Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5671a62f4b3a46bc348b4624/80
Foto: Tomislav Matković

Ganga s vrha Eiffelovog tornja!

UNESCO je zaštitio dva hrvatska tradicijska glazbovanja, a to su istarska glazbena ljestvica i ojkanje. Pod ovim izrazom ojkanje ne misli se samo na ojkavicu kao način pjevanja već je to jedan puno širi kontekst u koje potpadaju i ganga i rera - govori naš sugovornik

Tomislav Matković poznati je radijski voditelj, osoba čiji je život neodvojiv od glazbenog svijeta te jedan od začetnika različitih multimedijalnih programa. No, Matković je ujedno i veliki štovatelj lokalnog tradicijskog glazbenog izričaja. Upravo je ganga bila povod ovom razgovoru.

Gospodine Matković, otkud i otkada potječe tolika ljubav prema gangi?

- Odmah na početku moram naglasiti da sam rođen u Njemačkoj i tamo išao u školu, štoviše čak mi je i majka Njemica, tako da kroz svoju mladost nisam imao nikakav doticaj s gangom. Kasnije se ispostavilo da je to bila sretna okolnost jer nisam odrastao s predrasudama koje inače prate gangu na ovim prostorima, a to je da je primitivna i divlja.

Dakle, u cijelu priču s gangom ušao sam neopterećen, tako da sam kasnije, kao neka vrste vanjskog promatrača, mogao objektivno sagledati stvari, gradeći svoju priču o gangi isključivo na osnovu osobnih doživljaja.

Ganga je u moj život ušla gotovo slučajno. 1998. god. sam počeo radit na Radio Grudama, a kako u Grudama aktivno pjevaju gangu, odmah od početka su mi počele dolaziti gangaške skupine u studio sa zamolbom da ih snimam, većinom za potrebu izdavanja nosača zvuka. Ispočetka sam to odrađivao čisto tehnički, ali nakon nekog vremena druženja s gangašima počeo sam shvaćati da ispod tog, meni, "praznog jaurlukanja" postoji nešto puno dublje, meni do tada nepoznati svijet arhaične harmonije.To me zaintrigiralo. To specifično udaranje glasnica ne postoji nigdje na svijetu, zato je ona jedinstvena, a po starosti vuče korijene još od ilirskih vremena, a možda i dalje.

Kako sam polako počeo razumijevati bit gange, poželio sam nešto i pročitati o gangi, neko znanstveno istraživanje, ali sam se jako iznenadio kad sam shvatio da se o gangi vrlo malo pisalo, pogotovo na polju etnomuzikoloških istaživanja.

Kako je gangu pratio loš glas i učeni svijet je zaobilazio u širokom luku, shvatio sam da je nitko neće zaštiti od zaborava, ako se mi sami ne pobrinemo za njeno očuvanje. Tad se u meni rodila ideja da se i ja aktivno uključim u njeno očuvanje, a pošto kao radijski tehničar imam iskustva sa snimanjem logično je bilo da dam svoj doprinos na tom polju.

Pada li ganga polako u zaborav? Radi li se dovoljno na njenom očuvanju?

- Gangu je jako teško naučiti pravilno otpjevati, treba tu dosta vježbati i to je glavni razlog što se danas sve manje pjeva. Naravno, današnji način života i globalizacija također doprinose sve manjem zanimanjem za gangu, ali i za tradicijsko pjevanje općenito. Pošto pripada starom arhaičnom pjevanju mlađi je jednostavno ne shvaćaju. Uglavnom je danas pjevaju starije generacije. Srećom postoji nekoliko aktivnih folklornih društava u kojem stariji pjevači prenose svoje znanje mlađima i to je jedini aktivni način da se spasi od zaborava, te osigurava da će se i u budućnosti pjevati. Što se tiče očuvanja, mislim da težište treba biti u tri točke – folklorna društva s mlađim sekcijama, znanstveni radovi i terenska snimanja.Smatram kako bi kulturne institucije trebale aktivnije pomagati foklorna društva koji imaju podmladak, tako će osigurati da i nove generacije dođu u doticaj s tim autohtonim pjevanjem. Možda ne bi bilo loše i u škole, u sklopu glazbenog odgoja, uvesti nekoliko sati posvećeno lokalnom tradicijskom glazbovanju, pa da se djeca barem malo upoznaju sa glazbenom tradicijom svoga kraja.Trebalo bi također organizirati više znanstvenih skupova na temu tradicijskih pjevanja dalmatinske zagore. Pošto je do danas jako malo istraživana,cijela priča o gangi se gubi u magli povijesti i neznanja.Naprimjer, zadnji znanstveni skup u Hrvatskoj o gangi održan je u Imotskom daleke 1988. godine. Mislim da je ganga kao autohtono dalmatinsko pjevanje zaslužila više.

Pošto je ganga arhaično pjevanje nastalo prije nota, ne može se notno zapisati, pa je jedini vjerni način bilježenja gange audio i video snimanje pjevača. Skoro svako selo ima svoj način pjevanja gange, tako da jedino tereneskim snimanjem možemo sačuvati specifične melodije pojedinog kraja.

Možete li navesti neke od dražih gangi?

- Nemam neku posebno dragu gangu, Svaka ima neku ljepotu na svoj specifični način. Uglavnom me privlače takozvana starinska pivanja – gange u kojoj se može baš osjetiti ta drevna arhaika. To mi je nešto, gotovo, nadrealno.Također su mi drage gange koji imaju onaj "pjesnički moment". Uglavnom se uzima da je tekst gange plitak i opskuran, ali nije baš tako. U tom moru pismica ima stvarno prelijepih pjesničkih bisera. Ne zaboravimo da su veliki hrvatski pjesnici rodom iz kraja gange, Ujević, Šimić, Gudelj itd. vjerujem da su se barem malo napajali iz ganginih pjesmica.

Kako dolazite do novih gangi?

- Kako skoro svako selo ima svoju melodiju uzeo sam sebi zadatak da obiđem što više sela i snimim njihove pjevače. Uglavnom je ljudima drago kad vide da se za gangu ipak netko zanima. Tako da od samih pjevača dobivam informacije ima li možda u susjednom selo također neka grupa aktivnih pjevača. Kako to radim već godinama taj krug poznanstava se proširio tako da danas lako mogu doći do neke informacije.Cijeli ovaj projekt sam pokrenuo s ciljem da snimim što više pjevanja, tj. da obiđem cijelo područje gdje se danas pjeva ganga. Mogu reći da sam do sada možda pokrio 70% područja. Dakle ima se tu još posla.

Je li teško doći do glazbenih zapisa gange? Gdje ih pronalazite?

- Većinu snimljenih ganga sam osobno snimio odlazeći na teren, ali kako se vremenom pročulo za mene i moj hobby ljudi su mi počeli i sami donositi snimke gange.Pošto radim na radiju, vodim jednu ležernu kontakt emisiju u kojoj često puštam gange, tako da je i to okidač. Jer ljudi mi donose svoje snimke koje onda puštam uz najavu u eter. To je ljudima zaista drago. Kako slušateljima tako i samim pjevačima.Pogotovo mi je drago kad mi ljudi donosu neke stare snimke koje onda digitaliziram. Najčešće na kazetama, ali ima tu i rijetkih ploča s tradicijskim pjevanjima. Naprimjer, Berlinski etnološki institut je bio tijekom šesdesetih godina u našim krajevima i snimali su tradicijska pjevanja dalmatinske zagore, a među ostalim su snimili i nekoliko ganga. Te snimke su izdali na ploči.Evo baš neki dan sam dobio snimke gange na magnetofonskoj traci iz 1967. godine. Upravo teče proces digitalizacije. Uglavnom trudim se sakupiti na jednom mjestu što više tih starih snimaka koji su s etnološkog stanovišta suho zlato.Također surađujem s Institutom za etnologiju i folkoristiku koji imaju jako bogatu audio i video arhivu. Njima šaljem svoje snimke, a i oni meni snimke iz svoje arhive.

Koliko, približno, imate zapisanih gangi?

- Stvarno ne znam koliko imam audio snimaka ganga, uglavnom se to već broji u gigabajtima. Imam također i dosta video snimaka, ali nisam išao za tim kolika je količina toga. Meni je važno pokriti što šire područje gdje se pjeva. Što više to bolje.

Jeste li razmišljali o objavljivanju neke knige posvećene ovoj tematici?

- Zasada imam nekoliko tekstova u različitim zbornicima, ali o knjizi još nisam razmišljao. Možda jednog dana, ali zasada sam baziran uglavnom na terenski rad i istraživanje, te kopanje po raznim arhivima. Kao što rekoh pjeva je uglavnom starija populacija, tako da se utrkujem s vremenom. Na neki način je ovo zadnji vlak da posnimim aktivne pjevače koji ujedno još uvijek žive taj stil života. Njihovim umiranjem nestaje i taj specifični svijet gange. Zato idem snimati što više, a jednog dana kad ispunim ovaj zadatak možda se i bacim na pisanje.

Kao očuvatelj glazbene baštine, svojedobno ste bili u Parizu na predstavljanju ovog pjevanja. Kako su Francuzi prihvatili gangu?

- UNESCO je zaštitio dva hrvatska tradicijska glazbovanja, a to su istarska glazbena ljestvica i ojkanje. Pod ovim izrazom ojkanje ne misli se samo na ojkavicu kao način pjevanja već je to jedan puno širi kontekst u koje potpadaju i ganga i rera. Pod pojmom ojkavica je zaštićeno to specifično potreskanje glasnica koje se javlja i u ojkanju, potresavici, putničkom pivanju, gangi, reri itd. Ovo potreskanje glasnica je jedinstveno u svijetu zato je i zaštićena kao svjetska baština.

U sklopu mjeseca hrvatske kulture u Parizu organizator je htio predstaviti i tradicijska glazbovanja s UNESCOVE liste pa se obratio Institutu za etnologiju i folkloristiku, a kako s njima surađivam oni su se obratili meni da im na trerenu organiziram grupu gangaša. U Pariz su tako išle tri grupe. Grupa iz Istre, skupina pjevača ojkavice iz Dalmatinske zagore i skupina gangaša iz Hercegovine.

U Parizu sam se jako iznendailo što je dvorana bila skoro puna, a najviše je bilo studenata etnologije i s glazbenih akademija.Prije nastupa samih izvođača održan je okrugli stol na temu hrvatskih tradicijskih pjevanja. Nakon predavanja posjetitelji su imali priliku postavljati pitanja pa sam bio ugodno iznenađen kad sam shvatio kroz njihova pitanja da ih je to pjevanje jako zaintrigiralo. Sve ih zanimalo. Gdje se pjeva, o čemu se govori u pjesmama, otkuda i otkada potječe itd.U Hrvatskoj ganga slovi kao primitivna, ali vani gdje ljudi nemaju takvih predrasuda i koji se u stvari po prvi put susreću s takvim načinom pjevanja, njima je to krajnje egzotično. Nešto s čime se nikad nisu susreli.

Moram spomenuti da je to bio tek dio zadatka u Parizu jer smo imali još jedan interni plan, a to je da se zaganga s vrha Eiffelovog tornja te na simboličan način Pariz blagosovimo s gangom.

Cijeli taj naš mali događaj smo snimili kamerom pa smo ga objavili na Youtube.

Urednik ste portala ganga.hr. Jeste li zadovoljni radom i funkcijom portala?

- Moram naglasiti da stranice www.ganga.hr nisam zamislio kao nekakav portal već više kao nekakva virtualna arhiva u kojoj ću predstaviti snimke gange i tu objavljivati skupljene znanstvene i druge tekstove o gangi.Kako imam veliku audio arhivu gange bilo mi je glupo da te snimke stoje samo u mojoj arhivi već sam je u cilju populariziranja gange odlučio objaviti i na internetu te tako bude dostupna za sve one koji se zanimaju za tu vrstu tradicijskog pjevanja.Na stranicama trenutno ima više od 840 ganga s cijelog područje gdje se pjeva. Uz gangu ima i rere iz Sinjskog kraja, jer je rera gangina sestra.

Ukratko - cilj je stranica da bude dobro polazište i osnova za sve one koji žele nešto saznati o gangi i mislim da je cilj ostvaren.

Imate li neke nove ideje ili planove vezane za očuvanje ovog originalnog tradicijskog načina pjevanja?

- Kao što sam već ranije spomenuo osnovni cilj mi je da skupim što više snimaka gange i na to gledam kao moj doprinos u očuvanju gange. Folklorna društva imaju aktivnu ulogu prenijeti to pjevanje na mlađe, a etnomuzikolozi trebaju raditi znastvena istražvanja. Najbitnije u cijeloj ovoj priči je da međusobno komuniciramo i surađujemo. Samo na takav način gangu možemo sačuvati i prenijeti na buduća pokoljenja.Stranice sam, s prekidima, radio skoro pola godine tako da mi je to ta sljedeća stepenica koju sam ispunio. Sljedeći plan je proširivanje stranica i sa video zapisima te daljnje promoviranje ovog autohtonog dalmatinskog pivanja.

Evo i ova vijest na Dalmacija News ide u tom smjeru, na čemu vam jako zahvaljujem.

hr Wed Dec 16 2015 18:58:56 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e24975629111c20068b4614/80
Foto: Pixabay

Troše vam energiju i prkose logici: Evo kako se nositi s 'teškim osobama'

Svi u životu imamo 'teške ljude' koji nas često izluđuju. Oni su nerijetko neugodni, frustrirajući i iscrpljujući zbog svoje naravi, ali postoje načini kako se lakše možete nosite s njima.
Postoje 4 različite vrste 'teških ljudi' prema Science of People:

Negativci: ili oni koji uvijek razmišljaju negativno. Oni su kritičari i uvijek imaju nešto loše za reći. Žale se i gotovo im je nemoguće ugoditi.

Pametnjakovići: također poznati pod nazivom 'Znaju sve'. Često su površni i vole vas pokušati impresionirati.

Pasivni: ne doprinose mnogo razgovorima i u suštini ni za što ne pokazuju preveliki interes.

Buntovni: poznati su po eksplozivnost i nerijetko su bahati. Oni imaju svoj cilj i za njega će sve učiniti.


1. Ne pokušavajte ih promijeniti

Kad sretnemo tešku osobu ili je imamo u svojoj obitelji ili krugu prijatelja, naš je instinkt pokušati ih promijeniti. Nastojimo potaknuti Negativce da budu pozitivniji, Pasivne da se više zauzmu za sebe, Buntovne da se smire i Pametnjakoviće da budu skromniji. Međutim, to nikad ne uspije! Zapravo, kad pokušate promijeniti nekoga, on vam zamjera stoga, to ne vodi ničemu. 

2. Pokušajte ih razumjeti

Jedan od načina da napokon uspijete surađivati s 'teškom osobom' je da ju pokušate razumjeti. Odnosno, pokušate pronaći njihov vrijednosni jezik. Jezik je ono što može imati možda najviše efekta. To je ono što pokreće njihove odluke. Za neke je to novac; za druge je to moć ili znanje. To ne samo da će vam pomoći da ih razumijete, već će i njima pomoći da se opuste i postanu otvoreniji. Na primjer, ponekad Buntovni samo žele objasniti svoje mišljenje. Ako im mirno dopustite da razgovaraju s vama, to bi im moglo pomoći da nemaju ishitrene reakcije ili da ne pokušaju dominirati u nekoj situaciji.

3. Ne dozvolite im da budu toksični 

Teški ljudi mogu biti toksični. Toksični ljudi mogu biti pasivno-agresivni, zli ili povrijeđeni. Dakle, ako se morate suočiti s njima ili svakodnevno nositi, možete razumjeti odakle dolaze njihove reakcije, morat ćete naučiti i s njima održavati distancu. Toksični odnosi su štetni stoga, morate stvoriti tampon zonu koja će vam omogućiti da se napetosti među vama minimalno povećavaju. Najbolje je da se okružite dobrim prijateljima, a teške osobe pokušate viđati manje, a, ako morate biti s njima svaki dan, minimalno vremena provodite u njihovom društvu. 
hr Sun Jan 19 2020 19:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e240b4229111cb1048b465c/80
Foto: Promo

Premijera "Menopauze": Split ovacijama dočekao Arijanu, Sanju, Salome i Karmelu

Splitska premijera sa svoja dva termina bila je rasprodana u rekordnom roku, tako da je danima ova ulaznica postala najtraženiji papirić u gradu pod Marjanom

Splitske Gripe bile su premale za publiku koja je sinoć htjela vidjeti mjuzikl 'Menopauza' koji je nakon Zagreba krenuo na turneju po Hrvatskoj i prvi grad na popisu je bio Split. 

Splitska premijera sa svoja dva termina bila je rasprodana u rekordnom roku, tako da je danima ova ulaznica postala najtraženiji papirić u gradu pod Marjanom. Na oba termina Arijana Čulina, Sanja Doležal, Salome i Karmela Vukov Colić doživjele su ovacije rasprodanih Gripa. Splitska publika oduševljeno je prihvatila mjuzikl koji govori o ovome biološkom 'problemu' žena na zabavan način, a punih devedeset minuta smijeha oduševila je čak i muškarce koji su bili u publici.

Mjuzikl 'Menopauza' postigao je veliki uspjeh na brojnim pozornicama svijeta zato što na vrlo duhovit, iskren i autentičan način oslovljava probleme žena u srednjoj životnoj dobi. No, nisu to samo problemi menopauze, ovdje je za hormonsku tranziciju koju žene u toj dobi prolaze samo dosjetljivo izabrana metafora za brojna životna pitanja s kojima se susreću. Ova predstava govori o starenju, o suočavanju s mnogim strahovima prolaznosti, o odnosu žena i njihovih muškaraca, njihove djece, njihovih sada već ostarjelih roditelja. Ona oslovljava gubitak snage, ali i novu snagu, strah, ali i iskustvo i hrabrost za nove preokrete. Ovdje se govori o nedostatku ljubavi, o životnim prioritetima.

Četiri žene, koje se upoznaju u jednom trgovačkom centru na odjelu donjeg rublja na rasprodaji, nemaju ništa zajedničko osim jednog crnog grudnjaka od čipke i gubitka memorije, valunga, noćnog znojenja, premalo seksa, previše seksa i još mnogo toga. Ova urnebesna glazbena parodija, koja uključuje poznate glazbene hitove iz 60-ih, 70-ih i 80-ih, garantirano će vas nasmijati do suza. U glavnim ulogama hrvatske inačice igraju Arijana Čulinu, Sanja Doležal, Salome i Karmela Vukov Colić, koje su utjelovile poduzetnicu, hipijevku, reality zvijezdu i domaćicu, dok je redateljica ovog zabavnog mjuzikla Nina Kleflin.

hr Sun Jan 19 2020 08:54:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e233b8d29111cbc048b461f/80

Započele edukativne radionice za učenike sedam osnovnih škola Šibensko-kninske županije u okviru pilot provedbe projekta „Plava Eko-patrola“

Pilot program „Plave Eko-patrole“ pažljivo je osmišljen kako bi djeca kroz njega izgradila pozitivan stav prema održivom razvoju.
U organizaciji udruge Argonauta kao nositelja projekta „Plava Eko-patrola“ te Lokalne akcijske grupe „More 249“ i drugih partnera na projektu, u sedam osnovnih škola Šibensko-kninske županije u okviru „Pilot provedbe edukacijskog programa Plave Eko-patrole“ u školskoj godini 2019./2020., započele su edukativne radionice za učenike od 5. do 8. razreda.

Cilj edukativnih radionica je upoznati učenike s principima održivog razvoja kroz neformalne metode učenja. Pilot program „Plave Eko-patrole“ pažljivo je osmišljen kako bi djeca kroz njega izgradila pozitivan stav prema održivom razvoju.

U svakoj od sedam škola, oformila se grupa od 20 djece-patrolaša koji su s lokalnim koordinatorom počeli provoditi aktivnosti „Plave Eko-patrole“. Danas, 18. siječnja 2020. godine, održana je prva edukativna radionica pod nazivom „Koliko jako gazimo svoj planet“.

Lokalni koordinatori su s djecom-patrolašima proveli aktivnosti unutar navedene radionice, a cilj današnje radionice bio je stvoriti ugodnu i poticajnu atmosferu za rad i učenje, osvijestiti koliko jako gazimo svoj planet, koliku odgovornost imamo u raspolaganju resursima, kako problemi mogu pokrenuti cijeli kotač posljedica te kako potaknuti na smanjenje ekološkog otiska.

Kroz razne neformalne metode i iskustveno učenje – lopticu prijateljstva, igre uloga, energizere, ekološki otisak, kotač posljedica, vremensku kapsulu, timski rad – potaknula se ekološka osviještenost djece i djelovanje po principima održivog razvoja, ali i upoznavanje djece s refleksijom nakon svake provedene aktivnosti u okviru radionice. Refleksija se pokazala kao iznimno važna i bitna komponenta aktivnosti jer omogućava djeci-patrolašima da izraze svoje osjećaje, razmišljanja te da se kritički referiraju na aktivnost koja se održala. Tako djeca-patrolaši aktivno sudjeluju u kreiranju aktivnosti, odnosno participiraju te razvijaju međusobno povjerenje.

Projekt „Plava Eko-patrola započeo je 01. lipnja 2019. te traje 22 mjeseca, a sufinanciran je kroz Švicarsko-hrvatski program suradnje u iznosu od 1.152.000,00 kn, dok je njegova ukupna vrijednost 1.280.000,00 kn. Prema onome kako je prošla prva edukativna radionica, vjerujemo da će preostalih šest radionica (Obnovljivi izvori energije, Hrana i održivost, Zar je more kiselo, Zeleno i plavo, eRRRRRRRiziraj se!, Zajedno za čišći okoliš) i zajednički izlet na Kornate u lipnju 2020. godine, proći više nego dobro!

S nestrpljenjem čekamo i veselimo se nadolazećim edukativnim radionicama, a do tada ih pratite na web i Facebook stranici „Plave Eko-patrole“.
hr Sat Jan 18 2020 18:09:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5803c4df1eea8f85628b4576/80

Potez Facebooka koji će razveseliti sve korisnike WhatsAppa

Prošle godine iz Facebooka su prikazali kako bi mogli izgledati oglasi na WhatsAppu – plan je bio integrirati ih u opciju statusa, a kasnije tko zna, možda i među poruke...

Prije nego što je Facebook platio milijarde dolara za WhatsApp, suosnivači te komunikacijske platforme Brian Acton i Jan Koum govorili su kako ne žele vidjeti oglase među porukama na WhatsAppu. 

Nakon akvizicije Facebooka svima je bilo jasno da će Zuckerberg i ekipa razmišljati o načinima na koji mogu unovčiti WhatsApp i da će oglasi biti jedna od mogućnosti na koju ću se odlučiti. Inzistiranje na oglašavanju vjerojatno je razlog zbog kojeg su Acton i Koum napustili Facebook te prekinuli kontakte sa Zuckerbergom. - piše zimo.hr

Prošle godine iz Facebooka su prikazali kako bi mogli izgledati oglasi na WhatsAppu – plan je bio integrirati ih u opciju statusa, a kasnije tko zna, možda i među poruke, kao što danas imamo na Messengeru. U kompaniji je okupljen i poseban tim ljudi zadužen upravo za pronalaženje najboljih i najučinkovitijih načina za zaradu od oglašavanja na toj platformi, pri čemu je trebalo razmišljati o korisnicima i njihovoj antipatiji prema prikazivanju reklama, pogotovo među njihovim privatnim porukama.

Iako su se oglasi trebali početi prikazivati među statusima ove godine, čini se da od toga ipak neće biti ništa – barem za sada. Naime, prema informacijama američkih medija, Facebook se odlučio za iznenađujući potez i raspustio tim zadužen za oglašavanje na WhatsAppu. Umjesto na oglašavanje fokusirat će se na razvoj opcija koje će kompanijama omogućiti što kvalitetniju komunikaciju s korisnicima unutar aplikacije. Također, kako su iz Fejsa potvrdili novinarima Business Insidera, radit će i na razvoju usluga za plaćanje unutar WhatsAppa na nekim tržištima.

Što se oglasa tiče, kada je Facebook u pitanju, oni će sigurno ostati dio dugoročnog plana, no trenutačno ipak neće biti prioritet, što će, sigurno, razveseliti sve korisnike te popularne komunikacijske aplikacije.

hr Fri Jan 17 2020 20:43:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .