Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5825c4891eea8f97af8b45f7/80
Foto: Vlada RH

Plenković: Očekujem punu potporu parlamentarne većine poreznoj reformi

Plenković naglašava da je paket zakona usvojen „zajedničkim stavom i zajedničkim izglasavanjem članova Vlade, uključujući i kolege Mosta“

Premijer Andrej Plenković očekuje punu potporu parlamentarne većine poreznoj reformi odnosno izmjenama 15 zakona koje, kako je istaknuo u ponedjeljak nakon sastanka saborskog Kluba HDZ-a, drži bitnom velikom reformom i uvodom u daljnje aktivnosti, u kontekstu ukupne ekonomske politike Vlade za 2017. godinu.

 Novinare je zanimalo postoji li suglasje partnera u vlasti, HDZ-a i Mosta, oko svih parametara porezne reforme o kojoj će se sutra raspravljati u Saboru, a Plenković  naglašava da je paket zakona usvojen „zajedničkim stavom i zajedničkim izglasavanjem članova Vlade, uključujući i kolege Mosta“.

 - Ministar Goran Marić je danas još jednom predstavio cjelovitu reformu na (saborskom) Odboru za financije gdje je dobio potporu i zastupnika HDZ-a i Mosta. Koliko mi je poznato, samo je jedan zastupnik, SDP-a, bio suzdržan. Dakle, vidite da se širi konsenzus - rekao je hrvatski premijer.

 Ističe da je, kada se gleda supstancu, samo zakon o PDV-u doživio modifikacije u odnosu na izvorno predstavljanje na prvoj Vladinoj sjednici, te kako "cjelina reforme ispunjava tri cilja – veći dohodak građanima, rasterećenje poduzetnika i održivost državnog proračuna i općenito javnih financija“,

 - Tako da je ova faza porezne reforme zaokružena. Očekujem kvalitetnu raspravu u Saboru i u konačnici punu potporu parlamentarne većine ovom paketu zakona koji je po meni, jedna bitna velika reforma, uvod u daljnje aktivnosti u kontekstu ukupne ekonomske politike Vlade za 2017. - rekao je Plenković.

 Kad je riječ o tzv. poreznom USKOK-u, koji je sada samostalna služba u okviru Ministarstva financija, premijer najavljuje kako bi ubuduće bio dio Porezne uprave.

 - Na taj način, mislimo da će biti još manje podložan bilo kakvim političkim utjecajima i manipulacijama u  odnosu na aktualno stanje gdje je ta služba izravno podređena ministru, politički imenovanoj osobi“, objasnio je Plenković.  Takvo rješenje „osigurava punu neovisnost i još veću profesionalnost tog segmenta rada Porezne uprave - dodao je.

 Na novinarsko pitanje je li taj prijedlog usuglašen s Mostom, ponovio je da su članovi Vlade iz Mosta glasali za prijedloge izmjena zakona. - Saborska rasprava nosi sa sobom nosi sve proceduralne mogućnosti koje Poslovnik pruža, ali čini mi se da je ovo rješenje kvalitetno i omogućava vrlo jasnu i snažnu poziciju tog segmenta Porezne uprave - rekao je Plenković.

 Na primjedbu novinara da Most i dalje inzistira na smanjenu dužnosničkih plaća, koje bi temeljem izmjena 'poreznih' zakona mogle biti povećane, premijer Plenković je kazao kako je svoj precizan stav rekao prošli tjedan i da je „ta priča, što se Vlade i HDZ-a tiče, jasna i završena“. Premijer je prošli tjedan na tu temu rekao kako je riječ o populizmu i demagogiji.

 Upitan smatra li da je čelnik SDP-a, saborski zastupnik Zoran Milanović u sukobu interesa s obzirom na to da je osnovao tvrtku za savjetovanje, Plenković je kazao kako ne zna jer nema dovoljno saznanja. „Ali mi je drago ako će se baviti europskim temama i savjetovati, primjerice, o europskoj politici u odnosu na izbornu kampanju, to je jedan veliki iskorak naprijed.

 HDZ će biti suzdržan o SNS-u na sastanku EPP-a

Na upit novinara Plenković je potvrdio je da će HDZ sutra na sastanku političke skupštine Europske pučke stranke (EPP) biti suzdržan prilikom glasovanja o dodjeljivanju statusa pridružene članice Srpskoj naprednoj stranci (SNS).

 - Mi smatramo da SNS, kao vodeća stranka u vladi Republike Srbije i općenito glavna parlamentarna stranka treba u procesu koji će uslijediti, ispuniti obveze koje se tiču onih otvorenih pitanja koja su vezana uz Poglavlje 23 odnosno Pravosuđe i temeljena prava. A ona se odnose i na dobrosusjedske odnose, na rješavanje niza pitanja povezanih uz procesuiranje ratnih zločina, rješavanje pitanja koja se odnose na zaštitu manjina, zakon o hibridnoj regionalnoj jurisdikciji, a koja su na određeni način još otvorena u kontekstu odnosa između Hrvatske i Srbije - kazao je Plenković.

Smatra da se takvim stavom kreira jednu platformu koju će Vlada predvođena HDZ-om iskoristiti u pristupu dugoročnom rješavanju pitanja koja opterećuju odnose Hrvatske i Srbije proteklih dvadeset i nešto godina.

Facebook komentari

hr Mon Nov 14 2016 20:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica se pohvalila: Reakcije na moj govor su sjajne

Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović, u Münchenu je novinarima kazala s kim se sve sastala u sklopu međunarodne konferencije te o čemu je razgovarala s američkim senatorima i ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom, kao i misli li da se treba promijeniti način izbora predsjednika u Hrvatskoj
- Danas sam se prvenstveno susrela s američkim kongresnicima koji su ovdje. S njima sam razgovarala još i sinoć tijekom večeri, kao i s nizom drugih gostiju, ali posebno sam detaljno sad razgovarala sa senatorima McCaineom, Lindsayjem i drugima o stanju na području jugoistoka Europe, naravno o odnosima između Hrvatske i SAD-a, kako ih i dalje unaprijediti, ali prije svega kako zadržati mir i stabilnost u našem susjedstvu - kazala je Kolinda Grabar Kitarović.

Predsjednica je novinarima otkrila o čemu je konkretno razgovarala s ruskim ministrom Lavrovom kad je u pitanju rafinerija u Bosanskom Brodu.

- Hrvatska je sa svoje strane odlučila omogućiti konekciju na plin kako bi se to pitanje riješilo, a gospodin Lavrov me uvjerava da vlasnici te rafinerije rade na tome da se i dalje unaprijede katalizatori i sve ostalo što se može u ovome trenutku kako bi se spriječilo zagađivanje zraka. Rekli su da su svjesni toga problema i da žele to riješiti što je moguće prije i u tom smislu su molili pomoć hrvatske Vlade - rekla je predsjednica, dodavši da s Lavrovom o rokovima nije razgovarala te da ona ne može u ime Vlade o tome govoriti.

S premijerom Andrejom Plenkovićem čut će se sutra, kazala je.

Upitana za sastanak s Trumpovom administracijom, do kojega nije došlo, predsjednica je kazala da bi voljela da je mogla sjesti i razgovarati malo dulje s američkim predstavnicima. 

- Međutim, sve vam je u tome kako racionalno koristite vrijeme i na koji način razgovarate s ljudima. Apsolutno razumijem da su u ovom trenutku, kao što vidite i po samom rasporedu minhenske konferencije, neke druge države, neka druga pitanja prioriteti i da je vrijeme bilo ograničeno, kako potpredsjedniku Penceu, tako i meni osobno. Jučer sam cijelo popodne i do kasno navečer imala bilateralne susrete koji su bili iznimno korisni - kazala je predsjednica.

Ipak, istaknula je da je doista zadovoljna postignutim na konferenciji u Münchenu.

- Kao prvo, 
reakcije su na moj govor o stanju na jugoistoku Europe sjajne i to sam čula s jako puno strana, što znači da uspijemo privlačiti tu pozornost na to kakvo je stanje na području jugoistoka Europe. I kao što ste vidjeli, sve više ljudi koristi taj izraz - jugoistok Europe, a ne Balkan - kazala je Grabar Kitarović.

- Drugo, Hrvatska se ovdje pozicionira kao doista aktivan čimbenik koji želi sudjelovati u rješavanju otvorenih pitanja, posebno u našem susjedstvu, ali i naravno vrlo čvrsto u povezivanju dvije strane Atlantika u našem transatlantskom partnerstvu - rekla je predsjednica.

- Kao treće, imala sam jako puno sastanaka, jako puno bilaterala, na kojima smo razgovarali o bilateralnim odnosima između nekoliko država, bilo je sve skupa deset službenih bilaterala i niz neslužbenih sastanaka, što s nogu, što sjedeći ovdje u prostorijama same konferencije. Jedna od bitnih tema bila je inicijativa triju mora, znači, projekti iz područja energetike, prometnog povezivanja, digitalizacije prostora, a naravno i sigurnosnih pitanja - kazala je predsjednica Republike Hrvatske.

Upitana za gospodarsku diplomaciju, koju često naglašava, predsjednica je otkrila što je postigla po tom pitanju.

- S Ruskom Federacijom, odnosno s gospodinom Lavrovom, razgovarala sam o pitanjima s kojima se susreću neke hrvatske tvrtke u ovome trenutku i on je obećao riješiti neke od prijepora koji su utjecali čak i na dionice nekih od naših tvrtki te smo dogovarali perspektive gospodarske suradnje, gospodarske forume i slično - rekla je Grabar Kitarović, javlja N1 televizija.

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 17:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a9995cb473981e5d8b45eb/80
Foto: RTL

Hrvatska se sprema za ulazak u Schengen: Znate li što je to?

Do ostvarenja toga cilja pred Hrvatskom su još brojni zadaci. Iako Orepić tvrdi da će Hrvatska već iduće godine biti tehnički spremna za ulazak u Schengen, činjenica je da još uvijek postoji 98 primjedaba koje se moraju otkloniti

Premijer Andrej Plenković u pratnji svog najbližeg suradnika, potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih i europskih poslova Davora Ive Stiera, te ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića nedavno se pohvalio da je Hrvatska potrošila gotovo sva sredstva koja su joj dodijeljena za pripremu ulaska u Schengenski sporazum, označivši to važnim korakom prema cilju – članstvu u području slobodnog kretanja. Ulazak Hrvatske u Schengen označio je kao važan politički cilj aktualne vlade. - piše tportal

Međutim, ministar Vlaho Orepić, čije ministarstvo odrađuje glavninu posla oko pripreme za ulazak u Schengen, nije želio spekulirati s datumom ulaska. Orepić je kazao da treba ispuniti tehničke i političke uvjete, naglasivši da ćemo tehnički biti spremni iduće godine. Njegov oprez ne čudi jer se Rumunjska i Bugarska, koje su ušle u Europsku uniju još 2007., još uvijek nalaze pred vratima Schengenske zone slobode kretanja. Prigovori uglavnom stižu iz Njemačke i Nizozemske, a svode se na zabrinutost zbog rasprostranjene i duboko ukorijenjene korupcije. Iako su tehničke kriterije zadovoljile, Rumunjska i Bugarska suočene su s političkom blokadom. 

Uvrijeđena Rumunjska 2015. godine čak je povukla zahtjev za ulazak u Schengen. Hrvatska bi se mogla naći u sličnoj situaciji jer je, kao i dvije spomenute zemlje, visokokorumpirana, a premještanje vanjske granice EU-a na dugu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine dok još nije riješena migrantska kriza iluzorno je očekivati. Štoviše, Hrvatska se tijekom migrantske kriza našla na udaru Slovenije i Mađarske, koje su zaprijetile upravo blokadom ulaska u Schengen jer Zagreb nije poštovao europska pravila te im je slao izbjeglice a da ih nije je prethodno evidentirao.

Budućnost upitna, izgledan redizajn

Europske zemlje zasad su složne da Schengen treba opstati, ali  se može očekivati njegov temeljiti redizajn. Zato je osmišljen i projekt Europske granične i obalne straže, koja bi trebala osnažiti kontrolu zajedničkih vanjskih granica. Pripadnost Schengenskom prostoru uključuje i policijsku suradnju između svih članica u borbi protiv organiziranog kriminala ili terorizma, uz razmjenu podataka, poput Schengenskog informacijskog sustava (SIS).

Sloboda kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala unutar država koje su dio Schengenskog prostora dodana je vrijednost koja će dati poticaj Hrvatskoj u razvoju širokog spektra gospodarskih, znanstvenih i ostalih djelatnosti koje će potencijalno imati pozitivan učinak na državljane tih država i čitavo društvo, mišljenje je državnih struktura koje propagiraju ulazak u Schengen.

Međutim, do ostvarenja toga cilja pred Hrvatskom su još brojni zadaci. Iako Orepić tvrdi da će Hrvatska već iduće godine biti tehnički spremna za ulazak u Schengen, činjenica je da još uvijek postoji 98 primjedaba koje se moraju otkloniti. Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Joško Dorić  priznao je nespremnost dijela hrvatskih zračnih i pomorskih luka za ulazak u Schengen, kao i potpunu nespremnost željezničkih postaja.

Za ulazak u režim zemlje moraju ispuniti niz uvjeta, kao što su odgovornost za kontrolu vanjskih granica i izdavanja jedinstvene vize, kontrola kopnene, morske i zračne granice, policijska suradnja i zaštita podataka te korištenje Schengenskog informacijskog sustava. Zbog objektivnih razloga teško je očekivati da Hrvatska postane članica Schengena još nekoliko godina. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 14:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a98770b47398f75d8b4587/80
Foto: Facebook

"Žalost! Jad!": Netko nije znao cijeniti rad planinara pa je odlučio uništiti stazu u koju je uloženo mnogo truda i vremena

Staza je napravljena s ciljem da se olakša planinarenje svima onima koji to vole
Puno je truda i vremena uloženo kako bi se napravila staza Amižići Dom, a samo s jednim ciljem da se olakša planinarenje svima onima koji to vole. No, netko na zaista okrutan način to nije znao cijeniti pa je odlučio uništiti trud ekipe koja je provela sate i sate radeći je. 

- Uništena staza Amižići Dom! Netko je uništio naš rad na ovoj stazi. Ne mogu vam opisat kakav je osjećaj kad ovo vidite nakon što sate izgubite na njenom radu. Sprej je radio i po našim markacijama i po okolnom kamenju. Žalost! Jad! A ti, koji si ovo napravio znaj da ne bi znao ni kročit gore s tim sprejom da ti nije napravljen put od strane planinara. - napisala je ogorčena članica HPD "Mosor" uz fotografije koje je objavila na Facebook.  

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 12:54:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583db1621eea8f6b048b45bb/80
Foto: Screenshot / YouTube

Cappelli: Hoteli Plat u Župi dubrovačkoj važan investicijski projekt

Hoteli Plat, investitora Hoteli Plat d.d., su jedan od 10 turističkih projekata koji se nalaze na listi investicijskih projekata Republike Hrvatske

 Ministar turizma Gari Cappelli u nedjelju je u sklopu službenog posjeta Dubrovačko-neretvanskoj županiji, sudjelovao na predstavljanju projekta obnove Hotela Plat, nakon čega je obilašao Hotele Plat u Općini Župa dubrovačka, koji bi Vlada RH uskoro trebala proglasiti i strateškim investicijskim projektom.

 Hoteli Plat, investitora Hoteli Plat d.d., su jedan od 10 turističkih projekata koji se nalaze na listi investicijskih projekata Republike Hrvatske. Za dva projekta s navedene liste - autokamp Puna Nova i Hotel Park u Rovinju, hrvatska Vlada je 2016. godine već donijela odluku o proglašenju projekata strateškima. 

 Ministar Cappelli je prilikom obilaska Hotela Plat istaknuo važnost investicija za turizam, posebice kada je riječ o smještajnim objektima visoke kategorije koji Hrvatskoj nedostaju, a itekako su potrebni jer imaju najbolju popunjenost tijekom godine, što je ključno za cjelogodišnje zapošljavanje.

 Osim toga, hoteli visoke kategorije podižu sveukupnu konkurentnost destinacije, ali i cijele Hrvatske jer turistima pružaju visoku razinu usluge i ponude. 

- Posebno mi je drago da obilazimo još jednu investiciju koja će biti vrlo važna za lokalni, ali i turizam cijele Hrvatske. Ova je investicija vrlo važna i zato jer je tvrtka Plat d.d. od tvrtke pred stečajem postala tvrtka koja je pronašla investitora te će uskoro cijeli projekt biti proglašen strateški za turizam Republike Hrvatske - rekao je ministar turizma Cappelli.

 Naglasio je kako je interes Vlade RH da se ovaj projekt realizira u što je moguće kraćem roku i da novo obnovljeni Hotel Plat nastavi primati goste kao hotel visoke kategorije.

 Dubrovačko-neretvanska županija trenutno u hotelskim kapacitetima raspolaže sa 22 tisuće kreveta, što je tek oko 25 posto ukupnih kapacitete, a  nakana je da se taj udio poveća, posebice u segmentu hotela s 4 i 5 zvjezdica, dodao je Cappelli.

 Projekt Hoteli Plat vrijedan 428 milijuna kuna

 Trenutno u Hotelu Plat posluje jedan hotel i sedam samostalnih vila, kategorije 3 zvijezdice s ukupno 236 smještajnih jedinica, dok su ostali objekti (hotel i paviljoni) izvan funkcije jer su devastirani u srpsko-crnogorskoj agresiji tijekom Domovinskog rata.

 Projektom Investitor planira kompletno obnoviti sve postojeće smještajne kapacitete, i one koji su trenutno u funkciji i one izvan funkcije. Navedeni projekt ukupne vrijednosti 428 milijuna kuna odnosi se na rekonstrukciju hotelskog kompleksa Hoteli Plat u hotelski resort s 5 zvijezdica, kapaciteta od oko 550 smještajnih jedinica uz otvaranje više od 400 radnih mjesta, dok se završetak projekta planira za turističku sezonu 2019. godine. 

- Nakon završetka planiranog investicijskog ciklusa vrijednog više od 428 milijuna kuna u rekonstrukciju i izgradnju novih kapaciteta, hoteli Plat na tržištu će zasjati pod TUI-jevim najluksuznijim i najprestižnijim brandom SENSATORI, što će za hrvatsku  turističku ponudu značiti dodatnu kvalitetu i još višu razinu usluge - istaknuo je Pero Matić, direktor Hotela Plat d.d.

 TUI Group, dodao je, "jedna je od vodećih svjetskih turističkih grupacija koja godišnje opslužuje više od 30 milijuna klijenata na preko 30 baznih tržišta.  Poslovni model Karisma Hotels Adriatic dodatno ističe i vrijedna suradnja temeljem dugogodišnjih ugovora s TUI Grupom, koji garantira visoku zauzetost kapaciteta i dodatnu uspješnost poslovanja, a što će uz ovaj luksuzan brand zasigurno doprinijeti podizanju standarda hotela Plat, ali i hotelskih standarda u Republici Hrvatskoj u cijelosti. Jednak tako sve navedeno osigurat će veću popunjenost te stvoriti uvjete za stvarni produžetak sezone“, rekao je direktor Hotela Plat d.d. Matić.

 Privatizacija društva Hoteli Plat d.d. provedena je u lipnju 2015. godine, prodajom većinskog paketa dionica u vlasništvu Republike Hrvatske trgovačkom društvu KHA četiri d.o.o.

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 12:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .