Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b6bffbecb557aeb688b459a/80

Jezikoslovac i dijalektolog Galović: 'Otoci bolje čuvaju čakavske crte, kopno je podložno štokavici'

Nov i moderan način života, globalizacija, izumiranje izvornih govornika, utjecaj govora medija i niz drugih čimbenika utječe i na jezičnu sliku određenih područja. Jezikoslovac, dijalektolog te sociolingvist doc. dr. sc. Filip Galović sudjelovao je u više, nerijetko nagrađivanih, važnih jezikoslovnih projekata. Za DalmacijaNews objašnjava što je utjecalo na čakavštinu, gdje je najbolje očuvana i kako najbolje sačuvati domaći govor.

Područje Galovićeva znanstvenoga interesa je jezikoslovlje, s posebnim usmjerenjem na dijalektologiju, sociolingvistiku te hrvatsku kulturu. Nerijetko je sudjelovao na nekoliko znanstvenih skupova, i međunarodnih i domaćih. 

Objavio je dvadesetak znanstvenih radova u hrvatskim znanstvenim časopisima, desetak radova u ostalim hrvatskim časopisima, imao je nekoliko prikaza u tuzemnim i inozemnim časopisima, a uredio je i više knjiga.

Za doprinos u očuvanju kulturne baštine i čakavskih govora, nedavno je dobio priznanje Općine Šolte, a iako je svojim doprinosom uvelike utjecao na očuvanje čakavskih jezičnih materijala, skromno dodaje: "mene je veselilo da se drugi zainteresiraju i shvate vrijednost naših govora"

Za DalmacijaNews, Galović otkriva kakvo je stanje u današnjim govorima, što za njega znači kulturna vrijednost jezika, ali i koliko su ljudi koji ga okružuju zainteresirani za njegovo područje interesa.

Vi ste jezikoslovac koji se pretežno bavi dijalektologijom. Za početak ukratko kažite što je dijalektologija?

-Dijalektologija je jezikoslovna grana koja znanstveno obrađuje mjesne govore, skupine mjesnih govora, dijalekte i narječja. Među važnijim je njezinim ciljevima terenski istražiti kako se govori u pojedinim naseljima te prikupiti što više jezične građe koja se onda proučava, analizira i opisuje.

Dugo se bavite istraživanjima mjesnih govora po Dalmaciji. Što ste u tome otkrili? Kakvo je stanje danas u tim govorima?

-Mnogi čimbenici danas utječu na promjene u mjesnim govorima, pa tako na ovim prostorima nalazimo govore koji su osjetno poljuljani u svojoj strukturi, ali postoje, pak, i oni koji su dobro očuvani. 

-Uzmite, primjerice, govor Krila Jesenica pored Splita koji ima niz čakavskih osobina, ali je zasigurno nižega stupnja čakavnosti negoli koji čakavski govor na Hvaru. Uzmite, pak, govor Drvenika koji je uzdrman novijim utjecajima, za razliku od nekih govora na Braču. 

-Pogledate li i na govor grada Splita, nekoć čakavskoga grada, danas u njemu cirkuliraju čakavske i štokavske osobine, od kojih su štokavske ipak dominantne. 

-Uglavnom su otoci bolje očuvali čakavske crte, dok je kopno nešto podložnije štokavskomu utjecaju, no i tu ima zanimljivih govora sa starijim osobinama. 


Nedavno ste dobili priznanje Općine Šolte za doprinos u očuvanju kulturne baštine i čakavskih govora, koliko to priznanje znači za Vas?

-Na šoltanskim sam govorima doktorirao 2015. godine, no i dalje sam ih nastavio istraživati kako bih dobio još mnoštvo podataka i izradio cjelovitu knjigu o njima. 

-Važno je uz to spomenuti da se u suradnji s Kulturno-informativnim centrom otoka Šolte uspjelo čakavske govore otoka Šolte zaštititi i uvrstiti na Listu nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. 

-Općina Šolta, odnosno načelnik Nikola Cecić-Karuzić i općinsko Vijeće, kao i pojedini drugi, prepoznali su značaj mojega istraživanja i rad na njihovim mjesnim govorima, što mi je – dakako – na ponos, ali mi je isto tako drago da nadležni imaju sluha za nematerijalne kulturne vrijednosti ovoga otoka.

Zašto uopće treba njegovati mjesne govore? O čemu je riječ?

-To redovito govorim svojim studentima. Mnogi govornici u manjim mjestima, posebice stariji svijet, koristi jedino svoj mjesni govor koji je naučio u ranoj dobi i s kojim neodvojeno živi. Kada, primjerice, pitate takvoga govornika o starome običaju donošenja badnjaka u kuću, on će Vam svojim mjesnim govorom s nizom dijalektalnih termina dočarati cijeli običaj kojega je živio od malena i koji je dijelom njegova života. 

-Kada ribara pitate o tome kada se ide u ribarenje, opet ćete čuti niz termina za vremenske pojave, vjetrove i sl., neke događaje s mora, navike ribara, vjerovanja, dakle dio života toga ribara, a sve opet na pojedinome mjesnome govoru. 

-Dakle, govori nisu samo govori, oni su iznimno važni jer se kroz njih prenosi tradicija, običaji, kultura i brojni drugi vidovi nematerijalne kulturne baštine, pa se s pravom konstatira da su neraskidivim dijelom identiteta i hrvatske kulture.

Dakle, Vi kao dijalektolog istražujete kako se govori u određenim naseljima. Kako istražujete mjesne govore, na koji način?

-Uobičajene su dvije metode. S jedne strane postoji opsežan dijalektološki upitnik koji obuhvaća mnoge sfere (kuća i predmeti u kući, društveni život, domaće životinje, prehrana i pripremanje jela, ratarstvo, nazivi za ptice, prirodne pojave...) ili istraživač sastavi vlastiti upitnik ovisno o tome što ga zanima – jesu li to pojedini termini, primjerice, iz sfere ribarstva, pomorstva, jesu li to termini za narodne radinosti, je li to akcent određenih kategorija i sl. 

-S druge je strane česta i pogodna metoda tzv. slobodnih razgovora gdje se s govornicima priča o pojedinim odabranim temama te se na taj način spontano dolazi do vrijednoga jezičnoga materijala. Na terenu se često govor snima i zapisuje te se potom obrađuje.


Što u tim slobodnim razgovorima najčešće pitate ljude? Vole li ljudi kada ih posjetite i razgovarate?

-Najbolje je govornike pitati o temama koje su im bliske, pa se tako i dobije pouzdana građa. Ako je riječ o govornici koja je domaćica, dobro je pitati o pripremanju jela, o običajima za Božić ili Uskrs i sl.; ako je govornik zemljoradnik, razgovara se o sijanju/sadnji, poljoprivrednim kulturama i njihovu uzgoju itd. 

-Najteže je, zapravo, nekoga pridobiti za razgovor jer govornici nerijetko misle da se ispituje koješta, ali već na početku shvate da je riječ o sasvim običnim temama, o vrlo jednostavnim pitanjima. 

Osim terenskoga rada, postoji li još što čime se dijalektolozi bave?  

-Terenski je rad samo jedan od poslova dijalektologa. Mnogi od nas predaju na fakultetima, sveučilištima, pa ondje imaju odgovornu ulogu u podučavanju i drugim aktivnostima. 

-Osim toga pišu znanstvene i stručne članke, surađuju na znanstvenim projektima, sudjeluju na znanstvenim i stručnim skupovima, na brojnim radionicama, događajima, recenziraju knjige...

Spomenuli ste predavanja. Zaposleni ste na Hrvatskome katoličkome sveučilištu u Zagrebu, a predajete i kao vanjski suradnik na Filozofskome fakultetu u Zagrebu i Puli. Kakvi su Vaši studenti? Imaju li interesa za lokalne govore, za baštinu i slične teme?

-Studenti su na mojim kolegijima do sada bili veoma zainteresirani i aktivni. Osim što su usvojili važna znanja o hrvatskim narječjima, mnogi su od njih samostalno istražili svoje mjesne govore iz kojih dolaze.

-Mnogi su bili zapanjeni otkrivši koliko se bogatstvo krije u tome, a mene je veselilo da se studenti zainteresiraju i shvate vrijednost naših govora, običaja, tradicije i svekolike baštine. 


S obzirom na neizbježne promjene, postoje li neki načini da se mjesni govori održe i očuvaju?

-Jamačno je da je najbolji način očuvanja mjesnih govora upotreba govora u svakodnevnoj, neformalnoj komunikaciji – na taj se način govor spontano prenosi na mlađe naraštaje. Isto tako, govori se čuvaju i kroz pisanu riječ, pa je dobro na njima pisati i dobru književnu tvorbu publicirati. 

hr Thu Aug 09 2018 10:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d52743029111cf4448b4580/80

Čarobna noć u Zvjezdanom selu Mosor: Posjetitelji promatrali spektakl na nebu - suze svetog Lovre

Samom promatranju je prethodilo i zanimljivo znanstveno-popularno predavanje pod nazivom „Od Big Banga do Higgsovog bozona“

Udruga Zvjezdano selo Mosor je još jednom s uspjehom ovog ponedjeljka (12. kolovoza) organizirala promatranje meteorskog roja Perzeida. Na početku večeri su prvi među posjetiteljima uzeli učešća u snimanju „Milenijske fotografije meteorskog roja Perzeida“. Uz pomoć vatrogasne dizalice, fotografiju je snimio Šime Strikoman

Samom promatranju je prethodilo i zanimljivo znanstveno-popularno predavanje pod nazivom „Od Big Banga do Higgsovog bozona“. Održao ga je naš ugledni fizičar, prof. Daniel Denegri, dopisni član HAZU, emeritus direktor istraživanja u Europskom vijeću za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi.

Ukupno više od tisuću posjetitelja je nakon predavanja dobilo priliku s terase zvjezdarnice i iz njene okolice pogledom loviti brze meteore Perzeide. Nebo je, istina, bilo vedro, ali skoro puni Mjesec je prilično ometao promatranje, onemogućivši uočavanje onih bljeđih meteora. 

Unatoč tome, viđeno je nekoliko desetaka „zvijezda padalica“, a svaka od njih je popraćena bučnim reakcijama onih koji su imali sreće u pravom trenutku gledati u pravom smjeru. Prisutnima je promatranu pojavu protumačio astronom-animator ZSM-a Zoran Knez, a asistitrao mu je i član Udruge Mijo Ćurak. I ovo događanje u zvjezdarnici u Gornjem Sitnom je organizirao Tomislav Nikolić, tajnik udruge Zvjezdano selo Mosor.

Program je okončan u jedan sat nakon ponoći, a brojni zvjezdoljupci su i nakon toga nastavili „loviti“ meteore iz okolice zvjezdarnice.

hr Tue Aug 13 2019 10:26:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d33295529111c58128b469b/80
Foto: Rino Stanić

Neobična vrsta hobotnice pojavila se u Jadranskom moru

Mužjaci su veličine samo 2,4 centimetra, dok ženke mogu narasti do 2 metra
Između otoka Hvara, Brača i Šolte odvija se invazija vrste plivajuće hobotnice. Radi se o bobuljku (Tremoctopus violaceus), izrazito rijetko viđenoj vrsti. Plivarice na tom području trenutno love na desetke primjeraka. 

Krakovi ove hobotnice povezani su tankom kožom koja nakon ulova nažalost pukne. 
Vrlo slične pojave poput ove zabilježene su već prije, vjerojatno su se pogodili određeni hidrografski uvjeti u moru što je pogodovalo trenutnoj invaziji.

Samo da dobijete predodžbu koliko je to rijetko u Jadranu, zadnja poznata pojava bobuljaka u ovakvom broju na malom prostoru je bila 1936. godine, nakon toga ulov bobuljaka bio je pojedinačan, a broj službeno zabilježenih se može izbrojiti prstima jedne ruke. - piše Podvodni.hr

Vrlo malo znamo o životu bobuljka koji je rasprostranjen i „rijedak“ u svim svjetskim morima. Tek 2002. godine otkriven je prvi mužjak i od tada znamo da je ovo životinja sa najvećom razlikom u veličini između spolova. Mužjaci su veličine samo 2,4 centimetra, dok ženke mogu narasti do 2 metra.
To što je mi ne možemo vidjeti i uloviti se ne odnosi na tune i iglune. Istraživanje hranjenja velikih grabežljivih riba u Sredozemlju 2015. godine pokazalo je da grabežljive ribe u svom želucu imaju ovu hobotnicu. To nam govori da ova hobotnica ne bi trebala biti toliko rijetka koliko mislimo da je, ali mi nismo ribe, ribe bolje poznaju podmorje od nas. Ukoliko uočite ili ulovite ovu vrstu obavezno nam javite da možemo službeno zabilježiti i vaš nalaz. - piše na Facebook stranici Podvodni.hr
hr Sat Jul 20 2019 16:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d301a4329111c22128b4592/80
Foto: Pixabay

Treći uzrok smrti u svijetu: Možemo li spriječiti moždani udar?

Kako se aktivno boriti protiv moždanog udara i možemo li ga spriječiti?
Još uvijek prevladava mišljenje kako je moždani udar neizbježan i neizlječiv. U većini razvijenih zemalja moždani udar je treći uzrok smrti među odraslom populacijom, odnosno vodeći uzrok invaliditeta u stanovništvu. Različitim istraživanjima potvrđeno je da vrijeme najdjelotvornijeg učinka lijekova iznosi u najboljem slučaju 3 do 6 sati. 

Kako se aktivno boriti protiv moždanog udara i možemo li ga spriječiti, u HRT-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska su govorili Marina Roje Bedeković - specijalist neurolog i Tatjana Perić, prvostupnica sestrinstva. 

Roje Bedeković je kazala da, obzirom na uzrok, postoje 2 vrste moždanih udara, a češći je onaj koji nastaje zbog začepljenja krvne žile mozga - čak u 80 do 85% slučajeva se javlja. 

Govorila je o rizičnim čimbenicima, rekla je da na neke možemo utjecati, ali na neke ne, no posljednjih desetljeća je postignut veliki napredak u prevenciji i u liječenju moždanog udara. 

Rizični čimbenici nastanka moždanog udara su: povišen krvni tlak, određene srčane bolesti (fibrilacija atrija, bolesti srčanih zalistaka), šećerna bolest, povišena razina masnoća u krvi, pušenje, alkoholizam, stres, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, starija životna dob, nasljeđe, itd. 

Perić je govorila o ulozi medicinskih sestara u prevenciji moždanog udara, one zajedno s liječnicima educiraju građane kako bi spriječili nastanak moždanog udara. Kazala je da tijekom hospitalizacije pacijenta ostvaruju dobar odnos i podrška su im. 

Govorila je o tome kako je važna i dobra komunikacija s obitelji pacijenta, educiraju ih i savjetuju. Više pogledajte ovdje.
hr Thu Jul 18 2019 09:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2ef99029111c1d0f8b45e2/80

Novo cjepivo će jačati imunitet u borbi s rakom dojke i pluća

Genetskom modifikacijom imunosnih stanica pacijenta one 'prepoznaju' rak, a njihovim umnožavanjem i vraćanjem u organizam jača se imunitet u borbi protiv solidnih tumora, tvrde znanstvenici

Znanstvenici iz SAD-a su razvili cjepivo koje bi moglo ojačati imunološki sustav u borbi protiv raka, koje će biti primjenjivo prvenstveno u liječenju tzv. solidnih tumora koji ne sadrže ciste ili tekućinu, kao što su, na primjer, rak pluća ili dojke. Terapija je već poznata kao CAR-T, ili terapija kimeričnim antigenskim receptorima, a funkcionira tako da se imunosne stanice pacijenta genetski modificiraju i tako prepoznaju tumorske stanice te umnožene vraćaju u organizam, kako bi se mogle boriti protiv njega.

Istraživanje terapije provodi se na Institutu za biološku tehnologiju u Massachusettsu, a vodi ga Leyuan Ma, znanstveni suradnik na Koch Institutu za integrativna istraživanja raka.

Terapija podrazumijeva uzimanje T-stanica iz krvi pacijenta, koje se zatim u laboratoriju modificiraju da bi prepoznale tumorski gen te infuzijom vraćaju u krv pacijenta. Tako se imunološki sustav oboljelog 'reprogramira' kako bi prepoznao i uklonio tumore.

Kad je terapija testirana na miševima, u 60 posto životinja potpuno je eliminiran solidni tumor. Miševi su se mogli uspješnije boriti i s ponavljajućim tumorima mjesecima nakon terapije. Autor studije, biolog prof. dr. Darrell Irvine kaže kako se dobar odgovor postiže kod više od polovice tretiranih životinja.

Zanimljivo je da znanstvenici nisu bili sigurni da će terapija CAR-T stanicama biti učinkovita kod solidnih tumora, jer oni potiskuju imunološki sustav, odnosno 'razoružavaju' T-stanice prije nego dođu do receptora stanice raka. Zbog toga su započeli s istraživanjem pretpostavke da se cjepivom ciljanim u limfne čvorove u kojima se nalazi mnoštvo imunoloških stanica, može potaknuti njihova funkcionalnost.

- Naša je hipoteza bila da ćemo povezivanjem receptora T-stanica za CAR u limfnom čvoru doći do toga da postanu funkcionalnije. Tada bi mogle biti otporne na djelovanje solidnih tumora i još uvijek aktivne kad udu u solidni tumor - pojašnjava dr. Irvine. Prije nekoliko godina, isti znanstvenici su otkrili da mogu učinkovitije 'isporučivati' cjepivo limfnim čvorovima povezujući ih s masnom molekulom, što je bila osnova za novi uspjeh.

Inače, terapija CAR-T stanicama dostupna je u javnom zdravstvenom sustavu za djecu i osobe do 25 godina s akutnom limfoblastičnom leukemijom B-stanica u SAD-u i do sada je primijenjena kao eksperimentalna u samo nekoliko slučajeva. Tako američka Agencija za hranu i lijekove kaže da su 2017. odobrene dvije CAR-T terapije. Pretpostavlja se da je pogodna za ljude s uznapredovalim ili pogoršanim karcinomom krvi koji ne reagiraju na liječenje ili imaju relaps bolesti. Također, preporučuje se za odrasle osobe s difuznim limfomom velikih B-stanica i primarnim limfomom B-stanica medijastinalnog sustava.

Osim što liječe, CAR-T stanice sprečavaju povrat bolesti

CAR-T cjepivom eliminirani su tumori kod miševa s rakom dojke, melanomom i glioblastomom, koji započinje u mozgu ili kralježničnoj moždini, s tim da je liječenje spriječilo i ponovno pojavljivanje tumora. Naime, oko 75 dana nakon tretmana, istraživači su miševima ubrizgali stanice identične onima koje su tvorile izvorne tumore, i pokazalo se da ih imunološki sustav 'čisti', objavljeno je u časopisu Science. Štoviše, otprilike 50 dana nakon toga, istim su životinjama ubrizgane stanice tumora koji nisu bili u antigenu cjepiva i njihov imunosni sustav je eliminirao i ove tumore. To ukazuje na mogućnost da, nakon što CAR-T stanice počnu uništavati tumor, imunološki sustav stvara 'stanice memorije' koje eliminiraju ovu malignu masu ako se ponovno pojavi, prenosi Daily Mail.

- Ako uzmemo životinje koje se čine izliječenima i ponovno im ubrizgamo tumorske stanice, one će ih odbaciti - zaključuje dr. Irvine. Pritom je, kaže, važno imati T-stanice koje napadaju različite antigene, jer u protivnom tumor mora samo mutirati da bi izbjegao imunološki napad.

U drugom dijelu eksperimenta, istraživači su pokazali da ljudske stanice obložene antigenom CAR stimuliraju i ljudske CAR-T stanice, što ukazuje na mogućnost da bi isti princip liječenja mogao djelovati i kod ljudi, kažu istraživači.

Dr. Irvine procjenjuje da bi se djelovanje kod ljudi moglo ispitati u idućih godinu dana, piše 24sata.

hr Wed Jul 17 2019 12:34:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .