Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54350cc71899421960000016/80
Foto: CROPIX

Čović: Uhićenja u Orašju su politička igra protiv Hrvata i Hrvatske

Kazao je kako kada se gleda na nosioce izvršne vlasti pokazuje se da jedino Hrvati žele BiH u Europskoj uniji

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović rekao je u nedjelju da se znalo nekoliko godina da su oni koji su imali neku ulogu u Domovinskom ratu u obradama na različitim razinama vlasti u BiH, pa tako i ljudi iz Orašja, ocjenivši da su uhićenja hrvatskih zapovjednika HVO-a u Orašju politička igra usmjerena protiv Hrvata i Hrvatske.

- Svi smo znali već jedno pet ili šest godina da je nas stotine ili tisuće koji smo imali neku ulogu u Domovinskom ratu u obradama na različitim razinama vlasti u BiH, pa tako i ljudi iz Orašja -kazao je Čović u intervjuu za Dnevnik Nove TV.

Upitan je li na to upozorio predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, kazao je da nije na taj način, ali da se razgovaralo prije da je potrebno nešto zajednički uraditi kako bi se rasteretili tog dijela, da zločin mora pravno biti sankcioniran na isti način i da su za svakoga ista pravila igre.

- Svatko mora odgovarati za zločin ako ga je napravio, a njih je bilo na svakom dijelu Bosne i Hercegovine. Rat je to sam sa sobom nosio, ali nas je jako opteretilo pokušaj da se na neki način progura kroz više projekata optuživanje za ratne zločine i udruženi zločinački pothvat. To je nešto što bi trebalo jako opteretiti, ne samo Hrvate u BiH nego i Hrvatsku - dodao je Čović.

Upitan jesu li se mogla spriječiti uhićenja, kazao je da ako netko naumi iz tužiteljstva dignuti optužnicu i dati nalog Državnoj agenciji za istragu i zaštitu (SIPA-i) da provede to djelo - SIPA je samo izvršno tijelo koje je to i uradilo. "Drugim riječima, evo što mi sad opet možemo najaviti, da će za mjesec, dva ili tri, neki Dragan ili netko drugi koji je također u obradi, biti priveden na sličan način", dodao je. 

Ovo je politička igra koja ima više ciljeva

Čović je ustvrdio i da su uhićenja u Orašju dio plana usmjerenog protiv Hrvata i Hrvatske.

- Apsolutno jest politička igra koja ima više ciljeva. Jedan je kratkoročno, mogli bi staviti u funkciju ovog našeg europskog puta kojeg ja ponajviše zagovaram zajedno s nositeljima vlasti Hrvata u BiH. Za mjesec dana trebamo dobiti upitnik od  europskog povjerenika za susjedsku politiku i proširenje EU Johannesa Hahna, gdje je naš plan za narednu godinu, definirali smo ga našim master planom, postati članica, odnosno kandidat za članstvo i apsolutno bez prikrivanja treba kazati da druge dvije strane traže nekoga tko će biti krivac za tako nešto, ako se ne desi -kazao je.

On je kazao kako kada se gleda na nosioce izvršne vlasti pokazuje se da jedino Hrvati žele BiH u Europskoj uniji. "Kad gledamo nas koji smo nosioci izvršne vlasti, kad smo predavali našu aplikaciju za članstvo i mnogo više stvari, mogu s krajnjom odgovornošću kazati da to jedino rade Hrvati u BiH", rekao je.

Uvjeren je i da je cilj plana treba potaknuti iseljavanje Hrvata, osobito s onih područja kao što je Posavina gdje su ostale male enklave.

- Orašje je sredina koja je na samoj Savi, uz kojeg se vežu Domaljevac i Odžak i to je relativno mali prostor i kad je broj stanovništva u pitanju i kad je u pitanju čitav prostor koji se jedva odupro agresiji u to vrijeme '92., '93. I danas netko te ljude koji se uredno odazivaju institucijama BiH, na sve pozive, privodi. Privodite direktora SIPA-e iz prethodnog saziva, koji je prošao sve moguće provjere i kontrole institucija BiH, međunarodnih institucija na način koji je po meni apsolutno neprimjeren. Zato kažem da je ovo dio političke igre koja je imala za plan i narušiti odnose unutar BiH i prenijeti na odnose s našim susjedima - rekao je.

Upitan kako gleda na to što nad Hrvatskom i BiH Hrvatima visi ozbiljna optužba da je jedina u ratovima nakon raspada Jugoslavije komadala BiH,  Čović je rekao da na to gleda kao na "još jedno od nakarada ili nastavak jedne politike '90-ih koja treba dobiti svoj konačan epilog".

Upitan ima li po njegovim saznanjima još istraga, možda već napisanih optužnica ocijenio je da se Hrvatska zadnjih desetak godina vrlo malo informirala za ono što se događa u BiH kad su u pitanju ratni zločini, odnosno uopće događanja kod Domovinskog rata.

- Jer da je, mi bi znali danas, imamo stotine onih koji su pravomoćno presuđeni, stotine onih koji su preživjeli pravnu torturu, na kraju potpuno oslobođeni, njih više nitko ne spominje. Imam osjećaj da je zbog aktivnosti kako su napravili nespretno zadnja privođenja deset naših uglednih ljudi iz Orašja i posjet Plenkovića samo dva dana prije, na neki način stvorili poseban ambijent u javnosti. Inače, kad su se dešavale prije dva, tri, šest mjeseci, nitko nas nije pitao zna li se tko je sljedeći, pa i danas postoje stotine obrada u tužiteljstvima, na različitim razinama vlasti u BiH upravo predmete za ratne zločine - dodao je.

Netko je selektivno uradio to što je uradio

Slojevitom porukom ocijenio je i to što dok se istražuje i privodi Hrvate, članovi odreda el mudžahid, također osumnjičeni za zločine slobodno šeću Federacijom BiH.

- To je poruka. Ona je slojevita, ide u više pravaca. Jedan je ovaj europski, drugi je narušiti odnose sa susjedima, na neki način, prije svega s Hrvatskom, jer ovo što je poslao kao poruku Plenković, što šalje naša predsjednica već zadnjih godinu dana je krajnje prijateljski odnos, strateški odnos prema BiH. Ne samo prema Hrvatima u BiH, nego prema BiH i sve ono što ste mogli iščitati u petak i subotu kad je Plenković bio u Sarajevu i Mostaru, je imao to za reći. Netko je upravo zbog tog povukao taj potez i selektivno uradio ono što je uradio - ustvrdio je. 

Facebook komentari

hr Sun Nov 06 2016 22:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1839bdb9e03ee70c8b457c/80
Foto: inreformator.ba

Sredozemno more najsmrtonosnija je granica na svijetu

Najmanje 33.761 migrant poginuo je u Sredozemnom moru od 2000. godine, zbog čega je ta europska morska granica postala najopasnija granica na svijetu, pokazuje studija Međunarodne organizacije za migracije (IOM).

Dok je apsolutan broj smrti pao otkad su Turska i Europska unija zatvorile istočnu morsku rutu prošle godine, autor studije Philippe Fargues ustvrdio je da je rizik smrti zapravo povećannakon što je postala važna dulja središnja ruta između Italije i Libije.

"Zaustavljanje migracije i sprečavanje stradanja na moru zbog toga su djelomično suprotni ciljevi", ustvrdio je profesor na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci u studiji objavljenoj u petak.

"Zatvaranje kraćih i manje opasnih ruta može otvoriti duže i opasnije rute, zbog toga je povećana vjerojatnost smrtnog stradavanja na moru", dodao je., piše dnevnik.hr

Od siječnja, 161.000 ekonomskih migranata i tražitelja azila prešlo je Sredozemno more,većina njih do Italije, objavio je IOM u petak u Ženevi.

Blizu 3000 ljudi utopilo se ili je nestalo. Među migrantima pristiglima u Italiju najviše ih je izNigerije, Eritreje i Gvineje.

Manji dio onih koji su ove godine pristigli u južnu Italiju jesu izbjeglice, a visok je postotak onih koji ne traže zaštitu nego bolju ekonomsku budućnost, ustvrdio je Fargues. (Hina)


Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 16:28:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58433a211eea8f63178b45a4/80
Foto: Reuters/Carlos Garcia Rawlins

Godinu dana od Fidelove smrti: Što se promijenilo?

Na Kubi ne postoji nijedan spomenik, nijedna ulica koja se zove po Castru. To je bila njegova želja

Desetljećima mnogi Kubanci nisu mogli zamisliti život bez Fidela Castra, a malo se toga promijenilo od njegove smrti prije godinu dana - reforme napreduju jako sporo, a odnosi sa Sjedinjenim Državama su zamrznuti.

Na Kubi ne postoji nijedan spomenik, nijedna ulica koja se zove po Castru. To je bila njegova želja. 

No godinu dana od njegove smrti 25. studenoga 2016., Castrova prisutnost i dalje se itekako osjeća na karipskom otoku. Njegove ideje uče se u školama, a mnoge njegove izreke javno su dobro. Fotografije mu krase mnoge državne zgrade. Malo se toga promijenilo za Kubance od Castrove smrti. 

- Mnogo prije no što je umro, Castro se povukao iz vladinih aktivnosti. -  ističe Susanne Gratius, politologinja sa sveučilišta u Madridu, "ali je ostao simbolična ličnost i komentirao što se događa u politici."

U početku je postojala nada da će predsjednik Raul Castro izaći iz bratove sjene i ubrzati reformski put koji je Fidel začeo, ali se to zasad nije dogodilo.  

- Reformski je put trenutno 'na ledu'. Zaustavljen je i put otvaranja prema Sjedinjenim Državama. Kubanska vlada trenutno ne želi eksperimentirati s tim. - smatra Bert Hoffmann, politilog s njemačkog Giga Instituta. 

- Dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću vratio se Hladni rat. To je ojačalo konzervativce na Kubi. - tvrdi taj stručnjak.

Trump je opozvao niz mjera svog prethodnika Baracka Obame koje su ublažile uvjete u turističkom sektoru, te je zabranio poslovnu suradnju s kubanskim oružanim snagama koje kontroliraju velik dio sveukupne kubanske ekonomije. 

Nakon tajanstvenih zvučnih napada na američko veleposlanstvo u Havani, Washington je od tamo povukao velik broj svojih diplomata. 

- Tu je Raul Castro najveći gubitnik. - naglasila je kubanska disidentica Yoani Sanchez na svom blogu 14ymedio. 

Zatopljenje diplomatskih odnosa između Kube i SAD-a brzo je završilo, a "obje su se države vratile u vremena Hladnog rata", tvrdi Sanchez. 

Po vlastitoj najavi Raul Castro u veljači iduće godine kani odstupiti s funkcije predsjednika i otvoriti put mlađem naraštaju političara, što bi ujedno trebalo biti prvi put u gotovo 60 godina da otokom ne vlada netko iz obitelji Castro. 

Fidel je umro sretan

Fidel je na Kubi ostavio neizbrisiv trag, pa mnogi stanovnici jednostavno ne mogu zamisliti život bez vođe revolucije. 

- Znali smo da će taj dan doći, ali me ipak pogodilo. - kaže Lourdes koja na tržnici u Havani prodaje voće i povrće. 

- Stara sam koliko i revolucija, ne znam za ništa drugo.

Castro je za svoje pobornike junak koji je oslobodio Kubu, suprotstavio se SAD-u i predvodio napredak društva. Protivnicima je nasilni autokrat koji je gušio one s drugačijim idejama, nije dopuštao slobodne izbore i obustavio slobodu govora. 

- Fidel Castro je umro kao sretan čovjek. - smatra talijanski novinar Gianni Mina koji je osobno poznavao kubanskog predsjednika, a jednom i s njim imao intervju koji je trajao 16 sati. Mina tvrdi kako se nije puno toga promijenilo od Castrove smrti. 

- Kuba je okrenuta prema sebi, kao što je to bila mnogo puta tijekom svoje povijesti kako bi se uspjela samostalno održati. Država je nestala iz svjetskih medija, no vjerujem da Kubanska revolucija i dalje ima veliku važnost u Latinskoj Americi. - smatra talijanski novinar. 

Castro je i dalje glavna ikona međunarodnih ljevičarskih pokreta. Njegovi su pobornici proslavili njegov rođendan u kolovozu, jednako kao i predsjednici Venezuele i Bolivije Nicolas Maduro i Evo Morales. 

No geopolitički okvir je zadao udarac borbi za socijalizam u toj regiji. Ekonomska kriza u Venezueli, najvažnijem ekonomskom savezniku Kube, donijela je nevolje na otok. 

Castrova je urna prije godinu dana trijumfalnom paradom prevezena iz Havane na drugu stranu otoka, u Santiago de Cubu, drugi najveći kubanski grad u kojem je započela Kubanska revolucija. Tamo su se okupili deseci tisuća veterana, radnika i školske djece koji su uzvikivali "Ja sam Fidel, ja sam Fidel". 

Urna s pepelom legendarnog revolucionarnog vođe na mjesnom je groblju obilježena komadom stijene na kojemu samo piše Fidel.

U danima nakon njegove smrti se diljem otoka neprekidno mogla čuti melodramatična pjesma "Calgando con Fidel" (Jahati s Fidelom). Tekst pjesme govori: "Oče, ne puštaj moju ruku. Još uvijek ne znam mogu li ići bez tebe". 

Kubanci to svakako mogu, ali još ne znaju u kojem smjeru.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 09:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59160f10b9e03ef2078b45d0/80
Foto: HRT

Papa će 2018. pohoditi baltičke zemlje

Vijest su potvrdili glasnogovornici njezinih kolega iz Latvije Raimondsa Vejonisa i Estonije Kersti Kaljulaid

Papa Franjo će iduće godine prvi put posjetiti baltičke zemlje - Litvu, Latviju i Estoniju - u prigodi 100. obljetnice njihove neovisnosti, rekli su u srijedu predsjednici tih zemalja.

"U načelu, imamo odluku, ona je očekivana i službeno će se objaviti u prosincu", rekla je litavska predsjednica Dalia Grybauskaite novinarima u Vilniusu.

"Prigoda je sjajna jer će baltičke zemlje slaviti svoju stogodišnjicu", dodala je rekavši da se posjet planira na jesen.

"Bit će to velik dar za Litvu i, nadam se, za naše susjede", kazala je Grybauskaite.

Vijest su potvrdili glasnogovornici njezinih kolega iz Latvije Raimondsa Vejonisa i Estonije Kersti Kaljulaid, a prenijela je agencija BNS.

Litva, katolička zemlja, kraljem veljače će obilježiti sto godina svoje neovisnosti koju je stekla 1918. nakon više od sto godina pod ruskom vlasti.

Latvija, gdje su većina protestanti i Estonija, gdje je vjernika malo, proglasile su neovisnost nešto kasnije iste godine.

Te tri zemlje bile su neovisne do Drugog svjetskog rata kada ih je anektirao Sovjetski Savez. Sovjetske vlasti su se oslobodile 1990-91. a 2004. su postale članice Europske unije i NATO-a.

Papa Ivan Pavao II., rođen u susjednoj Poljskoj, pohodio je ove tri zemlje 1993.

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 21:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a155a93b9e03e3d098b45a8/80

Haški sud proglasio Mladića krivim i osudio ga na doživotni zatvor

Raspravno vijeće Haškoga suda u utorak je proglasilo krivim zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti u BiH te ga osudio na doživotnu kaznu zatvora.

Vijeće ga je oslobodilo krivnje za točku optužnice u kojoj ga se teretilo za genocid u nekoliko općina istočne BiH jer je zaključilo da počinjeni zločini nisu imali obilježje genocida.

Proglašen je krivim po svim ostalim točkama optužnice.

Mladić izricanje presude prati iz pokrajnje prostorije pošto je iz sudnice izbačen jer je ometao postupak.

"Zločini koji su počinjeni pripadaju najgnusnijima poznatima čovječanstvu i uključuju genocid i istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti", poručio je predsjedavajući sudac Alphons Orie izričući Mladiću kaznu doživotnog zatvora.

"Djela optuženog bila su toliko presudna za počinjenje zločina da bez njih zločini ne bi bili takvi kakvi jesu", poručio je haški sudac.

Mladić je proglašen krivim za deset od 11 točaka optužnice. Oslobođen je odgovornosti za prvu točku koja ga je teretila za genocid u šest općina istočne BiH jer je vijeće utvrdilo da zločini počinjeni u tim općinama ne predstavljaju genocid.

Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i nečovječna djela kao zločine protiv čovječnosti te za ubojstva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje pripadnika UN-a za taoce kao ratne zločine.

Zločini su se događali na području BiH od 1992. do 1995. 

Mladić je izricanje presude do stanke pratio djelomično okrenut leđima sudskom vijeću i gledajući u sudsku galeriju te se povremeno smijući i odmahujući glavom.  Nakon stanke, određene zbog njegova povišenog krvnog tlaka, Mladić je izbačen iz sudnice zbog ometanja postupka vikanjem i prebačen u prostoriju unutar suda u kojoj je mogao dalje pratiti izricanje presude.

Vijeće je potvrdilo ranije presude ICTY-ija da je u Srebrenici u srpnju 1995. počinjen genocid ubojstvom tisuća muslimanskih muškaraca i da su pripadnici vojske bosanskih Srba imali namjeru njihova istrebljenja.

Raspravno je vijeće utvrdilo da su se u dijelu općina u BiH dogodila ubojstva koja predstavljaju zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Prije, tijekom i nakon napada srpskih snaga na nesrpska sela mnogi su ubijeni, kazao je Orie.

 “Okolnosti su bile brutalne. Oni koji su pokušavali obraniti svoje domove bili su suočeni s bezobzirnom silom. Došlo je do masovnih pogubljenja i neke su žrtve podlegle premlaćivanju. Mnogi počinitelji koji su uhvatili bosanske muslimane pokazali su malo ili nimalo poštovanja prema ljudskom životu ili dostojanstvu”, kazao je Orie.

Predsjednik raspravnog vijeća, koji je čitao obrazloženje presude, navodio je primjere ubojstava i zlostavljanja u Sanskom Mostu, logoru Manjači.

Neki zločini predstavljali su istrebljenje, kazao je Orie navodeći primjer kada su snage bosanskih Srba u 25. srpnja 1992. u logoru Keratermu pucale u zatočenike automatskim oružjem, bačen je među njih neki kemijski plin i na kraju su pogubljeni - te noći njih između 190 i 220 zatočenika.

Vijeće je utvrdilo da su se događale deportacije i nehumani postupci prisilnog premještanja nesrpskog stanovništva u nizu mjesta uključujući Banja Luku, Pale, Prijedor.

Vijeće je utvrdilo i da su mnoge žrtve bile nezakonito zatočene i izlagane pritom mučenjima, redovito su pretučene a uvjeti zatočenja bili su nehumani. Zatočene osobe bile su prisiljavane na ponižavajuće seksualne odnose a mnoge su žene silovane primjerice na području Foče, kazao je Orie. Među silovanima su bile i djevojčice stare tek 12 godina. Neki slučajevi zatočenja i mučenja završavali su smrtnim ishodima.

Vijeće je utvrdilo da su u šest bosanskih općina (Foča, Ključ, Kotor varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica) na istoku zemlje, za koje tužiteljstvo tvrdi da su žrtve genocida, muslimani i Hrvati bili žrtve ubojstava i zlostavljanja. Vijeće je većinom glasova zaključilo da su počinitelji u Sanskom Mostu, Vlasenici i Foči te u Prijedoru i Kotor Varošu namjeravali istrijebiti muslimane no istodobno je zaključilo da su ti muslimani predstavljali mali dio ciljane skupine. Stoga je vijeće zaključilo kako nije bilo namjere istrebljenja čitave zajednice pa time ni genocida. 

Mladić je uz genocid u Srebrenici bio optužen i za genocid u tih šest općina.

U pogledu zločina na području Sarajeva sud je utvrdio da su stanovnici glavnog grada BiH sustavno, dugotrajno i neselektivno napadani te da je grad bio žrtvom dugogodišnjeg terora snaga vojske bosanskih Srba s okolnih položaja.

Vijeće je utvrdilo i da su snage bosanskih Srba u svibnju i lipnju 1995. protuzakonito uzele za taoce pripadnike UN-a.

Vijeće je utvrdilo da su zločini počinjeni u okviru četiri udružena zločinačka pothvata, kako je navedeno u optužnici.  Cilj prvoga udruženog zločinačkog pothvata bio je od 1992. do 1995. počinjenjem zločina (progonom, ubojstvima, deportacijama i drugim zločinima) prognati muslimansko i hrvatsko stanovništvo s područja BiH, cilj drugoga od 1992. do 1995. teroriziranje Sarajeva, cilj trećega genocid u Srebrenici u srpnju 1995. i četvrtoga u svibnju i lipnju 1995. uzimanje pripadnika UN-a za taoce.

 Vijeće je u sažetku presude, koji je predsjedavajući sudac Alphons Orie čitao u sudnici, sudionike svakog od četiri udružena zločinačka pothvata ograničilo na političko i vojno vodstvo bosanskih Srba ne navodeći nijednog dužnosnika iz Srbije koji su bili navedeni u optužnici poput visokih dužnosnika srbijanske službe državne sigurnosti.  

Mladićeva uloga u svakom udruženom zločinačkom pothvatu i počinjenju zločina bila je presudna, ocijenilo je sudsko vijeće smatrajući da je dokazana njegova namjera sudjelovanja u ciljevima zločinačkih pothvata uključujući genocid u Srebrenici.  On je osobno naređivao napade, birao ciljeve, širio propagandu protiv nesrpskog stanovništva, nijekao zločine uključujući genocid u Srebrenici.

Mladić je uhićen u Srbiji 2011. gotovo 16 godina nakon izvorne optužnice. Suđenje je započelo 2012. i trajalo gotovo četiri godine. Pred sud izvedeno je više od 370 svjedoka. 

Optužen je u 11 točaka optužnice od čega su prve dvije za genocid, pet je za zločine protiv čovječnosti i četiri za ratne zločine.

 

Facebook komentari

hr Wed Nov 22 2017 12:09:32 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .