Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5e1e034d29111c0b668b4569/80
Foto: Facebook / Ivica Puljak

Ivica Puljak: "U Splitu se ne osjećam nesigurno, osjećam se neugodno"

Ustvrdio je kako se u Splitu ne osjeća nesigurno, nego neugodno, i to sve više i više...

Hrvatski znanstvenik i član stranke Pametno Ivica Puljak u utorak se na svom Facebook profilu osvrnuo na protekli događaj koji je mnoge diljem zemlje šokirao. 

Ustvrdio je kako se u Splitu ne osjeća nesigurno, nego neugodno, i to sve više i više. 

Njegovu objavu donosimo u nastavku, u cijelosti: 

- Split je ovih dana opet glavna tema, nažalost ne po dobrom. Split je uistinu “grad slučaj”. Njegovi su problemi veliki i ne treba ih smanjivati niti uljepšavati.

Ovdje ću vam opisati kako se ja osobno osjećam. Htio sam reći da to nije vezano za politiku, ali je u biti vezano. Ja sam, kao i sve osobe, multidimenzionalan, i jedna moja dimenzija je duboko vezana za moju brigu za moju obitelj, moje prijatelje, kolege, susjede, rođake, poznanike i općenito ljude s kojima živim, za brigu za budućnost, naročito mladih, za brigu za društvo u cjelini - to se zove politika i ne treba od toga bježati niti se sramiti.

Evo kako se ja osjećam ovih dana:

- Ja se u Splitu ne osjećam nesigurno. U Splitu sam se rodio i proživio većinu svog života i nikad se nisam osjećao nesigurno. Slobodno sam se kretao kad god i gdje god sam htio, bez ikakvog osjećaja straha. Možete reći da je lako meni, muškarcu s 2 m i 100 kg, ali vam moram priznati da sam je dosta plašljiv lik. Ali u Splitu se ne bojim. Nisam nikad, a nisam ni danas. Mislim da je Split siguran grad, sasvim pristojno siguran za jedan grad u kojem živi oko 200 000 ljudi, a gravitira mu oko pola milijuna ljudi. Naravno, može i treba i bolje.

- Ja se u Splitu osjećam neugodno. I to sve više i više.
- Neugodno mi je što je Split nedovršen grad i ne može završiti niti najobičnije nebodere, hotele, šoping centre, plaže, ceste …
- Neugodno mi je što je Split privremeni grad, s “metroom” na kojem nam se ruga cijeli svijet.
- Neugodno mi je što je Split neuredan grad. Osim samog centra, koji je lijep. Kako i treba biti.
- Neugodno mi je što pola Splita smrdi na smeće.
- Neugodno mi je što Split ima šporku vodu nakon svake veće kiše.
- Neugodno mi je što je Split grad bez ambicija i bez ikakvih planova.
- Neugodno mi je što je Split grad s milijun rupa na cesti.
- Neugodno mi je što je Split grad s milijun auta parkiranih kako god i gdje god stignu.
- Neugodno mi je što Split ima neugledne bolnice.
- Neugodno mi je što Split ima neugledne sudove.
- Neugodno mi je što je Split vjerojatno svjetski rekorder po broju škola u tri smjene.
- Neugodno mi je što je Split vjerojatno svjetski rekorder po broju škola u dvije smjene.
- Neugodno mi je što u Splitu sve škole nisu u jednoj smjeni, kako i priliči drugom po veličini gradu jedne europske države.
- Neugodno mi je što je Split “sportski grad” u kojem sve škole nemaju školske dvorane.
- Neugodno mi je što se u Splitu sva djeca ne mogu upisati u vrtiće.
- Neugodno mi je što je Split vjerojatno svjetski rekorder po broju zaposlenih u gradskim službama i poduzećima.
- Neugodno mi je što iz Splita mladi i perspektivni ljudi odlaze, a malo njih se vrati.
- Neugodno mi je što Splitom upravlja, već godinama, Kerum + SDP + HDZ, pa SDP + Kerum, pa HDZ + Kerum. Nije ni prije bilo bolje. A možda neće ni kasnije 

I što sad. Ne znam. U biti znam, ali će to vjerojatno jednom broju vas biti dosadno, tj. naći ćete 100 problema i zamjerki. Ali evo svejedno. Do sada smo sve probali: kriminalno, lopovsko, rodijačko, klijentelističko, nesposobno, lijeno, cirkusantsko, manje-zlo, veće-zlo, zlo … i ne funkcionira. Ajmo jednom probati Pametno! - napisao je Puljak

hr Tue Jan 14 2020 19:07:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d148f5929111ca9df8b4647/80
Foto: UNIST

Splitsko Sveučilište iz natječaja za Erasmus uklonilo stavku za pripadnike LGBT populacije

U prvotnom natječaju za Erasmus splitskog Sveučilišta postojala je stavka da pripadnici LGBT populacije mogu zatražiti dodatnu novčanu pomoć.
U uvjetima za natječaj “Erasmus+ mobilnost studenata u svrhu studija u ak. god. 2020./2021.”, među kategorije studenata koji se mogu prijaviti za dodatna financijska sredstva prilikom razmjene naveo i pripadnike LGBT populacije, i to u statusu studenata u nepovoljnom položaju.

Uvjeti natječaja podignuli su veliku buru javnosti, a ubrzo nakon objave su i uklonjeni. Na službenim stranicama nalaze se novi uvjeti bez sporne stavke.

Također, dok su u uvjetima ostalih kategorija kao dokaz statusa zahtijevali nekoliko potvrda i dokaza, u ovoj kategoriji, jedini dokaz bila bi vlastita izjava.


hr Wed Jan 22 2020 21:48:37 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d96e4ad29111caa9f8b460e/80
Foto: Screenshot

Otvaranje Konferencije o Europi moglo bi biti u Dubrovniku

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica predstavila je u srijedu u Bruxellesu dokument Komisije po kojem bi Konferencija o budućnosti Europe trebala biti novi javni forum za otvorenu, uključivu i strukturiranu raspravu kako bi građani mogli izraziti svoje viđenje budućeg uređenja Europske unije.

Komisija je iznijela svoje ideje o tome kako bi trebala izgledati Konferencija o budućnosti Europa i predlaže da započne s radom 9. svibnja ove godine na Dan Europe i traje dvije godine.

"Komisija predlaže da Konferencija počne 9. svibnja ove godine na Dan Europe. Ove godine obilježavamo 70. obljetnicu potpisivanja Schumanove deklaracije i 75. obljetnicu završetka Drugog svjetskog rata. Budući da početak Konferencije koincidira s hrvatskim rotirajućim predsjedanjem Vijećem EU-a, početni događaj mogao bi biti u Dubrovniku", kaže se u dokumentu Komisije.

Sam koncept, struktura, opseg i vremenski raspored treba se dogovoriti između triju glavnih institucija EU-a: Komisije, Vijeća i Parlamenta. Sa strane Komisije za organiziranje Konferencije o budućnosti Europe zadužena je Dubravka Šuica, potpredsjednica EK za demokraciju i demografiju.

Europski parlament je već definirao svoje stajalište u rezoluciji koju je usvojio 15. siječnja, a Vijeće će o tome raspravljati 28. siječnja. Hrvatsko predsjedništvo je zaduženo za usuglašavanje stajališta zemalja članica o tom pitanju.

Nakon što i Vijeće usvoji svoje stajalište, sve tri institucije trebale bi dogovoriti zajedničku izjavu u kojoj bi definirali koncept, strukturu, sadržaj i vremenski okvir.

"Konferencija o budućnosti Europe jedinstvena je prigoda da razmijenimo mišljenja s građanima, da ih slušamo, angažiramo, odgovorimo i objašnjavamo. Pojačat ćemo povjerenje između institucija EU-a i građana kojima služimo. Ovo je prigoda da pokažemo ljudima da se njihov glas sluša u Europi", izjavila je Šuica.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže kako želi da svi Europljani daju svoj doprinos Konferenciji. "Samo zajedno možemo graditi našu Uniju budućnosti", izjavila je von der Leyen.

Komisija ističe da bi Konferencija trebala biti "novi javni forum za otvorenu, uključujuću, transparentnu i strukturiranu raspravu s građanima". Svoju ulogu u Konferenciji imali bi i nacionalni parlamenti u zemljama članicama.

Za poticanje interesa i sudjelovanja na Konferenciji trebalo bi koristiti sva raspoloživa sredstva, digitalna i nedigitalna, sportske događaje i festivale, kaže Šuica. 

Konferencija bi po zamisli Komisije trebala biti organizirana na dva usporedna kolosijeka. Jednim dijelom rasprave bi se trebale usmjeriti na prioritete EU-a i ono što bi Unija trebala nastojati postići, od borbe protiv klimatskih promjena i ekoloških izazova, gospodarstva u službi ljudi, socijalne pravde i jednakosti, digitalne transformacije, promicanja europskih vrijednosti do jačanja uloge EU-a u svijetu. Paralelno s tim, trebale bi se voditi rasprave o pitanjima demokracije i institucija, između ostaloga o konceptu glavnih kandidata i transnacionalnih lista za izbore za Europski parlament.

Komisija predlaže da se Konferencija odvija kroz dijaloge s građanima, što se već prakticiralo u zadnje vrijeme, uz dodatak nekih novih elementa kako bi se povećao doseg i utjecaj građana u oblikovanju europske budućnosti.

Od 2015. do 2019. godine organizirano je oko 1850 dijaloga s građanima na 650 lokacija diljem EU-a, u kojima je sudjelovalo preko 200 tisuća ljudi.

Komisija predlaže da se tijekom svakog rotirajućeg predsjedanja u sljedeće dvije godine po jedan događaj organizira izvan glavnih gradova kako se ne bi zanemarile lokalne sredine.

U prvoj polovici 2022. tijekom francuskog predsjedanja Vijećem EU-a trebali bi biti predstavljeni rezultati i preporuke s niza rasprava te bi se trebali razmotriti sljedeći koraci.

"Najvažniji cilj Konferencije o budućnosti Europe jest potaknuti i olakšati europskim građanima da sudjeluju u demokratskom procesu i izvan europskih izbora. Konferencija ne bi trebala zamijeniti predstavničku demokraciju, nego služiti kao njezina dopuna koja bi je trebala ojačati", kaže se u dokumentu Komisije.

Komisija ističe da u raspravi ne smije biti tabu tema i ne isključuje mogućnost promjene Ugovora EU-a.

Dubravka Šuica kaže kako je uvjerena da će Konferencija dati opipljive rezultate. "Ako ne može pokazati rezultate, bolje je da Konferencija i ne počinje", rekla je.

hr Wed Jan 22 2020 21:29:51 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56bc885f1441855f028b47fc/80

Splitski kirurg: “Nikad nije bilo prijave do ove afere s mitom“

Anonimni djelatnik bolnice u dopisu je naveo 25 slučajeva u kojima je navodno pogriješio splitski kirurg. Prozvani odbacuje sve i tvrdi ga njega blate kako bi sakrili aferu.

Ravnateljstvo KBC-a Split naredilo je izvanredni unutarnji nadzor nakon što su dobili pismo anonimnog djelatnika bolnice u kojem se jednoga kardiokirurga optužuje za navodno neznanje i neprofesionalnost, čime je, tvrdi se u dopisu, prouzrokovana smrt četiri pacijenta. 

Anonimni djelatnik poslao je dopis u kojem je naveo 25 slučajeva u kojima je navodno pogriješio splitski kirurg. U dopisu se tvrdi kako je kirurg premosnice stavljao na pogrešne koronarne arterije, stavljao premali broj premosnica od potrebnog, i to u nekoliko slučajeva, stavljao venske premosnice kad su trebale biti arterijske, pokazao neznanje kad je kod operacije navodno dva i pol sata priključivao pacijenta na izvantjelesni krvotok itd.

- Uz zabrinjavajuće kirurško neznanje, prisutna je i izrazita nesavjesnost, koja se očituje iz njegovih postupaka i izjava. Npr. kako mu je premala plaća da bi napravio sve što je potrebno (...), kako neće stići napraviti sve potrebne procedure jer ga čeka društvo za kartanje i slično - stoji u dopisu. 

Anonimni djelatnik u dopisu optužuje i da je prouzrokovao četiri smrtna ishoda, tri nakon operacijskog zahvata disekcije aorte te još jedan smrtni ishod prilikom ugradnje umjetnog aortalnog zaliska. Među 25 točaka u kojima se navode svi navodni “grijesi” splitskoga kirurga jest i ona u kojoj anonimni djelatnik opisuje kako se prozvani kirurg tijekom zahvata navodno telefonski konzultirao o daljnjem postupanju. 

U dopisu djelatnik tvrdi kako je tijekom te operacije pacijent preminuo, a aortalni graft je svejedno postavljen uz, stoji u dopisu, komentar kirurga da će tako pacijent bolje izgledati na Patologiji. 

- Nikad nije bilo službene prijave, do ove sad, i to u momentu kad imamo drugu aferu u odjelu - rekao je kirurg za 24sata.

Što se tiče druge afere koju spominje, radi se o slučaju davanja i primanja mita s kraja 2018., za koji je Uskok i službeno podignuo optužnicu. Što se tiče najnovijeg slučaja na splitskoj Kardiokirurgiji, službene prijave za nesavjesno liječenje nije bilo. Komentar ravnatelja splitskog KBC-a dr. Julija Meštrovića još se čeka, piše 24sata.

hr Wed Jan 22 2020 20:53:42 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e286c5e29111cc20c8b4587/80
Foto: Facebook

Iznenada preminuo sin Zdravka Škendera

Pjevač Zdravko Škender objavio je na svom profilu na Facebooku tužnu vijest da je preminuo njegov 38-godišnji sin Tomislav Škender.

Tomislav je preminuo u petak, a Zdravko je to danas podijelio sa svojim prijateljima i obožavateljima na društvenim mrežama.

"U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima tužnu vijest da je naš dragi otac, sin i brat, gospodin Tomislav Škender preminuo u petak 17. siječnja 2020. u 39. godini života. Ispraćaj dragog pokojnika bit će u četvrtak 23. siječnja u 11:20 na krematoriju na Mirogoju", stoji u osmrtnici koju je Zdravko objavio.

Uzrok smrti zasad nije poznat.

hr Wed Jan 22 2020 16:38:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .