora kako bi dobili pravi smisao vegetarijanstva kada je u pitanju smanjenje rizika od smrt, javlja Znano.st.

Važno je napomenuti da u većini istraživanja vegetarijanci obično budu ljudi koji imaju „svjesnost o zdravlju,“ s općenito zdravijim načinom življenja od uobičajenoga. Primjerice, među sudionicima u the Sax Institute's 45 i Up Study istraživanjima, vegetarijanci su bili ti koji su se rjeđe izjašnjavali kao pušači i prekomjerni uživatelji alkohola. Također, rijetko su se izjasnili i da nemaju dovoljno fizičke aktivnosti ili da imaju višak kilograma/da su pretili. Uz to, kod vegetarijanaca je bilo manje vjerojatno da se na početku istraživanja izjasne kao osobe sa srčanim ili metaboličkim bolestima ili rakom.

U većini prethodnih istraživanja vegetarijanci jesu imali smanjen rizik od preuranjene smrti od svih uzroka u neusklađenoj analizi. Međutim, nakon kontrole ostalih faktora vezanih za način življenja, poput gore spomenutih, smanjeni rizik se značajno smanjio (ili potpuno nestao).

Apstinencija od mesa pridonosi boljem zdravlju


Ovo ukazuje na to da druge karakteristike, ne samo apstinencija od mesa, pridonose boljem zdravlju među vegetarijancima. Jednostavnije rečeno, određena zdravija ponašanja koja obično dolaze s vegetarijanstvom – poput nepušenja, održavanja zdrave tjelesne težine, redovitog vježbanja – objašnjavaju zašto vegetarijanci u pravilu imaju bolje zdravstvene rezultate od ne-vegetarijanaca.

U drugom istraživanju kojeg smo proveli, koristeći se podacima iz 45 i Up istraživanja, zaključili smo da ljudi koji jedu više voća i povrća, posebno oni koji to jedu sedam ili više puta na dan, imaju smanjen rizik od smrti, nego oni koji ih manje konzumiraju, čak i kada su drugi faktori uzeti u obzir.

Premda su dokazi da vegetarijanska prehrana donosi duži život nejasni, istraživanja dosljedno pokazuju druge zdravstvene beneficije. Primjerice, vegetarijanska prehrana je opetovano povezivana sa smanjenim rizikom od visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2 i pretilosti.

Meta-analiza (statistička analiza koja kombinira podatke iz nekoliko istraživanja) iz 2012. godine zaključila je da vegetarijanci imaju 29% smanjen rizik od preuranjene smrti i 18% niži rizik od oboljevanja od raka.

Važno je imati na umu da je Međunarodna agencija za istraživanje raka (International Agency for Research on Cancer), agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation), klasificirala konzumaciju prerađenog mesa kancerogenom te je crveno meso vjerojatno kancerogeno za ljude.

Pa što to onda sve znači?

Dok ne možemo sa sigurnošću reći da biti vegetarijanac znači duži život, znamo da je dobro isplanirana, uravnotežena prehrana s dovoljno voća i povrća svakako dobra za vas, piše Znano.st.

Također znamo da su dovoljna fizička aktivnost, umjerena konzumacija alkohola i izbjegavanje pušenja ključni faktori za duži život. Uz to, rastući dokazi pokazuju da vegetarijanci češće imaju ove zdrave navike.




hr Mon Feb 13 2017 07:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

Znanstvenici otkrili na koji način stanice raka dojke 'hiberniraju'

Američki su znanstvenici otkrili mehanizam koji stanicama raka dojke omogućuje svojevrsno stanje mirovanja u udaljenim organima u tijelu, da bi se nakon višegodišnje 'hibernacije' ponovno pojavili u smrtonosnom metastatskom obliku.

Zahvaljujući eksperimentima obavljenim s ljudskim stanicama na laboratorijskim miševima ustanovili su da se onesposobljavanjem tog mehanizma, uz pomoć lijekova ili genskom manipulacijom, mogu onesposobiti i stanice raka te spriječiti sposobnost njihova daljnjeg širenja. 

Otkriće obećava kada je posrijedi razvoj terapija za borbu protiv raka dojke, smatraju američki znanstvenici. 

Podsjećaju da je oko 90 posto smrti od karcinoma dojke posljedica metastatskog raka u IV. stadiju koji se obično proširi na udaljene organe i kao takav nije u potpunosti izlječiv, nego postaje oblik kronične bolesti koji je potrebno sustavno i kontinuirano liječiti te držati pod kontrolom.

Znanstvenici su pokušali shvatiti na koji se način stanice raka uspijevaju "pritajiti", ponekad i desetljećima, i što je točno okidač za njihovo ponovno aktiviranje. 

"Rezultati našeg istraživanja upućuju na to da stanice raka dojke uspijevaju preživjeti i dugo se pritajiti kod pacijentica koristeći stanični proces poznat kao mehanizam autofagije, osnovni mehanizam razgradnje staničnih komponenti, preciznije nepotrebnih ili disfunkcionalnih staničnih dijelova pomoću lizosoma, staničnih organela", objasnio je suautor istraživanja Kent Hunter, znanstvenik na Državnom institutu za rak u Bethesdi. 

Autofagijom, sofisticiranim obrambenim imunološkim mehanizmom mogu se: 1. prepoznati, uloviti, i uništiti unutarstanični patogeni organizmi, 2. isporučiti antimikrobne molekule do patogena koji se skrivaju na nedostupnim dijelovima stanice, 3. može se sudjelovati u imunološkim procesima uz detekciju prisutnosti stranih patogenih organizama.

Autofagija stoga udvostručuje mehanizam ubijanja patogena u stanici i pazi na moguće infekcije te obavještava imunološki sustav o njima. Disfunkcija autofagije rezultira bolestima poput raka, neurodegenerativnih bolesti, infekcije i preranog starenja. Glavni gen za autofagiju nedostaje u 40 do 75 posto slučajeva raka.

Hunter je objasnio da se autofagija aktivira u trenutku kada bilo koja stanica - zdrava ili kancerogena - aktivira mehanizme preživljavanja u stresnom ili hranom siromašnom okružju. To omogućuje stanici da se djelomično deaktivira i prijeđe u svojevrsno stanje mirovanja. 

Ovo otkriće pomaže da se objasni zbog čega se aktualnim načinima liječenja raka dojke tako često ne uspiju iskorijeniti zloćudne stanice raka koje se u tijelu zadrže nakon operativnog zahvata i nakon kemoterapije. 

Pritajene stanice

"Brojni lijekovi koji se koriste u borbi protiv raka ciljaju stanice koje se dijele. No pritajene stanice, one koje hiberniraju, ne dijele se aktivno ni često i zbog toga vjerujemo da su otporne na sve vrste lijekova koji se trenutačno koriste u modernoj medicini", smatra Hunter. 

Činjenica da se skrivaju drugdje u tijelu pomaže stanicama da "umaknu" i drugim vrstama lokaliziranog liječenja poput primjerice zračenja. 

Hunter i njegova kolegica Laura Vera-Ramirez proveli su pokus na način da su u tijela laboratorijskih miševa ubrizgali "pritajene" stanice raka.

Polovina životinja dobila je lijek koji sprečava autofagiju, a ostali su dobili placebo. 

U drugom su eksperimentu izmijenili gen koji kontrolira autofagiju. Oba su pristupa znatno smanjila stupanj preživljavanja kancerogenih stanica i ograničila njihovo širenje, pokazali su rezultati studije. 

Bez pribjegavanja autofagiji kancerogene stanice akumuliraju toksičnu materiju i oštećuju mitohondrije - stanične organele eukariotskih stanica koji služe kao izvor stanične energije. 

Put prema održivom i uspješnom liječenju bit će dug, smatra Hunter te dodaje da će trebati provesti i klinička istraživanja na ljudima kako bi se ustanovilo djeluje li na njih. 

Hunter ističe da se još ne zna mogu li se rezultati njihove studije primijeniti i na druge vrste karcinoma. 

Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u stručnome časopisu Nature Communications.

hr Thu May 24 2018 08:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b042ed52af47f5a018b4573/80
Foto: PIXABAY

Leukemija djece: Prečisto okruženje jedan od mogućih uzroka bolesti?

Moderan način života koji od najranije djetetove dobi nalaže odrastanje u "prečistom" okruženju bez klica mogao bi biti jedan od uzroka razvoja najčešće zloćudne bolesti kod djece, akutne limfoblastične leukemije, smatraju britanski znanstvenici te kažu kako vjeruju da bi ta informacija u dogledno vrijeme mogla utjecati na sprečavanje razvoja bolesti.

Od ALL-a godišnje oboli oko 2000 djece, a u bogatim zemljama brojka se godišnje povećava za jedan posto, što upućuje na to da bi jedan od njezinih uzroka mogao biti moderan način života kakav vodimo, piše BBC. 

Profesor Mel Greaves s londonskoga Instituta za istraživanje karcinoma, koji je proveo više od 40 godine istražujući dječju leukemiju, tijekom radnog vijeka prikupio je brojne dokaze koji upućuju na to da rak zahvaća organe imunosnog sustava: koštanu srž, timus i limfne čvorove ako dijete u najranijim godinama života "nije bilo u dovoljnoj mjeri izloženo mikrobima i bakterijama". A to, po njegovu mišljenju znači da bi razvoj ove zloćudne bolest bilo moguće spriječiti. 

Po podacima što ih je prikupio prof. Greaves akutna limfoblastična leukemija je kombinacija genetskih mutacija i izloženosti organizma običnoj infekciji, nakon što je dijete prošlo "sterilnu" prvu godinu života. 

"Već 40 godina proučavam leukemiju kod djece. Kroz to vrijeme izmijenile su se brojne stvari kada je posrijedi naše razumijevanje biologije, kao i liječenje ove bolesti. Danas se možemo pohvaliti podatkom da je oko 90 posto slučajeva ALL-a kod djece izlječivo. No čitavo vrijeme mi se činilo da jedna karika nedostaje, ona koja bi nam objasnila zašto i na koji način se kod potpuno zdravog djeteta razvije leukemija i može li se ova vrsta karcinoma spriječiti", ispripovijedao je Greaves. 

Znanstvenik je, uz pomoć kolega iz cijeloga svijeta s kojima je tijekom dugogodišnje suradnje proučio niz ranije provedenih studija, objasnio da postoje tri stupnja bolesti. 

Nespreman imunosni sustav

Prvi je, čini se, nezaustavljiva genetska mutacija koja se događa još u majčinoj utrobi, a zove se preleukemijski klonalni poremećaj ili mijelodisplazija.

Druga je nedovoljna izloženost mikrobima tijekom prve godine djetetova života zbog čega imunosni sustav ne uspijeva "naučiti" kako se ispravno i učinkovito nositi s raznim biološkim prijetnjama.

I na kraju, u manjem broju slučajeva, obična infekcija potiče drugu mutaciju koja obično rezultira imunološkim poremećajem te na kraju razvojem leukemije.

"Istraživanje upućuje na to da ALL ima jasan biološki uzrok te da ga aktivira niz infekcija kod djece sklone ovoj bolesti čiji se imunosni sustav nije imao vremena pripremiti za obranu organizma", smatra Greaves.  

Ranije tvrdnje znanstvenika po kojima se leukemija povezivala s izloženošću elektromagnetskim valovima ili zagađenjem okoliša ili zraka u potpunosti je neutemeljena, smatra prof. Greaves. 

Svoja je zapažanja potkrijepio istraživanjima provedenim na životinjama. Ona su pokazala da se kod dijela životinja iz grupe koja je od dolaska na svijet uzgajana u gotovo sterilnim uvjetima i bez izlaganja mikrobima, nakon izlaganja infekciji razvila leukemija. 

Greaves je iznio i podatke po kojima je među djecom koju su majke dulje dojile, djece sa starijim braćom ili sestrama, kao i one koja su pohađala vrtiće, zabilježen manji broj slučajeva ALL-a. 

Londonski znanstvenik vjeruje da se s ovakvim informacijama može nastaviti dalje prema mogućem sprečavanju razvoja leukemije kod djece.  Smatra da je puno realnija perspektiva kreiranje preventivnog cjepiva koje oponaša zaštitni utjecaj prirodnih infekcija u ranome djetinjstvu.

Graveova ideja zahtijeva daljnja istraživanja, a dr. Alasdair Rankin, direktor britanske humanitarne udruge "Bloodwise" kaže da "razvoj snažnog imunosnog sustava u najranijem djetinjstvu smanjuje rizik od razvoja ove bolesti", no istodobno upozorava da "u ovome trenutku moderna medicina nema nikakav konačan način kojim bi spriječila razvoj akutne limfoblastične leukemije kod djece". 

Rezultati uistraživanja objavljeni su u časopisu Nature Reviews Cancer. 

hr Tue May 22 2018 16:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b02e2e82af47faa118b4578/80
Foto: PIXABAY

Potvrđeno je, Hitler je umro 1945.

Adolf Hitler je definitivno umro 1945. u Berlinu od cijanida i metka, objavili su francuski znanstvenici. Imali su rijetku mogućnost pristupa njegovim zubima koji se čuvaju u Moskvi.

"Zubi su autentični, u to nema sumnje. Naša studija dokazuje da je Hitler umro 1945.", rekao je profesor Philippe Charlier. 

"I sada sve teorije zavjere mogu prestati. Nije pobjegao u Argentinu, nije se skrivao u tajnoj bazi na Antarktici niti na tamnoj strani Mjeseca", dodaje Charlier. 

On je zajedno s četvoricom kolega o tome objavio članak u časopisu European Journal of Internal Medicine.

Analiza Hitlerovih pokvarenih zuba i brojnih proteza otkrila je mnogo kamenca i nikakvih tragova mesnih vlakana, što dokazuje da je bio vegetarijanac, kazao je Charlier.

Prošle je godine ruska obavještajna služba FSB dopustila francuskim znanstvenicima da prouče Hitlerove kosti koje se čuvaju u ruskome državnom arhivu, što se nije dopušteno nikome izvan Rusije od 1946. godine, kazao je Charlier. 

Francuski tim imao je uvid u dio lubanje koja navodno pripada Hitleru, a ima rupu na lijevoj strani, koja je po svemu sudeći uzrokovana prolaskom metka. 

Znanstvenici nisu dobili dopuštenje da uzmu uzorke s lubanje, ali morfologija dijela lubanje koji su dobili na uvid "potpuno je sukladna" s radiografskim snimkama Hitlerove lubanje snimljenim 1944. godine. 

Iako u mnogome potvrđuje poznate činjenice, ovo istraživanje je ipak rasvijetlilo jednu stvar.

"Na zubima nisu pronađeni tragovi baruta, što znači da si Hitler nije stavio pištolj u usta nego ga je vjerojatnije prislonio na čelo", kazao je Charlier. 

Otkrivene su i plavkaste naslage na njegovim umjetnim zubima što ukazuje na "kemijsku reakciju cijanida i metalnih navlaka", dodao je Charlier, specijalist medicinske antropologije koji je bilo uključen i u analizu mumificarnog srca Rikarda Lavljeg Srca. 

hr Mon May 21 2018 17:17:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5aec90052af47ff6ac8b460f/80
Foto: PIXABAY

Sljedeći tjedan održava se Međunarodno natjecanje u znanju studenata farmacije i medicine

Natjecanje će se održati na Medicinskom fakultetu u Splitu 11. i 12. svibnja, a u njemu sudjeluju studenti završnih godina studija farmacije i medicine. Sastoji se od ukupno 32 natjecatelja koji dolaze s osam različitih fakulteta iz pet različitih sveučilišnih gradova - Zagreb, Sarajevo, Mostar, Novi Sad, Split.
Tema natjecanja je: “Primarna zdravstvena zaštita- suradnja liječnika i ljekarnika“, a organizatori tvrde kako su svjesni da je upravo ta grana zdravstva temelj zdravlja svakog pacijenta. Također, većina studenata nakon stjecanja diplome prvo radno mjesto odrađuje upravo u tom sektoru. 

Dosadašnja natjecanja u znanju na području biomedicine i zdravstva u Splitu su imala lokalni karakter što su potaknuti interesom odlučili promijeniti. 

Svim natjecateljima i njihovoj pratnji (studenti i profesori) osiguran je smještaj te hrana i piće, a cijeli događaj ima i humanitarni aspekt pa je u projekt uključena i humanitarna udruga „Marijini obroci“ tako će svi sudionici imati priliku donirati novac ili se prijaviti za volonterske aktivnosti.

Tim koji osvoji najviše bodova proglasit će se pobjednikom uz izdatak bogate novčane nagrade u vrijednosti od 3000kn. 

Drugi najbolji tim dobit će utješnu novčanu nagradu od 1000 kn. 

Oba finalna tima dobit će posebna priznanja u obliku diplome za 1./2. mjesto potpisane od strane stručnog povjerenstva. 

U stručnom povjerenstvu će biti:

Prof.dr.sc. Mirjana Rumboldt, dr.med- specijalistica obiteljske i školske medicine, Split 
Doc.dr.sc. Maja Ortner Hadžiabdić, mag.pharm- specijalistica kliničke farmacije, Zagreb 
Jurica Nazlić, dr.med- specijalist kliničke farmakologije KBC-a Split 
Doris Rušić, mag.pharm- asistentica na Katedri za farmaciju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu 
Josipa Bukić, mag.pharm- asistentica na Katedri za farmaciju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu 
Sanja Žužić Furlan, dr.med- specijalistica obiteljske medicine, Split 

Svi sudionici dobit će zahvalnicu za sudjelovanje uz poklon paket i bijelu kutu dugih rukava. 

Organizacijski tim se sastoji od 8 studenata te dio već ima iskustva u organizaciji dvodnevnih natjecanja u znanju. Organizacijski tim djeluje u sklopu dvije udruge studenata: CroMSIC Split (udruga studenata medicine) i Pharmaliella (udruga studenata farmacija)

hr Fri May 04 2018 18:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .