Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58fc57dab4739893488b45ae/80
Foto: Hina

"Hitne medicinske službe zbrinjavaju većinu pacijenata na vrijeme, ali ne i one iz udaljenih područja"

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) Maja Grba Bujević u razgovoru za Hinu uoči Nacionalnog dana hitne medicinske službe i skorog početka turističke sezone ocjenjuje trenutno stanje hitne medicinske službe (HMS) u Hrvatskoj, ističući da uspješno zbrinjava većinu pacijenata u okviru tzv. "zlatnog sata" ali još uvijek ne može osigurati pravodobnu hitnu skrb za stanovnike otoka, ruralnih, prometno udaljenih i izoliranihpodručja, kao i turiste, te najavljuje projekte uspostave HMS-a na moru i raspisivanje novih specijalizacija iz hitne medicine

U hitnoj medicini neizostavan pokazatelj uspješnosti je "zlatni sat" u zbrinjavanju hitnih pacijenata. U kojem vremenu hitni pacijenti danas u Hrvatskoj dobiju potrebnu pomoć?

Raspored timova HMS-a unutar pojedine županije i međužupanijska suradnja zavoda za hitnu medicinu na terenu omogućuju da danas timovi HMS-a u 80 posto slučajeva na mjesto intervencije stižu unutar 10 minuta od poziva u urbanim, a unutar 20 minuta u ruralnim područjima. Brz dolazak timova HMS-a na mjesto intervencije omogućuje dolazak pacijenta u bolnicu u okviru "zlatnog sata", što je iznimno važno jer pravovremeno bolničko zbrinjavanje utječe na pozitivan ishod i kvalitetan oporavak kritično oboljelih ili teško ozlijeđenih pacijenata.

U HMS je puno ulagano zadnjih godina, što još treba napraviti kako bi se služba do kraja ustrojila?

Prije osam godina, u sklopu aranžmana sa Svjetskom bankom, započeo je projekt unapređenja hitne medicinske službe i investicijskog planiranja u zdravstvu, kroz koji je osnovan 21 županijski zavod za hitnu medicinu, pokrenuto je osnivanje objedinjenih hitnih bolničkih prijema (OHBP), propisani su standardi po kojima su nabavljena vozila za timove HMS-a te oprema za bolničku i izvanbolničku službu, pokrenuta je specijalizacija iz hitne medicine te uvedena standardizirana edukacija za djelatnike bolničke i izvanbolničke HMS. To su bili temelji na kojima su se počeli graditi novi standardi koje građani mogu očekivati ako im treba dostupna i učinkovita hitna skrb na cijelom području Hrvatske. Prije osam godina osnovan je i HZMH koji, prateći svjetsku praksu, nastoji razvoj naše hitne medicine tretirati kao kontinuirani proces poboljšanja kvalitete HMS-a. Hrvatski sabor prepoznao je naše napore i 30. travanj proglasio Nacionalnim danom hitne medicinske službe, po uzoru na niz zemalja koje nastoje djelatnost i dostignuća HMS-a približiti svojim građanima. Naravno, hitna medicina svakim se danom razvija i napreduje, pa smo svjesni da dosadašnji uspjesi ne znače kraj našeg posla. Sukladno resursima i dokazanoj praksi nastavit će se raditi na poboljšanju organizacijskih mogućnosti HMS-a.

Nakratko se pokušala ustrojiti Hitna helikopterska medicinska služba (HHMS), no trenutno hitni prijevoz pacijenata duž jadranske obale ponovno obavljaju vojni helikopteri. Mogu li oni uspješno obavljati tu zadaću i je li nam potreban HHMS koji bi pokrivao priobalni i kopneni dio zemlje?

Glavna uloga HHMS-a je zbrinjavanje teško ozlijeđene ili kritično oboljele osobe tako da medicinski tim iz helikoptera odmah po primitku poziva leti na mjesto intervencije. To je jedini način da se skrati vrijeme do početka zbrinjavanja hitnog pacijenta na teško dostupnim ili cestovno nedostupnim mjestima. Dugogodišnja suradnja Oružanih snaga Republike Hrvatske s Ministarstvom zdravstva u vezi korištenja vojnih helikoptera za hitan medicinski prijevoz izuzetno je korektna, no letovi vojnih helikoptera u medicinske svrhe organizirani su samo kao sekundarni letovi za pacijente do kojih je prije došao i koje je prethodno zbrinuo zemaljski tim HMS-a. Takvo postupanje produžuje vrijeme do dolaska pacijenta u bolnicu pa se nameće zaključak da se bez namjenskog HHMS-a stanovnicima otoka, ruralnih, prometno izoliranih i udaljenih područja, kao i turistima, bez obzira na broj zemaljskih timova HMS-a, ne može omogućiti jednako dostupna, pravovremena i odgovarajuća hitna skrb. Ministarstvo zdravstva je zato iz kredita Svjetske banke osiguralo sredstva za provedbu studije izvodljivosti uspostave HHMS-a koja bi trebala utvrditi za koja područja bi se takva služba trebala organizirati.

Najavljena je i uspostava HMS-a putem brzih brodova na moru, koja bi se financirala iz EU fondova.

Na inicijativu HZHM-a u sklopu europskih fondova osigurano je šest milijuna eura za nabavu specijaliziranih brzih brodica, njihovo opremanje i ugovaranje vezova. Ministarstvo zdravstva ovlastilo je HZHM za provedbu izrade studije izvodljivosti kao prve faze ulaganja, sukladno Operativnom programu konkurentnosti i kohezije. Izrađena studija u ožujku 2017. predstavljena je Ministarstvu, a sada nam slijede dogovori s partnerima i korisnicima, te provedba natječaja za nabavu brodova.

Često se govori o preopterećenosti HMS-a nehitnim pacijentima, zbog čega je bivši ministar najavljivao uvođenje naplate za nehitne pacijente u OHBP-ima. Kako rasteretiti pretrpane hitne bolničke odjele?

Od ukupno 537.439 pacijenata, koji su lani zbrinuti u OHBP-ima, čak 65 posto bili su nehitni pacijenti, ali su trebali zdravstvenu skrb koja im na drugim mjestima nije bila dostupna. Da bi se OHBP-i rasteretili, prvenstveno treba promijeniti organizaciju rada svih drugih dionika primarne i bolničke zdravstvene zaštite, kako bi se racionalizirali ljudski, materijalni i financijski kapaciteti u svrhu osiguranja pravodobne zdravstvene skrbi za sve pacijente. Transparentno praćenje pacijentovog puta sukladno njegovim potrebama omogućit će kontinuirano pružanje odgovarajuće zdravstvene skrbi, što je cilj svakog zdravstvenog sustava.

Prije nekoliko godina uvedena je specijalizacija iz hitne medicine, a najavljeno je i raspisivanje novih specijalizacija. Koliko nam nedostaje specijalista hitne medicine i kakav je interes mladih liječnika za rad u hitnoj medicini?

Hitna medicina je poziv koji se mora živjeti i voljeti da bi se moglo raditi u svakodnevnim stresnim situacijama. S obzirom da je relativno nedavno uvedena, a sama specijalizacija traje pet godina, ponosni smo što smo u siječnju dobili prvu specijalisticu hitne medicine. Na specijalizaciji je trenutno još 141 mladi liječnik i liječnica, a kroz Europski socijalni fond osigurali smo 50 milijuna kuna za nove 54 specijalizacije koje će biti raspisane do kraja svibnja. Osim toga, HZHM raspisao je projekt kontinuiranog usavršavanja radnika u djelatnosti hitne medicine, kojim će se iz Europskog socijalnog fonda osigurati 10 milijuna kuna bespovratnih sredstava za povećanje znanja i vještina djelatnika izvanbolničke i bolničke hitne medicine u iduće četiri godine. Početak provedbe projekta očekuje se krajem godine.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 11:37:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e4cd5cb9e03e14838b4600/80

SDP za referendum o gradnji crkve u četvrti Split 3

SDP gradskog kotara Split 3 u četvrtak je predložio referendum o gradnji crkve u toj gradskoj četvrti, u blizini raskrižja Ulice Brune Bušić i Poljičke ceste, kao najbolje rješenje na dobrobit svih stanovnika.

"Referendum, uz kvalitetnu javnu raspravu, a bez neprihvatljivog etiketiranja sudionika rasprave zbog izrečenih stavova, bio bi najbolje rješenje za raspravu oko Detaljnog plana uređenja (DPU) na lokaciji sjeveroistočno od raskrižja Ulice Bruna Bušića i Poljičke ceste", istaknula je koordinatorica SDP-a za kotar Split 3 Sara Paligorić.

Naglasila je kako bi o razvoju kotara Split 3 trebali odlučivati svi njegovi stanovnici, a ne donositi odluke "na zboru političara" i kasnije ih prezentirati kao stajalište građana.

Paligorić osobno smatra da na lokaciji uz raskrižje Ulice Bruna Bušića i Poljičke ceste ne treba graditi crkvu, već da ondje treba smjestiti tržnicu i povećati obuhvat zelenih površina i garažno-parkirališnih mjesta.

"Želim da Split 3 ostane primjer kvarta koji je urbanistički uspješno uređen, što je poznato širom Europe i svijeta, na dobrobit njegovih stanovnika," istaknula je Paligorić te dodala kako je upravo na tom primjeru "legitimna i potrebna" kritika nekvalitetnog sustava planiranja prostora i razvoja Splita, o čemu svjedoče brojne devastacije.

Rekla je i da su mediji prenijeli da se većina prisutnih na zboru građana u prostorijama Gradskog kotara Split 3, u srijedu izjasnila da podržava izgradnju crkve, a mnogobrojni građani uopće nisu ni mogli ući na skup pa ni izreći svoje mišljenje.

"Građani kotara Splita 3 teško su mogli doći do izražaja od političara i njihovih pratitelja koji su govorili na zboru, a žive u drugim gradskim kotarima poput Žnjana, Ravnih njiva, Gripa, Visoke, Mertojaka...Zbog neadekvatnosti prostora mnogobrojni građani našeg kotara, uključujući i moju malenkost, nisu uopće došli u mogućnost ući u prostorije Gradskog kotara Split 3, a kamoli sudjelovati u raspravi. Žalosno je da je u raspravi puno važnija bila snaga decibela nego snaga argumenata," ustvrdila je Paligorić komentirajući zbor građana u srijedu na večer u prostorijama Gradskog kotara Split 3.

Na tom zboru građana, kojeg je organizirala stranka Pametno, vodila se žučna polemika između pristaša i protivnika planirane gradnje crkve u toj splitskoj četvrti, u župi Blatine- Škrape.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 16:03:04 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f86cabb473982b3b8b45c1/80

Grabar-Kitarović: Počast žrtvama najprimjerenije je odati u tišini

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je u četvrtak kako je odlučila u tišini pokloniti se žrtvama ratnih zločina u Ahmićima i Križančevu selu u središnjoj Bosni jer je to, po njezinu sudu, najbolji način da se oda počast nedužno stradalima.
"Vjerujem da ste već primijetili da na takva mjesta pijeteta volim odlaziti u tišini i jednostavno pokloniti se žrtvama, razmišljati o prošlosti no prije svega s nakanom da se ta prošlost nikada ne ponovi", kazala je Grabar-Kitarović novinarima u Vitezu nakon nenajavljenog posjeta Ahmićima i Križančevu selu gdje je odala počast žrtvama i položila cvijeće na spomen obilježja.

Predsjednica je u Ahmićima odala počast Bošnjacima ubijenima u travnju 1993. godine u napadu HVO-a, a u Križančevu selu žrtvama napada Armije BiH u prosincu 1993. godine u kojemu su ubijena 44 Hrvata.

Predsjedničina je poruka kako bi nakon svega trebalo gledati ka budućnosti odnosno jačanju dobrih odnosa, ne samo između Hrvata i Bošnjaka nego i svih građana središnje Bosne i BiH.

Hrvatska se predsjednica nakon obilaska Nove Bile i posjeta tamošnjoj bolnici, gdje se gradi novo krilo uz financijsku potporu Hrvatske od 1,5 milijuna kuna, u Vitezu sastala s predstavnicima tijela vlasti u općinama središnje Bosne a nakon toga novinarima je kazala kako je zadovoljna jer vidi napredak u tom dijelu BiH.

"To je način da ljudima pomognemo kako bi ovdje ostali živjeti", kazala je predsjednica. Kazala je i kako Hrvatska mora nastaviti ulagati u ta područja te kako se nada da će gospodarski oporavak u Hrvatskoj omogućiti da ta ulaganja budu sve veća.

Istaknula je kako je njena temeljna poruka Hrvatima u tom ali i svim drugim krajevima BiH da je Hrvatska uz njih i to ne samo u smislu očuvanja njihovih političkih prava odnosno konstitutivnosti kao naroda nego i ravnopravnosti s drugim narodima.

Ocijenila je da je gospodarsko i socijalno stanje jamac opstojnosti Hrvata u BiH, ali da je važna je i politička dimenzija, odnosno reforme koje bi omogućile pravnu sigurnost hrvatskom narodu da bi se očuvala njegova konstitutivnost i ravnopravnost s drugim narodima a istodobno osigurao napredak BiH na putu ka članstvu u Europskoj uniji, u čemu je Hrvatska "apsolutno spremna pomoći".

Ulazak BiH  u EU je bitan, rekla je Grabar-Kitarović, jer će i to pomoći opstanku Hrvata u toj zemlji.

Iznoseći ukupni dojam o posjetu BiH predsjednica je kazala kako je ishodom veoma zadovoljna jer je dijalog ključni način rješavanja problema, posebice među zemljama koje su toliko vezane jedna za drugu. Potvrdila je kako je i na radnoj večeri s bosanskohercegovačkim dužnosnicima u srijedu u Sarajevu nastavila dijalog o otvorenim međudržavnim pitanjima.

"Nastavili smo prijateljski razgovor. Dogovorili smo se oko nekih otvorenih pitanja kako ćemo krenuti dalje", kazala je predsjednica no nije iznosila potankosti razgovora vođenih u srijedu navečer.

Dodala je kako je iznimno važno održati kontinuitet razgovora kako na političkoj tako i na tehničkoj razini.

"Važno je da ne šaljemo jedni drugima poruke preko medija nego da iskreno i otvoreno razgovaramo", istaknula je hrvatska predsjednica.

Ponovila je kako projekt Pelješkog mosta nije upitan.

"On će se graditi i on nije uperen protiv interesa BiH", kazala je.

Hrvatska je predsjednica nakon posjeta Vitezu otputovala u Žepče, Usoru i Derventu. U Derventi će se oko 17.30 sati sastati s predstavnicima HKD-a Napredak i razgovarati o položaju Hrvata u Republici Srpskoj.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:45:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a426870b9e03e65398b457f/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

"Zima se predomislila": Najavili snijeg pa promijenili prognozu

Nije Dunja jedina dala krivu prognozu jer istu je prekjučer objavio Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), norveški Yr.no i brojni drugi meteorološki servisi koji su za vikend prognozirali snijeg, a za idući tjedan velike hladnoće

Nakon što je najavila da će ovoga vikenda Hrvatsku napokon zabijeliti snijeg, RTL-ova meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar ubrzo je objavila da je prognoza bila kriva. - javlja 24sata

Uz hashtag #krivaprognoza, Dunja je napisala: "Zima se ipak predomislila. Moj bed. Pucajte, slobodno."

Umjesto snijega i velikih hladnoća, stići će nam tek nešto kiše, a iako će se jutarnje temperature kretati oko nule, one dnevne bit će u plusu, ponegdje čak i do 10 stupnjeva.

Nije Dunja jedina dala krivu prognozu jer istu je prekjučer objavio Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), norveški Yr.no i brojni drugi meteorološki servisi koji su za vikend prognozirali snijeg, a za idući tjedan velike hladnoće.

Situacija se promijenila jučer. Tijekom dana Yr.no je promijenio prognozu, a jutros je to učinila i većina drugih meteo servisa. - piše 24sata

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 14:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59faf29db9e03e649a8b459b/80
Foto: Vlada RH

Počinje kampanja protiv rada na crno

Trenutne procjene EU-a navode da oko 16 posto BDP-a otpada na neprijavljeni rad, a to nije samo rad na crno

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić najavio je u četvrtak da počinje dvotjedna kampanja protiv rada na crno, u sklopu EU projekta "Stop radu na crno" vrijednog milijun eura, a cilj je osvijestiti građane i poslodavce o svim negativnim aspektima takvog rada.

- Ideja nam je u slijedeća dva tjedna osvijestiti građane i poslodavce o svim negativnim aspektima rada na crno. Tim sredstvima se ojačala radna inspekcija, a s kampanjom završava projekt u kojem Hrvatska sudjeluje zajedno s partnerima iz Njemačke i Slovačke. - rekao je Pavić novinarima ispred Banskih dvora.

Hrvatska je, ističe, malo iznad EU prosjeka po udjelu rada na crno. "Ne trebamo time biti zadovoljni, posebice jer nam se poslodavci u sezoni, pogotovo u građevinskom sektoru, javljaju da ima dosta rada na crno i da ta nelojalna konkurencija utječe na njihovo poslovanje", kaže Pavić.

Trenutne procjene EU-a navode da oko 16 posto BDP-a otpada na neprijavljeni rad, a to nije samo rad na crno, dodao je ministar.

Pojasnio je kako postoji pet oblika rada na crno - da se radnik uopće ne prijavi, da se prijavi na pola radnog vremena, a radi puno radno vrijeme, da se radnik prijavi na puno radno vrijeme, ali na minimalnu plaću, nezakonito zapošljavanje stranaca i neisplata dodatnog rada.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 13:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .