Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587f93a81eea8f980b8b45d2/80
Foto: SDP Hrvatske

SDP: Privatizacija HEP-a opasna bez prethodne regulacije tržišta

Vladinu namjeru renacionalizacije Ine djelomičnom privatizacijom HEP-a predsjednik SDP-a Davor Bernardić ocijenio je neodrživom i štetnom
SDP je u srijedu organizirao stručnu raspravu o renacionalizaciji Ine i mogućoj privatizaciji manjinskog dijela HEP-a sa zaključkom da treba postići nacionalni konsenzus oko Ine, a u privatizaciju HEP-a ne smije se ići bez prethodne regulacije tržišta, kako ne bi ponovili pogreške "privatizacije na hrvatski način".

Vladinu namjeru renacionalizacije Ine djelomičnom privatizacijom HEP-a predsjednik SDP-a Davor Bernardić ocijenio je neodrživom i štetnom jer se "trguje energetom budućnosti o kojem izravno ovise svi hrvatski građani i gospodarstvo".

Stručna rasprava pokazala je da konsenzus oko otkupa Ine mora postojati, te da je model privatizacije HEP-a, kakav najavljuje Vlada, potpuno neodrživ, poručio je Bernardić nakon okruglog stola u Novinarskom domu.

Važno je pitanje javnog duga


Skup je okupio energetske i ekonomske stručnjake, SDP-ove bivše ministre i saborske zastupnike, a odazvao mu se i državni tajnik za energetiku i član Nacionalnog vijeća Mosta Ante Čikotić.

I Čikotić ističe da je riječ o pitanju od nacionalnog interesa, dodajući da je na skupu iznesen niz modela, no ni jedan od njih ne isključuje porast javnoga duga.

"Preuzimanje mađarskog udjela u Ini politička je odluka, znamo što želimo i u kojem smjeru idemo. U razdoblju pred nama radit ćemo na tom modelu i otvoreni smo za sve prijedloge i sugestije, no pitanje javnoga duga jako je važno jer moramo biti ozbiljna država", poručio je Čikotić u izjavi novinarima nakon skupa.

Bernardić ističe kako je model koji uključuje privatizaciju HEP-a "definitivno neodrživ", a SDP-u je najbliži model "energetskog holdinga" kojim bi se HEP dodatno osnažio, osigurao hrvatsku energetsku neovisnost i uzeo uzde Ine pod kontrolu.

"To je model koji ne ugrožava i ne privatizira HEP i struju i ne ponavlja greške iz prošlosti, kada smo nespremni, zbog partikularnih interesa, prodali mnoge naše 'zlatne koke'. Ne smijemo ponoviti istu grešku kada je u pitanju HEP", rekao je Bernardić.

Ističe da je HEP danas financijski stabilna kompanija, ima tri milijarde kuna kapitala za akvizicije i vrlo veliku vrijednost. HEP može u ovoj priči voditi aktivnu, a ne pasivnu ulogu, poručio je.

HEP je peterostruko veća tempirana bomba od Ine


Ekonomski stručnjak Josip Tica upozorio je na niz zamki koje bi donijela prodaja dionica HEP-a bez prethodno provedene regulacije tržišta.

"Prodali smo Hrvatski telekom bez regulacije digitalne infrastrukture, zatim Inu bez regulacije koncesija za eksploataciju nafte i plina, a sada imamo prijedlog da se slično ponovi i s HEP-om. HEP ima pet problema u smislu nereguliranosti, monopola i funkcija regionalnog razvoja, pa je peterostruko veća tempirana bomba u slučaju da odmah ide u privatizaciju", upozorio je Tica.

Kao posebno pitanje izdvojio je to što razvijeni dijelovi Hrvatske subvencioniraju distribuciju struje u nerazvijena područja. No, nijedan predstavnik Uprave to neće moći objasniti svojim dioničarima, pa će se, po njegovu mišljenju, ponovno otvoriti čitav niz pravnih pitanja.

Upitan za alternativne modele otkupa Molova udjela u Ini, istaknuo je da postoje tri modela - izdavanje državnih obveznica što znači i povećanje javnoga duga, zaduživanje dijela javnoga sektora kako bi se ojačala financijska poluga države, te prodaja monopola na distribuciju struje, što je najgora opcija.

"Jednom kada prodate dio nečega, ako je taj sektor nereguliran, nakon toga je u političko-ekonomskom smislu izuzetno teško regulirati taj dio tržišta, gotovo nemoguće", istaknuo je Tica.

Novinare je zanimala eventualna odgovornost SDP-a, čija je Vlada vodila pregovore koji su doveli do gubitka arbitraže oko Ine, na što Bernardić nije izravno odgovorio, kao ni na pitanje treba li se potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić izuzeti iz procesa odlučivanja o Ini, s obzirom na pokrenuti postupak Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Plenković brani neobranjivo


Stajalište o mogućem sukobu interesa potpredsjednice Dalić, čiji je suprug član Uprave Ine, reći će Povjerenstvo, poručio je šef SDP-a kojemu je, kaže, žao što je premijer Andrej Plenković stao na stranu Martine Dalić "u pokušaju da brani neobranjivo".

Može se steći dojam da premijer štiti pojedinačne interese, no neovisno o odluci Povjerenstva, potpredsjednica Vlade više nije vjerodostojna da odlučuje o Ini, tvrdi Bernardić.

Nije htio komentirati ni činjenicu da se Most ne miješa u slučaj potencijalnog sukoba interesa Martine Dalić, a zbog sličnog slučaja tražio je opoziv bivšeg potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, uputivši novinare da o tome pitaju Mostovce.

Jedno od novinarskih pitanja odnosilo se na prikupljanje potpisa u Saboru o izglasavanju nepovjerenja ministru znanosti i obrazovanja Pavi Barišiću zbog plagiranja, na što je Bernardić rekao da će SDP "sigurno svojim potpisima pridonijeti tome da Barišić više ne bude ministar, čiji je krimen toliki da ga uskoro više ni premijer neće moći braniti".

Istaknuo  je i kako očekuje da će ih Mostovci  podržati u svim razumnim inicijativama, uključujući i zahtjev za opozivom Barišića.


hr Wed Jan 18 2017 17:12:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a9d0a0d2af47fd2228b45d2/80

Broj blokiranih građana nešto je smanjen, ali raste iznos koji duguju

Na godišnjoj razini broj građana s blokiranim računima smanjen je za 1,7 posto, ali je iznos njihova dugovanja porastao za 3,3 posto

Poslovni subjekti duguju pak 12,8 milijardi kuna, a blokirano ih je nešto manje od 24 tisuće.

Krajem ožujka ove godine bili su blokirani računi 325 tisuća građana, koji ukupno duguju 43,4 milijarde kuna. U blokadi su bili i računi nešto manje od 24 tisuće poslovnih subjekata, s dugovanjima u iznosu od 12,8 milijardi kuna, pokazuju najnoviji podaci Fine. - piše Dnevnik

U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 4.789 poslovnih subjekata (16,6 %) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u iznosu od 4,55 milijardi kuna (26,2 %).

Najveći broj građana ima dug prema teleoperaterima, njih nešto manje od 160.000. Ukupni dug građana (43,4 milijarde kuna) za 0,6 % je veći u odnosu na prethodni mjesec. Najveći dio duga, u iznosu od 17,9 milijardi kuna, odnosio se na dug građana prema bankama kao vjerovnicima (41,4 %), a prema cijelom financijskom sektoru (bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing i factoring društvima, osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje), dug je iznosio 21,0 milijardu kuna ili 48,5 %.

Na godišnjoj razini broj građana s blokiranim računima smanjen je za 1,7 posto, ali je iznos njihova dugovanja porastao za 3,3 posto.

Dug građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna (udio u broju blokiranih građana 1,5 %), iznosi ukupno 22,3 milijarde kuna (udio u ukupnome dugu građana 51,4 %), objavila je Fina. - prenosi Dnevnik

hr Wed Apr 25 2018 09:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fd94ecb473980e4c8b45a5/80

Danas iznadprosječno toplo, u četvrtak promjena vremena

Većinom slabo jugo i jugozapadnjak puhat će i u većem dijelu Dalmacije
Nastavlja se iznadprosječno toplo razdoblje, pri čemu u srijedu ponovno diljem Hrvatske stabilnije i sunčanije, a od četvrtka su na kopnu ponovno mogući pljuskovi.

Podjednako iznadprosječno toplo bit će i u središnjoj Hrvatskoj, te također pretežno sunčano, ujutro uz rijeke uz mogućnost mjestimice kratkotrajne magle. Zapuhat će ponedgje umjeren jugozapadni vjetar, na sjeverozapadu moguće i jači. - piše HRT

U gorju i na sjevernom Jadranu će sunčano vrijeme ponegdje pratiti slab do umjeren dnevni razvoj oblaka, a ujutro moguće i magla po kotlinama, ponajprije Like. Vjetar  slab do umjeren jugozapadni, na sjevernom Jadranu i jugo, uz većinom malo valovito more. Temperatura zraka ujutro od 7 do 10 °C, uz more 11 do 14 °C, a poslijepodne 23 do 26 °C, u gorju 20 do 23 °C.

Većinom slabo jugo i jugozapadnjak puhat će i u većem dijelu Dalmacije, gdje će također biti sunčano. U Dalmatinskoj zagori, ponajprije iza Biokova, poslijepodne se očekuje dnevni razvoj oblaka uz mogućnost lokalnog pljuska i grmljavine. Najniža jutarnja temperatura u unutrašnjosti od 9 do 12 °C, uz more 13 do 16 °C, a najviša od 22 do 26 °C.

Pretežno sunčano bit će i na jugu Hrvatske, gdje su u noći i ujutro mjestimice mogući niski oblaci i magla. Vjetar slab, more mirno, a najviša dnevna temperatura između 22 i 25 °C.

Od četvrtak opet nestabilnije, ali i dalje toplo

U četvrtak na kopnu porast naoblake, te uglavnom u drugom dijelu dana mjestimice kiša, pa i u obliku pljuskova, uz mogućnost grmljavine. Zapuhat će umjeren sjeveroistočni i sjeverni vjetar pa će se temperatura malo sniziti. U petak još malo svježije, a i oblačnije, no uglavnom suho. U subotu djelomice sunčano i danju toplije, uz mogućnost ponekog poslijepodnevnog pljuska.

Na Jadranu se i idućih dana nastavlja većinom sunčano i toplo vrijeme, a uz slab vjetar na južnom Jadranu do petka postoji mogućnost pojave niskih oblaka i magle. Na sjevernom i srednjem Jadranu slabo i umjereno jugo i jugozapadnjak u petak će okrenuti na buru, podno Velebitra ujutro i jaku. U subotu povremeno umjerena naoblaka, a zapuhat će umjereno jugo. 
hr Wed Apr 25 2018 08:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae01c132af47fa0968b456d/80
Foto: Pixabay

Diplome iz BIH i Srbije više neće vrijediti u Hrvatskoj

Ta bi informacija mogla zagorčati život mnogim studentima iz Hrvatske...
Diplome stečene u BiH i Srbiji u Hrvatskoj se više neće priznavati, osim ako nije riječ o visokoškolskim programima koji su prošli relevantno međunarodno vrednovanje. Tumačenje je to koje je dala Agencija za znanost i visoko obrazovanje Glasu Slavonije nakon što im je Ivica Katavić, dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski” iz Zagreba, koja od sljedeće akademske godine otvara dislocirani studij u Županji, otkrio kako “postoje velike indicije da se diplome stečene u Srbiji i BiH više neće moći nostrificirati u Hrvatskoj”. - piše Večernji list

Kriteriji za priznavanje

Ta bi informacija mogla zagorčati život mnogim studentima iz Hrvatske koji, što zbog blizine fakulteta u pograničnim područjima, što zbog nižih troškova, studiraju u dvjema susjednim zemljama, no iz Agencije objašnjavaju kako je za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija potrebno ispuniti određene kriterije. Za visokoškolske programe ključna je vjerodostojnost nadležnih akreditacijskog tijela, koja moraju proći relevantno međunarodno vrednovanje. Takvo vrednovanje usklađeno je sa smjernicama Lisabonske konvencije i jamstvo je da akreditirana visoka učilišta doista ispunjavaju standarde kvalitete i da njihove diplome jamče osposobljenost za tržište rada, no ni jedna nadležna agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Srbiji nije ga prošla. 

Ipak, to ne znači da Hrvatska ubuduće neće priznavati ni jednu visokoškolsku kvalifikaciju iz te dvije zemlje. Tako Sveučilište u Mostaru, koje je sa svojim dislociranim studijima, primjerice onim u Orašju, vrlo zanimljivo studentima iz pograničnih područja, neće imati problema s priznavanjem kvalifikacija. Kako bi potvrdilo kvalitetu svojih studijskih programa, to je sveučilište prošlo međunarodnu reakreditaciju, koju je provela hrvatska Agencija, koja ima međunarodnu akreditaciju.

 U Agenciji je pokušano provjeriti postoje li i druga učilišta u BiH i Srbiji koja ispunjavaju taj kriterij i koliki broj studenata obuhvaćaju studijski programi čije se diplome u Hrvatskoj neće moći nostrificirati, no do zaključenja ovog izdanja odgovor nismo dobili. Cijeli problem jučer su kratko komentirali ministrica obrazovanja Blaženka Divjak i koordinator Ekspertne radne skupine za reformu obrazovanja Radovan Fuchs, a iz njihovih se izjava da iščitati tek kako je riječ o propisima te kako se sustav mora urediti.

Divjak: Uređujemo sustav

 – Ne znam detalje u vezi s tim. Važno je razumjeti da uređujemo sustav, priznajemo i nostrificiramo diplome iz sustava koji su uređeni. Tako, gdje to nema, zna biti problematična situacija – kazala je ministrica Divjak. Fuchs je pak problem “locirao” u zanimanjima koja su regulirana posebnim direktivama EU, posebno onima u području zdravstva. - piše Večernji list
hr Wed Apr 25 2018 08:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf86912af47f658c8b47f0/80
Foto: HGSS

Počinje akcija „Očistimo zajedno stazu Sv Ciprijana“

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša

Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Split organizator je ekološke akcije „Očistimo zajedno stazu sv. Ciprijana“ koja je za taj projekt dobila financijsku podršku Ininog programa „Zeleni pojas“.

Ekološka akcija sastoji se od nekoliko faza podizanja svijesti lokalnog stanovništva o stvaranju i odlaganju otpada, a glavna aktivnost je uređenje staze sv. Ciprijana koja prolazi kroz nelegalno odlagalište otpada blizu crkve Sv Ciprijana u Gatima.

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša kroz okupljanje što većeg broja mjerodavnih institucija i volontera u čišćenju dijela područja od krupnoga i sitnog otpada (guma, olupina, bijele tehnike…) kroz koji prolazi tematska staza sv. Ciprijana. Akcija će se održati 26.04.2018. u vremenu od 08.00 – 16.00 sati.

U akciju će se, uz volontere HGSS-a stanice Split, uključiti Čistoća d.o.o. Split, Hrvatske šume d.o.o., Grad Omiš, TZ Grada Omiša, DIP CZ- odsjek Split, Javna ustanova „More i krš“, PEU Gata, Peovica d.o.o., DVD Gata, DVD Omiš, DVD Kučiće, Turistička agencija „Adriatic.hr“, PD Imber, PD Perun, PU Dinaridi, PK Gojzerice, NEIR d.o.o., Udruga B-4 i Srednja škola „Braća Radić“ Kaštel Štafilić.

Staza Sv Ciprijana je zapravo put kojim su nekada ljudi iz Gata i Ostrvica, sa svojim mazgama i tovarima, dolazili u Omiš. Početak sraze je pored crkve Sv Ciprijana koja je sagrađena oko 1750. Od crkve do spoja sa stazom Leopolda Mandića ima 2,5 km, na početku borove šume počinje markirana pješačka staza koja vodi kroz nelegalno odlagalište otpada što ne pruža niti malo lijep prizor turistima i posjetiteljima. Otpad se nalazi na površini oko 1 km 2 (auto gume, građevinski materijal, bijela tehnika, namještaj, plastična ambalaža…). Ovo smetlište, uz neugodan smrad, predstavlja i potencijalnu opasnost od nastanka požara, a naročito zbog toga što se nalazi u staroj šumi bijelog i crnog bora.

hr Tue Apr 24 2018 21:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .