Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58a0eeacb4739840418b45b8/80
Foto: Pixabay

Žive li vegetarijanci duže? Vjerojatno, no ne zbog toga što mislite

Kada su znanstvenici usporedili rizik preuranjene smrti kod vegetarijanaca i ne-vegetarijanaca, uz kontrolu niza drugih faktora, nisu pronašli nikakvu statističku razliku

U posljednjih nekoliko godina mogli ste primijetiti kako sve više ljudi oko vas odustaje od mesne prehrane. Na prijateljskim večerama ili obiteljskim roštiljima, na društvenim mrežama ili na vijestima, vegetarijanstvo i njegov asketski rođak veganstvo postaju sve popularniji.

Dok veggie paštete i superfood salata neće u potpunosti zamijeniti janjetinu, piletinu ili govedinu u australskim frižiderima, broj Australaca koji se izjašnjavaju kao vegetarijanci sve više raste.

Prema istraživačkoj kompaniji Roy Morgan gotovo 2.1 milijuna odraslih Australaca kaže da je njihova prehrana u potpunosti ili gotovo cijela vegetarijanska. Kad upitate ljude za razlog njihovog vegetarijanstva, dobijete različite odgovore. Razlozi uključuju dobrobit okoliša i životinja, etičke dileme, vjerska uvjerenja i, naravno, zdravstvene razloge, prenosi Znano.st.

12% sniženi rizik smrti od svih uzroka

Upravo ovaj zadnji odgovor vezan za zdravlje je nama zanimljiv. Nekoliko je postojećih istraživanja utjecaja vegetarijanstva na zdravlje, no rezultati su raznoliki. Istraživanje iz 2013. godine, koje je uključilo više od 95 000 žena i muškaraca u SAD-u u razdoblju od 2002. do 2009. godine, pokazalo je da vegetarijanci imaju 12% sniženi rizik smrti od svih uzroka, nego ne-vegetarijanci.

S obzirom na kontroverznu prirodu rasprava o vegetarijanstvu i jedenju mesa, ovi rezultati su ostvarili široku pokrivenost te su zagovaratelji vegetarijanstva hvalili istraživanje.

Odlučili su testirati ova saznanja, kako bi vidjeli znači li vegetarijanstvo smanjeni rizik od preuranjene smrti australske populacije. Australija je mjesto najvećeg trenutnog istraživanja zdravog starenja u južnoj hemisferi, the Sax Institute's 45 i Up Study. Uzorak kod ovih istraživanja uključuje preko 260 000 žena i muškaraca od 45 godina nadalje u Novom Južnom Walesu.

Praćeno je ukupno 267 180 žena i muškaraca otprilike preko šest godina. Tijekom tog perioda 16 836 sudionika je umrlo. Kada su usporedili rizik preuranjene smrti kod vegetarijanaca i ne-vegetarijanaca, uz kontrolu niza drugih faktora, nisu pronašli nikakvu statističku razliku.

Jednostavnije rečeno, na temelju svih podataka, zaključili smo da vegetarijanci nemaju smanjen rizik od preuranjene smrti u usporedbi s ljudima koji jedu meso.

Ovaj nedostatak „prednosti opstanka“ kod vegetarijanaca, predstavljen u radu o preventivnoj medicini, nije potpuno neočekivan. 2015. godine, u Ujedinjenom Kraljevstvu, kohortna studija je pokazala da vegetarijanci imaju sličan rizik smrti od svih uzroka kao i ne-vegetarijanci. Ovo je drukčije od spomenutog istraživanja u SAD-u.

Znači li to da bi svi trebali baciti šparoge, zapaliti roštilj i natrpati se odrescima i cheeseburgerima? Ne nužno.

Drugi "zdravi" faktori

Standardna praksa u epidemiološkim istraživanjima je da se statistički kontroliraju razni faktori („confounders“ = miješajući faktori jer mogu izmiješati, pomutiti, povezanost). Kontrolirali smo niz faktora kako bi dobili pravi smisao vegetarijanstva kada je u pitanju smanjenje rizika od smrt, javlja Znano.st.

Važno je napomenuti da u većini istraživanja vegetarijanci obično budu ljudi koji imaju „svjesnost o zdravlju,“ s općenito zdravijim načinom življenja od uobičajenoga. Primjerice, među sudionicima u the Sax Institute's 45 i Up Study istraživanjima, vegetarijanci su bili ti koji su se rjeđe izjašnjavali kao pušači i prekomjerni uživatelji alkohola. Također, rijetko su se izjasnili i da nemaju dovoljno fizičke aktivnosti ili da imaju višak kilograma/da su pretili. Uz to, kod vegetarijanaca je bilo manje vjerojatno da se na početku istraživanja izjasne kao osobe sa srčanim ili metaboličkim bolestima ili rakom.

U većini prethodnih istraživanja vegetarijanci jesu imali smanjen rizik od preuranjene smrti od svih uzroka u neusklađenoj analizi. Međutim, nakon kontrole ostalih faktora vezanih za način življenja, poput gore spomenutih, smanjeni rizik se značajno smanjio (ili potpuno nestao).

Apstinencija od mesa pridonosi boljem zdravlju


Ovo ukazuje na to da druge karakteristike, ne samo apstinencija od mesa, pridonose boljem zdravlju među vegetarijancima. Jednostavnije rečeno, određena zdravija ponašanja koja obično dolaze s vegetarijanstvom – poput nepušenja, održavanja zdrave tjelesne težine, redovitog vježbanja – objašnjavaju zašto vegetarijanci u pravilu imaju bolje zdravstvene rezultate od ne-vegetarijanaca.

U drugom istraživanju kojeg smo proveli, koristeći se podacima iz 45 i Up istraživanja, zaključili smo da ljudi koji jedu više voća i povrća, posebno oni koji to jedu sedam ili više puta na dan, imaju smanjen rizik od smrti, nego oni koji ih manje konzumiraju, čak i kada su drugi faktori uzeti u obzir.

Premda su dokazi da vegetarijanska prehrana donosi duži život nejasni, istraživanja dosljedno pokazuju druge zdravstvene beneficije. Primjerice, vegetarijanska prehrana je opetovano povezivana sa smanjenim rizikom od visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2 i pretilosti.

Meta-analiza (statistička analiza koja kombinira podatke iz nekoliko istraživanja) iz 2012. godine zaključila je da vegetarijanci imaju 29% smanjen rizik od preuranjene smrti i 18% niži rizik od oboljevanja od raka.

Važno je imati na umu da je Međunarodna agencija za istraživanje raka (International Agency for Research on Cancer), agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation), klasificirala konzumaciju prerađenog mesa kancerogenom te je crveno meso vjerojatno kancerogeno za ljude.

Pa što to onda sve znači?

Dok ne možemo sa sigurnošću reći da biti vegetarijanac znači duži život, znamo da je dobro isplanirana, uravnotežena prehrana s dovoljno voća i povrća svakako dobra za vas, piše Znano.st.

Također znamo da su dovoljna fizička aktivnost, umjerena konzumacija alkohola i izbjegavanje pušenja ključni faktori za duži život. Uz to, rastući dokazi pokazuju da vegetarijanci češće imaju ove zdrave navike.




Facebook komentari

hr Mon Feb 13 2017 07:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58af27cbb4739826738b4592/80
Foto: Darko Dragojević

Obrana od meteo tsunamija: U Starome Gradu bit će postavljen mareograf

Meteotsunami ima istu frekvenciju i prostorne skale kao tsunami valovi, s tom razlikom što ne ovisi o seizmičkim aktivnostima, vulkanskim erupcijama ili podmorskim klizištima. Na meteotsunami utječu atmosferske prilike poput tlaka zraka, fronte, vjetar i slično

Na Institutu za oceanografiju i ribarstvo (Split) u tijeku je realizacija dvaju projekata vezanih uz istraživanje meteoroloskih tsunamija (poznatih i kao šćige). Ovi projekti su:

(1) MESSI - Meteotsunamis, destructive long ocean waves in the tsunami frequency band: from observations and simulations towards a warning system (http://www.izor.hr/messi) - međunarodni projekt financiran od strane fonda Jedinstvo uz pomoc znanja (Hrvatska zaklada za znanost).

(2) POZOR - Praćenje potencijalno opasnih oscilacija razine mora i njihov doprinos poplavama obalnih područja u budućoj klimi (http://iadran.izor.hr/~sepic/POZOR) - nacionalni projekt financiran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Meteorološki tsunamiji su razorne oscilacije razine mora koje periodički pogadaju odredene lokacije na Jadranskom moru. Posebno su ugroženi Stari Grad na otoku Hvaru i Vela Luka na Korčuli. Najrazorniji jadranski meteorološki tsunami pogodio je Velu Luku 21. lipnja 1978. godine. Tijekom dogadaja, more se višekratno dizalo i spuštalo do 3 m iznad (ispod) svoje uobičajene razine pri čemu je nanesena velika materijalna šteta (srećom bez ljudskih žrtava). Velolučki meteotosunami ujedno je i najsnažniji poznati svjetski meteotsunami te je kao takav i predmet iznimnog interesa međunarodne znanstvene zajednice. Osim Vele Luke, meteorološki tsunamiji pogaaju i druge lokacije na Jadranu. Popis svih poznatih jadranskih meteoroloskih tsunamija nalazi se na web stranici http://www.izor.hr/meteotsunami.

Osnovni ciljevi projekata MESSI i POZOR su:

(1) Znanstveno istraživanje meteoroloških tsunamija
(2) Izrada prototipa sustava za upozorenje na opasnost od meteoroloških tsunamija
U svrhu ostvarivanja navedenih ciljeva, potrebno je postaviti uređaje za mjerenje razine mora (mareografe) te uređaje za mjerenje tlaka zraka (mikrobarografe) na pažljivo odabrane lokacije. Odabrane lokacije za mareografe su Vela Luka (otok Korčula), Stari Grad (otok Hvar) i Sobra (otok Mljet).

Za postavu mareogarfa na trajektnom pristaništu u Starome Gradu Institut je ishodio prethodnu suglasnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave sugurnosti plovidbe, Lučke kapetanije Split.

Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 19:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58adeaaab47398c1688b46eb/80
Foto: Screenshot YouTube

NASA: Astronomi otkrilisustav 7 planeta, na nekima je vjerojatno moguć život

Astronomi su otkrili sustav sa sedam planeta veličine Zemlje koje kruže oko jedne zvijezde, koji nam je relativno blizu i u kojem je možda moguć život, objavila je NASA u srijedu

Od tih planeta tri se nalaze u nastanjivoj zoni, području oko matične zvijezde koja je klasificirana kao ultrahladni patuljak, a najveća je vjerojatnost da upravo njih tri imaju i tekuću vodu, ključnu za život kakav poznajemo.

Zbog toga što se nalaze izvan našeg Sunčevog sustava, ti se planeti nazivaju egzoplanetima.

Ovaj sustav egzoplaneta nazvan je TRAPPIST-1, prema teleskopu, nalazi se u konstelaciji Vodenjaka i relativno nam je blizu. Udaljen je od Zemlje oko 40 svjetlosnih godina.

Svih sedam planetarnih orbita bliže je svojoj matičnoj zvijezdi nego što je planet Merkur našem Suncu. Planeti su također vrlo blizu jedni drugima.

Pomoću teleskopa Spitzer precizno su izmjerene veličine sedam planeta i donesene prve procjene mase šest od njih, što je omogućilo i procjenu njihove gustoće.

Na temelju gustoće, svi ti planeti su vjerojatno stjenoviti. Daljnje proučavanje ne samo da će pomoći da se utvrdi jesu li bogati vodom nego bi se moglo i otkriti ima li tekuće vode na površini nekoga od njih.

Masa sedmog i najudaljenijeg planeta još nije procijenjena i znanstvenici vjeruju da bi to mogao biti ledeni svijet, ali su potrebna daljnja promatranja.


"Sedam čuda sustava TRAPPIST-1 prvi su planeti veličine Zemlje za koje je otkriveno da kruže oko ove vrste zvijezde", rekao je Michael Gillon, vodeći istraživač sa Sveučilištza u Liegeu.

"Mislim da smo napravili ključan korak prema tome da otkrijemo ima li tamo života", rekao je novinarima Amaury Triaud, astronom sa Sveučilišta u Cambridegu.

Ovo otkriće objavljeno je u srijedu u časopisu Nature i na tiskovnoj konferenciji u sjedištu NASA-e u Washingtonu.

Ono "bi moglo biti važan dio slagalice u nalaženju nastanjivih okruženja, mjesta koja su pogodna za život", izjavio je Thomas Zurbuchen iz NASA-ine Uprave za znanstvenu misiju u Washingtonu.

"Odgovor na pitanje 'jesmo li sami' glavni je znanstveni prioritet i otkriće tako puno planeta i prvi put u nastanjivoj zoni predstavlja izuzetan korak naprijed prema tom cilju".



Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 20:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58acb442b47398ee698b45a1/80
Foto: Mijo Jaredić / CROMETEO

Zanimljiva optička pojava na nebu iznad Kaštela: Znate li što je 22° halo?

Pojavu je snimio član Crometeo tima, Mijo Jaredić
Posljednjih dana nije bilo većih meteorloških uzbuđenja u Dalmaciji, no jedna je pojava na kaštelanskom nebu plijenila pozornost. Na tankim oblacima, koji u meteorologiji nose naziv cirostratusi, stvorio se pravilna kružnica oko Sunca. Optička je to pojava koja se zove halo.

22° halo je relativno česta optička pojava koja nastaje na kristalićima leda visoko u troposferi. Stvara ga lom svjetlosti na šesterokutnim ledenim kristalićima koji su uglavnom nasumično orijentirani u cirusima. Ta je pojava zato i najčešća – nije potrebna neka posebna i rijetka orijentacija kristala.

Teoretičari zavjere vjerojatno će ostati potpuno razočarani činjenicom da je pojava potpuno prirodna i da nakon nje vrlo vjerojanto neće uslijediti kakav potres, pomor ptica ili povećan broj oboljelih ljudi.

Donosimo vam foto galeriju i video zanimljive pojave.

 

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 22:45:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/585befc11eea8f987f8b45ed/80
Foto: Pixabay

Pametni telefoni donose revoluciju u medicini: Mjere hemoglobin u krvi, mogu dijagnosticirati astmu ali i anemiju,...

Pametni telefoni donose revoluciju u dijagnosticiranju i liječenju kroničnih bolesti zahvaljujući aplikacijama u medicinske svrhe, rekli su znanstvenici okupljeni na godišnjoj konferenciji u Bostonu

- Kamera, flash, mikrofon, GPS, pametnih telefona sve su učinkovitiji, objasnio je na skupu Shwetak Patel, profesor informatike i inženjerstva sveučilišta Washington u Seattleu. 

Pametni telefoni već mogu brojati korake, izračunati potrošene kalorije i mjeriti srčani ritam, rečeno je u petak na konferenciji Američke udruge za unapređenje znanosti (American Association for the Advancement of Science).

- No mobiteli i tableti mogu postati učinkovite dijagnostičke sprave ako se izmijeni uporaba njihovih senzora. Tako bi mobiteli mogli mjeriti kapacitet pluća i dijagnosticirati astmu ili bronhopneumoniju - rekao je profesor Patel.

Također je moguće poslužiti se kamerom i flashom za mjerenje, na prstu i uz odgovarajuću aplikaciju, hemoglobin u krvi i dijagnosticirati anemiju.

Za te aplikacije već su zatražene autorizacije pri Američkoj agenciji za hranu i lijekove (FDA), rečeno je.

Senzor za pokret u pametnim telefonim može se koristiti za otkrivanje osteopozore, smanjenje gustoće kostiju koja se za sada dijagnosticira skenerom. Dovoljno je držati mobitel u ruci i ukucati šifru kako bi se stvorili valovi koje detektira senzor pokreta u kameri. Smanjenje gustoće kostije otkriva se promjenom frekvencije valova.

- Moguće je također stvoriti oruđe za dijagnostiku i screening, što prije nije bilo moguće i to donosi revoluciju u dijagnostiku, liječenje i upravljanje kroničnim bolestima - kaže Patel.

Izuzetan učinak pametni telefoni mogli bi postići u zemljama u razvoju kjima nedostaje dijagnostičkih odjela.

U razvijenim zemljama, individualizirani medicinski instrumenti mijenjaju odnos između pacijenta i liječnika pružajući bolesnicima mogućnost da često sami dobiju medicinske podatke za koje su ranije morali poći u ordinaciju. 

Prijenosni telefoni već pomažu oboljelima od šećerne bolesti i raka da bolje nadziru svoju bolest, kaže Elizabeth Mynatt, profesorica interaktivne informatike na Institutu za tehnologiju u Georgiji. 

Znanstvenici su već opskrbili tabletima žene iz skromnijih sredina koje su se liječile od raka dojke kako bi one u realnom vremenu dobile sve informacije za dijagnostiku, tretman i nuspojave. 

Aplikacija je učinkovita i za pacijente koji nemaju novca da plate put do liječnika.

Sve je više znanstvenika i liječnika na sveučilištu Johns Hopkins koji u pametnim telefonima vide sredstvo za prikupljane velikih količina medicinskih podataka dovoljnih za provedbu kliničkih ispitivanja.

Sadašnja klinička ispitivanja stoje najmanje 12 milijuna dolara. Pomoću smartphona moguće je je izvesti "mnogo učinkovitija mikroispitivanja" u realnom vremenu, kojih će podaci biti bliži stvarnosti, a cijena daleko manja. 

Facebook komentari

hr Mon Feb 20 2017 16:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .