Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58a0eeacb4739840418b45b8/80
Foto: Pixabay

Žive li vegetarijanci duže? Vjerojatno, no ne zbog toga što mislite

Kada su znanstvenici usporedili rizik preuranjene smrti kod vegetarijanaca i ne-vegetarijanaca, uz kontrolu niza drugih faktora, nisu pronašli nikakvu statističku razliku

U posljednjih nekoliko godina mogli ste primijetiti kako sve više ljudi oko vas odustaje od mesne prehrane. Na prijateljskim večerama ili obiteljskim roštiljima, na društvenim mrežama ili na vijestima, vegetarijanstvo i njegov asketski rođak veganstvo postaju sve popularniji.

Dok veggie paštete i superfood salata neće u potpunosti zamijeniti janjetinu, piletinu ili govedinu u australskim frižiderima, broj Australaca koji se izjašnjavaju kao vegetarijanci sve više raste.

Prema istraživačkoj kompaniji Roy Morgan gotovo 2.1 milijuna odraslih Australaca kaže da je njihova prehrana u potpunosti ili gotovo cijela vegetarijanska. Kad upitate ljude za razlog njihovog vegetarijanstva, dobijete različite odgovore. Razlozi uključuju dobrobit okoliša i životinja, etičke dileme, vjerska uvjerenja i, naravno, zdravstvene razloge, prenosi Znano.st.

12% sniženi rizik smrti od svih uzroka

Upravo ovaj zadnji odgovor vezan za zdravlje je nama zanimljiv. Nekoliko je postojećih istraživanja utjecaja vegetarijanstva na zdravlje, no rezultati su raznoliki. Istraživanje iz 2013. godine, koje je uključilo više od 95 000 žena i muškaraca u SAD-u u razdoblju od 2002. do 2009. godine, pokazalo je da vegetarijanci imaju 12% sniženi rizik smrti od svih uzroka, nego ne-vegetarijanci.

S obzirom na kontroverznu prirodu rasprava o vegetarijanstvu i jedenju mesa, ovi rezultati su ostvarili široku pokrivenost te su zagovaratelji vegetarijanstva hvalili istraživanje.

Odlučili su testirati ova saznanja, kako bi vidjeli znači li vegetarijanstvo smanjeni rizik od preuranjene smrti australske populacije. Australija je mjesto najvećeg trenutnog istraživanja zdravog starenja u južnoj hemisferi, the Sax Institute's 45 i Up Study. Uzorak kod ovih istraživanja uključuje preko 260 000 žena i muškaraca od 45 godina nadalje u Novom Južnom Walesu.

Praćeno je ukupno 267 180 žena i muškaraca otprilike preko šest godina. Tijekom tog perioda 16 836 sudionika je umrlo. Kada su usporedili rizik preuranjene smrti kod vegetarijanaca i ne-vegetarijanaca, uz kontrolu niza drugih faktora, nisu pronašli nikakvu statističku razliku.

Jednostavnije rečeno, na temelju svih podataka, zaključili smo da vegetarijanci nemaju smanjen rizik od preuranjene smrti u usporedbi s ljudima koji jedu meso.

Ovaj nedostatak „prednosti opstanka“ kod vegetarijanaca, predstavljen u radu o preventivnoj medicini, nije potpuno neočekivan. 2015. godine, u Ujedinjenom Kraljevstvu, kohortna studija je pokazala da vegetarijanci imaju sličan rizik smrti od svih uzroka kao i ne-vegetarijanci. Ovo je drukčije od spomenutog istraživanja u SAD-u.

Znači li to da bi svi trebali baciti šparoge, zapaliti roštilj i natrpati se odrescima i cheeseburgerima? Ne nužno.

Drugi "zdravi" faktori

Standardna praksa u epidemiološkim istraživanjima je da se statistički kontroliraju razni faktori („confounders“ = miješajući faktori jer mogu izmiješati, pomutiti, povezanost). Kontrolirali smo niz faktora kako bi dobili pravi smisao vegetarijanstva kada je u pitanju smanjenje rizika od smrt, javlja Znano.st.

Važno je napomenuti da u većini istraživanja vegetarijanci obično budu ljudi koji imaju „svjesnost o zdravlju,“ s općenito zdravijim načinom življenja od uobičajenoga. Primjerice, među sudionicima u the Sax Institute's 45 i Up Study istraživanjima, vegetarijanci su bili ti koji su se rjeđe izjašnjavali kao pušači i prekomjerni uživatelji alkohola. Također, rijetko su se izjasnili i da nemaju dovoljno fizičke aktivnosti ili da imaju višak kilograma/da su pretili. Uz to, kod vegetarijanaca je bilo manje vjerojatno da se na početku istraživanja izjasne kao osobe sa srčanim ili metaboličkim bolestima ili rakom.

U većini prethodnih istraživanja vegetarijanci jesu imali smanjen rizik od preuranjene smrti od svih uzroka u neusklađenoj analizi. Međutim, nakon kontrole ostalih faktora vezanih za način življenja, poput gore spomenutih, smanjeni rizik se značajno smanjio (ili potpuno nestao).

Apstinencija od mesa pridonosi boljem zdravlju


Ovo ukazuje na to da druge karakteristike, ne samo apstinencija od mesa, pridonose boljem zdravlju među vegetarijancima. Jednostavnije rečeno, određena zdravija ponašanja koja obično dolaze s vegetarijanstvom – poput nepušenja, održavanja zdrave tjelesne težine, redovitog vježbanja – objašnjavaju zašto vegetarijanci u pravilu imaju bolje zdravstvene rezultate od ne-vegetarijanaca.

U drugom istraživanju kojeg smo proveli, koristeći se podacima iz 45 i Up istraživanja, zaključili smo da ljudi koji jedu više voća i povrća, posebno oni koji to jedu sedam ili više puta na dan, imaju smanjen rizik od smrti, nego oni koji ih manje konzumiraju, čak i kada su drugi faktori uzeti u obzir.

Premda su dokazi da vegetarijanska prehrana donosi duži život nejasni, istraživanja dosljedno pokazuju druge zdravstvene beneficije. Primjerice, vegetarijanska prehrana je opetovano povezivana sa smanjenim rizikom od visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2 i pretilosti.

Meta-analiza (statistička analiza koja kombinira podatke iz nekoliko istraživanja) iz 2012. godine zaključila je da vegetarijanci imaju 29% smanjen rizik od preuranjene smrti i 18% niži rizik od oboljevanja od raka.

Važno je imati na umu da je Međunarodna agencija za istraživanje raka (International Agency for Research on Cancer), agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation), klasificirala konzumaciju prerađenog mesa kancerogenom te je crveno meso vjerojatno kancerogeno za ljude.

Pa što to onda sve znači?

Dok ne možemo sa sigurnošću reći da biti vegetarijanac znači duži život, znamo da je dobro isplanirana, uravnotežena prehrana s dovoljno voća i povrća svakako dobra za vas, piše Znano.st.

Također znamo da su dovoljna fizička aktivnost, umjerena konzumacija alkohola i izbjegavanje pušenja ključni faktori za duži život. Uz to, rastući dokazi pokazuju da vegetarijanci češće imaju ove zdrave navike.




Facebook komentari

hr Mon Feb 13 2017 07:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/594e779ab9e03e9d318b4581/80

Pozitivna strana Facebooka: Učenje međukulturalne komunikacije

Facebook spojio učenike GGT iz Splita te učenike gimnazija i strukovnih škola u Reykjaviku

Projekt  uključuje društvene medije kao okružje za učenje jezika i kulture, uključivanjem međukulturalne komunikacije i odnosa između  učenika Graditeljsko geodetske tehničke škole iz Splita  i Menntaskólinn í Kópavogi (gimnazije i strukovne kulinarske škole) u Reykjaviku na Islandu. Komunikacija će se odvijati on-line, putem Facebooka i drugih društvenih medija, te osobno, posjećujući jedni druge. Društveni mediji nisu iskorišteni samo u svrhu međukulturalne interakcije, već i kao vitalni dio okružja za učenje stvarajući novu dimenziju u prostoru  učenja. Ono osnažuje nastavu stranih jezika poboljšavajući sve četiri jezične vještine, proširujući njihove kulturne kompetencije i interese, umrežujući i razmjenjujući informacije i osobne dojmove vezane uz njihova područja interesa.

Menntaskólinn í Kópavogi je bio prvi u upotrebi digitalne tehnologije u poučavanju i učenju na Islandu. Taj je razvoj u velikoj mjeri potaknut jezičnim odjelima u školi. Autori projekta, dr. Reynir Þór Eggertsson  i Magda Maver, prof. upoznali su se  u Europskom centru za moderne jezike Vijeća Europe u Grazu,u studenom 2016., tijekom radionice Action research communities for language teachers, na kojoj su predstavljali svoje zemlje. Nakon toga je uslijedila on-line suradnja islandskih i hrvatskih srednjoškolaca u zajedničkom mini projektu Using News Media &Facebook in Cross-Cultural links i  grupi na Facebooku- Action Project IceCro 2016.

Hrvatski učenici su razvijali vještinu pisanja dijeleći novinske članke i komentirajući ih na engleskom jeziku,a njihovi vršnjaci iz Islanda na Danskom. Hrvatski srednjoškolci su također pisali sažetke od 100-200 znakova na engleskom jeziku komentirajući ponuđene slikovne materijale i tematske video clipove u kojima su  bili protagonisti. Na taj su način poboljšavali vlastite vještine govora. 
Očekuje se da će F2FCult, Erasmus+ projekt, povećati jezične kompetencije učenika i izgraditi most prijateljstva među njima, a potom i bolje razumijevanje različitih tradicija i kultura koje oblikuju naše živote i naša stajališta.

Učenici Graditeljsko geodetske tehničke škole koji će sudjelovati u projektu su:iz 2a razreda zanimanje geodetski tehničar: Vinka Novak, Frane Vukičević, Luka Knežević, Jure Muslim, Marko Kulić, Marin Jakas, Toni Tomić, Mario Kovač; iz 2d razreda zanimanje arhitektonski tehničar: Marin Budimir i iz 1b zanimanje građevinski tehničar: Mario Cvitković. Do sad su pokazali zavidnu razinu jezičnih kompetencija i digitalne pismenosti. Oni su dream team Graditeljsko geodetsko tehničke škole koji može, zna i hoće.

Facebook komentari

hr Sat Jun 24 2017 16:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/574e7f61aae0e39f1b8b4570/80

Hrvatski fizičari prikazali novi kozmološki model svemira

Dvojica mladih hrvatskih fizičara Petar Pavlović i Marko Sossich objavila su članak u prestižnom znanstvenom časopisu Physical Review D u kojemu propituju mogućnost novog kozmološkog modela svemira koji bi bio alternativa uvriježenom modelu Velikog praska.

U članku "Ciklička kozmologija u modificiranoj gravitaciji" Petar Pavlović, znanstveni novak na Sveučilištu u Hamburgu (ujedno i zaposlenik na znanstveno-istraživačkom centru DESY u Hamburgu) i Marko Sossich, znanstveni novak na zagrebačkom FER-u, zavodu za primijenjenu fiziku, propituju mogućnost  modela cikličkog svemira.

Riječ je o konceptu koji se više puta javljao kroz povijest, ali nikada do sada nije  obrađen kao potpun fizikalni model.  U svom modelu Pavlović i Sossich  objasnili su dinamiku prostor-vremena i materije od početka ovog svemirskog ciklusa do današnjeg stadija te predvidjeli u jednom trenutku ponovno skupljanje koje će voditi do novog ciklusa.

Članak je objavljen u časopisu Physical Review D koji objavljuje Američko fizikalno društvo (APS) i odlikuje ga strog i detaljan proces recenzije te visok faktor utjecaja (impact factor) u području fizike elementarnih čestica, teoriji polja, gravitaciji i kozmologiji.

Vijest o uspjehu dvojice mladih hrvatskih fizičara Hini je proslijedio  fizičar Andrej Dundović, zaposlen na Institutu za teorijsku fiziku Sveučilišta u Hamburgu. 

"Ono što bi sigurno bilo interesantno široj publici je to da takav kozmološki model s filozofskog aspekta umanjuje mogućnost za tzv. 'početak svega' što su teorije poput Velikog praska ostavile na tumačenje religijama, a religije taj događaj interpretirale kao stvaranje svijeta. Ovo je i jedan od rijetkih doprinosa hrvatskih znanstvenika objavljenih u najprestižnijim časopisima na području kozmologije", ističe Dundović.


Facebook komentari

hr Thu Jun 15 2017 11:12:33 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58dcc769b4739809048b4594/80
Foto: Pixabay

Nova nada za liječenje karcinoma jajnika?

Otkrili su da ima gotovo trenutačan klinički učinak i nadaju se da bi mogao pomoći ženama kod kojih nijedna sadašnja dostupna terapija ne djeluje.

Novo ciljano liječenje raka jajnika pokazalo je "vrlo obećavajuće" rezultata kod žena u uznapredovaloj fazi te bolesti smanjivši tumore kod oko polovice žena koje su sudjelovale u maloj studiji, javlja u subotu BBC.

Znanstvenici su tek u fazi testiranja lijeka kako bi utvrdili je li siguran za ljude, ali su otkrili da ima gotovo trenutačan klinički učinak i nadaju se da bi mogao pomoći ženama kod kojih nijedna sadašnja dostupna terapija ne djeluje. 

Dosad je lijek testiran na 15 žena i znanstvenici kažu da možda nije siguran za korištenje dulje od nekoliko mjeseci.

Međutim, karcinom jajnika se teško liječi i prognoze u uznapredovalim stadijima su jako loše.

Marianne Heath (68), jedna od pacijentica koja je dobila taj lijek, izjavila je: "Nisam imala drugog izbora, osjećala sam da je to moja jedina opcija". Njezino liječenje trajalo je više od šest mjeseci i lijek je smanjio sva tri tumora, a nestali su i bolovi koje je osjećala.

Jedan tumor, u leđima, ponovno je počeo rasti otkako je prekinula liječenje u siječnju i podvrgnuta je zračenju, ali su druga dva pod kontrolom.

Britanski znanstvenici žele utvrditi je li lijek, poznat u studiji pod nazivom ONX-0801, siguran za uporabu i i zato su ga testirali na malom broju pacijentica. Međutim, otkrili su da je značajno smanjio tumore kod sedam od 15 pacijentica.

ONX-0801 prvi je u novoj generaciji lijekova koji djeluje na način da oponaša sposobnost folne kiseline da se ciljano veže na stanice raka i pritom ne dira zdravo tkivo, čime se smanjuju nuspojave koje se često javljaju kod kemoterapije, kao što su infekcije, dijareja, oštećenje živaca i gubitak kose.

Jednom kada se "zakači" za stanicu raka, lijek blokira djelovanje ključne molekule i uzrokuje oštećenje DNK i staničnu smrt. "Rezultati koje smo vidjeli u ovoj studiji vrlo su obećavajući", izjavio je dr Udai Banerji koji je vodio studiju.

Rezultati studije predstavljeni su na godišnjem sastanku Američkog društva za kliničku onkologiju u Chicagu u subotu.

Facebook komentari

hr Sat Jun 03 2017 10:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/59310d54b9e03ee1208b4668/80

Lijepi znanstvenici pobuđuju veće zanimanje, ali manje im se vjeruje - studija

Znanstvenici ugodne vanjštine pobuđuju veći interes za svoj rad, ali njihovi manje privlačni kolege čine se uvjerljiviji i njihovim su rezultatima ljudi skloniji više vjerovati, pokazuje studija provedena na Cambridgeu.

"Čini se da se publika rukovodi izgledom kao referencom pri odabiru i ocjenjivanju znanstvenih informacija", rekao je Will Skylark s katedre za psihologiju na tom britanskom sveučilištu.

"Ne znamo još u kojoj mjeri taj čimbenik utječe na širenje i prihvaćanje znanstvenih koncepata u javnosti, no s brzim razvojem vizualnih medija to bi moglo imati sve više utjecaja", rekao je Skylark, voditelj studije predstavljene u časopisu PNAS (Proceeding of the National Academy of Sciences of the Unites States of America).

Autori su proveli šest odvojenih studija kako bi odredili na koji način tjelesni izgled znanstvenika utječe na percepciju njihovih radova u javnosti.

Ispitali su 3700 osoba u dobi od 18 do 81 godine u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji.

Lica znanstvenika odabrali su nasumce s raznih ustanova i iz različitih disciplina, od fizike do genetike.

Ispitivači su zamolili sudionike ankete da ocjene privlačnost tih različitih lica. Također su ih zamolili da ocijene je li riječ o osobama kojima se može vjerovati na području kojima se bave.

Usporedbom podataka prikupljenih iz različitih skupina, autori su ocijenili da je javnost zainteresiranija čuti više informacija od fizički privlačnih znanstvenika.

Ispitivači su uočili općenito da su nešto manji interes budile žene znanstvenice, ali nisu uočili nikakvih razlika na osnovi rase. 

No kada su ispitanici trebali odgovoriti na pitanje o važnosti znanstvenih ispitivanja, većina je odabrala radove fizički "običnih" znanstvenika.  

"Znamo na temelju studija da se uspjeh u politici može predvidjeti na temelju fizičkog izgleda i da na javnost fizički izgled može utjecati više nego sadržaj izlaganja i željeli smo doznati vrijedi li to i za znanstvenike", napisali su autori studije.

"Naši rezultati pokazuju da je znanost društvena aktivnost koja također ovisi o izgledu lica na način da može umanjiti stajališta javnosti i vlade prema važnim znanstvenim pitanjima kao što su klimatske promjene i biotehnologija", zaključili su.

Facebook komentari

hr Fri Jun 02 2017 09:04:03 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .