Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58fc57dab4739893488b45ae/80
Foto: Hina

"Hitne medicinske službe zbrinjavaju većinu pacijenata na vrijeme, ali ne i one iz udaljenih područja"

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) Maja Grba Bujević u razgovoru za Hinu uoči Nacionalnog dana hitne medicinske službe i skorog početka turističke sezone ocjenjuje trenutno stanje hitne medicinske službe (HMS) u Hrvatskoj, ističući da uspješno zbrinjava većinu pacijenata u okviru tzv. "zlatnog sata" ali još uvijek ne može osigurati pravodobnu hitnu skrb za stanovnike otoka, ruralnih, prometno udaljenih i izoliranihpodručja, kao i turiste, te najavljuje projekte uspostave HMS-a na moru i raspisivanje novih specijalizacija iz hitne medicine

U hitnoj medicini neizostavan pokazatelj uspješnosti je "zlatni sat" u zbrinjavanju hitnih pacijenata. U kojem vremenu hitni pacijenti danas u Hrvatskoj dobiju potrebnu pomoć?

Raspored timova HMS-a unutar pojedine županije i međužupanijska suradnja zavoda za hitnu medicinu na terenu omogućuju da danas timovi HMS-a u 80 posto slučajeva na mjesto intervencije stižu unutar 10 minuta od poziva u urbanim, a unutar 20 minuta u ruralnim područjima. Brz dolazak timova HMS-a na mjesto intervencije omogućuje dolazak pacijenta u bolnicu u okviru "zlatnog sata", što je iznimno važno jer pravovremeno bolničko zbrinjavanje utječe na pozitivan ishod i kvalitetan oporavak kritično oboljelih ili teško ozlijeđenih pacijenata.

U HMS je puno ulagano zadnjih godina, što još treba napraviti kako bi se služba do kraja ustrojila?

Prije osam godina, u sklopu aranžmana sa Svjetskom bankom, započeo je projekt unapređenja hitne medicinske službe i investicijskog planiranja u zdravstvu, kroz koji je osnovan 21 županijski zavod za hitnu medicinu, pokrenuto je osnivanje objedinjenih hitnih bolničkih prijema (OHBP), propisani su standardi po kojima su nabavljena vozila za timove HMS-a te oprema za bolničku i izvanbolničku službu, pokrenuta je specijalizacija iz hitne medicine te uvedena standardizirana edukacija za djelatnike bolničke i izvanbolničke HMS. To su bili temelji na kojima su se počeli graditi novi standardi koje građani mogu očekivati ako im treba dostupna i učinkovita hitna skrb na cijelom području Hrvatske. Prije osam godina osnovan je i HZMH koji, prateći svjetsku praksu, nastoji razvoj naše hitne medicine tretirati kao kontinuirani proces poboljšanja kvalitete HMS-a. Hrvatski sabor prepoznao je naše napore i 30. travanj proglasio Nacionalnim danom hitne medicinske službe, po uzoru na niz zemalja koje nastoje djelatnost i dostignuća HMS-a približiti svojim građanima. Naravno, hitna medicina svakim se danom razvija i napreduje, pa smo svjesni da dosadašnji uspjesi ne znače kraj našeg posla. Sukladno resursima i dokazanoj praksi nastavit će se raditi na poboljšanju organizacijskih mogućnosti HMS-a.

Nakratko se pokušala ustrojiti Hitna helikopterska medicinska služba (HHMS), no trenutno hitni prijevoz pacijenata duž jadranske obale ponovno obavljaju vojni helikopteri. Mogu li oni uspješno obavljati tu zadaću i je li nam potreban HHMS koji bi pokrivao priobalni i kopneni dio zemlje?

Glavna uloga HHMS-a je zbrinjavanje teško ozlijeđene ili kritično oboljele osobe tako da medicinski tim iz helikoptera odmah po primitku poziva leti na mjesto intervencije. To je jedini način da se skrati vrijeme do početka zbrinjavanja hitnog pacijenta na teško dostupnim ili cestovno nedostupnim mjestima. Dugogodišnja suradnja Oružanih snaga Republike Hrvatske s Ministarstvom zdravstva u vezi korištenja vojnih helikoptera za hitan medicinski prijevoz izuzetno je korektna, no letovi vojnih helikoptera u medicinske svrhe organizirani su samo kao sekundarni letovi za pacijente do kojih je prije došao i koje je prethodno zbrinuo zemaljski tim HMS-a. Takvo postupanje produžuje vrijeme do dolaska pacijenta u bolnicu pa se nameće zaključak da se bez namjenskog HHMS-a stanovnicima otoka, ruralnih, prometno izoliranih i udaljenih područja, kao i turistima, bez obzira na broj zemaljskih timova HMS-a, ne može omogućiti jednako dostupna, pravovremena i odgovarajuća hitna skrb. Ministarstvo zdravstva je zato iz kredita Svjetske banke osiguralo sredstva za provedbu studije izvodljivosti uspostave HHMS-a koja bi trebala utvrditi za koja područja bi se takva služba trebala organizirati.

Najavljena je i uspostava HMS-a putem brzih brodova na moru, koja bi se financirala iz EU fondova.

Na inicijativu HZHM-a u sklopu europskih fondova osigurano je šest milijuna eura za nabavu specijaliziranih brzih brodica, njihovo opremanje i ugovaranje vezova. Ministarstvo zdravstva ovlastilo je HZHM za provedbu izrade studije izvodljivosti kao prve faze ulaganja, sukladno Operativnom programu konkurentnosti i kohezije. Izrađena studija u ožujku 2017. predstavljena je Ministarstvu, a sada nam slijede dogovori s partnerima i korisnicima, te provedba natječaja za nabavu brodova.

Često se govori o preopterećenosti HMS-a nehitnim pacijentima, zbog čega je bivši ministar najavljivao uvođenje naplate za nehitne pacijente u OHBP-ima. Kako rasteretiti pretrpane hitne bolničke odjele?

Od ukupno 537.439 pacijenata, koji su lani zbrinuti u OHBP-ima, čak 65 posto bili su nehitni pacijenti, ali su trebali zdravstvenu skrb koja im na drugim mjestima nije bila dostupna. Da bi se OHBP-i rasteretili, prvenstveno treba promijeniti organizaciju rada svih drugih dionika primarne i bolničke zdravstvene zaštite, kako bi se racionalizirali ljudski, materijalni i financijski kapaciteti u svrhu osiguranja pravodobne zdravstvene skrbi za sve pacijente. Transparentno praćenje pacijentovog puta sukladno njegovim potrebama omogućit će kontinuirano pružanje odgovarajuće zdravstvene skrbi, što je cilj svakog zdravstvenog sustava.

Prije nekoliko godina uvedena je specijalizacija iz hitne medicine, a najavljeno je i raspisivanje novih specijalizacija. Koliko nam nedostaje specijalista hitne medicine i kakav je interes mladih liječnika za rad u hitnoj medicini?

Hitna medicina je poziv koji se mora živjeti i voljeti da bi se moglo raditi u svakodnevnim stresnim situacijama. S obzirom da je relativno nedavno uvedena, a sama specijalizacija traje pet godina, ponosni smo što smo u siječnju dobili prvu specijalisticu hitne medicine. Na specijalizaciji je trenutno još 141 mladi liječnik i liječnica, a kroz Europski socijalni fond osigurali smo 50 milijuna kuna za nove 54 specijalizacije koje će biti raspisane do kraja svibnja. Osim toga, HZHM raspisao je projekt kontinuiranog usavršavanja radnika u djelatnosti hitne medicine, kojim će se iz Europskog socijalnog fonda osigurati 10 milijuna kuna bespovratnih sredstava za povećanje znanja i vještina djelatnika izvanbolničke i bolničke hitne medicine u iduće četiri godine. Početak provedbe projekta očekuje se krajem godine.

Facebook komentari

hr Sun Apr 23 2017 11:37:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56263d0f0e01c09e008b45ad/80
Foto: Neja Markičević / CROPIX

Petrov: HDZ-ova reforma pravosuđa je PR dokument

Predsjednik Mosta Božo Petrov u petak je ocijenio kako je mini pravosudna reforma koju je Vlada pustila u javnu raspravu PR dokument te najavio "prave, necenzurirane" prijedloge zakona koje će Most idući tjedan pustiti u saborsku proceduru.
“Prijedlozi zakona koje je Ministarstvo pravosuđa dalo u javno savjetovanje ispod svakog su kriterija i nedostojni struke”, negodovao je Petrov nakon što je u javnu raspravu upućen paket zakona koji reguliraju pravosudni sektor, a u kojemu se posebno ističe da će imovinske kartice sudaca od 1. rujna iduće godine biti dostupne svim građanima na web stranici Državnog sudbenog vijeća. Pravosudna reforma obuhvaća izmjene i dopune Zakona o sudovima, o DSV-u, o područjima i sjedištima sudova te o područjima i sjedištima državnih odvjetništava.

"Hrvatski građani potpuno su izgubili povjerenje u pravosuđe jer svaki dan možemo gledati primjere u kojima vidimo da u hrvatskom pravosuđu gotovo pa nema pravde", ustvrdio je Petrov, dodavši kako smo nakon šest mjeseci dočekali prijedloge koji dodatno ubijaju nadu.

"Prijedlog prijašnjeg Mostova ministra pravosuđa Ante Šprlje i njegovih pomoćnika šest je mjeseci čekao u ladicama Ministarstva da bi ministar Dražen Bošnjaković od svih tih prijedloga uzeo imovinske kartice sudaca jer je dobar PR trenutak. Pozivam premijera Andreja Plenkovića da povuče ovaj prijedlog zakona, jednako kao što je povukao i pravilnik ministra Tomislava Tolušića, jer je ovaj prijedlog zakona gori od Tolušićevog pravilnika", apelirao je Petrov.

"U idući petak Most će dati pravi zakon o sudovima, pravi zakon o Državno-sudbenom vijeću te o sjedištima sudova i sjedištima državnih odvjetništava. Bit će to pravi, necenzurirani dokumenti. Ovo je, po nama, PR dokument, izgleda kao da je Edvard Škaroruki djelovao u trenutku kada je trebalo objaviti dokumente koje je nekoliko mjeseci radilo Ministarstvo na čelu s ministrom Šprljom", ocijenio je čelnik Mosta.

Facebook komentari

hr Fri Nov 17 2017 17:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0ef515b9e03e51018b45a3/80

Hrvatske poduzetnice, u organizaciji splitske gospodarske komore, na kongresu poduzetništva žena u Ravenni

Kongres su organizirali Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora (AIC Forum), te njegove članice, komore Splita, Udina i Ravenne.

Na 10. kongresu poduzetništva žena jadransko-jonskog područja, koji se 16.-17. studenog održava u Ravenni, sudjeluju u organizaciji HGK Županijske komore Split i hrvatske poduzetnice i poslovne žene, njih četrdesetak, mahom iz Splitsko-dalmatinske, ali i iz Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Istarske županije te Zagreba.

Naime, Županijska komora Split već 17 godina vodi Okrugli stol za poduzetništvo žena pri AIC Forumu, iz čijeg su rada i proizišli kongresi poduzetnica. Isti su pokrenuti 2006. s ciljem potpore poduzetništvu žena u regiji, a s vremenom su se profilirali u relevantno mjesto razmjene aktualnih informacija i iskustava iz različitih zemalja, upoznavanja s projektima koji promiču poduzetništvo žena, te umrežavanja poduzetnica.

 Tema 10. kongresa je "Doprinos poduzetništva žena održivom rastu u digitalnom dobu", te je naglasak skupa na digitalnim inovacijama i poslovanju žena u digitalnom dobu.

 -Na dosadašnjim kongresima obradili smo neke od najznačajnijih tema ne samo za poduzetništvo žena već i poduzetništvo općenito, poput izvora financiranja i uloge banaka, inovacija, klastera i umrežavanja, a ovogodišnji se fokusira na jednako bitnu i danas nezaobilaznu temu digitalizacije poslovanja, rekla je, pozdravljajući stotinjak sudionika skupa u Gospodarskoj komori Ravenne, predsjednica Foruma jadransko-jonskih gospodarskih komora i v.d. predsjednice Županijske komore Split, Mirjana Čagalj.

 IT sektor i poduzetništvo žena područja su koja u Hrvatskoj zadnjih godina rastu, ali je neophodno jače uključivanje žena u domenu IT sektora, kao i digitalizacija poslovanja tzv. ženskih tvrtki. Brzina prilagodbe na nove tehnologije i njihova primjena u poslovnim procesima postaju od presudne važnosti te donose konkurentnu prednost i inovaciju, danas ključnu za poslovni uspjeh.

 -HGK provodi čitav niz mjera i aktivnosti za poticanje žena u poduzetništvu, 13.500 poduzetnica prošlo je razne vrste edukacija a potpora im je pružena i u projektima internacionalizacije, inovacijskim misijama te programu Erasmus za poduzetnike početnike, naglasila je, predstavljajući ulogu Hrvatske gospodarske komore, direktorica njezina Sektora za inustriju i IT, Tajana Kesić Šapić.

Predsjednica Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, Gordana Restović, ukazala je na obrasce podjele na muška i ženska zvanja kod djece, te samim tim potrebe i uloge društva, ali i udruga, na promicanju novih uzora i razbijanja predrasuda poput one da digitalno nije za žene.

 U suvremenom dobu bit će uspješni oni koji se prilagođavaju brže, razmišljaju na nove načine i spremni su na inovativna rješenja, a upravo žene zbog svoje fleksibilnosti i lakšeg prihvaćanja novih uloga imaju veliki potencijal. Inovacija nije isto što i tehnologija, ljudski kreativni faktor je presudan, a žene se posebno iskazuju u kreativnim djelatnostima. Prihvaćanje digitalne kulture pretpostavlja napuštanje rutine, ali oslobađa vrijeme za kreativnost. U konačnici to znači napredak i za posao, i za obitelj.

 Poduzetništvo žena polagano ali kontinuirano raste, stoga je potrebno i dalje raditi na uklanjaju svih prepreka koje priječe punu realizaciju žena u poslovnom svijetu, neki su od zaključaka i poruka sa skupa. U svim zemljama regije gospodarske komore na tome vrlo konkretno i rade.

 


Facebook komentari

hr Fri Nov 17 2017 15:41:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a0ef319b9e03e91018b4583/80

Predstavnici Split parkinga su sudjelovali na Oracle konferenciji

U zagrebačkom hotelu Esplanade je održana Oracle Modern Business regionalna konferencija poslovnih aplikacija na kojoj je među mnogobrojnim učesnicima i posjetiteljima iz Hrvatske i inozemstva sudjelovalo i izaslanstvo Split parkinga, kojeg su predstavljali Hrvoje Znaor savjetnik direktora i Saša Krstulović voditelj jednog od IT odjela.

Oracle Modern Business Forum je omogućio sudionicima konferencije uvid u poslovne primjere preobrazbi koje su pokazale kako iskoristiti tehnološke inovacije poput clouda, umjetne inteligencije i napredne analitike. Naglašeno je da uvođenje poboljšanja i novih mogućnosti ima za cilj pomoći tvrtkama svih veličina da transformiraju svoje ključne poslovne procese kako bi dodatno potakle rast te ostale konkurentne na globalnom tržištu.

Među istaknutijim izlagateljima vrijedi spomenuti Cesarea Capobianca, potpredsjednika za business aplikacije Oraclea za središnju i istočnu Europu, Douglasa D. Jonesa, zamjenika šefa misije Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj, Marina Tadića, CEO Oracle Hrvatska, Mitja Kumar iz Delloitea, predstavnici Bosha i regionalnih IT korporacija, a posebni gosti su bili veslač Damir Martin, sportaš godine 2016 i osvajač olimpijskih medalja 2012.g. i 2016.g. te Andrzej Antoskiewicz iz OSCE-a.

Konferencija je završila s programom kušanja nagrađenih vina vinarije Krauthaker te ručkom u Esplanadinom renomiranom restoranu Zinfandel's koji je ove godine primio službenu preporuku za legendarni Michelinov vodič.

 

Facebook komentari

hr Fri Nov 17 2017 15:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53980d1c1799423b337184d9/80

Zakon donio novost za bicikliste zbog koje bi mogli ostati bez 300 kuna

Posljednje izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama donijele su i jednu novost za bicikliste, koji odsad moraju nositi reflektirajući prsluk, odjeću ili druge reflektirajuće oznake prilikom vožnje na svim cestama.

Biciklisti koji se ne budu pridržavali obaveze o nošenju reflektirajućeg prsluka, odjeće ili pak reflektirajuće oznake u vožnji mogu biti kažnjeni s 300 kuna, piše dnevnik.hr.

Ova je odredba, koja se našla u Zakonu izglasanom 27. rujna, a koji je upravo stupio na snagu, iznenadila udruženja biciklista jer, tvrde, o njoj nije bilo spomena tijekom javne rasprave.

"Slažemo se kako je uočljivost biciklista na cestama iznimno važna, no europska i svjetska iskustva pokazala su da predložena mjera nošenja reflektirajuće odjeće smanjuje atraktivnost, praktičnost i pristupačnost korištenja bicikla u funkciji lokalnog prijevoznog sredstva, što umanjuje i poništava brojne pozitivne učinke koje popularizacija vožnje bicikla ima u zajednici", poručuju iz Sindikata biciklista, te upozoravaju da postroženje obveze korištenja reflektirajuće odjeće u ovom slučaju nije utemeljeno na dokazima koji bi upućivali da postojeće zakonske obveze nisu dovoljne. 

A dosad su biciklisti ionako imali obvezu koristiti biciklistička svjetla i reflektirajuću odjeću ili prsluk na javnim cestama. 

Policija, naime, ne prikuplja podatke o korištenju svjetala i reflektirajuće odjeće, pa čak ni kao podatak u izvještajima o prometnim nesrećama u kojima sudjeluju bicikli

"Postojeće zakonske obveze o korištenju svjetala bile bi daleko učinkovitije mjere za noćnu vidljivost vozača bicikala, no razina njihovog korištenja je izrazito niska. Na to ukazuju podaci do kojih je udruga “Sindikat biciklista” došla terenskim praćenjem osvjetljenosti vozača bicikala tijekom protekle tri godine. Prema tim podacima, otprilike polovica vozača bicikala na području Zagreba ne koristi baš nikakva svjetla u večernjim i noćnim satima, a manje od 40 posto ih koristi oba zakonski propisana svjetla: prednje bijelo i stražnje crveno", kažu u Sindikatu biciklista.

Facebook komentari

hr Fri Nov 17 2017 15:16:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .