Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5335e9da1799429f657b2456/80
Foto: Screenshot YouTube

Papa Franjo zaglavio u liftu, morali intervenirati vatrogasci

Papu su nakon 25 minuta oslobodili vatrogasci...

Nezgodna situacija za papu Franju dogodila se danas uoči obraćanja na Trgu sv. Petra. Naime, kasnio je, ali je imao dobar razlog za to - zaglavio je u liftu. 

Papu su nakon 25 minuta oslobodili vatrogasci. 

Kada je stigao, ispričao se i vjernicima je objasnio da je u Vatikanu nestalo struje pa je zbog toga ostao zaglavljen te zamolio za aplauz za vatrogasce koji su intervenirali. 

hr Sun Sep 01 2019 14:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d852a0329111cf7898b464d/80

VIDEO: "Meč" Kolinda Grabar-Kitarović - Stipe Miočić

Predsjednica se svoj posjet Clevelandu počela zaista zanimljivo, sportski, jednim ozbiljnim treningom s vrhunskim sparing partnerom. Bio je to najpoznatiji Hrvat iz Clevelanda - Stipe Miočić, svjetski prvak u UFC-u u teškoj kategoriji.
On je predsjednicu ugostio u teretani u kojoj trenira već 20 godina, upoznao ju sa članovima svoje obitelji i svojim timom.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i Stipe Miočić razmijenili su prigodne darove. Predsjednica je dobila boksačke rukavice s njegovom potpisom, a Stipe Miočić nacionalni nogometni dres s njegovim imenom.

Stipe Miočić je predsjednici demonstrirao neke borilačke pokrete. Ona se pokazala vrlo entuzijastičnom učenicom.

Sve su pratili i hrvatski i američki novinari kojima su i predsjednica i Stipe Miočić govorili o ljepotama Hrvatske. Predsjednica je Stipu Miočića zamolila da poruči hrvatskoj mladosti, djeci, koliko je važna uloga sporta i zdravog života.

Na kraju su predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i Stipe Miočić održali i kratki meč u kojem je deblji kraj izvukao Miočić. Dobio je direkt desnom rukom nakon kojega je pao, piše HRT.

Video pogledajte ovdje.
hr Fri Sep 20 2019 21:36:14 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Njemačka uvodi kredite s negativnom kamatnom stopom, može li to zaživjeti u Hrvatskoj?

Građani u Njemačkoj imat će uskoro više razloga za ulaganje u kvadrate svoga doma kada banke ponude negativne kamate na stambene kredite
Budući vlasnici kuća i stanova u Njemačkoj imat će razloga za ulaganje u kvadrate svoga doma. Naime, nekoliko njemačkih banaka planira u skoroj budućnosti ponuditi stambene kredite s negativnom kamatnom stopom. Što znači da će korisnici kredita u konačnici, računajući i glavnicu i kamatu, platiti banci manje nego što su kreditom primili za kupnju svoje nekretnine.

Naime, Europska središnja banka (ECB) pojačala je penale na depozite banaka, odnosno na sredstva koja nisu “puštena u optjecaj”. Trenutačno imati neiskorišten novac na računu za banke je prilično skupa igra, odnosno radije ga daju krajnjim klijentima po gotovo nultoj ili čak negativnoj kamati nego da plaćaju skuplje penale središnjoj bankarskoj instituciji. Drugim riječima, banke sada, barem u Njemačkoj, planiraju igrati po modelu jeftino dam samo da sve prodam (plasiram).

Prema nekim procjenama, klijent koji digne kredit od 200.000 eura na 10 godina vratio bi banci pri zatvaranju duga tisuću eura manje, odnosno negativna kamatna stopa trenutačno bi bila pola postotnog poena. Uzme li klijent kredit na 20 godina, kamatna stopa bila bi ravna nuli. Iznos ukupnog povrata bio bi jednak iznosu koji je podignut na početku kredita. Tek s kreditima na rok od trideset godina banka bi nešto zarađivala, i to simboličnih pola posto na ukupnu vrijednost plasiranog novca.

Sličan potez s negativnim kamatnim stopama na stambene kredite prije nešto više od mjesec dana počela je provoditi i treća po veličini danska banka Jyske bank. Po istom modelu, za desetogodišnje stambene kredite odobravaju negativnu kamatnu stopu od -0,5 posto. Uz to, klijentima koji deponiraju novac u banku Jyske bank uvela je nultu kamatu, odnosno klijenti ne zarađuju držeći novac na računima banke.

Novac je danas u svijetu jeftin kao nikada u povijesti, a za to su najzaslužniji guverner eurozone na odlasku Mario Draghi koji je da bi spasio države dužnice poput Grčke, Italije, Španjolske... išao u rušenje kamatnih stopa i tiskao novac za otkup njihovih državnih obveznica. Draghiju se pridružio i američki FED koji je također srušio kamate na povijesno najniže razine. Te su mjere dobre za dužnike, ali su noćna mora za štediše jer se više ne isplati davati novac u banku na štednju, piše vecernji.hr


hr Fri Sep 20 2019 20:29:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5823a37f1eea8f82aa8b4568/80
Foto: Screenshot YouTube

Na pomolu rat za naftu: Evo što to znači za tržište u Hrvatskoj

Ovi poremećaji će sigurno utjecati na domaće tržište gdje se svaki tjedan korigiraju cijene. Promjene će se vidjeti kroz dva do tri tjedna, rekao nam je naftni stručnjak Igor Dekanić
Nakon napada dronovima na naftno postrojenje u Saudijskoj Arabiji zatresle su se londonska i američka burza. Taman kad su cijene stale padati, svijet je potresla vijest o otetom saudijskom tankeru nafte. Iranci su ih presreli i optužili za krijumčarenje nafte, javlja BBC.

Odgovornost za subotnji napad na dva saudijska postrojenja preuzeli su jemenski pobunjenici Huti, koje podupire Iran. Jučerašnji dan na londonskoj i američkoj burzi započeo je s porastom od 13 odnosno 15 posto cijena barela nafte, piše 24sata.hr

Kako je dan odmicao tako su se ti postoci smanjivali i stabilizirali, a onda je uslijedio novi šok - otimanje saudijskog tanke. BBC je javljao da se sumnja da iza svega stoji Iran pa je američki predsjednik Donald Trump na društvenim mrežama napisao:

“Spremni smo za okidanje, ovisno o verifikaciji, no čekamo da od (Saudijaca) čujemo tko je po njima izazvao taj napad i pod kojim ćemo uvjetima nastaviti dalje!” 

- Ovi poremećaji sigurno će utjecati na domaće tržište, na kojem se svaki tjedan korigiraju cijene. Promjene će se vidjeti za dva-tri tjedna, no teško je predvidjeti koliko će se to konkretno odraziti na budžet vozača - rekao nam je naftni stručnjak Igor Dekanić.

Na naše cijene utječe stanje na mediteranskom tržištu

Ujedno pojašnjava zbog čega se naše cijene goriva ne bi smjele drastično mijenjati.

- Na naše cijene benzina i dizela utječe stanje na mediteranskom tržištu jer mi pretežno kupujemo naftu od talijanskih, rumunjskih i grčkih rafinerija. Dakle, nismo izravno vezani za londonsku i američku burzu. Od londonskog porasta cijene barela nafte od 13 posto u nekoliko sati je pala na šest posto. Slično je bilo i na američkom tržištu. To najbolje pokazuje da robne burze uvijek reagiraju nervoznije nego što su realne veličine poremećaja - kaže Dekanić.

Podsjetio je i kako smo prije deset godina svjedočili nestanku libijskog tržišta nafte koje je tada držalo do tro posto svjetskog tržišta.

- Nakon arapskog proljeća i napada na Libiju cijene nafte skočile su do pet posto u prvih nekoliko dana. Rezultat je bio nestanak libijske nafte da bi se kroz mjesec dana unatoč tome tržište stabiliziralo - dodaje Dekanić.

Podsjetio je i kako je prije deset godina barel nafte na svjetskom tržištu iznosio 60 dolara, a litra benzina se kod nas tada kretala oko 6,5 kuna. I danas barel nafte iznosi oko 60 dolara no litra benzina ili dizela premašuje 9,5 kuna.

Čermak: Ovo je mala histerija

Zašto pitali smo smo vlasnika Croduxa, umirovljenoga generala HV-a Ivana Čermaka.

- Teško je unaprijed govoriti no ovaj tjedan se cijene sigurno neće mijenjati. Iako se uvijek ističe kako na nas ne utječu promjene na svjetskom tržištu jer smo vezani za Mediteran, moram reći da tu nema velike razlike. Sve se promjene na kraju i na nas pretoče - kaže nam Čermak te dodaje:

- Ipak, ovo je sve mala histerija jer se javljaju oprečne informacije. Prve vijesti su bile da dronovi nisu oštetili rafineriju da bi smanjili proizvodnju za više od pet milijuna barela dnevno. Radi li se o spinu ne znamo, no do sada se pokazalo da se tržište nakon svih potresa brzo stabilizira. 

Arapska koalicija: oružje korišteno za napade na Saudijsku Arabiju iransko

SAD razmatra jačanje suradnje sa Saudijskom Arabijom razmjenom obavještajnih podataka, nakon subotnjeg napada na naftna postrojenja za koje je Washington okrivio Iran što je poduprla i arapska koalicija tvrdnjom da je korišteno iransko oružje za napade.

Napadi dronovima na dva postrojenja saudijske naftne tvrtke Aramco u pokrajinama Abkaiku i Kuraisu u subotu su izazvali požare i znatno smanjenje proizvodnje. Odgovornost za napade preuzeli su jemenski pobunjenici Huti koje podupire režim u Iranu, no Teheran niječe svaku odgovornost.

Američki dužnosnici, koji su željeli ostati anonimni, nisu rekli u kojoj bi se mjeri osnažilo dosadašnje ograničeno dijeljenje obavještajnih podataka sa zemljom u kojoj je napadnuto najveće postrojenje za preradu nafte u svijetu, dodavši da administracija "važe"  i druge opcije kao odgovor na taj napad.

SAD, naime, se ne želi previše uvući u sukob u Jemenu te je vrlo ograničeno dijelio informacije sa Saudijcima vezan uz pobunjene Hutije.

U međuvremenu koalicija predvođena Saudijskom Arabijom tvrdi da je napad na naftna postrojenja izveden iranskim oružjem te da napad nije izveden s jemenskog teritorija.

"Preliminarni rezultati pokazuju da je oružje iransko i trenutno nastojimo utvrditi lokaciju s koje je napad izveden (...) teroristički napad nije došao iz Jemena kako tvrde Hutiji", kazao je glasnogovornik koalicije Turki al-Malki.

Neimenovani američki dužnosnik kazao je da su mete pogođene na 19 mjesta i da su napadi došli iz smjera zapad-sjeverozapad, što ne odgovara poziciji teritorija u Jemenu koji drže Huti, koji se nalaze jugozapadno od saudijskih naftnih postrojenja.

U reakcijama na napade Sjedinjene Države već su u subotu za napad okrivile Iran, koji to niječe, a Rusija je u ponedjeljak upozorila da ne treba brzati s optužbama. 

U ocjenama se razlikuju i izaslanici Ujedinjenih naroda pa je tako posebni izaslanik UN-a za Jemen Martin Griffiths rekao Vijeću sigurnosti UN-a da još "nije posve jasno tko stoji iza napada".

Američka veleposlanica pri UN-u Kelly Craft Vijeću je je rekla da informacije o napadu "pokazuju odgovornost Irana".

Britanska veleposlanica Karen Pierce opreznija je i poručuje da "još razmatramo što se dogodilo i tko je odgovoran".

"Kada se to utvrdi razgovarat ćemo s našim partnerima kako nastaviti na odgovoran način", kazala je Pierce.

Britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab potvrdio je da još nije jasno tko je odgovoran za te napade, ocijenivši ih "obijesnim kršenjem međunarodnog prava".

hr Mon Sep 16 2019 19:07:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b82a94ccb557ad6648b4e68/80
Foto: Mate Gulin/morski.hr

Dupini i ptice kao tajni agenti CIA-e

CIA je skinula oznaku tajnosti s dokumenata koji otkrivaju da su se tijekom hladnoga rata golubovi koristili za špijunske misije. U dokumentima se tako navodi da su uz pomoć golubova snimane osjetljive lokacije u Sovjetskom Savezu. Također, vrane su prenosile prislušne uređaje koje su ispuštale na prozorske daske, a dupini su korišteni za podvodne misije, navodi BBC.
Početkom 1974. Do Da je bio najbolji u špijunskom razredu, na putu da postane leteći agent CIA-e: bolje se nosio s nedaćama od drugih, prenosio teške terete i mogao je odbiti napadače. No na najtežem školskom špijunskom zadatku nestao je - pao je žrtvom pripadnika vlastite vrste - vrana.

CIA je proučavala mačke kao sredstvo prisluškivanja zbog njihove sklonosti lutanju, a psima je umetala električne implantate u mozak kako bi vidjela može li ih se kontrolirati na daljinu. Nijedan od tih programa nije daleko odmaknuo. Više je napora uloženo u obuku dupina kao potencijalnih izazivača sabotaža i pomoćnika u špijuniranju razvoja sovjetske nuklearne podmorničke flote koja je predstavljala najveći izazov američkoj moći sredinom 1960-ih.

Projektima Oxygas i Chirilogy nastojalo se utvrditi mogu li se dupini trenirati da zamijene ljudske ronioce i postave eksplozive na usidrena plovila ili ona u pokretu, ušuljaju se u sovjetske luke i postave akustične bove i detektore raketa ili da plivaju s roniocima i prikupljaju njihove akustične potpise. I od tih programa se odustalo i prepustilo američkoj mornarici koja do danas koristi dupine i tuljane.

Maštu šefova američke obavještajne službe zaokupile su u hladnoratovsko vrijeme i ptice - golubovi, sokolovi, sove, vrane pa čak i jata divljih ptica selica. U tu svrhu agencija je angažirala ornitologe kako bi utvrdila koje ptice redovito provode dio godine na području Šihani u bazenu Volge jugoistočno od Moske gdje su Sovjeti imali tvorrnicu kemijskog oružja. CIA je na ptice selice gledala kao na "žive senzore" jer je vjerovala da bi se analizom njihova mesa moglo otkriti koje tvari Rusi testiraju, piše HRT.

Početkom 1970-ih CIA se okrenula vranama i pticama grabežljivicama nadajući se da će ih moći obučiti za misije poput postavljanja prislušnih uređaja na prozorske klupice i fotografiranja. U okviru projekta Axiolite, treneri ptica na otoku San Clemente uz južnu kalifornijsku obalu učili su ptice da lete kilometrima iznad mora, između brodova i kopna. Ako se obuka pokazala uspješnom odabrani kandidat imao bi opasnu zadaću: bio bi prokrijumčaren u sovjetsku Rusiju i pušten na slobodu sa zadaćom da preleti 25 kilometara noseći kameru kako bi slikao radare za rakete SA-5 i vrati se. Odred su činili crvenorepi jastrebi, sove, supovi i kakadui.

Osim vrana, veliki program bili su golubovi. Agencija je nabavila stotine golubova i testirala ih s kamerama u raznim dijelovima SAD-a kako bi vidjela mogu li se obučiti na simliranim rutama. Cilj je bio brodogradilište u Lenjingradu u kojemu su Sovjeti gradili nuklearne podmornice. Nakon obuke golubovi su dopremljeni u Washington na testiranje uz različite rezultate. Neki su snimili savršene fotografije no drugi su odletjeli sa skupim kamerama i nikad nisu pronađeni. Jedan golub kojeg je napao jastreb vratio se tri tjedna kasnije, no bez kamere.
hr Sat Sep 14 2019 19:06:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .