Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58a0eeacb4739840418b45b8/80
Foto: Pixabay

Žive li vegetarijanci duže? Vjerojatno, no ne zbog toga što mislite

Kada su znanstvenici usporedili rizik preuranjene smrti kod vegetarijanaca i ne-vegetarijanaca, uz kontrolu niza drugih faktora, nisu pronašli nikakvu statističku razliku

U posljednjih nekoliko godina mogli ste primijetiti kako sve više ljudi oko vas odustaje od mesne prehrane. Na prijateljskim večerama ili obiteljskim roštiljima, na društvenim mrežama ili na vijestima, vegetarijanstvo i njegov asketski rođak veganstvo postaju sve popularniji.

Dok veggie paštete i superfood salata neće u potpunosti zamijeniti janjetinu, piletinu ili govedinu u australskim frižiderima, broj Australaca koji se izjašnjavaju kao vegetarijanci sve više raste.

Prema istraživačkoj kompaniji Roy Morgan gotovo 2.1 milijuna odraslih Australaca kaže da je njihova prehrana u potpunosti ili gotovo cijela vegetarijanska. Kad upitate ljude za razlog njihovog vegetarijanstva, dobijete različite odgovore. Razlozi uključuju dobrobit okoliša i životinja, etičke dileme, vjerska uvjerenja i, naravno, zdravstvene razloge, prenosi Znano.st.

12% sniženi rizik smrti od svih uzroka

Upravo ovaj zadnji odgovor vezan za zdravlje je nama zanimljiv. Nekoliko je postojećih istraživanja utjecaja vegetarijanstva na zdravlje, no rezultati su raznoliki. Istraživanje iz 2013. godine, koje je uključilo više od 95 000 žena i muškaraca u SAD-u u razdoblju od 2002. do 2009. godine, pokazalo je da vegetarijanci imaju 12% sniženi rizik smrti od svih uzroka, nego ne-vegetarijanci.

S obzirom na kontroverznu prirodu rasprava o vegetarijanstvu i jedenju mesa, ovi rezultati su ostvarili široku pokrivenost te su zagovaratelji vegetarijanstva hvalili istraživanje.

Odlučili su testirati ova saznanja, kako bi vidjeli znači li vegetarijanstvo smanjeni rizik od preuranjene smrti australske populacije. Australija je mjesto najvećeg trenutnog istraživanja zdravog starenja u južnoj hemisferi, the Sax Institute's 45 i Up Study. Uzorak kod ovih istraživanja uključuje preko 260 000 žena i muškaraca od 45 godina nadalje u Novom Južnom Walesu.

Praćeno je ukupno 267 180 žena i muškaraca otprilike preko šest godina. Tijekom tog perioda 16 836 sudionika je umrlo. Kada su usporedili rizik preuranjene smrti kod vegetarijanaca i ne-vegetarijanaca, uz kontrolu niza drugih faktora, nisu pronašli nikakvu statističku razliku.

Jednostavnije rečeno, na temelju svih podataka, zaključili smo da vegetarijanci nemaju smanjen rizik od preuranjene smrti u usporedbi s ljudima koji jedu meso.

Ovaj nedostatak „prednosti opstanka“ kod vegetarijanaca, predstavljen u radu o preventivnoj medicini, nije potpuno neočekivan. 2015. godine, u Ujedinjenom Kraljevstvu, kohortna studija je pokazala da vegetarijanci imaju sličan rizik smrti od svih uzroka kao i ne-vegetarijanci. Ovo je drukčije od spomenutog istraživanja u SAD-u.

Znači li to da bi svi trebali baciti šparoge, zapaliti roštilj i natrpati se odrescima i cheeseburgerima? Ne nužno.

Drugi "zdravi" faktori

Standardna praksa u epidemiološkim istraživanjima je da se statistički kontroliraju razni faktori („confounders“ = miješajući faktori jer mogu izmiješati, pomutiti, povezanost). Kontrolirali smo niz faktora kako bi dobili pravi smisao vegetarijanstva kada je u pitanju smanjenje rizika od smrt, javlja Znano.st.

Važno je napomenuti da u većini istraživanja vegetarijanci obično budu ljudi koji imaju „svjesnost o zdravlju,“ s općenito zdravijim načinom življenja od uobičajenoga. Primjerice, među sudionicima u the Sax Institute's 45 i Up Study istraživanjima, vegetarijanci su bili ti koji su se rjeđe izjašnjavali kao pušači i prekomjerni uživatelji alkohola. Također, rijetko su se izjasnili i da nemaju dovoljno fizičke aktivnosti ili da imaju višak kilograma/da su pretili. Uz to, kod vegetarijanaca je bilo manje vjerojatno da se na početku istraživanja izjasne kao osobe sa srčanim ili metaboličkim bolestima ili rakom.

U većini prethodnih istraživanja vegetarijanci jesu imali smanjen rizik od preuranjene smrti od svih uzroka u neusklađenoj analizi. Međutim, nakon kontrole ostalih faktora vezanih za način življenja, poput gore spomenutih, smanjeni rizik se značajno smanjio (ili potpuno nestao).

Apstinencija od mesa pridonosi boljem zdravlju


Ovo ukazuje na to da druge karakteristike, ne samo apstinencija od mesa, pridonose boljem zdravlju među vegetarijancima. Jednostavnije rečeno, određena zdravija ponašanja koja obično dolaze s vegetarijanstvom – poput nepušenja, održavanja zdrave tjelesne težine, redovitog vježbanja – objašnjavaju zašto vegetarijanci u pravilu imaju bolje zdravstvene rezultate od ne-vegetarijanaca.

U drugom istraživanju kojeg smo proveli, koristeći se podacima iz 45 i Up istraživanja, zaključili smo da ljudi koji jedu više voća i povrća, posebno oni koji to jedu sedam ili više puta na dan, imaju smanjen rizik od smrti, nego oni koji ih manje konzumiraju, čak i kada su drugi faktori uzeti u obzir.

Premda su dokazi da vegetarijanska prehrana donosi duži život nejasni, istraživanja dosljedno pokazuju druge zdravstvene beneficije. Primjerice, vegetarijanska prehrana je opetovano povezivana sa smanjenim rizikom od visokog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2 i pretilosti.

Meta-analiza (statistička analiza koja kombinira podatke iz nekoliko istraživanja) iz 2012. godine zaključila je da vegetarijanci imaju 29% smanjen rizik od preuranjene smrti i 18% niži rizik od oboljevanja od raka.

Važno je imati na umu da je Međunarodna agencija za istraživanje raka (International Agency for Research on Cancer), agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation), klasificirala konzumaciju prerađenog mesa kancerogenom te je crveno meso vjerojatno kancerogeno za ljude.

Pa što to onda sve znači?

Dok ne možemo sa sigurnošću reći da biti vegetarijanac znači duži život, znamo da je dobro isplanirana, uravnotežena prehrana s dovoljno voća i povrća svakako dobra za vas, piše Znano.st.

Također znamo da su dovoljna fizička aktivnost, umjerena konzumacija alkohola i izbjegavanje pušenja ključni faktori za duži život. Uz to, rastući dokazi pokazuju da vegetarijanci češće imaju ove zdrave navike.




Facebook komentari

hr Mon Feb 13 2017 07:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58763d481eea8f88e58b4572/80
Foto: Pixabay

Dojenje dugoročno ne utječe na inteligenciju djeteta

Nije znanstveno dokazano da dojenje utječe na poboljšan rječnik i ostale sposobnosti u starijoj životnoj dobi djeteta

Kognitivni razvoj petogodišnjaka koji su kao novorođenčad hranjeni majčinim mlijekom i onih koji su konzumirali adaptirano mlijeko je jednak, pokazalo je nedavno irsko istraživanje.

Znanstvenici su evidentirali i analizirali općenito ponašanje, bogatstvo vokabulara i spoznajne sposobnosti 7478 irske djece u dobi od tri i pet godina, bilježeći usto i podatak o tome jesu li kao novorođenčad dojeni, prenosi Independent.

Rezultati studije dojenje su povezali s boljim rješavanjem nekih problema i zadaća te sa smanjenom hiperaktivnošću kod trogodišnjaka, no stanje nije bilo isto kad su navršili pet. 

Nije znanstveno dokazano da dojenje utječe na poboljšan rječnik i ostale sposobnosti u starijoj životnoj dobi djeteta. 

Autorica studije Lisa-Christine Girar s Dublinskog sveučilišta smatra da su na ranija istraživanja, koja su ukazivala na dugoročnu dobrobit kod djece koju su majke dojile, možda utjecali društveno-ekonomski faktori poput majčina stupnja obrazovanja ili financijskih prihoda. 

- U razvijenim zemljama postoji određeni profil majki koje smatraju da je dojenje iznimno važno. Majke višeg stupnja obrazovanja, boljeg financijskog stanja, koje u prenatalnoj fazi paze da ne narušavaju zdravlje, primjerice alkoholom i duhanom jer mogu utjecati na fetus, po statističkim podacima češće doje svoju novorođenčad. - rekla je dr. Girard. 

No nakon što su podaci randomizirani "nismo otkrili nijednu statistički značajnu razliku između djece koju su majke dojile i one koja su hranjena adaptiranom hranom, kad su posrijedi bile kognitivne sposobnosti i vokabular", rekla je dr. Girard. 

- Nismo pronašli ni izravan učinak dojenja na smanjenje hiperaktivnosti kod trogodišnjaka, a jednak je rezultat bio i kod petogodišnjaka, što upućuje na to da vjerojatno ima i drugih faktora koji značajnije utječu na razvoj djeteta. - smatra Girard. 

O dugoročnoj dobrobiti majčina mlijeka i dojenja u prvih nekoliko mjeseci života već godinama se lome koplja. No dr. Girard kaže da je takvo istraživanje teško provesti jer nije moguće jednoj grupi žena kazati da ne doje djecu, a drugoj suprotno. 

Facebook komentari

hr Tue Mar 28 2017 17:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5821aad51eea8f2ca08b4630/80
Foto: Wikipedija

Znanstvenici list špinata pretvorili u mišićno tkivo

Znanstvenici su pronašli način kako koristiti špinat za izgradnju funkcionalnog ljudskog srčanog mišića. Krajnji cilj istraživanja je mogućnost zamjene oštećenog tkiva kod pacijenata koji su imali srčani udar.

Istraživanje koje su znanstvenici objavili u časopisu Biomaterials , nudi novi način da se uzgoji vaskularni sustav, što je bilo ogromna prepreka u ovoj grani medicine, prenosi zimo.dnevnik.hr.

Znanstvenici su već uspjeli napraviti veće komade tkiva ljudskog tijela metodama poput 3D printanja, ali problem je bio upravo u tome što je vrlo teško rekreirati i li uzgojiti male, delikatne žile koje su vitalne za za zdravlje tkiva. "Bez vaskularnog sustava -tkivo odumire", napominje Joshua Gershlak, student politehničkog instituta Worchester.

Jedna od definirajućih odlika lista je grananje mreže tankih žila što dostavljaju vodu i hranjive tvari ćelijama. Sada su znanstvenici iskoristili biljne žile kako bi replicirali način na koji se krv kreće kroz ljudsko tkivo.

Proces se bazira na modificiranju lista špinata koji odstrani njegove biljne stanice te ostavi okvir od celuloze. "Razvoj metode decelularizacije, svojevrsnog 'pranja stanica' biljaka utire put novoj znanstvenoj grani koja će proučavati mimikriju između biljaka i životinja", smatraju britanski znanstvenici.

Celuloza je biokompatibilna te se već koristi u raznim regenerativnim postupcima u medicini.

Sljedeći korak je "kupanje" celuloznog okvira u ljudskim stanicama, tak oda tkivo naraste i okruži žilice. Kada se list špinata pretvori u neku vrstu mini srca, puštaju tekućinu i mikrogranule da utvrde kako krvne stanice mogu efikasno putovati ovim sistemom.

Krajnji cilj je mogućnost zamjene oštećenog tkiva kod pacijenata koji su imali srčani udar, tako da im srce nastavi kucati. Baš kao i krvne žile, vene u modificiranom lišću bi dostavljale kisik i hranjive tvari čitavom komadu zamjenskog tkiva, što je presudno kod stvaranja novog srca.

"Imamo još puno posla, ali za sada je ovo vrlo obećavajuće", iznio je profesor Glenn Gaudette u izjavi za medije. "Prilagođavanje biljki koje farmeri uzgajaju već stotinama godina u svrhu uzgoja ljudskog tkiva će pomoći u rješavanju velikog broja problema koji ograničavaju ovo područje."

Facebook komentari

hr Mon Mar 27 2017 17:22:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d765ebb4739845d78b4570/80
Foto: Dnevnik.hr

Sredonjoškolac s Hvara svaki vikend putuje 1000 kilometara kako bi učio - o robotici!

Vožnja trajektom, presjedanje, pa učenje u autobusu ipak su se isplatili. Petar je sa svojom zagrebačkom ekipom na svjetskom robotičkom vrhu, a na europskim natjecanjima zauzimaju prva mjesta

Trud srednjoškolca Petra Slavičeka već je urodio plodom. Svaki vikend putuje 1000 kilometara, od Jelse do Zagreba kako bi učio o robotici. - piše Dnevnik.hr

Srednjoškolac Petar Slaviček dio je tima koji niže svjetske uspjehe, a nije ga spriječilo ni to što u školi ne uči informatiku.

Petar, 17-godišnjak s Jelse, svaki vikend putuje 1000 kilometara u Zagreb. 

- Teško je. Naučio sam ubijati vrijeme na autobusima, pa mi pet sati u autobusu prođe jako brzo. - kaže Petar.

Vožnja trajektom, presjedanje, pa učenje u autobusu ipak su se isplatili. Petar je sa svojom zagrebačkom ekipom na svjetskom robotičkom vrhu, a na europskim natjecanjima zauzimaju prva mjesta. 

- Nigdje drugdje nisam našao ni mentora ni ekipu s kojom mogu raditi i napraviti nešto kvalitetno, nego tu. - kaže Petar. 

U podrumu obiteljske kuće uspješni tim svaku subotu brusi nova robotička rješenja. 

U srednjoj školi ne uči informatiku jer u njegovoj generaciji nije bilo dovoljno zainteresiranih učenika. 

- Moja generacija nije imala interesa. Nemamo informatiku, imamo dodatni sat engleskoj i biologije, ali generacija ispred mene ima informatiku redovno. Izborna je, ali je redovni sat. - kaže Petar. 

U državi u kojoj je informatika izborni predmet, Petrovi uspjesi još su veći. 

- Super da sustav koji mu to nije omogućio da se bori protiv njega i toliko je toga napravio. - kaže Zoran Pribičević iz Hrvatskog robotičkog saveza, Petrov mentor. 

Petar kaže da se preko interneta može naučiti bilo što, ali iz nekog razloga to jako malo ljudi zna. 

Da je internetska veza, uz puno truda, jača od svih prepreka pokazao je najbolje na vlastitom primjeru. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Mar 26 2017 08:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d58b36b4739847d18b4607/80

Spasite goli život!: Što napraviti ako se gušite, a nikoga nema u blizini?

Kada Heimlichov zahvat zakaže ili se ne može pravilno izvesti, jedan drugi potez može osloboditi dišne putove i spasiti život osobi koja se guši.
Većina ljudi čula je za Heimlichov zahvat i zna kako se može pomoći osobi kojoj je u dišnim putovima zapeo komadić hrane ili neki predmet. Međutim, što napraviti ako ste vi ta osoba i u blizini nema nikoga tko bi vam mogao pomoći?
U tom slučaju izvođenje Heimlicha je otežano i u panici se često napravi nepravilno pa je Jeff Rehman, bolničar i vatrogasac s 22 godine iskustva, u suradnji sa svojim kolegama osmislio alternativnu tom zahvatu. 

1. Kleknite na pod i ruke stavite u položaj kao da ćete napraviti sklek. 

2. Izmaknite ruke i padnite torzom na pod. Udarac će naglo istjerati veliku količinu zraka iz vaših pluća i tako odstraniti komadić hrane ili predmet koji ometa vaše dišne putove.

3. Ako ne uspijete iz prve, pokušajte opet. Nemojte se bojati osjećaja pada jer je u pitanju nekoliko sekundi neugode koje nisu ništa naspram činjenice da možete spasiti vlastiti život, prenosi zadovoljna.hr

Obavezno pogledajte i video u kojem je potez objašnjen. 




Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 22:22:02 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .