Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58a0eeacb4739840418b45b8/80
Foto: Pixabay

Žive li vegetarijanci duže? Vjerojatno, no ne zbog toga što mislite

Kada su znanstvenici usporedili rizik preuranjene smrti kod vegetarijanaca i ne-vegetarijanaca, uz kontrolu niza drugih faktora, nisu pronašli nikakvu statističku razliku

U posljednjih nekoliko godina mogli ste primijetiti kako sve više ljudi oko vas odustaje od mesne prehrane. Na prijateljskim večerama ili obiteljskim roštiljima, na društvenim mrežama ili na vijestima, vegetarijanstvo i njegov asketski rođak veganstvo postaju sve popularniji.

Dok veggie paštete i superfood salata neće u potpunosti zamijeniti janjetinu, piletinu ili govedinu u australskim frižiderima, broj Australaca koji se izjašnjavaju kao vegetarijanci sve više raste.

Prema istraživačkoj kompaniji Roy Morgan gotovo 2.1 milijuna odraslih Australaca kaže da je njihova prehrana u potpunosti ili gotovo cijela vegetarijanska. Kad upitate ljude za razlog njihovog vegetarijanstva, dobijete različite odgovore. Razlozi uključuju dobrobit okoliša i životinja, etičke dileme, vjerska uvjerenja i, naravno, zdravstvene razloge, prenosi Znano.st.

12% sniženi rizik smrti od svih uzroka

Upravo ovaj zadnji odgovor vezan za zdravlje je nama zanimljiv. Nekoliko je postojećih istraživanja utjecaja vegetarijanstva na zdravlje, no rezultati su raznoliki. Istraživanje iz 2013. godine, koje je uključilo više od 95 000 žena i muškaraca u SAD-u u razdoblju od 2002. do 2009. godine, pokazalo je da vegetarijanci imaju 12% sniženi rizik smrti od svih uzroka, nego ne-vegetarijanci.

S obzirom na kontroverznu prirodu rasprava o vegetarijanstvu i jedenju mesa, ovi rezultati su ostvarili široku pokrivenost te su zagovaratelji vegetarijanstva hvalili istraživanje.

Odlučili su testirati ova saznanja, kako bi vidjeli znači li vegetarijanstvo smanjeni rizik od preuranjene smrti australske populacije. Australija je mjesto najvećeg trenutnog istraživanja zdravog starenja u južnoj hemisferi, the Sax Institute's 45 i Up Study. Uzorak kod ovih istraživanja uključuje preko 260 000 žena i muškaraca od 45 godina nadalje u Novom Južnom Walesu.

Praćeno je ukupno 267 180 žena i muškaraca otprilike preko šest godina. Tijekom tog perioda 16 836 sudionika je umrlo. Kada su usporedili rizik preuranjene smrti kod vegetarijanaca i ne-vegetarijanaca, uz kontrolu niza drugih faktora, nisu pronašli nikakvu statističku razliku.

Jednostavnije rečeno, na temelju svih podataka, zaključili smo da vegetarijanci nemaju smanjen rizik od preuranjene smrti u usporedbi s ljudima koji jedu meso.

Ovaj nedostatak „prednosti opstanka“ kod vegetarijanaca, predstavljen u radu o preventivnoj medicini, nije potpuno neočekivan. 2015. godine, u Ujedinjenom Kraljevstvu, kohortna studija je pokazala da vegetarijanci imaju sličan rizik smrti od svih uzroka kao i ne-vegetarijanci. Ovo je drukčije od spomenutog istraživanja u SAD-u.

Znači li to da bi svi trebali baciti šparoge, zapaliti roštilj i natrpati se odrescima i cheeseburgerima? Ne nužno.

Drugi "zdravi" faktori

Standardna praksa u epidemiološkim istraživanjima je da se statistički kontroliraju razni faktori („confounders“ = miješajući faktori jer mogu izmiješati, pomutiti, povezanost). Kontrolirali smo niz faktora kako bi dobili pravi smisao vegetarijanstva kada je u pitanju smanjenje rizika od smrt, javlja Znano.st.

Važno je napomenuti da u većini istraživanja vegetarijanci obično budu ljudi koji imaju „svjesnost o zdravlju,“ s općenito zdravijim načinom življenja od uobičajenoga. Primjerice, među sudionicima u the Sax Institute's 45 i Up Study istraživanjima, vegetarijanci su bili ti koji su se rjeđe izjašnjavali kao pušači i prekomjerni uživatelji alkohola. Također, rijetko su se izjasnili i da nemaju dovoljno fizičke aktivnosti ili da imaju višak kilograma/da su pretili. Uz to, kod vegetarijanaca je bilo manje vjerojatno da se na početku istraživanja izjasne kao osobe sa srčanim ili metaboličkim bolestima ili rakom.

U većini prethodnih istraživanja vegetarijanci jesu imali smanjen rizik od preuranjene smrti od svih uzroka u neusklađenoj analizi. Međutim, nakon kontrole ostalih faktora vezanih za način življenja, poput gore spomenutih, smanjeni rizik se značajno smanjio (ili potpuno nestao).

Apstinencija od mesa pridonosi boljem zdravlju


Ovo ukazuje na to da druge karakteristike, ne samo apstinencija od mesa, pridonose boljem zdravlju među vegetarijancima. Jednostavnije rečeno, određena zdravija ponašanja koja obično dolaze s vegetarijanstvom – poput nepušenja, održavanja zdrave tjelesne težine, redovitog vježbanja – objašnjavaju zašto vegetarijanci u pravilu imaju bolje zdravstvene rezultate od ne-vegetarijanaca.

U drugom istraživanju kojeg smo proveli, koristeći se podacima iz 45 i Up istraživanja, zaključili smo da ljudi koji jedu više voća i povrća, posebno oni koji to jedu sedam ili više puta na dan, imaju smanjen rizik od smrti, nego oni koji ih manje konzumiraju, čak i kada su drugi faktori uzeti u obzir.

Premda su dokazi da vegetarijanska prehrana donosi duži život nejasni, istraživanja dosljedno pokazuju druge zdravstvene beneficije. Primjerice, vegetarijanska prehrana je opetovano povezivana sa smanjenim rizikom od visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2 i pretilosti.

Meta-analiza (statistička analiza koja kombinira podatke iz nekoliko istraživanja) iz 2012. godine zaključila je da vegetarijanci imaju 29% smanjen rizik od preuranjene smrti i 18% niži rizik od oboljevanja od raka.

Važno je imati na umu da je Međunarodna agencija za istraživanje raka (International Agency for Research on Cancer), agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation), klasificirala konzumaciju prerađenog mesa kancerogenom te je crveno meso vjerojatno kancerogeno za ljude.

Pa što to onda sve znači?

Dok ne možemo sa sigurnošću reći da biti vegetarijanac znači duži život, znamo da je dobro isplanirana, uravnotežena prehrana s dovoljno voća i povrća svakako dobra za vas, piše Znano.st.

Također znamo da su dovoljna fizička aktivnost, umjerena konzumacija alkohola i izbjegavanje pušenja ključni faktori za duži život. Uz to, rastući dokazi pokazuju da vegetarijanci češće imaju ove zdrave navike.




Facebook komentari

hr Mon Feb 13 2017 07:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/59197d49b9e03ee90a8b463b/80
Foto: Pixabay

"Hamlet" iz majčina mlijeka mogao bi pomoći u liječenju raka

Spomenuti sastojak cilja samo kancerogene stanice te predstavlja alternativu kemoterapiji i zračenju, a poznato je da obje spomenute terapije uništavaju i kancerogene i zdrave stanice u tijelu

Svima su dobro poznate prednosti majčina mlijeka za dojenče, no švedski su znanstvenici nedavno ustanovili da jedan njegov sastojak učinkovito ubija kancerogene stanice tumora mokraćnog mjehura.  

Sastojak majčina mlijeka znanstvenici sa Sveučilišta Lund nazvali su "Hamlet", a njihova rana ispitivanja pokazala su da su pacijenati oboljeli od raka mokraćnog mjehura kojima je ubrizgana ampula sa supstancijom "Hamleta" u nekoliko dana izmokrili tumorske stanice kroz urin. 

Spomenuti sastojak cilja samo kancerogene stanice te predstavlja alternativu kemoterapiji i zračenju, a poznato je da obje spomenute terapije uništavaju i kancerogene i zdrave stanice u tijelu. 

Profesorica imunologije Catharina Svanborg supstanciju je u majčinu mlijeku otkrila slučajno dok je radila na istraživanjima za antibiotike. 

- Na naše iznenađenje, kad smo u mješavinu antibiotskih tvari dodali sastojak majčina mlijeka tumorske su stanice odumrle. To je bilo potpuno slučajno otkriće. - kazala je. 

Objasnila je da je zapravo radila na potrazi za neuobičajenim antimikrobnim agensima, kojima majčino mlijeko obiluje. Svansborg je kazala da ono sadrži alfa-laktalbumin, protein koji u crijevima postaje 'borac' protiv kancerogenih stanica, a zdrave ostavlja netaknutima. 

Sastojak iz majčina mlijeka zaobilazi vanjsku liniju obrane stanice te cilja mitohondrij i staničnu jezgru. 

Djeluje na način da reprogramira stanicu koja potom slabi i odumire.

- Nešto je čarobno u sposobnosti Hamleta da nacilja tumorske stanice i potom ih uništi. - kazala je Svangborg. 

Znanstvenici vjeruju da bi spomenuti sastojak iz majčina mlijeka mogao pomoći i u borbi protiv raka debelog crijeva i raka grlića maternice. 

Facebook komentari

hr Mon May 15 2017 12:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/587b45421eea8f56f28b4780/80
Foto: Ilustracija

Studija otkriva: Redovno konzumiranje marihuane pomlađuje mozak

Rezultati daju nadu da bi male doze marihuane mogle poboljšavati funkcije mozga kod starijih ljudi, a bez efekata u ponašanju koji se očituju kod onih koji je konzumiraju u rekreativne svrhe, radi njezinih halucinogenih i drugih svojstava

Male, ali redovne, svakodnevne doze marihuane, odnosno njezinog glavnog sastojka THC-a, dramatično povećavaju pamćenje i sposobnosti učenja kod starijih miševa, tvrde njemački znanstvenici. - javlja Index

Voditelj studije Andras Bilkei-Gorzo sa Sveučilišta u Bonnu najavio je da će slično istraživanje kasnije tijekom 2017. provesti i na ljudima. Kaže da ga je za studiju motivirao nalaz koji je pokazao da učestale male doze THC-a kod mladih miševa uzrokuju slabljenje pamćenja i sposobnosti učenja dok kod starijih imaju suprotan efekt.

Rezultati, predstavljeni u časopisu Nature Medicine, daju nadu da bi male doze marihuane mogle poboljšavati funkcije mozga kod starijih ljudi, a bez efekata u ponašanju koji se očituju kod onih koji je konzumiraju u rekreativne svrhe, radi njezinih halucinogenih i drugih svojstava.

Ranija istraživanja na ljudima utvrdila su da svakodnevna konzumacija velikih količina marihuane kod mladih ljudi može uzrokovati ozbiljne probleme u pamćenju. Međutim, njeno djelovanje na starije ljude nikada nije dobro istraženo.

Trajni korisni efekti

U novom istraživanju autori su miševima različite dobi - dva mjeseca, godinu dana i 18 mjeseci - mjesec dana davali male doze THC-a. Nakon toga postavili su im dvije vrste zadataka - u jednima su morali rješavati neke kognitivne probleme, a u drugima su trebali prepoznavati neke predmete i miševe s kojima su se ranije susretali.

Bez droge mladi miševi su briljirali dok su se stariji mučili. No uz THC, sposobnosti mladih su pale dok su starijima toliko porasle da su se izjednačili s mladim, nedrogiranim miševima. Posebno je zanimljivo to što su blagotvorni učinci marihuane potrajali tjednima nakon završetka studije. Nijedna skupina miševa nije reagirala na drogu na svojstven, opijen način koji se očekuje od velikih doza THC-a.

- Ovi rezultati otkrivaju dubinska, trajna poboljšanja kognitivnih sposobnosti tretmana THC-om kod zrelih i starih životinja. - pišu u studiji autori. 

Njemački tim vjeruje da droga izaziva pozitivne efekte tako što stimulira tzv. endokanabinoidni sustav, biokemijski put koji kod starijih životinja i ljudi postaje slabije aktivan. Poboljšanje se povezuje s mogućom obnovom u ekspresiji gena na razine karakteristične za mlade miševe.

- Siguran sam da ovdje vidimo posljedice dugoročne normalizacije rada sustava. - rekao je za Guardian Bilkei-Gorzo.

Naravno, autori će tek morati potvrditi da marihuana ima isto blagotvorno djelovanje na ljude. 

Stručnjaci smatraju da su rezultati vrlo zanimljivi, međutim, kako je za marihuanu karakteristično da u različitim dozama i različitim učestalostima konzumacije kod različitih ljudi uzrokuje prilično različite efekte, pitanje je kada bi je liječnici mogli početi prepisivati kao lijek za demenciju. - piše Index

Facebook komentari

hr Wed May 10 2017 20:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/590f69dfb473987e7f8b4580/80
Foto: HRT

Spektakularni kadrovi: Objavljene snimke povijesnog zarona do dna Crvenog jezera

Umjesto Gavanova blaga, pronađene su ribe i račići, za koje se nije znalo da žive u jezeru, ulovljena nikad duža endemska riba gaovica
Pratili smo jučer cijeloga dana spektakularan zaron do dna imotskog Crvenog jezera, prvi u povijesti čovječanstva. Danas, pak, zahvaljujući francuskim kolegama donosimo ekskluzivne snimke iz njegovih dubina. Vidljivost je zapanjujuća. - javlja HRT

Na putu do dna zastrašujuć je pritisak na tijelo. Temperatura na dnu je samo pet stupnjeva. No ničeg drugog strašnog u jezeru nema - iako imotske legende govore o oholom bogatašu Gavanu i ženi mu Gavanici koje je zemlja ovdje skupa s dvorima progutala. Umjesto Gavanova blaga, pronađene su ribe i račići, za koje se nije znalo da žive u jezeru, ulovljena nikad duža endemska riba gaovica.

Sunčeve zrake dopiru do sto metara dubine. No, ni one ni brojni reflektori nisu osvijetlili savezničke avione koji bi trebali biti u jezeru.

Snimku ovog povijesnog trenutka pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun May 07 2017 21:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/590ddf53b473980a788b45a1/80
Foto: D.N.

Prvi puta u povijesti čovjek koračao dnom Crvenog jezera u Imotskom!

Osoba koja je prva uspjela ostvariti taj svojevrstan avanturistički pothvat je Francuz Frederic Swierczynski, svjetski poznati speleoronilac, koji je slične pothvate izvodio diljem različitih geomorfoloških struktura, u različitim klimatskim te prirodnim uvjetima zadanog krajobraza
U Crvenom jezeru u Imotskom održana je zanimljiva i značajna speleoronilačka akcija, čiji je krajnji ishod bio taj da je, po prvi puta u povijesti, ljudska noga kročila dnom Crvenog jezera! Osoba koja je prva uspjela ostvariti taj svojevrstan avanturistički pothvat je Francuz Frederic Swierczynski, svjetski poznati speleoronilac, koji je slične pothvate izvodio diljem različitih geomorfoloških struktura, u različitim klimatskim te prirodnim uvjetima zadanog krajobraza.

Upravo stoga je stvorio prepoznatljivo ime, koje je pravi mamac za javne medijske servise, bez obzira u kojem se kutku zemlje odvija najnoviji pothvat. Tako je u Imotski, ovaj najnoviji pothvat Frederica Swierczynskog, došlo popratiti nekoliko stotina predstavnika javnih medijskih servisa. Osim predstavnika s područja prostora nacionalnih koncesija, određeni broj medija pristigao je iz različitih krajeva Europe, ali i svijeta, a svoj tim poslao je i globalno poznati CNN.

Radi se o projektu koji je prethodno pripreman punih sedam mjeseci. Unatoč tako dugoj i temeljitoj pripremi, ipak se radi o iznimno opasnom pothvatu, zbog niza nepredviđenih okolnosti na koje se ne može utjecati, kao i činjenice da je sama geomorfologija dna gotovo potpuna nepoznanica, prvenstveno njegove reljefne odrednice. Same pripreme za zaron na Crvenom jezeru trajale su čitav prethodni tjedan. Trebalo je montirati žičaru kojom su se do vode spustili dijelovi opreme i pontona. Ronilac je sa sobom u dubinu jezera nosio i specijaliziranu kameru za te dubine, specijalizirano računalo te dodatnu rasvjetu za osvjetljivanje dubina. Stoga se mnogi nadaju super  zanimljivim snimkama iz dubina Crvenog jezera.

Kako ne bi sve ostalo samo na avanturističkom i pustolovnom dijelu projekta, ronilac i njegov tim bili su zaduženi i za prikupljanje podataka znanstvenog karaktera. Crveno jezero je globalno poznati krški fenomen, ali još uvijek nedovoljno istražen, poglavito u okvirima postojanja života na većim dubinama. Sama razina vode iznosi oko 280 metara, iako to nije rekordan vodostaj, budući razina vode može varirati, ovisno o količini padalina i brzini pritjecanja dodatnih količina vode podvodnim kanalima. Tako je ekipa koja sudjeluje u čitavom projektu bila zadužena i za prikupljanje uzoraka flore i faune u dubinama jezera, kako bi znanstvenici dobili više podataka o životu u samom jezeru.

Direktor Turističke zajednice Imotski Luka Kolovrat uspio je, pored mnogobrojnih obaveza vezanih uz ovaj projekt, izdvojiti  malo vremena i za naš portal:

- Ovaj speleoronilački pothvat ispunio je sva naša očekivanja, ali je i uvelike premašio određena najoptimističnija predviđanja. To se prije svega odnosi na onaj marketinški dio čitavog projekta. Već imamo mnogobrojne upite medijskih servisa o turističkim mogućnostima dolaska u Imotski i Imotsku krajinu. Naravno, sve je to dobra reklama za naše daljnje turističke planove. Želio bih zahvaliti svima koji su, na bilo koji način, sudjelovali u ovom projektu: Fredericu Swierczynskom, njegovom timu, kao i članovima ronilačkog kluba “Crveno jezero“ te Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja , koji su odradili ponajviše u onom organizacijskom i logističkom dijelu projekta – istaknuo je Kolovrat.

Za razliku od nekih ranijih organiziranih ekspedicija vezanih uz projekte na Crvenom jezeru, pomak se ovoga puta osjeća i u onom edukativnom dijelu čitave priče. Naime, sav snimljeni, dokumentirani i na druge načine prikupljeni materijal, ostaje na daljnjem raspolaganju planovima Turističke zajednice Imotski, koja ga dalje može koristiti u marketinškim i edukativnim okvirima. Samom događaju prisustvovao je i velik broj gledatelja, koji su svojom nazočnošću postali dijelom projekta koji se, na različite načine, upisao u povijest rekordnih ostvarenja i posebnih postignuća.

Facebook komentari

hr Sat May 06 2017 16:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .