Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5abb55d02af47fa94f8b4681/80

U Splitu svečano zatvoreni 14. "Dani kršćanske kulture" i dodijeljena nagrada "Andrija Buvina" hrvatskoj teatrologinji i kazališnoj kritičarski Sanji Nikčević

Splitu je 27. ožujka svečanim programom zatvaranja kojem su prisustvovali predstavnici pokrovitelja i suorganizatora, javnih i kulturnih ustanova te brojna publika zaključena manifestacija "Dani kršćanske kulture" te je ujedno dodijeljena nagrada "Andrija Buvina" za izniman doprinos kršćanskoj kulturi hrvatskoj teatrologinji i kazališnoj kritičarki Sanji Nikčević, u dvorani Ivana Pavla II. u Nadbiskupijskom ordinarijatu

Domaćin svečanoga zatvaranja, splitsko-makarski nadbiskup mons. dr. Marin Barišić tom je prigodom istaknuo: - Temeljni dijalog je između Stvoritelja i stvorenja, Boga i čovjeka: Bog govori u stvaranju, u objavi i u Pismu i taj njegov govor potiče ljudski odgovor. To je dijalog koji je prisutan u ostvarenju kulture. Kultura ima dimenziju memorije i nade koje nalazimo prisutne i Danima kršćanske kulture. Ova manifestacija želi vrednovati memoriju i predstaviti je, ali ujedno je otvorena novosti, puna nade. Tako predstavlja dijalog između prijašnjih generacija i nas danas. Kultura je kao ocean koji nas posvuda okružuje, ona nikada ne može biti privatna: kultura je opće dobro koje čuva identitet naroda. U tome je posebna važnost ove manifestacije koja je postala prepoznatljiv znak našega grada ali i šire - istaknuo je nadbiskup i zaključio izrazivši čestitke dobitnici nagrade "Andrija Buvina" dr. sc. Sanji Nikčević.

- Mislim da slobodno možemo reći da je manifestacija Dani kršćanske kulture u ovo korizmeno vrijeme postala brend, kako u našoj županiji, tako i u Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj - istaknuo je župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban

Uputivši čestitke dobitnici nagrade "Andrija Buvina" te organizatorima manifestacije, izrazio je želju da ova manifestacija u svima koji su u njoj na bilo koji način sudjelovali pobudi osjećaj nade temeljene na otajstvu uskrsnuća. 

Zamjenik gradonačelnika Nino Vela čestitao je u prvom redu organizatorima manifestacije što su svojim zalaganjem i trudom već četrnaest godina zaredom organizirali ovu veliku manifestaciju. Istaknuo je kako Dani kršćanske kulture između ostaloga imaju za cilj predstaviti nove autore koji stvaraju iz kršćanskog nadahnuća i upravo je zato riječ o posebnoj i vrijednoj manifestaciji. Dani kršćanske kulture ujedno svjedoče o bogatoj tradiciji koja je dokaz da su hrvatska i europska kultura temeljene na kršćanstvu – "a to je činjenica koju nikada ne smijemo zaboraviti", zaključio je zamjenik gradonačelnika, izražavajući srdačne čestitke ovogodišnjoj laureatkinji. 

Izaslanik ministrice gđe Nine Obuljen Koržinek, pročelnik Konzervatorskog odjela Split, dr. sc. Radoslav Bužančić pozdravio je sve okupljene i uputio čestitke dobitnici nagrade u ime Ministarstva kulture koje od samoga početka podupire i prati manifestaciju Dani kršćanske kulture.

Ovogodišnja dobitnica nagrade "Andrija Buvina"za izniman doprinos kršćanskoj kulturi je teatrologinja, kazališna kritičarka i profesorica dr. sc. Sanja Nikčević. Gospođa Nikčević vrlo je važno ime hrvatske teatrologije i kazališne kritike: objavila je više od stotinu znanstvenih, stručnih i publicističkih tekstova u zemlji i svijetu, uredila je pet antologija, napisala deset autorskih knjiga, osnovala je i deset godina vodila Hrvatski centar ITI-UNESCO, predsjednica je Hrvatskog društva kazališnih kritičara, članica Glavnog odbora Matice Hrvatske, redovna profesorica na Sveučilištu u Osijeku. 2000. godine odlikovana je Redom hrvatskog pletera za doprinos razvitku i ugledu države te za dobrobit građana, a ujedno je jedna od rijetkih koji se mogu pohvaliti dvostrukim osvajanjem ugledne američke stipendije programa Fulbright. 

U Obrazloženju nagrade koje je iznio mr. sc. Petar Balta, glavni urednik nakladne kuće Verbum, istaknuo je na poseban način njezino djelovanje na području kršćanskog zalaganja. Od 2015. godine, kada je pokrenut Festival kršćanskog kazališta gospođa Nikčević se stavila na raspolaganje i kao selektorica toga Festivala, samozatajno i vrijedno gradeći taj Festival koji je do sada imao više od 200 izvođača, s dubokim uvjerenjem da umjetnost nije samo lijepa, nego da je u svojoj biti religiozna i da odgovara na ljudsku potrebu za sadržajem koji će uzdići i oplemeniti srce. Gospođa Nikčević redovito surađuje s kršćanskim portalima pišući kazališne kritike i preporuke, vodi emisiju Kazalište bez maske na Radio Mariji i bez prestanka nastoji oko afirmiranja temeljnih ljudskih vrijednosti na svim područjima svog djelovanja. 

- Nikad se nije ustručavala ustvrditi neraskidivu povezanost umjetnosti i kršćanstva - istaknuo je mr. sc. Balta i dodao: "Uistinu oduševljavaju njezina nepresušna energija, erudicija, ali i jednostavnost i spremnost da se beskompromisno stavi u službu Bogu i čovjeku."

Nagradu je dobitnici uručio član Savjetodavnog vijeća manifestacije, ugledni hrvatski književnik Miro Gavran. Primivši nagradu dr. sc. Sanja Nikčević obratila se okupljenima izrazivši oduševljenje i zahvalnost što je primila ovu nagradu upravo u trenutku života kada je osjetila zamor i težinu svojih napora u borbi oko afirmacije vrijednosti u umjetnosti i kulturi. 

- I upravo u tom trenutku došla je ova nagrada, kao poruka: 'Ima još ljudi koji se slažu s tobom, koji nastoje oko istih stvari kao i ti, samo na drugim područjima, na područjima na kojima ih je Bog stavio'". U tom smislu posebno je istaknula nakladnu kuću Verbum, kao primjer i dokaz da možemo raditi ono što volimo i opstati u ovom svijetu. - Čast mi je naći se u nizu dosadašnjih dobitnika nagrade Andrija Buvina, a posebno mi je drago što mi je ovu nagradu uručio upravo Miro Gavran, jer je on primjer umjetnika kršćanskog nadahnuća koje ja zagovaram u svom radu - zaključila je gospođa Nikčević.

Zatvarajući 14. "Dane kršćanske kulture" ravnatelj manifestacije dr. sc. Miro Radalj izrazio je radost što je manifestacija i ove godine bila puna iznimno vrijednih sadržaja te što je ostvarena dobra interakcija između autora i publike. Izrazio je zahvalnost u prvom redu suorganizatorima, pokroviteljima, institucijama i autorima koji ovu manifestaciju iz godine u godinu čine vrijednom i kvalitetnom. Posebno je zahvalio Savjetodavnom vijeću manifestacije koje svojim iskustvom i znanjem samozatajno radi na izgradnji Dana kršćanske kulture i zaključio čestitajući Sanji  Nikčević na nagradi, ali i publici što su svojim dolaskom na događaje manifestacije učinili da ona ne bude kulturna manifestacija samo kulture radi, nego ujedno i duhovna priprava za dane Velikog tjedna koji su pred nama.

Svečanost zatvaranja glazbeno je popratio mješoviti vokalni ansambl "Schola cantorum" pod ravnanjem Sare Dodig Baučić. Tako je zaključen ovogodišnji bogat program koji je uključivao oko tisuću sudionika gotovo sedamdeset programa u Splitu, Dubrovniku i Šibeniku, te preko deset tisuća posjetitelja manifestacije. 

hr Wed Mar 28 2018 10:44:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd2b81629111c95f38b4594/80

Istraživanje je pokazalo: Skoro pet sati dnevno Hrvati provode na mobitelu

Mobitel najviše koriste mladi od 18 do 29 godina dok ga ipak manje koriste oni stariji

Istraživanje Masterindex koje je za Mastercard provela agencija Improve, pokazalo je da su hrvatski građani u prosjeku gotovo pet sati dnevno na mobitelu, da bi ih 67 posto njime plaćalo račune, dok je 82 posto zadovoljno aktualnom razinom digitalizacije.

Online istraživanje Masterindex o navikama korištenja financijskih usluga u Hrvatskoj te stavu prema platnim karticama provedeno je u listopadu na uzorku od tisuću korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina.

Istraživanje je pokazalo da gotovo svi koristimo mobitele i to prosječno 4,7 sati dnevno, a uz sve za što nam služe koristili bismo ih i za plaćanja. Općenito najviše koristimo pametne telefone i online chat (84 posto), zatim elektroničku poštu (82 posto), mogućnost online kupnje (81 posto), internetsko pretraživanje (79 posto), društvene mreže (74 posto) te internetsko ili mobilno bankarstvo (64 posto).

Po pitanju razine digitalizacije u zemlji najkritičniji su mladi koji prvenstveno žele vidjeti veće pomake na području obrazovanja, zdravstva i javnog prijevoza. S druge strane, stariji ispitanici bi to voljeli vidjeti u javnoj upravi, zdravstvu, telekomunikacijama i automobilima.

Mobitel najviše koriste mladi od 18 do 29 godina, i to u prosjeku pet i pol sati dnevno, dok ga ipak manje koriste oni stariji.

hr Mon Nov 18 2019 16:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd26c0329111cb4ef8b463a/80

Severina oduševila u Splitu: Bio je to najprodavaniji koncert u Splitu ikada

Na koncert u Split iz Sarajeva je došao čak i Dino Merlin

Spektakularno otvaranje Severinine velike regionalne turneje 'The Magic Tour', započelo je baš onako kako i samo ime kaže – magično. Dva i pol sata čistog glazbeno-vizualnog užitka, kako za publiku, tako i za Severinu, rasprodana Spaladium Arena i dva sata prije početka koncerta blokiran promet ulicama oko nje, na najbolji mogući način opisuju ono što se događalo u subotu navečer u Splitu.

Na tu situaciju se tijekom koncerta osvrnula i sama Severina i to tijekom izvođenja pjesme 'Grad bez ljudi'':

- Da li je večeras Split grad bez ljudi? Da li su večeras baš svi ovdje u Areni? – nakon čega se začuo gromoglasni pljesak i vrisak, što je značilo da su se svi prisutni složili sa Severinom. A među prisutnima je bio i Dino Merlin, koji je došao čak i Sarajeva, baš kao i na prošlu Severininu turneju, te Doris Dragović, koja je stigla i prije koncerta, kako bi pozdravila i podržala Severinu.

Zanimljiva situacija odvijala se i ispred Spaladiuma, gdje su se zatekli svi oni koji nisu uspjeli doći do svojih ulaznica. No, zahvaljujući najboljem ozvučenju na ovim prostorima, nesmetano su mogli uživati u najvećim Severininim hitovima i izvan dvorane. Osim sjajnog ozvučenja, produkcija je uključivala isto takvu rasvjetu, scenu, režiju, kostime, plesače, gudače, bend i naravno - Severinu, koja je blistala.

- Znate, ja sam samo na svim licima vidjela osmjeh i da se svi vesele… I da, vidjela sam sreću, stvarnu, iskrenu, bez filtera… E, tako je bilo na ovom koncertu. Neopisiva sreća publike i svih nas na bini, bili smo kao neka djeca željni zabave i dobro smo se proveli, vladala je neka konstantna sreća. Kao roditelji doveli djecu, pa postali djeca. Mislim da nitko u dvorani nije sjedio. Jedna velika ljubav u zraku ljudi željnih lijepih trenutaka. Predivna energija, zahvaljujem svima koji su sudjelovali u ovoj bajci. Kreativi, bendu, dizajnerima kostima na prelijepim kostimima, plesačima, gudačima, tehnici, organizaciji, svima koji su vrijedno radili dva mjeseca. Vidimo se u Beogradu i jedva čekam tu magičnu noć! – izjavila je Severina, na koju su posebno ponosni njeni Splićani, koji su komentirali kako u Splitu nikada nije održan ovakav koncert, zbog čega ni ne čudi da je upravo ovo najprodavaniji koncert u Splitu ikada, s preko 12 tisuća prodanih ulaznica.


hr Mon Nov 18 2019 11:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd1b21429111cfaed8b466c/80
Foto: Pixabay

Ako hodamo bosi tijelo će bolje funkcionirati, a imunitet jačati

Evo naznaka iz nekoliko studija koje su pokazale da bi češće hodanje bosih nogu moglo biti korisno za ukupno zdravlje organizma. Riješite se čukljeva, boli, stresa i povežite duh s prirodom

Oko 63 do 72 posto ljudi nosi loše cipele, pokazuje istraživanje iz 2018. godine, a postoje i dokazi da je puno benefita od bosonogog hodanja, piše Bright Side.

Čukljevi su rijetki
Dok hodate bosi, dopuštate svojim stopalima da budu u prirodnom i opuštenom položaju i ne moraju se prilagođavati obliku cipele, koji je nerijetko uzrok čukljeva i krivog položaja stopala.

Mišići su snažnij
Puno cipela ima jako čvrstu potporu zbog kojih se osjećate ugodnije dok hodate. No, jastučići i povišenja mogu učiniti da prestanete koristiti određene mišićne skupine, koje su važne za snagu nogu i cijelog tijela, kaže dr. Bruce Pinker, kirurg za stopala.

Svjesniji ste okoliša
To je posebno važno za bebe i djecu u razvoju. Ako im dopustite da hodaju bosa, to potiče njihov senzorni razvoj. 

Poboljšava san
Kad hodate bosi, to vas povezuje s prirodom i zemljom. Dokazano je da to poboljšava san kod ljudi koji povremeno imaju problema sa spavanjem.

Ublažava stres
Povezivanje sa zemljom tako da hodate bosi pomaže i smanjenju količine stresa, pokazala je studija. Zanimljivo je da su svi ispitanici nakon što su hodali bosi iskazali značajno smanjenje stresa.

Podiže razinu energije
Dodir s prirodom može potaknuti i probuditi energetske tokove te pridonijeti tome da budete bolje volje i raspoloženja.

Obnavlja prirodni obrazac hoda
Ako hodate bosonogi, obnovit ćete prirodni pokret stopala pri dodiru sa zemljom, koji cipele značajno mijenjaju.

Popravlja ravnotežu
Kad je riječ o uspostavljanju ravnoteže, bosi ćete to puno bolje uspjeti nego s cipelama koje imaju dobra pojačanja za stopala.

Popravlja položaj koljena i kukova
Cipele mijenjaju prirodni položaj tijela, zbog podignute pete, pogotovo ako je riječ o cipelama s visokim petama.

Smanjuje bol i upale
Dodir sa zemljom potiče punjenje baterija prirodnom energijom, olakšava hod i dovodi do toga da se stopala u prirodnom položaju opuštaju i osjećaju manje otpora.

Jača imunitet
Ljudi koji često hodaju bosi rjeđe osjećaju bol i imaju snažniji imunitet, pokazala je jedna studija.

Smanjuje rizik od infarkta
Uzemljenje potiče proizvodnju crvenih krvnih stanica, te smanjuje gustoću krvi, uslijed čega pada rizik od začepljenja krvnih žila ugrušcima koji mogu dovesti do infarkta.

Popravlja ukupno funkcioniranje tijela
Postoje indicije da bosonogo hodanje popravlja rad živčanog sustava, protok krvi i rad niza organa, što pridonosi boljem funkcioniranju cijelog organizma. - pišu 24sata

hr Sun Nov 17 2019 21:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd185c229111c5cee8b4615/80
Foto: Pixabay

"Pravilo četiri znaka Stop smanjilo bi rizik nesreća u raskrižjima"

Prometni stručnjak Željko Marušić iznio je prijedlog kako bi se smanjile nesreće na raskrižjima

Od ukupno pola milijuna prometnih znakova na našim cestama barem ih je sto tisuća suvišnih. Istodobno nedostaju tisuće znakova i oznaka koje bi trebale upozoravati vozače na opasna mjesta. Stoga je temeljita revizija prometne signalizacije jedan od prioriteta u cilju povećanje sigurnosti na cestama. Znakovi na cesti su poput soli u jelu, ne smije ih biti ni previše, niti premalo.

Višak izaziva suprotan efekt, jer otežava razlikovanje bitnog od nebitnoga. Posebice se to odnosi na brzinu, jer je to ionako 'pokriveno' Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, članak 51., stavak 1:

Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti... 

Problem je što ga policija dosljedno ne provodi, odnosno ne sankcionira vozače koji ga krše, voze prebrzo na skliskom, pri lošoj vidljivosti, pred nepreglednim zavojem... Kad se vozači naviknu da ima nepotrebnih znakova, često ignoriraju ovo temeljno pravilo. 

Kad ne bi bilo znakova, a policija bi dosljedno sankcionirala vozače prema čl. 51 st. 1, vozači bi prirodno propuštali vozila s desne strane, a oni koji nailaze s prvenstvom prolaza, ne bi komforno i bezbrižno ulazili u raskrižje. 

No raskrižja je 'druga pjesma' i tu nedostaje prometnih znakova, često istodobnih i na oba prometna pravca. Puno bi pomoglo uvođenje pravila ‘4 znaka Stop’, vrlo čestog u SAD-u. Logika je jednostavna: obavezu zaustavljanja imaju vozači na obje prometnice koje se križaju, pa za nesreću trebaju oba pogriješiti, ne samo jedan, kao kod nas.

Negativni efekti ove mjere? Na glavnom prometnom pravcu smanjila bi se protočnost, ali samo lokalno, jer bi, mjereno ne dužoj dionici, imala efekt korisnog prigušivača prometnog toka, koji bi smanjio mogućnosti sljedećih gužvi. Usto, smanjenje rizika nesreća i pogibeljnosti apsolutni je prioritet!

hr Sun Nov 17 2019 18:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .