Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad998b22af47fde7f8b4808/80

Na susretu mladih grada Splita raspravljao se o ljubomori i zavisti

Veliki broj mladih grada Splita i okolice okupio se u srijedu na još jednoj tribini Hrvatskog nadzemlja u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. Ovog mjeseca kao središnju temu rasprave nadzemljaši su odabrali problem ljubomore, osjećaja koji vrlo vjerojatno katkad "pogodi" svakog grešnog čovjeka, no govorilo se također i o zavisti.
Kako bi mladima objasnio njihove razlike, sličnosti i povezanosti kaogost predavač bio je pozvan don Mihovil Kurkut.

Don Mihovil Kurkut se u svom izlaganju osvrnuo na "bolest" današnjeg vremena i društva koje zapravo potiče kulturu zavisti. Strast zavisti danas je itekako potencirana ljudskom pohlepomi željom za uspjehom. Sve je manje međusobne empatije prema tuđem uspjehu i neuspjehu: neuspjeh drugoga uveseljava čovjeka, a uspjeh drugoga mu nameće osjećaj zavisti kojizapravo proizlazi iz osjećaja manje vrijednosti i inferiornosti. Don Mihovil je istaknuo važnost čistoće srca u borbi protiv zavisti – čisto se srce, naime, raduje tuđem uspjehu, a isto takooplakuje tuđi neuspjeh i tugu, odnosno suosjeća u svojoj nesebičnosti. Zavist je etiketirao kao "najgluplji grijeh", "najgluplju" strast – jedinu strast od koje nema nikakve koristi i nikakvog užitka, strast koja izjeda onoga tko joj se preda.

Mihovil Kurkut je svojim predavanjem i odgovorima na pitanja iz publike prenio jasnu poukukako je borba s tim neprijateljima nutrine ljudskog srca ključ za istinsku ljudsku sreću. Potrebno je dakle rasti u zahvalnosti brojeći svoje blagoslove koje Bog svakodnevno pruža irasti u pravom sebedarju želeći sreću drugoga.

Uz iscrpno predavanje gosta predavača, večer ove tribine bila je obogaćena s čak četirikratka filma iz nadzemljaške filmske radionice među kojima je najveće ovacije pobrao„Andrijin blog“. Uz filmove, nadzemljaši su na pozornici uprizorili i humorističan skeč koji jesvim okupljenima prikazao ogledni primjer problema ljubomore u muško-ženskim odnosima.Glazbeni dio ove večeri obogatio je zbor mladih „Krstitelj“ iz Župe sv. Ivana Krstitelja na Trsteniku.

Susret je priveden kraju pozdravnom riječju don Mihaela Provića, studentskog kapelana ipovjerenika za mlade koji je sa svim okupljenima također podijelio nekolicinu inspirativnihmisli. Završna meditacija i pjesma uokvirile su cijelu večer u prigodnom ugođaju.

Sljedeći susret Hrvatskog nadzemlja održat će se 16. svibnja na temu majčinstva.


hr Fri Apr 20 2018 09:37:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904383bb47398fd5e8b462c/80

PITALI SMO: Što mislite o Hodu za život i pobačaju?

Jučer se u tri hrvatska grada hodalo za život pod parolom "Sva ljudska prava počinju začećem" kojom se majkama želi poručiti "Nisi sama, život je dragocjen dar".
U Splitu se okupilo nekoliko tisuća ljudi koji su šetali od Zvončaca do Rive gdje je zapjevala grupa Dalmatino. Sudionici su imali transparente na kojima je pisalo "Želim se rodit", "Dalmacija za život", I ja želim živjeti".

U Hrvatskoj se do desetog tjedna trudnoće može obaviti prekid bez ikakvih posebnih dozvola povjerenstava.

Nakon isteka desetog tjedna, prekid trudnoće mora odobriti komisija prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece i to u slučajevima
  • kada se na temelju medicinskih indikacija utvrdi da se na drugi način ne može spasiti život ili otkloniti narušenje zdravlja žene za vrijeme trudnoće, porođaja ili poslije porođaja
  • kada se na temelju medicinskih indikacija i saznanja medicinske znanosti može očekivati da će se dijete roditi s teškim prirođenim tjelesnim ili duševnim manama
  • kada je do začeća došlo u vezi s izvršenjem krivičnog djela silovanja, obljube nad nemoćnom osobom, obljube zloupotrebom položaja, obljube s djetetom ili rodoskvrnuća.


Kada se jučerašnja prašina slegnula, pitali smo Splićane i Splićanke što misle o Hodu i koja su njihova stajališta?


Mirna (21)

Ne podržavam Hod za život. Ja sam za legalizaciju pobačaja, ali u smislu da postoje procedure ili tzv. tečaj kako ljudi ne bi počeli pobačaj uzimati zdravo za gotovo, ali svakako mora biti legalan. Možda bi se trebalo oformiti tijelo koje bi odobravalo svaki slučaj. 

Dina (32)

Puno očajnih žena bi se moglo odlučiti na nelegalne pobačaje u svakakvim uvjetima. Ne možemo znati koji su nečiji razlozi i zato bi pobačaj trebao biti legalan.

Ante (27)

Osobno sam protiv pobačaja, ali mislim da je licemjerno miješati se u tuđe živote i braniti pobačaj jer nikada ne možemo znati iz kojih razloga to netko želi učiniti.  

Anita (45)

Svatko ima pravo na život, ali mislim da pobačaj ne treba zabraniti već zakonom zaštiti žene koje žele raditi i imati obitelj pa bi tako i bilo manje takvih slučajeva.


Marin (22)

Mislim da svaka žena i muškarac imaju pravo odlučiti i zato mislim da okupljeni koji su hodali nisu u pravu jer žele ugušiti njihovo pravo.


Marina (24)

Mislim da takvo što nema smisla. Svatko ima pravo izbora pa neka svatko za sebe izabere što misli da je najbolje i druge pusti na miru.


Josip (28)

Ako se ubojstvo trudne žene smatra dvostrukim, kako se onda pobačaj ne smatra ubojstvom?


Ivan (52)

Osobno sam protiv pobačaja, ali svaki slučaj treba gledati zasebno. Mislim da je problem činjenica da se na pobačaj gleda kao na metodu kontracepcije. Svakako, mislim da ne bi trebao biti ilegalan jer će se tada obavljati u 'ko zna kakvim uvjetima, ali nekakva savjetovanja sigurno ne bi bila loša.


hr Sun May 20 2018 18:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0187fd2af47f0e0f8b4576/80

Jaguarom iz Svete Nedelje na kraljevsko vjenčanje

Nakon kraljevskog vjenčanja koje je pratilo cijeli svijet, mnogima je za oko zapeo oldtimer u kojem je Harry svoju novopečenu suprugu odvezao na proslavu. Radi se o električnom Jaguaru E-Type Zero, u čijoj je izradi sudjelovao i naš Mate Rimac.

Radi se o električnoj verziji automobila koji je originalno proizveden 1968. godine, a slavni Enzo Ferrari ga je svojevremeno proglasio "najljepšim automobilom ikad napravljenim".

Za prebacivanje ovog ljepotana na električni pogon zaslužna je upravo hrvatska tvrtka Rimac Automobili.

Mike Goodboon, globalni direktor za odnose s javnošću za specijalne projekte u Jaguar Land Roveru, otkrio je da je u Rimac u suradnji s Jaguarom zaslužan za razvoj pogona, pri čemu nije narušen klasični model automobila.

U Rimcu su originalni motor sa šest cilindara zamijenili baterijom koja je približno jednakih dimenzija i težine. Tako preuređen auto je 46 kilograma lakši od originala te može ubrzati od nule do sto kilometara na sat za samo pet i pol sekundi.

S jednim punjenjem litij-ionska baterija može prijeći oko 270 kilometara, a kad se isprazni, potrebno joj je od šest do sedam sati za punjenje. Elektromotor je ugrađen iza baterije, na mjesto gdje se u E-Typeu standardno nalazila mjenjačka kutija. Bitno je napomenuti da ova preinaka nije nepovratna i da se klasični motor može ponovo ugraditi.

Karoserija nije mijenjana, ali je moderniziran interijer. Kontrolna ploča je izrađena od ugljikovih vlakana, ugrađeni su novi digitalni instrumenti, ekran osjetljiv na dodir i LED svjetla.

Iz Jaguara kažu da bi automobil u proizvodnju trebao ući 2020. godine, a prema pisanju Daily Maila, cijena mu je 350 tisuća funti, odnosno oko tri milijuna kuna, piše index.hr.




hr Sun May 20 2018 16:37:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b01564a2af47f5d0d8b45d2/80

Jesti ili ne jesti? Što učiniti kada vam muha dođe na hranu?

Ostavili ste ćevape nakratko ga ostavili na stolu. Kad ste se vratili na jednom je bila muha. Horor! I što sad? Je li u redu ipak pojesti taj ćevap ili ne?

Kada muha sleti, počne ispitivati novi teren u potrazi za hranom. Ako procijeni da je vrijedno obroka, ona pljune na površinu, objašnjavaju stručnjaci.

Muhe nemaju zube, pa luče enzime iz usta da bi omekšale hranu, koju onda mogu lakše usisati i progutati. Ovaj proces počinje nekoliko sekundi nakon što je sletjela. Muha također može isprazniti izmet dok istražuje novu površinu, piše tonic.vice.com, prenosi 100 posto.

Što će prenijeti na našu hranu ovisi o tome gdje je bila prije nego je sletjela kod nas. Znanstvenici su pronašli 200 patogena kod odraslih primjeraka muhe zunzare.

Najgori mogući scenarij je ako muha sadrži štetne bakterije i ako su one imale vremena da se razviju u našoj hrani. Primjerice, ako je prije bila u kontejneru sa smećem, a onda provela nekoliko minuta na našoj porciji hrane.

U takvim slučajevima možete oboljeti od salmonele ili zaraziti se bakterijom E. coli, kaže dr. William Kern sa Sveučilišta u Kaliforniji.

U zemljama bez urednih kanalizacijskih ili vodovodnih sustava, muhe mogu sadržavati patogene iz ljudskog izmeta i prenositi i smrtonosne bolesti, kao što su kolera, kampilobakterioza ili dizenterija.

No, mi se svakodnevno susrećemo s brojnim mikrobima i otporni smo na njih tako da veće opasnosti nema.
hr Sun May 20 2018 13:05:30 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0133032af47f5d0d8b45a7/80

Splitska Carmen svojim snažnim glasom osvaja internacionalne pozornice

Irena Parlov, operna je pjevačica koja svojim glasom i stasom osvaja svjetsku opernu scenu

Svi istinski zaljubljenici u kazališnu umjetnost sigurno su pogledali jednu od najpopularnijih i najizvođenijh opera diljem svijeta, a radi se o operi Georgea Bizeta “Carmen”. U ovoj priči operna pjevačica Irena Parlov naša je Carmen koja je ujedno i njena zaštitna uloga. Rođena Sarajka, dolazi iz glazbene obitelji, a majka joj je profesorica pjevanja.

Nastupala je širom Europe, a trenutno je gostujuća solistica ljubljanske opere i baleta već četiri godine. Iako je dijete Splita i s ponosom predstavlja svoj grad, Irena kaže da se najmanje zna za nju baš u njenom gradu. Kako bi to popravili, odlučili smo popričati sa splitskom Carmen koja nam je otkrila kako je to nastupati na pozornicama širom svijeta, što misli o opernoj sceni u Hrvatskoj i koji su joj planovi u budućnosti...

Operna ste pjevačica i nastupate diljem svijeta, a u Splitu (Hrvatskoj) se najmanje zna za Vas...Kako se osjećate zbog toga? Jeste li iznenađeni ili razočarani?

- Ne razmišljam previše o tome, no činjenica je da se općenito jako malo piše o mladim umjetnicima koji osvajaju internacionalne pozornice i o njima šira javnost jako malo zna. Ja sam dijete Splita i normalno da mi ponekad bude jako čudno da nitko tko piše o kulturi grada Splita, nema pojma da postoje osobe vrijedne pisanja jer nižu lijepe i zapažene uloge i predstavljaju Split gdje god da idu. Ja sam se evo nedavno vratila iz Francuske, Španjolske...gdje sam imala velike uspjehe popraćene izvrsnim kritikama i nitko u Splitu o tome ništa ne zna.

Kakvo je vaše mišljenje o opernoj sceni u Hrvatskoj? Imaju li operni pjevači dobar angažman i jesu li cijenjeni unutar “kulturnih krugova”?

- Pa ne mogu reći da nam je lako. Dobrih produkcija ima i postoje ljudi koji se nastoje boriti za kvalitetu i najviši umjetnički dojam, a ne samo za svoju osobnu korist. No ruku na srce, malo ih je i samim time ni meni ni mojim kolegama nije lako, posebno kad ste slobodni umjetnik. No oni koji su dobri, prepoznati su i itekako cijenjeni od struke bez obzira što ih u Hrvatsku malo ili nikako ne zovu.

Irena kaže da je operni svijet van Hrvatske pun sjajnih izvođača, velikih produkcija i onoga što je najbitnije, temeljitog i upornog rada na sebi. Upravo se vratila iz Španjolske gdje je gostovala kao Carmen, a za to ulogu bila je izabrana između više od 100 kandidatkinja! U Sloveniji nastupa za SNG Ljubljana i Maribor gdje tumači uloge poput Carmen, Suzuki, Azucene...

Kako vježbate i kako uspjevate očuvati glas? Ne izgledate kao “tipična” operna pjevačica...

- Da, prilično sam fit. To je genetika. No volim vježbati, pa tako održavam svoje tijelo u formi, a to pomaže i glasu. Nastojim govoriti u dobroj poziciji. Pijem puno vode. Izbjegavam alkohol i zadimljene prostorije no ne pretjerujem. Treba i živjeti. Upjevavam se gotovo svaki dan no odvojim i neki period za potpuni odmor glasnica. 

Za operu u Hrvatskoj kaže da se ne cijeni dovoljno, ali ima jedan broj znalaca koji ih redovito prate.

U pauzama od posla, Irena voli putovati i upoznavati svijet oko sebe.

- Putovanja hrane moju dušu i nezaobilazan su dio mog života. No i moj posao je takav pa to nije teško. Jako sam društvena osoba, volim ljude i uživam u dobroj hrani, šali i druženju pa lako nalazim nove prijatelje.

No najljepše joj je kad dođe u svoj Split, osjetiti šušur splitskih ulica i popiti kavu u omiljenim joj kafićima, a najdraže joj je sjesti sama i uživati.

- Na kavi često volim biti sama. Putovanja su me tome naučila. Kavica u omiljenim mi splitskim kafićima ili restoranima kao što su DeBelly, Fro, Olive tree, Galerija Food bar u kojima nerijetko učim i svoje uloge nezaobilazan je dio moga dana, pa me tako s notama i slušalicama u ušima često možete sresti u gradu.

Velika je zaljubljenica u modu koja je za nju igra, a to prepoznaju i strani portali pa je ponekad kontaktiraju za intervju i pokoju fotografiju u nekoj zanimljivoj odjevnoj kombinaciji.

Koje su vam želje i snovi? Nastupati i biti priznata u Hrvatskoj ili i dalje biti dio svjetske operne scene i na tome nastaviti raditi...

- Naravno da želiš biti priznat u svojoj državi, no ja i dalje volim izazove, gostovanja i putovanja. Tako da se veselim tome kako se lijepo razvija moja internacionalna karijera. Što se Hrvatske tiče, s mnogim hrvatskim dirigentima sam surađivala ili još uvijek surađujem, poput velikog Lorisa Voltolinija. Često pjevam u osječkom HNK, gdje smo nedavno imali jako uspješnu i ovacijama ispraćenu premijeru Trubadura, gdje sam već drugi put pjevala jako zahtjevnu ulogu Azucene. Prvi put sam debitirala prije godinu dana u toj ulozi u Mariboru pod ravnanjem Voltolinija kojem sam iznimno zahvalna i jako sretna da mogu raditi s njim.

Za druge hrvatske pozornice će sigurno doći vrijeme pa tako opet i za onu splitsku…



hr Sun May 20 2018 10:37:14 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .