Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b694a3bcb557a974d8b4aef/80
Foto: BBC

U Chicagu u 48 sati upucano više od 60 ljudi

U Chicagu, gradu poznatom po epidemiji oružanog nasilja, ovaj vikend bio je posebno krvav. Više od 60 ljudi ustrijeljeno je u 48 sati, od čega je 10 ubijeno.

Policija je ovo opisala kao "jedan od najnasilnijih vikenda dosad", navodeći kako su gotovo sve pucnjave povezane s obračunima među bandama, i zatražila pomoć države i lokalne zajednice u borbi protiv nasilja koje, kako se čini, izmiče kontroli. 

Najveći broj pucnjava dogodio se u samo tri sata, između ponoći i tri ujutro u nedjelju. Većina pucnjava dogodila se, kao i dosad, na jugu i zapadu Chicaga. 

"Ovo je sad naprosto izvan kontrole. Ovo je ratna zona"

- Ovo je najgore što sam ikad dosad vidio. Trenutno je vruće. Mnogo je tenzija... i moglo bi postati još gore", komentirao je jedan policajac za Chicago Sun Times.  

- Ovo je sad naprosto van kontrole. Ovo je ratna zona. Chicago je naprosto poludio", dramatično je konstatirao pastor i administrator za hitne slučajeve Donovan Prince za CBS. 

- Umoran sam od ovoga, svi su u ovom gradu umorni od ovoga. Nastavljamo slati poruku da je u redu počiniti ove zločine ne čineći ništa kao zajednica", upozorio je danas policijski nadzornik Eddie Johnson u izjavi za novinare.

Johnson je dodao da policija ima "stvarno dobra saznanja o mnogim" osumnjičenim napadačima, ali zasad nitko nije uhićen. "Grad ne gori", naglasio je, ali i upozorio da članovi zajednice moraju identificirati pojedince koji vrše nasilje.

Policija proziva građane koji ne prijavljuju počinitelje

Apelirao je na one koji "idu u krevet s tim pojedincima navečer i bude se s njima ujutro". "Netko zna tko je to učinio. Drže mene odgovornim, drže gradonačelnika odgovornim - gdje je njihova odgovornost? Nikad ne čujem da ti pojedinci na ulicama moraju prestati povlačiti okidač", uzvratio je Johnson na kritike na račun policije.

Gradonačelnik Rahm Emanuel također je pozvao građane Chicaga da ne šute o kriminalu u njihovim četvrtima. "Svi mi koji volimo ovaj grad i zovemo ga domom imamo odgovornost za liječenje naših četvrti", rekao je Emanuel, dugogodišnji gradonačelnik iz redova Demokratske stranke. 

No republikanac Rudy Giuliani, bivši gradonačelnik New Yorka i trenutni odvjetnik predsjednika Donalda Trumpa, okrivio je upravo Emanuela i "jednopartijsku vladavinu demokrate" u Chicagu za eskalaciju nasilja. Giuliani je, nehotice ili ne, netočno napisao da su se dogodila "63 ubojstva u Rahm Emanuelovom Chicagu" - 63 ljudi je ustrijeljeno, a od toga je 10 podleglo ozljedama. Dodao je da će Emanuelova "ostavština" biti "više ubojstava nego ikad prije", piše index.hr

hr Tue Aug 07 2018 09:29:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b65cd17cb557a974d8b49d7/80
Foto: Blic

Sud u Beogradu odbacio žalbe navijača Hajduka

Osam osuđenih, od ukupno 14 žalilo se na presudu. Samo jednom maloljetnom navijaču koji je odmah pušten iz zatvora.

Prekršajni žalbeni sud u Beogradu odbacio je žalbe navijača te potvrdio presudu od po 15 dana te protjerivanje iz Srbije po isteku kazne.


Skupini od 14 navijača kazne su izrečene zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru za "nepristojno, drsko i bezobzirno ponašanje" na benzinskoj postaji blizu Beograda.

Uhićeni su po povratku iz Sofije s utakmice Hajduk-Slavija. Podsjećamo, s benzinske crpke uzeli su robu u vrijednosti od 1700 eura koju nisu platili. 


Kažnjeni su uvjetno na po šest mjeseci zatvora s dvogodišnjim rokom kušnje te protjerani iz Srbije na dvije godine.

hr Wed Aug 15 2018 20:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b745e57cb557a3c658b49dc/80

Sredozemlje se utapa u plastici, mikročestice već prodiru i u hranu

Kad bi se sve plastične boce proizvedene 2016. u svijetu poredalo jednu do druge, prekrile bi pola puta do Sunca. Većina ih završi u morima...
Nije problem samo u “otocima” albanskog smeća, medicinskom otpadu, plastičnim bocama, ambalaži sredstava za čišćenje iz kućanstava... koji nošeni jakim strujama i vjetrovima zagađuju obale Hrvatske i drugih zemalja. Sredozemlje se utapa u plastici, čemu u većoj ili manjoj mjeri pridonose sve zemlje regije, a što je najgore, mikroskopski komadići te plastike koji su na rekordnim razinama završavaju i u hranidbenom lancu i prijete svim morskim vrstama i ljudskom zdravlju, alarmantno je izvješće koje je nedavno predstavila Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF).


Tvrde kako bi najnoviji podaci i niz znanstvenih dokaza koji upućuju na dramatične posljedice pretjeranog korištenja plastike, lošeg gospodarenja otpadom i masovnog turizma na morske ekosustave jedne od najposjećenijih regija u svijetu, pametnima bili razlog za uvođenje hitnih mjera koje bi institucije, tvrtke i građani trebali poduzeti kako plastični otpad ne bi stigao u more. Stoga se traži usvajanje zakonski obvezujućeg međunarodnog sporazuma o uklanjanju plastičnog otpada iz mora, uz potporu snažnih nacionalnih ciljeva radi postizanja 100% recikliranog i obnovljivog plastičnog otpada do 2030., nacionalne zabrane za jednokratne plastične vrećice, šalice i slično, a tvrtke, koje su najveći zagađivači, poziva da investiraju u inovacije i dizajn u smjeru učinkovitije i održivije upotrebe plastike. 

Proizvodnja plastike u svijetu 1950. godine, uz populaciju od oko 2,5 milijardi ljudi, iznosila je 1,5 milijuna tona, a 2016., uz populaciju veću od 7 milijardi, više od 310 milijuna tona. Računa se da će se u idućih 20 godina proizvodnja plastike udvostručiti, a do 2050. i učetverostručiti. 

– Utjecaji plastičnog onečišćenja na Sredozemlju osjećaju se diljem svijeta i uzrokuju ozbiljnu štetu i prirodi i ljudskom zdravlju. Ako se onečišćenje plastikom poveća, ugrozit će globalni ugled Sredozemlja kao vrhunske turističke destinacije i izvora kvalitetnih proizvoda iz ribarstva, potkopavajući lokalne zajednice koje ovise o tim sektorima – rekao je John Tanzer, voditelj programa za zaštitu mora i oceana u WWF Internationalu. Proizvodi od plastike danas čine 95% otpada koji pluta Sredozemnim morem ili leži na plažama, a zemlje koje se ističu u odlaganju plastike u Sredozemno more su Turska (144 t/dan), Španjolska (126), Italija (90), Egipat (77) i Francuska (66). Zbog povećanog turizma, količina morskog otpada svako ljeto povećava se za čak 40%. 


Ugrožene morske vrste

WWF upozorava kako veliki plastični dijelovi ozljeđuju, guše i često ubijaju morske životinje, uključujući zaštićene i ugrožene vrste kao što su morske kornjače i sredozemnu medvjedicu. No, upravo je mikroplastika, manja i podmuklija, dosegnula rekordne razine koncentracije od 1,25 milijuna komada po četvornom kilometru u Sredozemnom moru, gotovo četiri puta više nego na “plastičnom otoku” pronađenom u sjevernom dijelu Tihog oceana.

– U Europi proizvodimo golemu količinu plastičnog otpada, od kojih je većina poslana na odlagališta otpada, što rezultira milijunima tona plastike koja ulazi svake godine u Sredozemno more. Taj kontaminirani tok, u kombinaciji s poluzatvorenim Sredozemljem, doveo je do toga da mikroplastika dosegne rekordne razine koncentracije, prijeteći morskim vrstama i ljudskom zdravlju – ističe Mosor Prvan, stručni suradnik za zaštitu mora u WWF Adriji. Prema izvješću, kašnjenja i „rupe“ u gospodarenju plastičnim otpadom u većini su sredozemnih zemalja, među glavnim uzrocima plastičnog onečišćenja koje je prevelik problem da bi ga riješio samo jedan kontinent, jedna vlada ili jedan industrijski sektor. Od 27 milijuna tona plastičnog otpada proizvedenog svake godine u EU, samo jedna trećina se reciklira, što je samo 6% potražnje za plastikom u Europi.




Nužna razgradiva ambalaža

Svake se minute u svijetu proda milijun plastičnih boca, a taj će broj do 2021. porasti za još 20% i stvoriti ekološku krizu za koju mnogi predviđaju da će biti jednako ozbiljna kao i klimatska. Više od 480 milijardi plastičnih boca prodano je u svijetu 2016. Kada bi ih se poredalo jednu do druge, prekrile bi pola puta do Sunca, a nastave li se ti trendovi, taj će broj do 2021. porasti na 583 milijarde. Većina plastičnih boca za vodu i gazirane napitke radi se od polietilenskog-teteftalata (PET), koji se lako reciklira, ali trend ni približno ne prate rast potrošnje i potražnje.

Većina plastičnih boca proizvodi se za vodu, a kako jačaju trendovi zdravog življenja te zabrinutost u vezi kvalitete vode iz vodovoda, raste i potražnja, poglavito u Kini koja iznosi već četvrtinu svjetske, a najviše plastičnih boca proizvode najveći brendovi u toj industriji. Coca Cola je, primjerice, odgovorna za 100 milijardi plastičnih boca godišnje ili 3400 svake sekunde pa u cilju društveno odgovornog poslovanja i ta, a i niz drugih tvrtki povezanih s „plastičnim otiscima“ najavljuje niz promjena u skoroj budućnosti. Coca-Cola je tako nedavno lansirala “zdrave” napitke u ambalaži koja se većinom sastoji od razgradive sirovine šećerne trske, a prema najavama Nestle Watersa, Nestle Pure Life boce od 700 ml bit će u potpunosti od reciklirane ili tzv. rPET plastike. No plastična ambalaža već je godinama u našem prehrambenom lancu, a i vodi koju pijemo. U istraživanju novinarske organizacije Orb Media na državnom sveučilištu u Fredoniji u New Yorku, otkriveno je i da flaširana voda sadrži sitne čestice plastike.

BBC je objavio kako je ispitano 250 boca kupljenih u devet različitih država – Aquafina, Dasani, Evian, Nestle Pure Life, San Pellegrino, Aqua (Indonezija), Bisleri (Indija), Epura (Meksiko), Gerolsteiner (Njemačka), Minalba (Brazil) i Wahaha (Kina), a kako bi bili sigurni da nijedan uzorak nije kontaminiran, svaka kupnja i transport snimljeni su na videu. Pronađeno je u prosjeku deset plastičnih čestica po litri vode, od čega je svaka veća od debljine ljudske vlasi.

– Ne želimo ni u koga upirati prstom, nego samo pokazati da je plastika prisutna apsolutno posvuda, da je postala tako sveprisutan materijal u našem društvu da prodire i u vodu, i to u sve one osnovne proizvode koje konzumiramo svakodnevno – kazala je kemičarka prof. Sherri Mason sa sveučilišta, dok većina kompanija tvrdi kako i one same provode takva testiranja, ali su svi rezultati u okviru dopuštenih, da se svi procesi odvijaju prema najvišim standardima te da zadovoljavaju sve uvjete kvalitete. Za pitanje mikročestica plastike nema regulative ni standardiziranih metoda ispitivanja, poručili su. Morske vrste unesu plastiku u organizam namjerno, slučajno ili neizravno pri hranjenju plijenom koji je već pojeo plastiku. U Sredozemnom moru 134 vrste žrtve su unošenja plastike u organizam, uključujući i 60 vrsta riba, sve 3 vrste morskih kornjača, 9 vrsta morskih ptica i 5 vrsta morskih sisavaca (ulješura, kitova perajara, dobrih dupina, Rissovih dupina i prugastih dupina). Vlakna i mikroplastika pronađene su u kamenicama i dagnjama, a vrećice čipsa i cigarete pronađeni su u krupnih pelagijskih vrsta riba.

Desetogodišnje istraživanje glavate želve pokazalo je da je 35% ispitanih primjeraka u organizam unijelo plastični otpad, a on je (uglavnom celofan i PET) pronađen i u želucu 18% tuna i sabljarki, u 17% crnoustih mačaka (vrsta morskog psa) na Balearskim otocima. No čak i manje životinje, kao što su dagnje, rakovi, trlja i list, koji se hrane na morskom dnu mogu biti važni akumulatori mikroplastike, sve do zooplanktona (mali organizmi na dnu morskog hranidbenog lanca).



A one životinje koje se ne stignu „najesti“ plastike, imaju i dobru šansu da se uhvate u ribarski najlon, mreže, zamke koji uzrokuju 65% slučajeva zapetljavanja u Sredozemnom moru – što se naziva fenomenom ribolova napuštenim ribolovnim alatom ili fantomskim ribolovom, piše Večernji


hr Wed Aug 15 2018 19:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b7458a4cb557ad6648b49b3/80
Foto: Youtube/screenshot

Djecu u Srbiji uče ratovati: 'Ovo je odlično, s ovim treba nastaviti'

Riječ je o kampu po uzoru na slične kampove u Rusiji u kojima ima i djece mlađe od šest godina

Na Zlatiboru u Srbiji održava se desetodnevni omladinsko-patriotski kamp za djecu i mlade u dobi od 14 do 23 godine, a u organizaciji Udruženja sudionika oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Iza pomalo nedužnog naziva u stari se krije kamp za vojnu obuku djece i mladih.

Riječ je o kampu po uzoru na slične kampove u Rusiji u kojima ima i djece mlađe od šest godina, a u kojima su sudjelovali i mladi iz Srbije. Oni u tim kampovima prolaze nešto blažu varijantu vojničke obuke.

Srpski portal Regionalne vesti piše da se u organizaciji ratnih veterana Udruženja sudionika oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije i uz podršku općine Čajetina, a po uzoru na slične kampove u Ruskoj Federaciji, na Zlatiboru se od 9. do 18. kolovoza održava prvi Omladinsko-patriotski kamp Zlatibor 2018, u okviru kojeg će djeca i mladi biti upoznati sa srpskom duhovnom, nacionalnom i vojnom poviješću i kulturom. Ujedno će imati priliku družiti se sa srpskim i ruskim vojnim veteranima.

“Htjeli smo malo obogatiti njihovo znanje o povijesnim činjenicama, o povijesti srpske vojske i srpsko-ruskom prijateljstvu. Puno smo radili na fizičkom odgoju, na kondiciji, da djeca nauče kako zdravo živjeti. Učili smo ih i borilačkim vještinama, snalaženju u prostoru i preživljavanju u prirodi”, kazao je organizator kampa Željko Vukelić.

“Fantastično je, Ovo je odlično i mislim da i dalje treba nastaviti s ovakvim radom. Najprije zbog nas samih, zbog naše fizičke spremnosti, a i malo da se odvojimo od grada, od kompjutera, igrica i od kuće”, kazao je jedan mladić, sudionik kampa, prenose vijesti.hr





hr Wed Aug 15 2018 18:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b74287bcb557ad6648b4997/80
Foto: Pixabay

Hoće li Europska unija ukinuti pomicanje sata dva puta godišnje?

Europska komisija pokrenula je javno savjetovanje o ljetnom računanju vremena, odnosno o ukidanju pomicanja sata u svim zemljama Europske unije koje će trajati do sutra. O tome se mogu izjasniti svi europski građani i države članice putem internetskog upitnika na službenim stranicama Europske komisije.

Naime, zastupnici Europskog parlamenta još su u 2017. objavili istraživanje o pozitivnim i negativnim učincima ljetnog računanja vremena te su u veljači uputili poziv Komisiji za temeljitom analizom Direktive koja propisuje polugodišnje pomicanje sata. Komisija se obvezala da će procijeniti dvije glavne opcije - zadržavanje sadašnjeg ljetnog računanja vremena ili ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje u svim državama članicama.

Direktiva komisije

Ovakva odluka ne bi utjecala na odabir vremenskih zona, a svaka država članica i dalje bi sama odlučivala hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena ili bi se, pak, opredijelili za još uvijek nepoznatu treću opciju. U Hrvatskoj je računanje vremena propisano Zakonom o računanju vremena koje je u potpunosti usklađeno s Direktivom Komisije, a ako dođe do neke promjene, Hrvatska će se prilagoditi EU.


Da pojasnimo, Direktivom 2000/84/EZ od 19. siječnja 2001. utvrđeno je da Europska komisija svakih pet godina objavljuje priopćenje kojim daje raspored datuma kada će počinjati te završavati ljetno računanje vremena u idućih pet godina. Ovim zakonskim propisom Komisija želi obvezati sve države članice na jednako računanje vremena kako bi osigurala funkcioniranje jedinstvenog tržišta. To se najviše odnosi na prometnu logistiku i komunikacije budući da bi neusklađeno računanje vremena između zemalja otežalo planiranje letova te voznih redova vlakova i autobusa za turiste i organizatore putovanja.


Sama ideja ljetnog računanja vremena pripisuje se američkom fizičaru Benjaminu Franklinu koji je još 1784. zaključio kako bi bolje usklađivanje ljudskih aktivnosti s dnevnim svjetlom moglo donijeti uštedu energije. Ipak, ono je uvedeno tek 1916. u Njemačkoj, a ubrzo i u drugim europskim zemljama i SAD-u. U Hrvatskoj se ljetno računanje vremena prvi put koristilo u vrijeme Austro-Ugarske od 1916. do 1918. godine, potom u vrijeme Kraljevine Jugoslavije i u doba NDH, a ljetno računanje vremena 1983. uvodi se u cijeloj Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj.


Danas se ono primjenjuje u više od 60 zemalja diljem svijeta, a najraširenije je u Europi, Sjevernoj Americi i Oceaniji. Točnije, Island, Rusija, Bjelorusija i Turska jedine su europske zemlje čiji građani ne pomiču svoje satove dva puta godišnje.


Sjeverne zemlje

Pritom se Rusija odlučila na cjelogodišnje zimsko, odnosno standardno računanje vremena, a Turska se 2016. prebacila na samo ljetno računanje vremena. Da pojasnimo, različite preferencije o računanju vremena pojavljuju se zbog različitih geografskih pozicija zemalja. U sjevernim su zemljama dani tijekom ljetnih mjeseci dugi, a ljetno računanje vremena odgađa zalazak sunca. Tako, primjerice, u Helsinkiju noć pada nešto prije 23 sata, a sunce izlazi već oko 3.30, a slično se događa i u drugim sjevernim i sjeverozapadnim gradovima. Iz tog je razloga čak 70.000 Finaca potpisalo peticiju za ukidanje ljetnog računanja vremena. S druge strane, turistički otoci poput Baleara htjeli bi se trajno prebaciti na ljetno računanje vremena jer bi profitirali dodatnim satom danjeg svjetla. Stoga, ako bi se odlučilo da svaka zemlja odabere hoće li imati zimsko ili ljetno računanje vremena, te bi promjene bile nekoordinirane, čime bi se poništio glavni cilj Direktive.

Stočari veliki protivnici pomicanja sata

Pri samom uvođenju ljetnog računanja vremena, jedan od glavnih argumenata za pomicanje sata bila je ušteda energije. Nekoć je ona i bila zamjetna, no danas dolazi do skromne uštede od samo 0,5 do 2,5 posto budući da uporabom računala, televizora i ostalom tehnologijom ionako trošimo mnogo energije. Osim toga, duljim danom ljudi više vremena provode vani te se više kreću, što u svakom slučaju dobro utječe na zdravlje ljudi. Uz to, imaju i bogatiji društveni život i više troše, što pomaže gospodarstvu države. Ipak, pomicanje sata na ljude utječe kao manji jet lag i ljudskom tijelu treba nekoliko dana da se prilagodi. Iz tog razloga lošije i kraće spavamo i slabija nam je koncentracija, što, osim na produktivnost na radnome mjestu, utječe i na pozornost prilikom vožnje ili prelaženja ceste, čime dolazi do većeg broja automobilskih nesreća, a istraživanja su pokazala da na dan pomicanja sata dolazi do 6,5 posto više nesreća. No, kada se ljudi napokon prilagode, ljetno računanje vremena i dulji dan u konačnici rezultiraju, kako pokazuju istraživanja, sa 13 posto manje nesreća i sedam posto manje krađa. Osim ljudi, i životinje se teško prilagođavaju pomicanju sata budući da imaju precizan bioritam. Stoga su jedni od velikih protivnika pomicanja sata stočari. Krave navodno daju čak i po nekoliko litara mlijeka manje dok im se tijelo ne prilagodi novom računanju vremena. S druge strane, poljoprivrednicima se sviđa imati sat vremena danjeg svjetla više za rad u polju, piše novac.hr

hr Wed Aug 15 2018 15:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .