Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5d22306529111cc7fa8b45b1/80
Foto: RTL

CRO Demoskop: HDZ pada, SDP raste, Plenković najnegativniji političar

Koja bi stranka pobijedila da su danas izbori, kako građani vide vodeće hrvatske političare, kome pada popularnost, a kome raste, pročitajte u nastavku

U redovnom mjesečnom istraživanju CRO Demoskop, RTL Danas donosi nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni. Koja bi stranka pobijedila da su danas izbori, kako građani vide vodeće hrvatske političare, kome pada popularnost, a kome raste - donosi i analizira Damira Gregoret. 

HDZ nastavlja negativni trend

Novi CRO Demoskop donio je neka iznenađenja u poretku stranaka. Treća snaga, ispred MOST-a i raspadnutog Živog zida i dalje je nezavisna lista Mislava Kolakušića dok HDZ ostaje vodeća stranka koju bira nešto više od četvrtine ispitanika. (25,5 posto u odnosu na 26,5 posto u lipnju). Njihov negativni trend nastavlja se i ovoga mjeseca.

Kontinuirano, u proteklih pola godine HDZ bilježi pad. U odnosu na lipanj pali su za postotni poen. Slučaj HDZ-ova političkog tajnika i ministra u Vladi sigurno je imao utjecaja.

Na krilima rezultata EU izbora SDP nastavlja rasti i treći mjesec zaredom. Sada ih bira 21,5 posto ispitanika (prema 20,4 posto u lipnju). Ovo je najbolji rezultat SDP-a u proteklih godinu dana.

Lista bivšega suca Mislava Kolakušića uživa 7,2 posto potpore, nešto više od prošlog mjeseca kada se prvi put pokazala trećom opcijom među biračima (7 posto početkom lipnja). Svjetonazorski, znatno češće njegovu listu biraju ispitanici koji se svrstavaju na desnicu ili desni centar. Most, koji je podbacio na EU izborima i ostao bez mandata, nešto raste pa je s potporom od 4,7 posto preskočio Živi zid (u lipnju 4 posto).

Živi zid tone još dublje

Nakon nevjerojatnog javnog iznošenja stranačkog prljavog rublja i napuštanja stranke Živi zid nastavlja padati i sada je na 4,3 posto (pad s prošlomjesečnih 5,4 posto). Jednaku potporu ima i stranka Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića koja je zadržala istu potporu kao i prošlog mjeseca (4,3 posto). Rastu HSS i HNS. Obje su stranke iznad tri posto, a HNS je poene skupio na javnoj prozivci ministra Kuščevića, iako su i dalje s njim u koaliciji i Vladi. HSS je na 3,3 posto (u odnosu na lipanjskih 3,1), a HNS na 3,2 posto (2,9 posto u lipnju). 

Ostale su stranke ispod 2 posto. HRAST raste na 1,9 posto (u odnosu na 1,4 iz lipnja), a stranka Ruže Tomašić pada s lipanjskih 2,2 posto na 1,7 posto. Zajedno bi se kao Suverenisti mogli približiti pragu. Ostalih je 3,4 posto, a ima i neodlučnih - gotovo 12 posto. 

Najslabiji rezultat za predsjednicu

Promjena ima i kada je u pitanju popularnost, odnosno nepopularnost političara. Aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja čeka sa službenom kandidaturom za drugi mandat na Pantovčaku, i dalje je prvi izbor najpozitivnije političarke. No bilježi pad od tri postotna poena u odnosu na lipanj (15,3 posto), a sadašnjih 12,2 posto najslabiji je rezultat Grabar-Kitarović u posljednje dvije godine.

Blago pada i premijer Andrej Plenković, ali je i dalje na drugom mjestu (11,1 posto u srpnju u odnosu na 11,5 posto u lipnju). Kandidatura za Pantovčak Zorana Milanovića dovela je na treće mjesto, ali vidimo da s potporom od 5,9 posto kaska i za predsjednicom i za premijerom (3,8 posto u lipnju).

Ivanu Pernaru, koji je napustio Živi zid i namjerava privući birače svojom strankom, znatno je narastao rejting – 4 posto ispitanika njega bira kao najpozitivnijeg političara (prema 1,4 posto u lipnju).

Bivši sudac i više nego ambiciozni političar Mislav Kolakušić na sličnoj je razini kao u lipnju (3,7 posto prema 3,6 posto u lipnju), baš kao i šef SDP-a Davor Bernardić (2,8 posto). Zlatka Hasanbegovića i Ružu Tomašić bira nešto više od 2 posto ispitanika (po 2,2 posto).

A u top deset našao se i ministar financija Zdravko Marić (2 posto), ali i službeni kandidat za Pantovčak Miroslav Škoro, no on je najpozitivniji za 1,7 posto birača. A 'Nitko' je i dalje najčešći odgovor. Da baš nitko od političara nije pozitivan, smatra više od petine ispitanika.

Premijer čvrsto na prvome mjestu najnegativnijih političara

Na ljestvici najnegativnijih prvi je premijer Andrej Plenković (21 posto u odnosu na 22,8 posto iz lipnja). Slučaj s nekretninama, imovinom i poučci kako do njih doći, doveli su prvi put Lovru Kuščevića u vrh ove ljestvice (8,3 posto).Iako je treći najpozitivniji, Zoran Milanović očito i dalje dijeli ispitanike pa je na istoj poziciji i na ovoj ljestvici (7,3 posto prema lipanjskih 0,7 posto). Narastao mu je postotak negativnog doživljaja u odnosu na lipanj. Tu je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić s 4,5 posto (u odnosu na 4,9 posto u lipnju). 

Baš kao i Ivan Vilibor Sinčić, i dalje čelnik urušenoga Živog zida (3,2 posto prema 2,9 posto u lipnju). Nešto manje birača negativno ocjenjuje Milorada Pupovca (3,1 posto), aktualnu predsjednicu (2,5 posto) i Davora Bernardića (2,4 posto), ali i dalje su u top deset najnegativnijih. 

Tu su i Milijan Brkić (2 posto) i Goran Marić (1,8 posto)  koji je ovoga tjedna i premijeru morao objašnjavati imovinske odnose. 13,3 posto ispitanika smatra da su svi političari negativni. Zanimljivo je i kako među prvih 10 najnegativnijih hrvatskih političara pet je iz HDZ-a, dva iz koalicijskih partnera na vlasti, a tri iz oporbe (od toga dva iz SDP-a).

Nema petica ni četvorki

Prije odlaska na ljetni odmor građani nisu naklonjeni Vladi, Pantovčaku i Saboru. Ne bi baš pali, ali nema ni petica, a ni četvorki.

Najvišu ocjenu, čistu trojku, građani daju radu Ureda Predsjednice, ali u odnosu na lipanj petica je manje, pa je i ova prosječna ocjena nešto slabija. Prema biračkom tijelu HDZ-ovci je najbolje ocjenjuju i to s: vrlo dobar (4). Blagi pad bilježi i Vlada, a ocjena ostaje: dovoljan (2).

Prema biračkom tijelu HDZ-ovci daju najbolje ocjene, ali rad koalicijske Vlade ocjenjuju s dobar (3). Sabor ostaje tradicionalno najlošije ocijenjen, mršava dvojka, ali uoči skorašnje ljetne stanke čak nešto i podebljana.

Najvažnije teme mjeseca

Slučaj s imovinom ministra Kuščevića najvažnija je tema u posljednjih mjesec dana za 23,5 posto hrvatskih građana, dok su problemi u brodogradilištima i dalje pri vrhu najvažnijih događaja, ovaj mjesec s 19,6 posto izbora. Dvije nominacije kandidatura za izbore za predsjednika Republike (Z. Milanović i M. Škoro) treći su izbor za temu mjeseca (11 posto).

Još su dvije teme zabilježile nešto češći izbor – predaja prikupljenih potpisa za Referendum o mirovinama (8,2 posto) i izbor Marije Burić Pejčinović za tajnicu Vijeća Europe ( 7,4 posto). Slijede problemi s nedostatkom radne snage, povećane uvozne kvote  (5,4 posto) te sportski uspjesi hrvatskih sportaša (4,3 posto).

Sukobi u Živom zidu, Mostu i HDZ-u su najvažnija tema za 3,7 posto građana, dok je napad na sezonske radnike u Supetru na Braču i reakcija gradonačelnice Marković, kao i vijest o rastu BDP-a, uz poboljšani kreditni rejting zemlje, najvažnija tema za po 3 posto građana.

Slučaj s imovinom ministra Gorana Marića izbor je za 2,2 građana, a prosvjed u Čakovcu zbog romskih prijestupnika te sukob HDZ-a i Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa bilježe izbor od po 2 posto. Svi ostali događaji bilježe izbor manji od 2 posto. - piše RTL

Napomena:

Istraživanje se provodi početkom mjeseca od 1. do 5. srpnja 2019. na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu sociodemografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77 % (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1 %) uz razinu pouzdanosti od 95 %.

hr Sun Jul 07 2019 19:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d32fc0e29111c78158b4614/80

Duće: Brod se usidrio preblizu plaže, kupači ogorčeni i revoltirani

U vrlo kratkom roku reagirali su iz Lučke kapetanije
U blizini plaže Duće, kod konobe Bracera, usidravanje višemetarskog broda izazvao je revolt građana.

Niti 150 metara od plaže usidrilo se luksuzno izdanje broda, a zabrinuta čitateljica upozorila je na problem koji, ruku na srce, nema zabranu sidrenja, ali kulturno ponašanje vozača ipak ima veliki teret u ovoj priči.

Odgovor smo pokuašli dobiti u Lučkoj kapetaniji, ali rečeno nam je kako je, do zaključka ovog teksta, vozač broda upozoren te kako je plaža ostala bez "limene nemani". 


hr Sat Jul 20 2019 13:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d32f37a29111cef158b45d6/80

Ministar branitelja o ćirilici u Vukovaru: "Vijećnici to najbolje znaju! Vukovar je žrtva, treba poštovanje!"

Ministar branitelja Tomo Medved je na komemoraciji za šest žrtava iz Drugog svjetskog rata koje su prošle godine ekshumirane iz Propadne jame na Drgomlju u Brodu na Kupi komentirao odluku Ustavnog suda o pravima pripadnika srpske nacionalne manjine u Vukovaru
Upitan o odluci Ustavnog suda prema kojoj bi pojedine odredbe Statuta Grada Vukovara koji se odnose na prava srpske nacionalne manjine na upotrebu svog jezika i pisma trebale biti ukinute, kao i o stavu gradonačelnika Vukovara Ivana Penave, ministar Tomo Medved kazao je da Gradsko vijeće Vukovara najbolje poznaje stanje u gradu, javlja N1

Mislim da je gradonačelnik Vukovara vrlo jasno dao svoj stav u vezi poštivanja stava Ustavnog suda, a posebno predsjednik Vlade. Moj stav je da je Vukovar žrtva, zaslužuje posebnu pozornost, posebno razmatranje stanja i u tom pogledu je odredba koja stoji u statutu grada Vukovara, a na koju se Ustavni sud nije referirao, odnosno ona je na snazi, da Gradsko vijeće Vukovara u listopadu svake godine analizira stanje i donosi zaključke i mjere.
Mislim da je to najbolje rješenje jer vukovarski vijećnici najbolje znaju stanje u gradu i u skladu s tim donose zaključke -  zaključio je Medved. 

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava protivi se odluci Ustavnoga suda o vraćanju ćirilice u Vukovar. Ipak, poručio je da će poštovati odluku suda.

Nije sporno da ćemo poštivati odluku suda - kazao je Penava i dodao: 
Zakon nije sam sebi svrha, mora biti u službi naroda, čovjeka, dok je tako, problema nema. Kad netko pokuša sebi podrediti građane iz vlastitog interesa, onda narod reagira. Nama su ovo preduboke emocije i nama ovo nije igra - rekao je vukovarski gradonačelnik.

hr Sat Jul 20 2019 12:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d32d89f29111c78158b45fa/80

Kolaps zdravstva na Lošinju: "Od tuge mi se stislo grlo. Pregled traje minutu, a ispis recepta 20!"

Otok Lošinj brendirao se kao otok vitalnosti na kojem je zdravstveni turizam započeo prije gotovo 130 godina, međutim od čitateljice, porijeklom s Malog Lošinja, doznajemo kako je zdravstvo na tom otoku daleko od idiličnog. Ispričala nam je kako je izgledao posjet tamošnjoj hitnoj.

"Pregled je trajao minutu, a ispisivanje recepta 20 minuta"

- Kći je boljelo grlo pa smo išli na Hitnu, a meni se pak na Hitnoj stislo grlo od tuge. Doktorici se sramotna krntija od računala na Hitnoj lomila i padao je sustav, trivijalni pregled trajao je minutu, a ispisivanje recepta za antibiotik trajalo je 20 minuta jer joj se sustav stalno rušio. U ordinaciji u kojoj minute mogu značiti nečiji život, u trci za polazak u Rijeku helikopterom, ljudi imaju računalo za otpis - ispričala je čitateljica.


"Ranije smo imali bolnicu i rodilište, a sad žene rađaju u helikopterima"

Navodi kako se pacijenti šalju u Rijeku za svašta, dok su ranijih godina imali i bolnicu i rodilište. Danas, govori nam, žene nerijetko rode u helikopteru na putu s Lošinja u Rijeku.

- Desetljećima smo imali bolnicu, rodilište, taman je sve to bilo obnovljeno i onda su sve zatvorili i danas se pacijenti za svaku glupost šalju u Rijeku koja nam je daleko. Kao da su svi tu helikopteri koji lete u Rijeku i ambulantna vozila koja jure zavojima i hitni gliseri i izvanredni trajekti jeftiniji od održavanja bazičnog doma zdravlja za otočane. U helikopteru nije ugodno ni kad si zdrav. Niti na trajektu. Ni kroz sate vožnje po buri i zavojima otoka - ispričala je za Index.


Ljeti imaju 35.000 ljudi na otoku, ali nisu dobili ispomoć na hitnoj

Prema informacijama koje smo dobili od Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije (PGŽ), u ispostavi Mali Lošinj zaposleno je pet liječnika, pet medicinskih sestara/tehničara i pet vozača, a ispostava ima na raspolaganju 3 sanitetska vozila te skrbi o stanovništvu otoka Malog Lošinja, otoka Ilovik, Unije i Susak i Srakane i dio otoka Cresa.

Ljeti uz postojeće stanovništvo skrbi i o brojnim turistima koji ondje ljetuju, međutim, kako doznajemo, u pomoć im ne pristiže dodatno medicinsko osoblje.

- Ljeti se Ispostava Mali Lošinj ne pojačava kadrovski, a osim domicilnom stanovništvu hitna medicinska skrb se pruža i svim ostalima koji se zateknu na tom području -  rekla je dr. Biserka Grbčić-Mikuličić, zamjenica ravnatelja Zavoda za hitnu PGŽ.


Samo u 2019. helikopterski prijevoz je zatražen 60 puta

Budući da se u Malom Lošinju pacijentima često ne može pružiti adekvatna medicinska pomoć te moraju ići hitno u Rijeku, redovito se angažira izvanredni trajektni prijevoz te helikopteri, ponajviše tijekom ljetnih mjeseci kad na otoku boravi najviše ljudi.

- U 2019. godini do današnjeg dana, helikopterski prijevoz je zatražen 60 puta, od toga 20 puta u lipnju i 16 puta u srpnju. Također, ove godine je do današnjeg dana ostvareno 9 izvanrednih trajektnih vožnji, od toga jedna u lipnju i jedna u srpnju - rekla je dr. Biserka Grbčić-Mikuličić.

Tijekom 2018. helikopterski prijevoz je, kaže nam, zatražen ukupno 118 puta, od toga 17 puta u lipnju, 12 puta u srpnju i 18 puta u kolovozu, dok je izvanredni trajektni prijevoz ostvaren 36 puta, od čega 3 puta u lipnju, 5 puta u srpnju i 5 puta u kolovozu.


Dom zdravlja tijekom ljeta dobiva 2 tima s liječnikom i medicinskom sestrom

U Domu zdravlja u Malom Lošinju ukupno radi 48 zdravstvenih djelatnika - 16 liječnika, 22 medicinske sestre, 1 magistar medicinske biokemije i 3 laboratorijska tehničara, 1 fizioterapeut, 1 tehničar radioloških sustava te 4 djelatnika u sanitetu. U odnosu na ostali dio godine tijekom ljeta, u periodu od 1. srpnja do 15. rujna kroz Turističke ambulante (TA) Doma zdravlja PGŽ-a, uz postojeći kadar priključuju se dva tima koji čine liječnik i medicinska sestra.

Te smo informacije dobili iz Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, gdje su nam rekli da se u Domu zdravlja na Malom Lošinju osim opće/obiteljske medicine pružaju usluge medicinsko-biokemijskog laboratorija, radiologije, interne medicine, dijalize, stacionarnog liječenja, kirurgije, fizikalne medicine i rehabilitacije, stomatološke usluge, usluge patronažne službe, ginekologije, pedijatrije, te oftalmologije.

U slučaju hitnih situacija poput srčanih ili moždanih udara, kažu kako reagiraju sukladno pravilima struke te u suradnji sa Zavodom za hitnu medicinu pružaju potrebnu pomoć.


Čak se i ministar turizma žalio na probleme sa zdravstvom na Malom Lošinju

Prije tri i pol godine se na zdravstvenu skrb na Malom Lošinju požalio i tadašnji gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli koji danas obnaša dužnost ministra turizma.

Tako je Cappelli u siječnju 2016. godine na sastanku s predstavnicima Doma zdravlja Primorsko-goranske županije iznio probleme koje Mali Lošinj ima sa sustavom zdravstvene skrbi, navodeći kako "grad dosta ulaže u županijske ustanove te da se nada da će njihova ulaganja prepoznati i Primorsko-goranska županija, te da će im znati vratiti jednakim iznosom kada budu tražili za potrebe koje imaju".


"Ne uzima nas se dovoljno ozbiljno dok ne počnemo blokirati ceste"

- Prije nekoliko godina nam je ukinuto rodilište u Malom Lošinju, imamo otežane uvjete vezane uz patronažnu skrb, a odnedavno i u laboratoriju. Dugo vremena nismo imali ni Medicinu rada. Postoji i bojazan od odlaska pojedinih liječnika. Ukinuta nam je i hitna helikopterska skrb. Počinjem vjerovati kako se nas na otocima ne uzima dovoljno ozbiljno dok ne počnemo blokirati ceste, zatvarati trajekte i protestirati u medijima - rekao je tadašnji gradonačelnik Malog Lošinja koji je danas ministar turizma Gari Capelli.

hr Sat Jul 20 2019 11:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/55a0e1ac3b94ea0b008b4e4d/80
Foto: Ilustracija

Naoružajte se strpljenjem: Kreće pakleni vikend na hrvatskim cestama

Pojačan je promet na cestama u smjeru mora, u priobalju, kao i na većini graničnih prijelaza, izvijestio je Hrvatski autoklub (HAK)

Povremeno se vozi u kolonama u pokretu. HAK savjetuje vozačima da održavaju sigurnosni razmak između vozila i moli ih za strpljenje.

A1 Zagreb-Split-Ploče:
• pojačan je priljev vozila kod naplatnih postaja Lučko u smjeru mora (A3->A1);
• kod naplatnih postaja Demerje u smjeru Zagreba nema dužih čekanja.

A3 zagrebačka obilaznica:
• vrlo gust promet iz smjera Jankomira i Buzina prema naplatnim postajama Lučko (iz smjera Jankomira kolona je duga oko 6 km, a iz smjera Buzina oko 3 km).

Državna cesta DC1:
• teretno vozilo u kvaru kod Slunja u mjestu Donje Taborište. Vozi se jednim trakom, naizmjence.

U prometu je svakodnevno veliki broj biciklista, mopedista i motociklista. HAK upozorava vozače ostalih vozila da prilikom uključivanja u promet, prestrojavanja, pretjecanja, obilaženja, polukružnog okretanja ili skretanja pripaze upravo na ovu kategoriju sudionika u prometu te im ne oduzimaju prednost prolaska na raskrižjima.

Bicikliste, mopediste i motocikliste također pak podsjeća da poštuju prometne propise i ograničenja brzine.


Sljedećih vikenda stižu još veće gužve

"Tijekom ove ljetne sezone, dosadašnja prometna slika bila je nešto mirnija nego što smo to navikli proteklih godina. Sljedećih nekoliko vikenda, očekujemo da će se to promijeniti s velikim brojem turista iz europskih država koji će se odmarati na našoj obali ili će proći kroz Hrvatsku prema svojim ljetnim odredištima

Mnogi će na put krenuti već u četvrtak navečer te se značajan priljev vozila prema Hrvatskoj očekuje već u petak, 19. srpnja osobito prema graničnim prijelazima i glavnim cestovnim pravcima. Vrhunac toga vala očekuje se u subotu, 20. srpnja cijeli dan u oba smjera, te u nedjelju, 21. srpnja pretežno u povratku.


Alternativni pravci

Kao izbor za putovanje umjesto autocesta mogu se koristiti stari provjereni pravci kroz Liku i Gorski kotar. Najveće i najznačajnije su Lička magistrala (DC1) koja se proteže od graničnog prijelaza Macelj pa kroz Zagreb, Karlovac, Slunj, Plitvička jezera, Korenicu, Gračac, Knin, Sinj pa sve do Splita i stara cesta koja prolazi kroz Gorski kotar (DC3) i proteže se kroz mjesta Karlovac, Severin na Kupi, Vrbovsko, Skrad, Delnice, Gornje Jelenje sve do Rijeke, no tu su još i mnoge druge.

hr Sat Jul 20 2019 11:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .