Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b6bffbecb557aeb688b459a/80

Jezikoslovac i dijalektolog Galović: 'Otoci bolje čuvaju čakavske crte, kopno je podložno štokavici'

Nov i moderan način života, globalizacija, izumiranje izvornih govornika, utjecaj govora medija i niz drugih čimbenika utječe i na jezičnu sliku određenih područja. Jezikoslovac, dijalektolog te sociolingvist doc. dr. sc. Filip Galović sudjelovao je u više, nerijetko nagrađivanih, važnih jezikoslovnih projekata. Za DalmacijaNews objašnjava što je utjecalo na čakavštinu, gdje je najbolje očuvana i kako najbolje sačuvati domaći govor.

Područje Galovićeva znanstvenoga interesa je jezikoslovlje, s posebnim usmjerenjem na dijalektologiju, sociolingvistiku te hrvatsku kulturu. Nerijetko je sudjelovao na nekoliko znanstvenih skupova, i međunarodnih i domaćih. 

Objavio je dvadesetak znanstvenih radova u hrvatskim znanstvenim časopisima, desetak radova u ostalim hrvatskim časopisima, imao je nekoliko prikaza u tuzemnim i inozemnim časopisima, a uredio je i više knjiga.

Za doprinos u očuvanju kulturne baštine i čakavskih govora, nedavno je dobio priznanje Općine Šolte, a iako je svojim doprinosom uvelike utjecao na očuvanje čakavskih jezičnih materijala, skromno dodaje: "mene je veselilo da se drugi zainteresiraju i shvate vrijednost naših govora"

Za DalmacijaNews, Galović otkriva kakvo je stanje u današnjim govorima, što za njega znači kulturna vrijednost jezika, ali i koliko su ljudi koji ga okružuju zainteresirani za njegovo područje interesa.

Vi ste jezikoslovac koji se pretežno bavi dijalektologijom. Za početak ukratko kažite što je dijalektologija?

-Dijalektologija je jezikoslovna grana koja znanstveno obrađuje mjesne govore, skupine mjesnih govora, dijalekte i narječja. Među važnijim je njezinim ciljevima terenski istražiti kako se govori u pojedinim naseljima te prikupiti što više jezične građe koja se onda proučava, analizira i opisuje.

Dugo se bavite istraživanjima mjesnih govora po Dalmaciji. Što ste u tome otkrili? Kakvo je stanje danas u tim govorima?

-Mnogi čimbenici danas utječu na promjene u mjesnim govorima, pa tako na ovim prostorima nalazimo govore koji su osjetno poljuljani u svojoj strukturi, ali postoje, pak, i oni koji su dobro očuvani. 

-Uzmite, primjerice, govor Krila Jesenica pored Splita koji ima niz čakavskih osobina, ali je zasigurno nižega stupnja čakavnosti negoli koji čakavski govor na Hvaru. Uzmite, pak, govor Drvenika koji je uzdrman novijim utjecajima, za razliku od nekih govora na Braču. 

-Pogledate li i na govor grada Splita, nekoć čakavskoga grada, danas u njemu cirkuliraju čakavske i štokavske osobine, od kojih su štokavske ipak dominantne. 

-Uglavnom su otoci bolje očuvali čakavske crte, dok je kopno nešto podložnije štokavskomu utjecaju, no i tu ima zanimljivih govora sa starijim osobinama. 


Nedavno ste dobili priznanje Općine Šolte za doprinos u očuvanju kulturne baštine i čakavskih govora, koliko to priznanje znači za Vas?

-Na šoltanskim sam govorima doktorirao 2015. godine, no i dalje sam ih nastavio istraživati kako bih dobio još mnoštvo podataka i izradio cjelovitu knjigu o njima. 

-Važno je uz to spomenuti da se u suradnji s Kulturno-informativnim centrom otoka Šolte uspjelo čakavske govore otoka Šolte zaštititi i uvrstiti na Listu nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. 

-Općina Šolta, odnosno načelnik Nikola Cecić-Karuzić i općinsko Vijeće, kao i pojedini drugi, prepoznali su značaj mojega istraživanja i rad na njihovim mjesnim govorima, što mi je – dakako – na ponos, ali mi je isto tako drago da nadležni imaju sluha za nematerijalne kulturne vrijednosti ovoga otoka.

Zašto uopće treba njegovati mjesne govore? O čemu je riječ?

-To redovito govorim svojim studentima. Mnogi govornici u manjim mjestima, posebice stariji svijet, koristi jedino svoj mjesni govor koji je naučio u ranoj dobi i s kojim neodvojeno živi. Kada, primjerice, pitate takvoga govornika o starome običaju donošenja badnjaka u kuću, on će Vam svojim mjesnim govorom s nizom dijalektalnih termina dočarati cijeli običaj kojega je živio od malena i koji je dijelom njegova života. 

-Kada ribara pitate o tome kada se ide u ribarenje, opet ćete čuti niz termina za vremenske pojave, vjetrove i sl., neke događaje s mora, navike ribara, vjerovanja, dakle dio života toga ribara, a sve opet na pojedinome mjesnome govoru. 

-Dakle, govori nisu samo govori, oni su iznimno važni jer se kroz njih prenosi tradicija, običaji, kultura i brojni drugi vidovi nematerijalne kulturne baštine, pa se s pravom konstatira da su neraskidivim dijelom identiteta i hrvatske kulture.

Dakle, Vi kao dijalektolog istražujete kako se govori u određenim naseljima. Kako istražujete mjesne govore, na koji način?

-Uobičajene su dvije metode. S jedne strane postoji opsežan dijalektološki upitnik koji obuhvaća mnoge sfere (kuća i predmeti u kući, društveni život, domaće životinje, prehrana i pripremanje jela, ratarstvo, nazivi za ptice, prirodne pojave...) ili istraživač sastavi vlastiti upitnik ovisno o tome što ga zanima – jesu li to pojedini termini, primjerice, iz sfere ribarstva, pomorstva, jesu li to termini za narodne radinosti, je li to akcent određenih kategorija i sl. 

-S druge je strane česta i pogodna metoda tzv. slobodnih razgovora gdje se s govornicima priča o pojedinim odabranim temama te se na taj način spontano dolazi do vrijednoga jezičnoga materijala. Na terenu se često govor snima i zapisuje te se potom obrađuje.


Što u tim slobodnim razgovorima najčešće pitate ljude? Vole li ljudi kada ih posjetite i razgovarate?

-Najbolje je govornike pitati o temama koje su im bliske, pa se tako i dobije pouzdana građa. Ako je riječ o govornici koja je domaćica, dobro je pitati o pripremanju jela, o običajima za Božić ili Uskrs i sl.; ako je govornik zemljoradnik, razgovara se o sijanju/sadnji, poljoprivrednim kulturama i njihovu uzgoju itd. 

-Najteže je, zapravo, nekoga pridobiti za razgovor jer govornici nerijetko misle da se ispituje koješta, ali već na početku shvate da je riječ o sasvim običnim temama, o vrlo jednostavnim pitanjima. 

Osim terenskoga rada, postoji li još što čime se dijalektolozi bave?  

-Terenski je rad samo jedan od poslova dijalektologa. Mnogi od nas predaju na fakultetima, sveučilištima, pa ondje imaju odgovornu ulogu u podučavanju i drugim aktivnostima. 

-Osim toga pišu znanstvene i stručne članke, surađuju na znanstvenim projektima, sudjeluju na znanstvenim i stručnim skupovima, na brojnim radionicama, događajima, recenziraju knjige...

Spomenuli ste predavanja. Zaposleni ste na Hrvatskome katoličkome sveučilištu u Zagrebu, a predajete i kao vanjski suradnik na Filozofskome fakultetu u Zagrebu i Puli. Kakvi su Vaši studenti? Imaju li interesa za lokalne govore, za baštinu i slične teme?

-Studenti su na mojim kolegijima do sada bili veoma zainteresirani i aktivni. Osim što su usvojili važna znanja o hrvatskim narječjima, mnogi su od njih samostalno istražili svoje mjesne govore iz kojih dolaze.

-Mnogi su bili zapanjeni otkrivši koliko se bogatstvo krije u tome, a mene je veselilo da se studenti zainteresiraju i shvate vrijednost naših govora, običaja, tradicije i svekolike baštine. 


S obzirom na neizbježne promjene, postoje li neki načini da se mjesni govori održe i očuvaju?

-Jamačno je da je najbolji način očuvanja mjesnih govora upotreba govora u svakodnevnoj, neformalnoj komunikaciji – na taj se način govor spontano prenosi na mlađe naraštaje. Isto tako, govori se čuvaju i kroz pisanu riječ, pa je dobro na njima pisati i dobru književnu tvorbu publicirati. 

hr Thu Aug 09 2018 10:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc764db0e493802018b47da/80
Foto: Facebook/Dragan Primorac

Testiranje sline omogućit će uzimanje lijeka s najmanje štetnim posljedicama

Novi uspjeh hrvatske medicine. U suradnji s američkom korporacijom, razvijen je najsofisticiraniji test koji će pomoći liječnicima u odabiru najboljeg lijeka za pacijenta te pritom svesti mogućnost neželjenih nuspojava na minimum.

Podaci koje je prije niz godina objavio vodeći američki medicinski časopis JAMA uznemirili su javnost, jer navode da godišnje samo u SAD-u više od 2 milijuna hospitaliziranih bolesnika nakon uzimanja lijekova imaju ozbiljne štetne i neželjene učinke lijekova, dok njih 128.000 zbog toga i umre. Samo u SAD-e zdravstveni sustav izdvaja 136 milijardi dolara godišnje kako bi se sanirali štetni učinci lijekova. Propisivanje lijekova sukladno genskom profilu pojedinca znatno smanjuje vjerojatnost pojave štetnih i neželjenih učinaka istodobno smanjujući i vjerojatnost predoziranja u odnosu na tipičnu situaciju gdje se lijek propisuje sukladno bolesnikovoj tjelesnoj težini, dobi, spolu ili starosti. Sukladno navedenom, nedvojbeno je da će farmakogenomika postati nezamjenjiva u izboru najboljeg mogućeg lijeka kao i njegove doze, istodobno umanjujući rizik popratnih pojava, predoziranja i nepovoljnih posljedica interakcije lijekova.

- Pacijentu se tijekom provođenje testa ne vadi krv već se uzma bris usne šupljine (bukalne sluznice) koja sadrži dovoljan broj stanica iz kojih će se izdvojiti DNA u svrhu analize enzima uključenih u metabolizam lijekova. Nekoliko dana nakon uzimanja uzorka pacijent se poziva u Specijalnu bolnicu Sv. Katarina kada se pacijentu predoče molekularni rezultati i radi interpretacija testa (utvrđuje se genotip). Istodobno liječnik informira pacijenta o kliničkom značenju dobivenog nalaza te sukladno tome ukidaju lijekovi koji su za dotičnog pacijenta štetni iili ako je to potrebno uvode se novi lijekovi. U najvećem broju slučajeva preporuke liječnika se temelje na smjernicama Clinical Pharmacogenetics Implementation Consortium i imaju najvišu kliničku razinu dokaza 1A", pojašnjava prof. dr. Dragan Primorac.

Laboratorijski nalazi se prikazuju kao:

- genotip pacijenta koji ima značajan utjecaj na metabolizam ciljanog lijeka te se zbog toga utvrđuje povećan rizik od neželjenih reakcija lijekova ili gubitak terapijske učinkovitosti lijeka,

- genotip pacijenta koji ima umjeren utjecaj na metabolizam ciljanog lijeka te se zbog toga utvrđuje povećan rizik od neželjenih reakcija lijekova ili gubitak terapijske učinkovitosti lijeka,

- genotip pacijenta koji ima minimalni utjecaj na metabolizam ciljanog lijeka te se zbog toga ne postoji značajan rizik od neželjenih reakcija lijekova ili gubitak terapijske učinkovitosti lijeka

- Svjedočimo povijesnom iskoraku implementacije inovativnog farmakogenomskog testa koji je razvijen u suradnji s Mayo Clinic i čini me ponosnim da primjena ovog testa koji istodobno 'pokriva' 27 gena odgovornih za metabolizam više od 360 lijekova ide iz Hrvatske prema cijeloj Europi. Danas još jednom svjedočimo Hrvatsku izvrsnosti u zdravstva i ovom prilikom posebno čestitam prof. Primorcu i timu Specijalne bolnice Sv. Katarina na ovom značajnom iskoraku", poručio je prof.dr. Milan Kujundžić, ministar zdravstva Republike Hrvatske.

Nakon više godina suradnje te nakon što je u razvoj ovog inovativnog farmakogenetskog testa uloženo više od 20 milijuna dolara, američka korporacija OneOme i Specijalna bolnica Sv. Katarina su započeli stratešku suradnju na globalnoj razini. Ovakva suradnja snažno promovira zdravstveni sustav Republike Hrvatske u svijetu, a kako je istaknuo prof. dr. Dragan Primorac, Hrvatska ima sjajne znanstvenike i stručnjake koji u nekoliko hrvatskih zdravstvenih institucija već godinama promoviraju vrijednost i potrebu farmakogenetičkih testiranja i treba im odati priznanje.

- Specijalna bolnica Sv. Katarina ima svjetsku prepoznatljivost, prvenstveno zbog izvrsnosti u pružanju zdravstvene skrbi ali iz zbog uvođenja inovativnih postupaka zasnovanih na konceptu personalizirane medicine te smo je zbog toga odabrali kao našeg strateškog partnera" rekao je Paul Owen, predsjednik Uprave OneOme.

Prema riječima američkih stručnjaka pokretanjem ove suradnje, sustavno započinje uvođenje do sada najsveobuhvatnijeg farmakogenomskog testa (analizira 27 gena i 111 pripadajućih polimorfizama odgovornih za metabolizam 350 lijekova) što ima golemi značaj u mijenjanju postojeće paradigme zdravstvene skrbi, a dodatan značaj leži u činjenici da se najmoderniji sustav testiranja upravo uvodi u jednoj hrvatskoj zdravstvenoj instituciji. Osim toga ovakav dijagnostički postupak je ključan za goleme uštede u zdravstvenom sustavu koje su vezane uz propisivanje lijekova kao i posljedično liječenje komplikacija izazvanih neželjenim učincima lijekova. Navedeni farmakogenomski test je razvijen sukladno smjernicama Konzorcija za kliničku primjenu farmakogenetike (CPIC).

- U sustav farmakogenomskog testiranja kojeg pokrećemo u suradnji s našim američkim kolegama uložene su godine rada i golema financijska sredstva i danas predstavlja najsofisticiraniji oblik farmakogenomskog testiranja u svijetu. Čini me sretnom i ponosnim što ćemo zajedno, uvođenjem ovakvog oblika farmakogenomskog testiranja za područje cijele Europe, još jednom Hrvatsku pozicionirati u sam vrh izvrsnosti u području znanosti i zdravstva", istaknuo je prof.dr. Dragan Primorac, predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina.

"Čestitam timu Specijalne bolnice Sv. Katarine i njihovom strateškom partneru iz SAD-a koji danas svjedoče izvrsnost hrvatskog zdravstvenog sustava. Hrvatsko zdravstvo samo u sinergiji javnog i privatnog može napraviti značajan iskorak, a ovaj sjajan tim Specijalne bolnice Sv. Katarina ima punu potporu Hrvatske liječničke komore", rekao je prvi dopredsjednik Hrvatske liječničke komore dr.sc. Krešimir Luetić.

Farmakogenomika, zapravo spaja znanje farmakologije (znanost o lijekovima) i genetiku (znanost o naslijeđivanju svojstava) te na temelju sposobnosti metaboliziranja (procesuiranja) lijekova genetski poliformizam (mutacije unutar molekula DNA) povezuje s četiri vrste tzv. fenotipova: fenotip dobro izraženog metabolizma lijekova (normalna populacija), fenotip slabog (sporog) metabolizma lijekova (ima svojstvo nagomilavanja lijekova ili supstrata) te fenotip pojačanog metabolizma koji dovodi do uzbrazne razgranje lijekova, a postoji i tzv. intermedijarni fenotip metaboliziranja lijekova. Ono što je znakovito je da svaka osoba pripada jednoj od navedenih skupina što u konačnici određuje i njenu reakciju na lijekove, piše dnevnik.hr

hr Wed Oct 17 2018 18:35:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/532ee404179942c65947df42/80
Foto: Pixabay

Ovo je ozbiljno upozorenje: “Imamo samo još samo 12 godina za zaustavljanje katastrofe“

Nakon izvještaja i analiza stručnjaci su zaključili da imamo još samo nekoliko godina, odnosno do 2030. da zaustavimo katastrofalne klimatske promjene.

UN-ov međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) objavio je izvještaj u kojem se navodi da će planet doseći krucijalni prag od 1,5 stupnjeva iznad predindustrijske razine do 2030. godine, nakon čega smo u visokom riziku od ekstremnih suša, divljih požara, poplava i nedostatka hrane za stotine milijuna ljudi.

Do ovog su zaključka došli na temelju sadašnjih podataka o emisiji stakleničkih plinova.

Stoga bi, napominju, Vlade diljem svijeta trebale poduzeti ''brze, sveobuhvatne i promjene bez presedana na svim razinama društva'' kako bi se izbjegla katastrofalne razine globalnog zagrijavanja.

Globalna temperatura viša je za jedan stupanj. - Ovo je zabrinjavajuće, jer znamo da postoji mnogo problema ako dosegnemo zagrijavanje od 1,5 stupnja, uključujući toplinske valove, vruća ljeta, više razine more i za velik dio svijeta najgore suše i razdoblja s ekstremnim količinama oborina - rekao je Andrew King, predavač klimatske znanosti na Sveučilištu Melbourne.

Do 2030. godine globalna emisija ugljičnog dioksida trebala bi pasti za 45% s razine iz 2010. i dosegnuti nulu do 2050. da bi se zagrijavanje zadržalo na oko 1,5 stupnja.

Za smanjivanje emisije plinova na tu razinu bilo bi potrebne široko rasprostranjene promjene u energiji, industriji, gradnji, transportu i općenito životu u gradovima, naglašeno je u izvještaju.

- Prozor za zadržavanje globalnog zagrijavanja ispod 1,5 stupanj, brzo se zatvara i trenutačne obveze koje su na sebe preuzele potpisnice Pariškog sporazuma nisu dovoljne da bi se postigao taj cilj - dodaje King.

Promjene su tu, ali posljedice će biti još katastrofalnije

U izvještaju je jasno navedeno da se klimatske promjene događaju upravo sada, a ono što dolazi sljedeće moglo bi biti mnogo gore, ako se nešto hitno ne poduzme na međunarodnoj političkoj sceni.

- Jedna od ključnih poruka koja proizlazi veoma snažno iz ovog izvještaja jest da već vidimo posljedice zagrijavanja zbog porasta prosječne temperature od jednog stupnja. Vidimo je kroz ekstremne vremenske prilike, podizanje razina mora, smanjivanje arktičkog leda - kazao je Panmao Zhai, supredsjedatelj radne grupe za klimatske promjene.

Čak i ako se zagrijavanje zadrži ispod 1,5 stupnja, utjecaj će biti široko rasprostranjen i značajan. Može se očekivati da će temperature tijekom ljetnih toplinskih valova, poput onih koji su se događali u Europi ovog ljeta, povećati za tri stupnja.

Češće i intenzivnije suše, poput onih koje su zahvatile Južnu Afriku, kao i češći uragani, također su među posljedicama koje ćemo osjetiti nakon što pređemo taj prag zagrijavanja.

U izvještaju je navedeno da će klimatske promjene najviše pogoditi stanovnike južne hemisfere, što će imati i ekonomske posljedice.

- Ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnja je moguće s obzirom na zakone kemije i fizike, ali da bi se to dogodilo moramo napraviti promjene bez presedana - ističe Jim Skea, supredsjedatelj radne skupine za klimatske promjene .

- Apsolutni imperativ za to je međunarodna suradnja. Sljedećih nekoliko godina bit će kritično u primjeni ovih napora - rekla je Sarah Perkins-Kirkpatrick, suradnica u Istraživačkom centru za klimatske promjene na Sveučilištu New South Wales, piše CNN.

Glavni problem je smanjenje ugljika iz atmosfere. Prema izvještaju dva su glavna načina da se manji ugljik u atmosferi: povećanje prirodnih procesa koji to rade i eksperimentalne tehnologije za skladištenje ugljika.

- Vodeći svjetski stručnjaci kolektivno naglašavaju ono što nam je priroda već dala do znanja - da moramo poduzeti hitne i brze transformacije za globalno čiste ekonomije energije - zaključuje bivši američki potpredsjednik Al Gore, piše dnevnik.hr

hr Mon Oct 08 2018 11:15:36 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/544e718b189942eb3f00002e/80
Foto: Screenshot

Znanstvenici zbog alarmantnog broja poginulih upozoravaju svjetske vlasti: "Uvedite zonu bez selfija"

Zbog nevjerojatno velikog broja takozvanih "selficida" (nesretnih smrtnih slučajeva uzrokovanih slikanjem selfija mobitelom na opasnim mjestima), znanstvenici pozivaju sve svjetske vlasti na uvođenje "zona bez selfija".

Nova znanstvena studija otkriva da je čak 259 osoba poginulo u nesrećama raznoraznih vrsta diljem svijeta, u trenucima dok su pokušali napraviti selfie mobitelom. Studija je pokrila razdoblje između 2011. i 2017. godine.

Navedena studija otkrila je kako je najviše nesretnih smrtnih slučajeva nastalo usljed utapanja, naleta vozila u prometu ili padom s visine, prenosi news.com.au.

Zanimljiv je podatak da su čak tri četvrtine poginulih u tim nesrećama zapravo muškarci.

Još zanimljiviji podatak jest taj da su osmero ljudi koji su pokušali napraviti selfie ubile životinje te da ih je 16 poginulo od strujnog udara.

Postoji i rang lista zemalja u kojima se događa najviše nesretnih smrtnih slučajeva uzrokovanih slikanjem selfija na opasnim mjestima, a evo koje drže prva četiri mjesta:

1. Indija
2. Rusija
3. SAD
4. Pakistan

- Nešto se moralo učiniti po tom pitanju. Selfiji sami po sebi su bezopasni, ali ljudsko ponašanje koje ide uz to je opasno - naglasio je dr. Agam Bansal s indijskog instituta za medicinska istraživanja te ujedno i voditelj navedene studije.

- Zone bez selfija trebale bi biti proglašene na mnogim turističkim područjima, pogotovo na vodenim područjima, vrhovima planina te visokim zgradama, a sve kako bi se smanjio broj smrti povezan s uzimanjem selfija - rekao je Bansal, piše dnevnik.hr

hr Mon Oct 01 2018 08:52:34 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bade472cb557a0fa98b4cd2/80

Hrvatski roboti predstavljaju se na međunarodnoj radionici u Biogradu na Moru

I ove godine Biograd na Moru ugošćuje stručnjake, studente, znanstvenike i poduzetnike iz Kine, SAD-a, Nizozemske, Japana, Švicarske, Singapura, Španjolske, Izraela te drugih zemalja

Hrvatski roboti iz LAPOST-a predstavit će se na 10. izdanju  međunarodne terenske radionice Breaking the Surface (BTS) koja se održava se u Biogradu na Moru od 30. rujna do 7. Listopada 2018. godine. Radionica je jedinstveno okupljanje 200 domaćih i inozemnih stručnjaka različitih struka koje objedinjuje istraživački rad u području pomorske robotike. Sedmodnevnu radionicu organizira LAPOST, Laboratorij za podvodne sustave i tehnologije Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu.

Od prisutnih vozila na ovogodišnjoj radionici tri su hrvatska proizvoda, a među njima nalaze se i LAPOST-ovi roboti imena aMussels i aPad, čije će korištenje i mogućnosti proučavanja morskog dna predstaviti mladi znanstvenici u sklopu praktičnih vježbi. Ivana Mikolić, menadžerica LAPOST-ovih projekata, dodaje: “aMussels i aPad dva su od tri vozila koja zajedno čine isprepleteni autonomni sustav razvijen u sklopu projekta subCULTron na kojem sudjeluje i naš laboratorij, LAPOST, zajedno s brojnim europskim partnerima. Radionica Breaking the Surface jedinstveni je događaj koji nam omogućuje prezentaciju naših postignuća i izmjenu znanja s kolegama u području, ali i krajnje vrijedna terenska iskustva s istraživačkim partnerima.”

I ove godine Biograd na Moru ugošćuje stručnjake, studente, znanstvenike i poduzetnike iz Kine, SAD-a, Nizozemske, Japana, Švicarske, Singapura, Španjolske, Izraela te drugih zemalja, a koji su stručnjaci iz područja robotike, ali i arheologije, biologije, geologije i ostalih znanosti koje se oslanjaju na korištenje robota prilikom pomorskih istraživanja. Terenska radionica jedinstvena je zbog spoja stručnih i istraživačkih predavanja zajedno s terenskim vježbama i predstavljanjima robota te praktičnim radom.

Važnost radionice Breaking the Surface prepoznata je i na međunarodnoj razini podrškom od Američke i Norveške ambasade u Hrvatskoj kao strateški projekt za jačanje međudržavne i međuinstitucijske suradnje. Predstavnici ambasada posjetit će Biograd na Moru i sudjelovati u programu radionice.

hr Fri Sep 28 2018 10:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .