Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a4ce9b0b9e03e523f8b4647/80

Izrada idejnih arhitektonsko-urbanističkih rješenja: DAS objavio natječaj za devet garaža u Splitu

Cilj natječaja je pronalaženje najboljih arhitektonsko-urbanističkih rješenja između više različitih prijedloga garaža na 9 lokacija u Splitu

Društvo arhitekata Split organizira i provodi javni, otvoreni, opći, anketni, u jednom stupnju, prvog stupnja složenosti, anonimni natječaj za izradu idejnih arhitektonsko-urbanističkih rješenja garaža na devet lokacija u Splitu.

CILJ PROVEDBE JAVNOG NATJEČAJA:  

Cilj natječaja je pronalaženje najboljih arhitektonsko-urbanističkih rješenja između više različitih prijedloga garaža na 9 lokacija u Splitu. Natječaj se raspisuje kao anketni radi utvrđivanja prostornih i oblikovnih osobitosti zgrada garaža te istraživanja mogućnosti uređenja područja koje je predmetom natječajnog zadatka. Program obuhvaća izgradnju novih ili nadogradnju postojećih garaža/javnih parkirališta na 9 različitih lokacija. Provođenje natječaja konačni je početak rješavanja problema parkiranja u gradu te uspostava visokokvalitetnog sustava rješavanja prometa u mirovanju kojima će upravljati komunalno poduzeće SPLIT PARKING d.o.o. Naime, problem parkiranja u Splitu je jedan od gorućih komunalnih problema nastao dugogodišnjim zapostavljanjem prometa u mirovanju.

Na predmetnim lokacijama nije propisana obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja, već je provedba natječaja isključivo želja investitora s ciljem da se dobije najbolje cjelovito rješenje za sve lokacije.

Tvrtka Split parking d.o.o. kao investitor i budući upravitelj novih garaža želi da nove garaže budu jedinstvene, kreativno oblikovane, prepoznatljive, ekološki prihvatljive, inovativne te, naravno, da budu u skladu s važećim Generalnim urbanističkim planom Splita (GUP).

U nastojanju da parking učini što dostupnijim građanima Splita, turistima, tvrtkama, Split parking d.o.o. ponudit će svoju tehnologiju, znanje i kapacitete te će biti glavni pokretač rješavanja problema parkiranja u gradu Splitu.

Natječaj se provodi sukladno odredbama Pravilnika o natječajima s područja arhitekture, urbanizma unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza HKA (NN 85/2014), a temeljem parametara utvrđenih Generalnim urbanističkim planom Splita („Službeni glasnik Grada Splita”, br. 01/06, 15/07, 03/08, 03/12, 32/13 , 52/13, 41/14, 55/14 - pročišćeni tekst).

PRAVO SUDJELOVANJA

Svi zainteresirani natjecatelji imaju pravo sudjelovanja u natječaju individualno ili u sklopu tima. Broj članova u timu nije ograničen.

Sposobnost natjecatelja je zadovoljena kada je barem jedan od autora natječajnog rada: dipl. ing. arh. ili mag. ing. arch.

Zaposlenici raspisivača, zaposlenici provoditelja, voditelj natječaja, zamjenik voditelja natječaja, članovi ocjenjivačkog suda, zamjenici članova, tajnik natječaja, članovi tehničke komisije, izrađivač natječajnog elaborata, kao i njihovi suradnici i srodnici u prvom i drugom koljenu, kao i svi ostali koji bi narušili ravnopravnost natjecatelja ili neovisno odlučivanje ocjenjivačkog suda, ne mogu kao natjecatelji ili ponuditelji sudjelovati u natječaju.

U natječaju ne smiju sudjelovati osobe, koje bi zbog svojeg sudjelovanja u raspisivanju ili provedbi natječaja mogle biti u prednosti ili imati utjecaja na odluke Ocjenjivačkog suda.

Svaki od natjecatelja, pojedinac ili grupa, ima pravo sudjelovanja na ovom natječaju samo s jednim radom. Osobe koje su sudjelovale u izradi jednog od natječajnih radova ovog natječaja kao suradnici ne mogu predati natječajni rad samostalno.

ROKOVI NATJEČAJA

Početak natječaja je 28.01.2019.godine.

Natjecatelji imaju pravo dostaviti pitanja do 22.02.2019. godine .

Pitanja se dostavljaju e‐mailom na adresu natjecaj.garaze@gmail.com

Pisani odgovori bit će objavljeni u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH u Narodnim novinama (https://eojn.nn.hr/Oglasnik/) i na www.d-a-s.hr i http://www.splitparking.hr do 13.03.2019. godine.

Rok predaje natječajnih radova je je 29.04.2019. godine do 16:00 h, u Društvu arhitekata Split (DAS), Starčevićeva 24c, Split, (s naznakom: Javni Natječaj garaže- ne otvaraj!), bez obzira na način dostave.

NAGRADE

Pretpostavljeni ukupan broj novih parkirnih mjesta raspoređenih u devet novih garaža je 2197. Uz procjenu od 20 m2 po 1 GPM sa pripadajućom kolnom površinom i povećanjem od 25 % za preostale sadržaje i bruto površinu građevina  -  procijenjena bruto građevinska površina  za svih devet garaža  iznosi GBRP (sveukupno) = 54.925,00 m2. 

 Procjena ukupne investicije, temeljena na procjeni od oko 35.500 kn (bez PDV-a) po parkirnom mjestu, iznosi (troškovi građenja, opreme i vanjskog uređenja) 77.993.500,00 kn (bez PDV-a). Procijenjena vrijednost radova proizlazi iz investicijske strategije Naručitelja, a zasniva se na već realiziranim usporedivim projektima, veličini ukupnih zahvata i tipizaciji rješenja.

Procjena  vrijednost ukupne projektno-tehničke dokumentacije za svih devet garaža iznosi 3.899.675,00 kn (bez PDV-a).

Određuje se nagradni fond u ukupnom iznosu od 368.500,00 kuna neto odnosno cca 512.950,00 kn bruto (bez PDV-a). Radovima koji su stručno izrađeni i odgovaraju uvjetima određenim ovom dokumentacijom za nadmetanje Ocjenjivački sud će dodijeliti nagrade u neto iznosu kako dalje slijedi:

Nagrada                     Broj nagrada             Neto iznos 

1. nagrada                              1                      147.400,00 kn

2. nagrada                              1                        92.125,00 kn

3. nagrada                              1                        55.275,00 kn

4. nagrada                              1                        44.220,00 kn

5. nagrada                              1                        29.480,00 kn

*Procijenjeni bruto iznosi odnose se na autorske naknade, poreze i doprinose, ukoliko se isplata vrši temeljem ugovora o autorskom djelu. Za obveznike PDV-a na neto iznos obračunat će se PDV.

Cijeli natječaj pogledajte OVDJE.

 

hr Mon Jan 28 2019 12:51:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56f67e950dfb8ae0448b466e/80
Foto: Hina

Bozanić u propovijedi pozvao vladajuće na odgovornost prema radnicima brodogradilišta

Bozanić je bio kritičan prema vladajućima
U današnjoj homiliji kardinala Josipa Bozanića, naglasak je stavljen na radnike brodogradilišta koji mjesecima nisu dobili plaću i pozvao vladajuće da djeluju i reagiraju.

Na misi je bio premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i drugi političari.

Bozanić je između ostalog rekao kako "vapaji govore o tome da radnici mjesecima dolaze na posao, a ne dobivaju plaću, i to u najrazvijenijim dijelovima domovine".

"Moguće je da se trebaju rješavati problemi koji su se dugo skrivali pod tepih zbog interesa moćnika, no u takvim igrama i računicama na kraju strada mali čovjek", rekao je Bozanić.

Plenković je prokomentirao propovjed te na novinarsko pitanje je li Bozanićevu riječ shvatio kao kritiku, premijer je poručio da ju je shvatio suprotno.

Rekao je kako je Vlada već lani osigurala novac za plaće te da čine sve kako bi se problem što prije riješio.

Jandroković na pitanje čija je krivnja za stanje u brodogradilištima odogovrio da je problem s brodogradilištima dugotrajan, a krivci za njega su oni koji do sada nisu vodili brodogradilište kako treba.

Za propovijed je rekao da je kompleksna, ali da je pogodila bit.

- Poruka vezana za brodogradilišta govori kako je očita svijest da je situacija teška, ali da se pritom treba voditi računa o radnicima i onima koji su u teškoj situaciji, ne svojom krivnjom. Tu poruku smo svakako dobro razumjeli i time ćemo se baviti, rekao je Jandrković. 
hr Sun Apr 21 2019 17:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbc797729111ca0558b456a/80
Foto: SMN

Nadbiskup Barišić u crkvi Sv. Dujma: "Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi"

Naglasio je kako je događaj uskrsnuća djelo Božje ljubavi

Splitsko- makarski nadbiskup, mons. Marin Barišić je, danas, na blagdan Uskrsa, predvodio euharistrijsko slavlje u crkvi Sv. Dujma.

- Za ulazak u otajstvenost uskrsnuća potrebno je udivljenje, poniznost, iskrenost, kontemplacija, govor tišine, milosni dar i hod vjere. Potrebno je sići s prijestolja svoga ega na razinu učenika, prihvatiti istinu da smo stvorenje kojem je potrebno obraćenje i spasenje. - rekao je u svojoj propovijedi nadbiskup.

Naglasio je kako je događaj uskrsnuća djelo Božje ljubavi.

- Događaj uskrsnuća je temeljno i nezamjenjivo djelo Božje ljubavi. Naime, daje se odgovor na životno pitanja, a tiče se svih ljudi i povijesti spasenja čitavog svijeta. Nikada ne treba zaboraviti na Kristovo uskrsnuće. Treba dati mjesta i vremena Bogu u našem životu. - rekao je.

"Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi"

Također, istaknuo je važnost neradne nedjelje.

- Bez nedjelje ne možemo biti cjeloviti ljudi, biti obitelj. Nedjelja spašava naše ljudsko i božansko dostojanstvo, dostojanstvo braće i sestara, sinova i kćeriju Božjih. 

Neradna i slavljenička nedjelja nije ni protiv koga, već je zajednički spasonosni poklik svih sindikata, radnika, udruga, vjernika, građana, drugih vjera i svjetonazora, majki, žena, muževa, djece, obitelji. Doista ne možemo bez nedjelje Uskrsa. - kazao je mnoštvu vjernika.


hr Sun Apr 21 2019 16:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbc652029111ca5538b45d9/80
Foto: Šibenska biskupija

U šibenskoj katedrali kršteno petero odraslih: "Nepopravljivost čovjeka Bog je odlučio zauvijek izliječiti"

Šibenski biskup Tomislav Rogić na Veliku subotu 20. travna predvodio je obrede Vazmenoga bdijenja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku

Svečani Exultet otpjevao župnik i kanonik katedrale svetog Jakova don Krešimir Mateša. Za vrijeme Bdijenja pjevao je katedralni zbor pod ravnanjem maestro prof. Jelene Mikulandre uz orguljašku pratnju Nikole Lovrića Caparina. Šestero odraslih katekumena primilo je sakarament krštenja, a svetu krizmu primilo je devet već krštenih vjernika.

Nepopravljivost čovjeka Bog je odlučio zauvijek izliječiti, izbaviti ga od njegove sklonosti na zlo, sumnju, od njegove navezanosti na ono što vidi i može opipati. Sam je postao čovjekom, trpio na križu, umro – sišao među mrtve – da bi zauvijek pobijedio i zadnji čovjekov strah pred smrću. - poručio je u homiliji biskup Rogić.

Kristovim uskrsnućem Bog nam je podario neuništivu nadu i čežnju vječnog života. Otvorio nam vrata obećane zemlje – ne više plodnih polja kao Izraelcima, nego vječne sreće u Kraljevstvu nebeskom. To kraljevstvo nebesko gradimo već sada, ovdje na zemlji među nama: svakim plemenitim činom, svakim poštenim poslom, svakom strpljivo podnesenom žrtvom, svakim dobrim djelom učinjenim iz ljubavi prema bližnjemu, nasljedujući Krista u istinskoj ljubavi prema bogu i jednih za druge. Ono već tada raste među nama snagom Kristova uskrsnuća, snagom vjere u Božju pobjedu dobra, snagom predanja našeg života u Božje ruke. Ono na koncu dolazi kao konačno ispunjenje svih naših nada, svih naših želja. Kao nagrada za sve naše pravedne napore i žrtve. - poručio je biskup Rogić.

hr Sun Apr 21 2019 14:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cbc39ea29111cfc548b4580/80
Foto: PIXABAY

Najveći kršćanski blagdan: Evo kako se slavi Uskrs u različitim krajevima Hrvatske i svijeta

Osim Uskrsa, za taj dan koriste se i nazivi Pasha i Vazam, ali prvi se koristi više u nekim povijesnim konotacijama, a drugi obuhvaća cijelo sveto trodnevlje – Veliki petak i subotu te Uskrs. Uskrsni ručak uvijek je obilan. U sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, a južnije od Karlovca janjetina. Na moru se poslužuje i najbolja bijela riba

Uz slavlje Uskrsa najčešće se vežu brojni simboli i običaji koji se razlikuju od zemlje do zemlje, ali većini je zajedničko ukrašavanje pisanica.

Česti su simboli pilići i zečevi, a i brojne slastice.

u hrvatskoj je uskrsnoj tradiciji bojenje jaja, odnosno pisanica. Dok nije bilo umjetnih boja za jaja, koristile su se boje koje se mogu naći u prirodi – ljuska crvenog luka, cikla, razne bobice, špinat, kopriva, a danas je ta tradicija sve rjeđa. Posebna je tehnika ukrašavanja pisanica, osim šaranja voskom i ukrašavanja biljkama, bilo i ukrašavanje slamom. Jaja bi se omatala slamkama da se dobiju razni oblici ili bi se slamke razrezale i lijepile na jaja tvoreći raznolike ukrase, piše narod.hr

Pisanice su simbol života, ali i tradicionalan dar, posebno među zaljubljenima, pa u Međugorju postoji izreka „ovo se jaje za poljubac daje“. Djevojke bi u Podravini pisanice koje su dobile na dar ponosno stavljale na prozore, dok bi u Dubrovniku djevojke zaručnicima darivale jaja, a budućoj svekrvi ispekle bi pletenicu od tijesta.

U nekim krajevima Hrvatske postoji običaj umivanja laticama cvijeća, najčešće ljubice, negdje na Cvjetnicu, a negdje na Veliku subotu. U sjeverozapadnoj se Hrvatskoj na Veliku subotu prije bdijenja često pale uskrsni krijesovi, tzv. vuzmenke. Vatru ispred crkava pripremaju vjernici, a pale je kresanjem kamena o kamen. Kad se vatra zapali, vjernici potpaljuju komade drveta i na taj način prenose blagoslovljenu vatru kućama.

Jedan od vrlo starih običaja uz more je običaj izrade klepetaljki i čegrtaljki, najrašireniji u središnjoj Dalmaciji i Konavlima. Naprave se razlikuju od kraja do kraja, a na otoku Krku izgledaju ovako: na kraj oko 30 cm duge drvene daske širine police za knjige privezuju se metalne pločice koje, viseći o rubu, podizanjem i spuštanjem klepetaljke proizvode jak zvuk. U drugim su krajevima klepetaljke izrađivali tako da bi na kraj drvene daske montirali mali kotač koji je bio povezan s metalnim zupcima i udaraljkama koje bi se prilikom vožnje vrtjele i klepetale.

Na Uskrs svi prvo moraju blagovati blagoslovljenu hranu. U različitim krajevima Hrvatske postoji običaj „borbe jajima”, jaja se udaraju jedno o drugo, a vlasnik jedinog jajeta koje na kraju natjecanja nije razbijeno je pobjednik. Uskrsni ručak je obilan. U sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, a južnije od Karlovca janjetina. Na moru se poslužuje i najbolja bijela riba. Prilog je uvijek obilan, a tu su još i mladi luk i hren.

Neke druge zemlje svijeta imaju svoje jedinstvene običaje koji su nama manje poznati ili možda čak i čudni.

U Sjevernoj Americi najpoznatiji je običaj lova na pisanice. Roditelji i rodbina skriju pisanice po kući i dvorištu, a djeca ih traže, vjerujući da ih je preko noći skrio uskrsni zec. Ujutro na Uskrs odlaze na misu, a održavaju se i uskrsne parade.

U istočnom dijelu Nizozemske pale se uskrsne vatre u sumrak. U okolici Magdenburga dječaci se simbolički izudaraju da bi se iz njih istjeralo loše ponašanje. Taj je običaj bio čest i u Škotskoj gdje postoji izreka „istučen kao na Uskrs” koja znači da je za neki prijestup dobivena preblaga kazna.

Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće beskvasnog kruha umotane u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć, a općenito kod Skandinavaca treba spomenuti i neobičan običaj gledanja kriminalističkih filmova i čitanja romana istog žanra za vrijeme uskrsnih blagdana. U Finskoj i Švedskoj djeca ukrašavaju grančice cice-mace pa ih, hodajući od vrata do vrata obučena kao vještice, mijenjaju za slatkiše. Taj je ritual mješavina različitih običaja.

U Bugarskoj i Rumunjskoj na Veliku subotu se brašno, sol, kvasac i pisanice stavljaju na prozore, a od tih se sastojaka na Uskrsni ponedjeljak zamijesi kruh. Potom se kruh blaguje da bi godina bila plodna.

U Španjolskoj splavi plutaju s ukrašenim figurama koje predstavljaju likove iz biblijske priče o Kristovu uskrsnuću, a česte su povorke i gozbe. U Meksiku se gotovo nigdje ne mogu pronaći pisanice, pilići ni zečevi jer ne žele dopustiti da strani običaji zasjene njihove tradicionalne. Cijela nacija je na praznicima tijekom čitavog Velikog tjedna.

U zemljama Beneluxa na Veliki petak sva zvona utihnu jer, kako tradicija kaže, „odlaze u Rim”. Grci, posebno na otoku Krfu, njeguju jedan od najneobičnijih uskrsnih običaja. Naime, na Veliku subotu, kao izraz ljutnje zbog Judine izdaje, bacaju posuđe kroz prozor!

Francuzi u gradu Hauxu (uz granicu sa Španjolskom) svake godine na Uskrsni ponedjeljak razbiju oko 4500 jaja za divovski omlet koji se potom servira na tisuću tanjura. Svi koji žele sudjelovati u ovoj zanimljivoj tradiciji, u vrijeme ručka moraju donijeti nekoliko jaja na glavni gradski trg. Svakako je zanimljiv i običaj Čeha, Slovaka i Mađara da na Uskrsni ponedjeljak simbolično bičuju svoje žene šibama koje ukrase raznim vrpcama, a sve kako bi u idućoj godini očuvale ljepotu i zdravlje!

U Poljskoj tradicija kaže da muškarac ne smije sudjelovati u pripremi uskrsnog kruha jer će mu posijedjeti brkovi, a tijesto neće uspjeti, pa su Poljaci oslobođeni toga posla, tvrdi narod.hr. U nekim dijelovima Njemačke naglašava se pobjeda proljeća nad zimom i to paljenjem uskrsne vatre od iskorištenog božićnog drvca.

Iako se običaji, kako vidimo, dosta razlikuju ne samo po svijetu nego i po različitim dijelovima naše domovine, ipak je nešto svima zajedničko, a to je uskrsli Isus koji donosi mir i radost života.

hr Sun Apr 21 2019 11:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .