Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585cdd5e1eea8fb87f8b4717/80
Foto: Facebook

Udruga MoSt iz Splita: Već 16 godina najpotrebitijima osiguravaju dostojanstven život

I ove godine svojim štićenicima su pripremili sve ono kako bi im Božić koji je vrijeme ljubavi, obitelji i sreće zaista takav i bio
Vrijeme darivanja, radosti, tople emocije, obiteljskog okupljanja. Sve to i više bi bio opis Božića i Nove godine, međutim postoje i oni koji ne mogu računati na te blagodati. Svakako nije sve tako crno jer postoje ljudi koji i najpotrebitijima osiguraju toplinu Božića. Jedna od udruga koja se trudi socijalno najugroženijima osigurati dostojanstven život već 16 godina je udruga MoSt. S toga nas je zanimalo kako su pripremili božićne blagdane za svoje štićenike.

- Mi imamo ovu našu tradicionalnu akciju A di si ti koju sami organiziramo, ali ove godine smo imali toliko tih akcija koje su organizirane za nas, nikad više nego ove godine. Nikad nije bio veći broj ljudi da je bio senzibiliziran za problematiku siromaštva i beskućništva kao ove godine. Evo jučer je bio i koncert studenata Umjetničke akademije, tako da stvarno je sve proteklo savršeno. Mi standardno, kao i svake godine u prosincu, napunimo skladišne kapacitete za skoro pola iduće godine. Tako da nam potraje ova hrana i ostale potrepštine skoro 6,7 mjeseci. Ove godine smo ja mislim stvarno najviše do sada u ovih 16 godina rada prikupili. - govori nam Dado Lelas iz udruge MoSt.

Pitali smo i kakve su aktivnosti pripremili za svoje štićenike tijekom blagdana, a najavio nam je i brojne dolaske raznih grupa ljudi koji već godinama pomažu najpotrebitije sugrađanine.

- Bit će puno dolazaka, imamo puno najava. Gradonačelnik nam osigurava ručak za Badnjak, pa imamo organizirane dvije grupe koje nam dolaze s poklonima. To su neformalne skupine građana koje su se najavile da će doći i obići prihvatilište. Za Božić prenoćište radi cijeli dan, kao i za Novu godinu, tako da ljudi ne moraju biti na ulici biti kroz jutro. Sve veće blagdane već kroz 16 godina radimo cijeli dan što nam je bitno. Znači 35 ljudi je smješteno u prihvatilište, a skrbimo još i za 40-ak osoba koji su u riziku od beskućništva. potonjima smo ovih dana pomagali u hrani, u higijenskim potrepštinama, dobit će još i neke male jednokratne novčane pomoći. Tako da napravilo se puno aktivnosti, a sve najviše zahvaljujući građanima, školama, vrtićima i stvarno nikad nije bio ovoliki odaziv. Najviše nas je oduševilo što su nas uglavnom sami zvali i što su nas se sjetili i organizirali akcije za nas i naše štićenike. - kazuje nam Lelas.

Veliko olakšanje volonterima, a pogotovo korisnicima su i novije prostorije u Gundulićevoj. Lelas nam je otkrio kako sad nakon rada i početaka u Zlodrinoj imaju bolje uvjete za rad i da beskućnici imaju dostojanstven smještaj. Da bi se još ugodnije osjećali u prihvatilištu pobrinuli su se i volonteri socijalne samoposluge koji su okitili cijelo prenoćište. 

- Prostor je uređen, ljudi dolaze. Sad je to pristojno i lijepo. Prostorije su okitili volonteri socijalne samoposluge zajedno sa korisnicima. Toliko ima tih dolazaka ljudi da nemaš osjećaj da je to prenoćište, tj. prihvatilište već da je kuća otvorenih vrata.- istaknuo je Lelas.

Za kraj je istaknuo veliko hvala svima koji su kroz razne humanitarne akcije pokazali veliko srce i tako pomogli najpotrebitije.

Facebook komentari

hr Fri Dec 23 2016 10:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5907772fb4739834688b462b/80

Što kažu znanstvenici o tome koliko nam vode dnevno treba

Za one kojima je muka popiti preporučenih osam čaša vode dnevno, znanstvenici imaju dobru vijest - ne vrijedi isto pravilo za sve.

Po stručnjacima je 'osluškivanje' vlastita organizma najbolji način da se utvrdi kada nam je dosta vode. 

To zvuči dosta neodređeno, ali znanstvenici s australskog sveučilišta Monash utvrdili su da je ljudima, u trenutku kad je organizmu tekućine dosta, vodu teško gutati. 

Dakle, 'osluškujte' vlastito grlo. 

"Potrebno je raditi ono što vaš organizam traži - pijte vodu kad ste žedni, a ne po utvrđenom rasporedu", kaže Michael Farrell, glavni autor studije objavljene u časopisu  Proceedings of the National Academy of Sciences.

Farrell i njegovi kolege zatražili su od 20 sudionika istraživanja da piju vodu u dvije situacije, nakon naporna vježbanja, kad su bili žedni i poslije, kad su vodu morali piti 'na silu'. 

U drugom su slučaju morali uložiti triput više napora da popiju zadanu količinu vode - što je bio jasan znak da tijelo regulira pretjeranu konzumaciju na način da je fizički otežava.  

Odnosno, objašnjava Farrell, refleks gutanja postaje sputan nakon što je popijena dovoljna količina vode. 

Dakle, kad je posrijedi mit o osam čaša vode na dan, dobra je ideja ostati hidriran, ali pritom treba slušati vlastito tijelo.

Treba istaknuti i da previše vode može biti pogubno. Prekomjeran unos tekućine može dovesti do hiponatremije, odnosno oticanja stanica tijela, što posljedično dovodi do grčeva, mučnine, povraćanja, gubitka svijesti, a u ekstremnim slučajevima i do smrti. 

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 11:19:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8e90c42af47f97068b46eb/80
Foto: Instagram

Pipi djevojka se odvažila na nešto novo: Prva tetovaža Ane Sasso

Predivna missica odlučila se ukrasiti svoje tijelo prvom tetovažom...
Ana Sasso istetovirala je na svojoj podlaktici riječi faith, hope i love, kao i jedno srce. Riječ je o njenoj prvoj tetovaži, a sve je podijelila sa svojim pratiteljima na Instragramu. 

Bivšu miss Jugoslavije i popularnu Pipi djevojku rijetko se može vidjeti u javnosti, no svoje obožavatelje tu i tamo obraduje objavama na društvenim mrežama. Missica koja se titulom okitila prije 35 godina, i danas izgleda zanosno, baš kao i u danima najveće slave. 


Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 10:44:44 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8e7cac2af47fcc068b46d4/80

Znate li koja je najprljavija stvar u vašoj kući (a nije wc školjka)?

Kao društvo opsjednuti smo čistoćom. Brišemo sve površine u našem domu antibakterijskim sredstvima možda i više nego bismo trebali.

No, obavljamo li svo to čišćenje na pravi način i je li naš dom zbog toga doista sigurniji?

U nekim slučajevima, oprez je zaista prijeko potreban kao, na primjer, kod rukovanja sirovim mesom. Naime, treba biti oprezan da se eventualne štetne bakterije ne bi raširile po čitavom prostoru. Zbog toga bi trebalo preispitati i staru naviku pranja kokoši prije nego je se stavi u lonac na kuhanje, piše BBC, prenosi Jutarnji list.

Budite zato pažljivi sa sirovim mesom i ne perite piletinu. No što je s ostalim površinama u kući? Koliko dobro njih čistimo?

Bacanje novca?

Da bi se dobio odgovor na to pitanje, tim BBC-jeve emisije 'Trust me, I'm a Doctor' regrutirao je tri obitelji i dao im pomičnu kuhinjsku radnu plohu.

Na početku su si sudionici morali temeljito površinu plohe prebrisati antibakterijskim maramicama, nakon čega su se plohama mogli normalno služiti kao što to obično rade u svojim kuhinjama. Poanta je bila vidjeti koliko će dugo plohe ostati čiste i bez bakterija.

Na analizu u laboratorij su poslani brisevi ploha iz raznih etapa njihovog korištenja.

'Prvi bris uzet je oko sat vremena nakon početka korištenja ploha i već tada je moguće vidjeti dokaze o razvoju bakterija i gljivica', rekla je mikrobiologinja Lynn Dover.

Drugim riječima, mikroorganizmi se na radnoj površini pojavljuju odmah nakon čišćenja antibakterijskim sredstvom.

'Uzorak uzet nakon 12 sati pokazuje dramatičan porast u broju bakterija i različitih vrsta plijesni.'

Zaključak je da kupovinom i korištenjem antibakterijskih sredstava vjerojatno uzalud bacate novac i vrijeme jer ne samo da će bakterije i gljivice ponovno doći, već su neke od njih potpuno bezopasne, a druge čak i vrlo korisne za održavanje zdravlja.

Kvake i držači

U svoj toj brizi oko čistoće, često se usredotočujemo na radne površine, a zaboravljamo na neke druge dijelove kuhinje koji su možda i prljaviji.

Studija koju je proveo NSF International, uključivala je 22 obitelji koje su zamoljene da kroz period od 30 dana uzimaju briseve s kuhinjskih površina, mobitela, kvaka na vratima i sličnih mjesta kako bi se mogla napraviti analiza koja bi pokazala koja su mjesta najzagađenija koliformnim bakterijama (uključujući i E. Coli). Ironično, najviše takvih bakterija bilo je na pomagalima za čišćenje poput spužvi i krpa za brisanje posuđa.

Čak 75 posto spužvi za pranje suđa bilo je kontaminirano koliformnim bakterijama. Osim njih, te su bakterije nađene i na drugim mjestima:

45 % kuhinjskih odvoda

32 % radnih površina

18 % dasaka za rezanje

Analizirane su i površine u kupaonici, a koliformne bakterije nađene su na 27 posto držača za četkice za zube i 9 posto ručkica ormara.

Iako većina koliformnih bakterija nije posebno opasna, njihovo prisustvo pokazatelj je generalnog onečišćenja i prisustva fekalnih bakterija.

Fekalne bakterije do kuhinje ne dolaze zbog kontakta s ljudskim izmetom, već preko sirovog mesa koje je često kontaminirano takvim bakterijama.

Najveći rasadnih bakterija su kuhinjske krpe koje su najpogodnije za njihovo razmnožavanje jer su najčešće vlažne i mokre.

Doktor Chuck Gerba, prosefor mikrobiologije na Sveučilištu Arizona, slaže se da su kuhinjske spužve i krpe među najprljavijim predmetima u svakom kućanstvu.

Njegova studija je pokazala da prosječna daska za wc ima oko 50 bakterija po četvronom inču (6,5 cm2), dok na istoj površini spužve ili kuhinjske krpe ima između milijun i deset milijuna bakterija.

Drugim riječima, vaša kuhinjske spužva je oko 200.000 puta prljavija od zahodske školjke.

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 09:59:31 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5904383bb47398fd5e8b462c/80

Razina stresa kod oca u trenutku začeća utječe na razvoj djetetovog mozga

Kako znanost napreduje tako je sve vidljivije da je začeće novog bića puno više od spajanja jajne stanice i spermija

Dosad se mislilo da je za razvoj djeteta u trbuhu ključno psihičko i fizičko stanje majke, njezin životni stil i prehrana, no prema najnovijim otkrićima, na razvoj bebe uvelike utječe i očevo psihičko stanje.

Znanstvenici sa Sveučilišta Maryland, predvođeni neuroznanstvenicom Tracy Bale, otkrili su da razina stresa kod oca utječe na razvoj mozga kod djeteta, piše Život i stil.

Naime, ako je otac u trenutku kada je začeo dijete bio pod stresom, to je utjecalo na kvalitetu njegove sperme, odnsno na RNA, genetski materijal koji pomaže odrediti koji će geni utjecati na razvoj mozga.

Ukoliko je otac pod stresom, na razvoj djetetovog mozga utjecat će geni koji će ga učiniti manje otpornim na nepovoljne uvjete iz okoliša, odnosno teže će se kroz život nositi sa stresom. Drugo istraživanje pokazalo je još jednu zanimljivu činjenicu.

Znanstvenici sa Sveučilišta Adelaide otkrili su da osim sperme i jajne stanice te ostalih dosad poznatih faktora, dijete oblikuje i sjemena tekućina te njezina interakcija sa ženskim spolnim organima. Kako znanost napreduje tako je sve vidljivije da je začeće novog bića puno više od spajanja jajne stanice i spermija. 

Facebook komentari

hr Thu Feb 22 2018 09:06:49 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .