Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b6bffbecb557aeb688b459a/80

Jezikoslovac i dijalektolog Galović: 'Otoci bolje čuvaju čakavske crte, kopno je podložno štokavici'

Nov i moderan način života, globalizacija, izumiranje izvornih govornika, utjecaj govora medija i niz drugih čimbenika utječe i na jezičnu sliku određenih područja. Jezikoslovac, dijalektolog te sociolingvist doc. dr. sc. Filip Galović sudjelovao je u više, nerijetko nagrađivanih, važnih jezikoslovnih projekata. Za DalmacijaNews objašnjava što je utjecalo na čakavštinu, gdje je najbolje očuvana i kako najbolje sačuvati domaći govor.

Područje Galovićeva znanstvenoga interesa je jezikoslovlje, s posebnim usmjerenjem na dijalektologiju, sociolingvistiku te hrvatsku kulturu. Nerijetko je sudjelovao na nekoliko znanstvenih skupova, i međunarodnih i domaćih. 

Objavio je dvadesetak znanstvenih radova u hrvatskim znanstvenim časopisima, desetak radova u ostalim hrvatskim časopisima, imao je nekoliko prikaza u tuzemnim i inozemnim časopisima, a uredio je i više knjiga.

Za doprinos u očuvanju kulturne baštine i čakavskih govora, nedavno je dobio priznanje Općine Šolte, a iako je svojim doprinosom uvelike utjecao na očuvanje čakavskih jezičnih materijala, skromno dodaje: "mene je veselilo da se drugi zainteresiraju i shvate vrijednost naših govora"

Za DalmacijaNews, Galović otkriva kakvo je stanje u današnjim govorima, što za njega znači kulturna vrijednost jezika, ali i koliko su ljudi koji ga okružuju zainteresirani za njegovo područje interesa.

Vi ste jezikoslovac koji se pretežno bavi dijalektologijom. Za početak ukratko kažite što je dijalektologija?

-Dijalektologija je jezikoslovna grana koja znanstveno obrađuje mjesne govore, skupine mjesnih govora, dijalekte i narječja. Među važnijim je njezinim ciljevima terenski istražiti kako se govori u pojedinim naseljima te prikupiti što više jezične građe koja se onda proučava, analizira i opisuje.

Dugo se bavite istraživanjima mjesnih govora po Dalmaciji. Što ste u tome otkrili? Kakvo je stanje danas u tim govorima?

-Mnogi čimbenici danas utječu na promjene u mjesnim govorima, pa tako na ovim prostorima nalazimo govore koji su osjetno poljuljani u svojoj strukturi, ali postoje, pak, i oni koji su dobro očuvani. 

-Uzmite, primjerice, govor Krila Jesenica pored Splita koji ima niz čakavskih osobina, ali je zasigurno nižega stupnja čakavnosti negoli koji čakavski govor na Hvaru. Uzmite, pak, govor Drvenika koji je uzdrman novijim utjecajima, za razliku od nekih govora na Braču. 

-Pogledate li i na govor grada Splita, nekoć čakavskoga grada, danas u njemu cirkuliraju čakavske i štokavske osobine, od kojih su štokavske ipak dominantne. 

-Uglavnom su otoci bolje očuvali čakavske crte, dok je kopno nešto podložnije štokavskomu utjecaju, no i tu ima zanimljivih govora sa starijim osobinama. 


Nedavno ste dobili priznanje Općine Šolte za doprinos u očuvanju kulturne baštine i čakavskih govora, koliko to priznanje znači za Vas?

-Na šoltanskim sam govorima doktorirao 2015. godine, no i dalje sam ih nastavio istraživati kako bih dobio još mnoštvo podataka i izradio cjelovitu knjigu o njima. 

-Važno je uz to spomenuti da se u suradnji s Kulturno-informativnim centrom otoka Šolte uspjelo čakavske govore otoka Šolte zaštititi i uvrstiti na Listu nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. 

-Općina Šolta, odnosno načelnik Nikola Cecić-Karuzić i općinsko Vijeće, kao i pojedini drugi, prepoznali su značaj mojega istraživanja i rad na njihovim mjesnim govorima, što mi je – dakako – na ponos, ali mi je isto tako drago da nadležni imaju sluha za nematerijalne kulturne vrijednosti ovoga otoka.

Zašto uopće treba njegovati mjesne govore? O čemu je riječ?

-To redovito govorim svojim studentima. Mnogi govornici u manjim mjestima, posebice stariji svijet, koristi jedino svoj mjesni govor koji je naučio u ranoj dobi i s kojim neodvojeno živi. Kada, primjerice, pitate takvoga govornika o starome običaju donošenja badnjaka u kuću, on će Vam svojim mjesnim govorom s nizom dijalektalnih termina dočarati cijeli običaj kojega je živio od malena i koji je dijelom njegova života. 

-Kada ribara pitate o tome kada se ide u ribarenje, opet ćete čuti niz termina za vremenske pojave, vjetrove i sl., neke događaje s mora, navike ribara, vjerovanja, dakle dio života toga ribara, a sve opet na pojedinome mjesnome govoru. 

-Dakle, govori nisu samo govori, oni su iznimno važni jer se kroz njih prenosi tradicija, običaji, kultura i brojni drugi vidovi nematerijalne kulturne baštine, pa se s pravom konstatira da su neraskidivim dijelom identiteta i hrvatske kulture.

Dakle, Vi kao dijalektolog istražujete kako se govori u određenim naseljima. Kako istražujete mjesne govore, na koji način?

-Uobičajene su dvije metode. S jedne strane postoji opsežan dijalektološki upitnik koji obuhvaća mnoge sfere (kuća i predmeti u kući, društveni život, domaće životinje, prehrana i pripremanje jela, ratarstvo, nazivi za ptice, prirodne pojave...) ili istraživač sastavi vlastiti upitnik ovisno o tome što ga zanima – jesu li to pojedini termini, primjerice, iz sfere ribarstva, pomorstva, jesu li to termini za narodne radinosti, je li to akcent određenih kategorija i sl. 

-S druge je strane česta i pogodna metoda tzv. slobodnih razgovora gdje se s govornicima priča o pojedinim odabranim temama te se na taj način spontano dolazi do vrijednoga jezičnoga materijala. Na terenu se često govor snima i zapisuje te se potom obrađuje.


Što u tim slobodnim razgovorima najčešće pitate ljude? Vole li ljudi kada ih posjetite i razgovarate?

-Najbolje je govornike pitati o temama koje su im bliske, pa se tako i dobije pouzdana građa. Ako je riječ o govornici koja je domaćica, dobro je pitati o pripremanju jela, o običajima za Božić ili Uskrs i sl.; ako je govornik zemljoradnik, razgovara se o sijanju/sadnji, poljoprivrednim kulturama i njihovu uzgoju itd. 

-Najteže je, zapravo, nekoga pridobiti za razgovor jer govornici nerijetko misle da se ispituje koješta, ali već na početku shvate da je riječ o sasvim običnim temama, o vrlo jednostavnim pitanjima. 

Osim terenskoga rada, postoji li još što čime se dijalektolozi bave?  

-Terenski je rad samo jedan od poslova dijalektologa. Mnogi od nas predaju na fakultetima, sveučilištima, pa ondje imaju odgovornu ulogu u podučavanju i drugim aktivnostima. 

-Osim toga pišu znanstvene i stručne članke, surađuju na znanstvenim projektima, sudjeluju na znanstvenim i stručnim skupovima, na brojnim radionicama, događajima, recenziraju knjige...

Spomenuli ste predavanja. Zaposleni ste na Hrvatskome katoličkome sveučilištu u Zagrebu, a predajete i kao vanjski suradnik na Filozofskome fakultetu u Zagrebu i Puli. Kakvi su Vaši studenti? Imaju li interesa za lokalne govore, za baštinu i slične teme?

-Studenti su na mojim kolegijima do sada bili veoma zainteresirani i aktivni. Osim što su usvojili važna znanja o hrvatskim narječjima, mnogi su od njih samostalno istražili svoje mjesne govore iz kojih dolaze.

-Mnogi su bili zapanjeni otkrivši koliko se bogatstvo krije u tome, a mene je veselilo da se studenti zainteresiraju i shvate vrijednost naših govora, običaja, tradicije i svekolike baštine. 


S obzirom na neizbježne promjene, postoje li neki načini da se mjesni govori održe i očuvaju?

-Jamačno je da je najbolji način očuvanja mjesnih govora upotreba govora u svakodnevnoj, neformalnoj komunikaciji – na taj se način govor spontano prenosi na mlađe naraštaje. Isto tako, govori se čuvaju i kroz pisanu riječ, pa je dobro na njima pisati i dobru književnu tvorbu publicirati. 

hr Thu Aug 09 2018 10:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f88d1eb9e03ef0988b4591/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Tin Ujević “iznenadio” maturante na ovogodišnjoj maturi iz hrvatskog jezika

Nakon jučerašnjeg teksta iz jezika, maturanti su danas pisali esejski dio mature iz hrvatskog Danas su maturanti pisali esej iz hrvatskog jezika.
Iako je velika većina očekivala da će tema biti “Kiklop”, roman Ranka Marinkovića, maturante je iznenadila tema pjesništva koja se ove godine pojavila.

Naime, ove godine tema je bila jedna pjesma i djelo lirske proze Tina Ujevića. Riječ je o pjesmi “Igračka vjetrova” i “Dva puta jao”. Sudeći po riječima maturanata, tema ih je iznenadila, nitko nije očekivao da će se nakon dugo godina pojaviti tema pjesništva.

 “Igračku vjetrova” velika većina maturanta je znala, dok je za drugu pjesmu rijetko tko i čuo.

Maturanti su imali 160 minuta za napisati esej, a kažu da im je to vremenski bilo sasvim dovoljno.

Maturanti koji su pisali B razinu hrvatskog za esejsku temu imali su “Gospodu Glembajeve”, djelo Miroslava Krleže.
hr Tue Jun 18 2019 18:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d07886529111c20d38b4570/80
Foto: HRT

Nobelovci u Splitu: S kongresa će znanstvenici poslati poruku svijetu kuda ide medicina u 22. stoljeću

Split i Hrvatska postali su centar znanosti, barem idućih nekoliko dana. U Splitu se održava 11. kongres jednog od najuglednijih međunarodnih znanstvenih društava iz područja personalizirane medicine i genetike na kojemu se okupila svjetska elita. U Split su stigla čak četiri dobitnika Nobelove nagrade i brojni kandidati za nju.
Zahvaljujući ovom skupu, Hrvatska se brendira na svjetskoj znanstvenoj karti, riječi su dr. Dragana Primorca, koji je ujedno jedan od zaslužnijih što se ovaj kongres održava upravo u Hrvatskoj. Personalizirana medicina, koja je glavna tema kongresa, temelji se na poznavanju i razumijevanju procesa na molekularnoj razini, što je ključno u dizajniranju terapeutskog postupka. Drugim riječima, analizom genoma dobivaju se informacije koje mogu biti važne za prevenciju nastanka bolesti u ranoj dijagnostici. 

Partner ove konferencije je glasovita klinika Mayo s godišnjim prihodom od 11 milijardi dolara. 

Unatoč tomu što i naši znanstvenici u ovom trenutku sudjeluju u brojnim znanstvenim istraživanjima, Hrvatska je na dnu europske ljestvice prema izdvajanjima za znanost s 0,3 posto. Europski prosjek je otprilike 3 posto, što je prema riječima ministrice obrazovanja Blaženke Divjak naš cilj, pogotovo ako znamo da znanost pokreće i industriju i proizvodnju.

Dragan Primorac prije konferencije obratio se novinarima, rekavši da nazoče najvažnijem europskom događaju u ovom trenutku, što se tiče znanosti. S kongresa će znanstvenici poslati poruku svijetu kuda ide medicina u 22. stoljeću, piše HRT.

- Prvi put će biti demonstrirani rezultati koje do sada svijet nije vidio - poručio je.
hr Mon Jun 17 2019 14:32:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5756adeb1e353e2f1c8b45cc/80
Foto: Ilustracija

Započele prijave u nove studijske programe Sveučilišta u Splitu

Studijski program preddiplomskog sveučilišnog studija Mediteranska poljoprivreda i studijski program preddiplomskog sveučilišnog studija Hotelijerstvo i gastronomija upisani su u Upisnik studijskih programa te ih od utorka 11. lipnja maturanti mogu odabrati za svoj željeni studij preko mrežne stranice Nacionalnoga informacijskog sustava prijava na visoka učilišta Postani student.

Preddiplomski sveučilišni studijski program “Mediteranska poljoprivreda” upisuje 30 studenata, a realizira se kroz šest semestara, od čega su prva dva semestra zajednička za studijske smjerove.

Studenti ovog studija stječu kvalifikaciju: Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka mediteranske poljoprivrede.

Preddiplomski sveučilišni studijski program Mediteranska poljoprivreda omogućit će budućim studentima stjecanje temeljnih poljoprivrednih znanja kroz smjerove: vinogradarstvo i vinarstvo te hortikulturu na kojima će se educirati te savladavati vještine i znanja iz svih važnih čimbenika potrebnih za uspješnu proizvodnju i procese u poljoprivredi.

 Program je izrađen na način da se student svakodnevno susreće s teoretskim i praktičnim znanjima. Uvest će ih se u svijet poljoprivrednih znanja koja će moći primijeniti u različitim poljoprivrednim proizvodnjama (ovisno o odabiru studenta) te steći će temelj za daljnji razvoj akademskog obrazovanja na diplomskim studijima.

Preddiplomski sveučilišni studij Hotelijerstvo i gastronomija novi je studijski program u obrazovnoj ponudi Sveučilišta u Splitu. Studij traje šest semestara, a u prvu godinu studija će se upisati 30 studenata. S obzirom na svoje iznimne hotelske u ugostiteljske potencijale, kao i činjenicu da je stručna praksa sastavni i obvezni dio studijskog programa, već je u početnoj ideji odlučeno da se studij izvodi u Makarskoj.

Zahvaljujući uravnoteženom odnosu teorijske i praktične nastave, interdisciplinarnom pristupu te angažmanu vrsnih predavača i mentora, program je u stanju pružiti visoko stručna znanja za samostalan rad na različitim mjestima u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. Na temelju znanja stečenih na ovom studiju moguće je također pokrenuti vlastiti posao, odnosno postati poduzetnik u malim obiteljskim poduzećima.

Studenti nakon završetka ovog studija, s obzirom na udio teorije u ukupnom programu, mogu nastaviti studij na diplomskom studiju Hotelijerstva i gastronomije kojega će u međuvremenu pokrenuti Sveučilište u Splitu ili na drugom srodnom studiju ovog ili nekog drugog sveučilišta. Završetkom diplomskog studija studentima se otvara velika mogućnost da se u budućnosti okušaju na različitim menadžerski mjestima u ugostiteljstvu, hotelskoj industriji te javnom sektoru koji je u uskoj vezi s ovim djelatnostima.

Preddiplomski sveučilišni studij Hotelijerstvo i gastronomija moderni je studij, koncipiran po uzoru na najbolje studije ove vrste u svijetu. Namijenjen je prije svega mladima koji se ne boje izazova kakvima obiluje hotelijerstvo i ugostiteljstvo kao svjetski prosperitetna djelatnost. Osobito se ovaj studij predlaže onima koji žele svoje znanje i svoje sposobnosti potvrđivati i usavršavati diljem svijeta.

hr Wed Jun 12 2019 15:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce9257e29111c8ba58b456a/80

Koliko su sigurne namirnice koje jedemo? U mesnicama staro meso, a u restoranima pokvarene namirnice

Dan sigurnosti namirnica je WHO posvetio borbi protiv pokvarene hrane. To je i Hrvatima odlično poznato, jer osim što je to povezano sa siromaštvom, to je i način da trgovci napune džepove.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako više od 400 tisuća ljudi svake godine umire jer su pojeli pokvarene namirnice. Svaki deseti stanovnik našeg planeta barem jednom godišnje oboli jer je pojeo nešto pokvareno. „Pokvareno" je svakodnevni izraz za biološku reakciju razgradnje: bakterije, virusi, paraziti razgrađuju namirnicu, a ako ju takvu pojedemo, ti paraziti na taj način dođu i u ljudsko tijelo.

- Ovo je jedinstvena prilika potaći svijest o opasnosti pokvarene hrane. Kod vlada, država, proizvođača, transportera i potrošača - izjavio je predsjednik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus za DW. 

- Od poljoprivrednog imanja pa sve do tanjura, svi sudionici moraju pomoći u tome da naša hrana bude čista.

Pogađa siromašne, ali i bogate!

Bogate zemlje i potrošači imaju i dobre hladnjake, kod njih je čak problem što goleme količine posve ispravne hrane bacaju u smeće, jer imaju novaca kupiti novu namirnicu, već kad im se nešto učini „sumnjivo". Ipak, i u Europi godišnje 23 milijuna ljudi oboli od trovanja hranom, gotovo 5.000 osoba od toga i umre. WHO tvrdi kako je stvarni broj sigurno puno veći, jer ne ide svatko liječniku zbog mučnine i smetnje u probavi prouzročene nekom lošom namirnicom, piše DW.

Jer baš kako predsjednik WHO apelira na sve sudionike lanca prehrane, tako baš svi u tom lancu pokušavaju i „utopiti" pokvarenu namirnicu potrošaču. To počinje od banalnog i ne tako opasnog pokušaja prodavača na tržnici među zdravo voće i povrće podmetnuti barem neki komad koji je već počeo gnjiliti. Neki trgovci neće oklijevati i nanovo pakirati hranu kako bi sakrili istekli rok trajanja. Restorani su posebna priča: gostioničar će nerado baciti hranu koju je on već kupio, ali je još nije prodao. Ponekad će kuharu narediti da „malo odreže" ono što je već vidljivo trulo i pljesnivo, a na ostalo onda stavi malo više začina. Više novca ugostitelju će ostati i ako se ne mijenja ulje u fritezi.

Brzi novac sa trulim mesom

A onda su tu i „veliki" prevaranti koji su poznati i potrošačima u Hrvatskoj, ali prije svega pokvareno meso se uvijek iznova pojavljuje i u drugim državama Europe. Najčešće je prevara sasvim jednostavna: svjetska cijena govedine je trenutno oko tri i pol do četiri eura po kilogramu, svinjetine nešto manje od dva eura. Ali: uvijek iznova se događa da se na nekom teretnom brodu ili šleperu pokvari sustav hlađenja i zamrznuto meso se počinje otapati. U tom trenutku to više nije sigurna hrana i zapravo će štetu nadoknaditi osiguranje.

Ali netko će biti spreman kupiti i takvo meso. Naravno, njegova cijena je onda tek nekoliko centi – trgovac i prijevoznik će biti sretni dobiti i toliko, jer ih čeka trošak odstranjivanja otpada, možda i sterilizacije hladnjače. Tako kupljeno meso je lutrija: nešto se možda još nije odmrznulo i počelo truliti, ali prevarant vjeruje kako će i takvo meso moći upotrijebiti za mesne prerađevine koje će onda pokušati prodati kao „posebnu ponudu". Tu ima smisla i apel vladama država, jer i takva hrana je morala proći nadležna tijela za nadzor hrane.

Opasna pokvarena hrana je puno veći problem u siromašnim zemljama: treba imati pred očima kako još uvijek oko dvije milijarde ljudi nema pristup čistoj vodi i tko će onda tamo bacati hranu, čak i ako više nije ispravna. Apel za ispravnu hranu je utoliko i pitanje planetarne solidarnosti i suradnje, a to se tiče i nas: -

-Jedan objed danas vrlo lako može biti sastavljen od sastojaka s nekoliko kontinenata, a njihova sigurnost ovisi i o međunarodnoj suradnji - podsjeća Zsuzsanna Jaka, direktorica WHO-a za Europu. 

Zato i ovaj dan treba biti poticaj vladama provjeriti sigurnosne mehanizme zaštite živežnih namirnica na svim područjima.

hr Sun Jun 09 2019 18:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .