Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/582c57321eea8f51c48b457c/80

Pet LAG-ova s područja Splitsko-dalmatinske županije privukli 42,2 milijuna kuna iz EU fondova

Sredstva se moraju iskoristiti do 2020. godine a bit će usmjerena prema OPG-ovima, malim poljoprivrednicima i projektima koji su planirani izrađenim strategijama razvoja

Pet Lokalnih akcijskih grupa (LAG) s područja Splitsko-dalmatinske županije uspjeli su iz EU fondova privući 42,2 milijuna kuna namijenjenih ruralnom razvoju. LAG-ovi: Adrion, Zagora Škoji, Cetinska krajina i Brač okupljaju 44 grada i općine. Obuhvaćaju 87 posto površine Splitsko-dalmatinske županije na kojem živi oko 40 posto stanovnika, a zapošljavaju 14 ljudi. Županija je do sada njihov rad pomogla s oko pola milijuna kuna. Platili su izrade lokalnih strategija razvoja te su pokrili poreze i prireze na plaće zaposlenika. 

- To su udruge, organizacije ili tijela koja Europska komisija prepoznaje kao bitnog partnera za privlačenje sredstava u lokalnu zajednicu. U ovih pet LAG-ova uključeni su svi naši otoci, Makarsko primorje bez grada Makarske i cijelo naše zaleđe. Dobivena sredstva usmjerit će u svoje lokalne strategije, u daljnji razvoj OPG-ova, u male turističke projekte, u razvoj lokalne infrastrukture, u sve ono što je važno za razvoj zajednice, a samim time će doći i do jačanja gospodarstva i ostanka stanovništva na tim područjima - pojasnio je župan Zlatko Ževrnja

Najviše novca (više od 12 milijuna kuna) dobio je LAG Adrion, najstariji i najveći LAG u našoj županiji koji okuplja 19 gradova i općina. Zanimljivo je da su svoj ured smjestili u Zadvarje, najmanju jedinicu lokalne samouprave na svom području.

- S mladima smo obnovili pazarski ured i 1907. godine u Zadvarju, osnovali smo Poduzetnički centar u Zagvozdu, a krećemo i s Volonterskim centrom - nabraja Dragica Roščić, voditeljica LAG Adrion.

Pohvalila se i kako su 2014. godine bili među najuspješnijim LAG-ovima u Hrvatskoj i najuspješniji u našoj županiji te da su izradili razvojnu strategiju koja je vrhunski ocijenjena. Ona kaže kako su LAG-ovi zapravo oblik decentralizacije jer se dio sredstava prebacuje na lokalnu i regionalnu razinu.

- Na nama je da odlučimo što ćemo učiniti s tim novcem. Tu su sredstva za vrtiće, za nerazvrstane ceste i slične projekte jer ruralni razvoj nije samo poljoprivreda, to je razvoj područja na kojem živi manji broj stanovnika. Mi smo najprije pokrivali područje koje je vezano uz planinu Biokovo, a kasnije smo se proširili na omiško i imotsko područje - kaže Dragica Roščić.

LAG Brač jedan je od najmanjih u Hrvatskoj i obuhvaća osam jedinica lokalne samouprave s tog otoka.

- U zadnje vrijeme smo bili fokusirani na uređenje rada stalnog ureda, potom smo krenuli na izradu strategije i dodijeljen nam je iznos od 7,8 milijuna kuna. U toku izrade strategije smo obišli sva naselja na području Brača i na temeljusastanaka i radionica smo odredili tri cilja za provedbu naše strategije. Najveći dio iznosa je usmjeren na povećanje konkurentnosti u poljoprivrednoj proizvodnji te na unaprjeđenje kvalitete i bogatstva života na otoku - rekao je Tonći Sanaderpredsjednik ovog LAG-a.

Stipe Rogošić, zamjenik načelnika Općine Dugopolje i predsjednik LAG Zagora koji obuhvaća pet općina, kaže kako su se odlučili za najmanji mogući broj jedinica kako bi bili operativniji, brži i kako bi jednostavnije donosili odluke. Za Dugopolje, Dicmo, Muć, Klis i Lećevicu, dodaje, su se odlučili jer se nalaze na specifičnom prostoru i imaju slične probleme.

- Dobili smo 7.800.000 kuna koje planiramo plasirati prema našim OPG-ovima, malim i srednjim poljoprivrednicima, jedinicama lokalne samouprave. U našoj strategiji smo predvidjeli 120 projekata i planiramo pustiti natječaje što je moguće prije - poručuje Rogošić.

Pet općina obuhvaća i LAG Cetinske krajine koji je osnovan 2012. godine. Predsjednik, Tomislav Klarić Kukuz tvrdi da su se u protekle dvije godine usmjerili na rad s poljoprivrednicima. Analizirali su stanje na terenu te na osnovu toga izradili lokalnu strategiju razvoja na osnovu koje su dobili sredstva.

- Došli smo do toga da je poljoprivredna djelatnost na području cijele Hrvatske podcijenjena, tržište je nesređeno, kvaliteta proizvoda se ne kontrolira na pravi način i to nas je dovelo do jedne devastirane situacije. Najveći dio sredstava odlučili smo preusmjeriti malim poljoprivrednicima. Želimo da se među ljudima što više poveća svijest da je poljoprivreda poduzetnički pothvat i ako se dobro posloži taj pothvat može biti vrlo uspješan. Kao lokalna zajednica mi možemo pokrenuti niz malih dućana u kojima bi se isključivo nudili proizvodi koji su proizvedeni na području lokalne zajednice jer su mali poljoprivrednici ugroženi od velikih trgovačkih centara - kaže Klarić Kukuz.

Ivo Duboković, predsjednik LAG Škoji koji obuhvaća sedam jedinica lokalne samouprave, istaknuo je kako se nada da će projekte uvrštene u strategiju uspjeti realizirati planiranom dinamikom. Ovo je treći projekt po visini iznosa koji je na području Splitsko-dalmatinske županije odobren iz EU fondova, a dodijeljena sredstva LAG-ovi mogu iskoristiti do 2020. godine.

Facebook komentari

hr Wed Nov 16 2016 14:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5899702cb47398e41e8b4631/80
Foto: Ipost

Sve je manje brakova sklopljenih u crkvi, a sve više razvoda

U posljednjih 40 godina prepolovio se broj Hrvata koji sklapaju brak u crkvi. Oni koji se i odluče na sakrament ženidbe to čine sve stariji i stariji, a oko 200 tisuća djece u Hrvatskoj već je opterećeno rastavama roditelja.

Tek svaki drugi par vjenča se u crkvi, upozoravalo se na tjednu braka u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Što je tome uzrok?

"Brak se danas shvaća manje ozbiljno, a i lakše se razvesti ukoliko nisi vjenčan u crkvi", smatra Marta.

"Vremena se mijenjaju, ljudi su obrazovaniji, manje idu u crkvu", smatra Andro.

Svećenik Krpić ističe kako se na popisu stanovništva lako deklarirati katolikom, ali kada treba to pokazati u praksi, onda nastaju problemi.

"Od velikog broja vjernika možda bude 15 do 20 posto onih koji su doista praktikanti te vjere. Drugi pomalo sebi uređuju kako im paše", govori svećenik u župi Duha Svetoga, Josip Krpić.

Crkva upozorava i da se sve kasnije stupa u brak, žene u prosjeku s 28 godina, a muškarci čak s 31-om .A da i brak ne ide baš tako lako, svjedoči podatak da u Hrvatskoj svaki treći završi razvodom.

Sociolog Zrinščak ističe kako se odnos prema religiji promijenio.

"Ona je u 90-ima imala puno snažniji utjecaj u smislu etničkoga, nacionalnog identiteta, sada malo pomalo dolazi do neke diferencijacije, a naravno na katoličkoj crkvi je onda da ide u korak s time ili da sama pronalazi odgovore na pitanja koje nameću ti procesi", govori sociolog religije, Siniša Zrinščak.

Hrvatski trend pokazuje kako bi ckva mogla imati sve manje posla, piše dnevnik.hr.


Facebook komentari

hr Mon Feb 19 2018 08:31:10 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8a79cc2af47f64018b46a6/80

Prava zima tek stiže: Stižu bura, snijeg i pad temperature

U ponedjeljak će u gorju padati snijeg, a na moru povremeno kiša. U središnjim i istočnim krajevima oborine na granici kiše i snijega najvjerojatnije su prema kraju dana. I dok će oblačno vrijeme i zimski uvjeti sa susnježicom i snijegom biti obilježje idućeg tjedna na kopnu, pogotovo u gorju uz snježni pokrivač, na Jadranu će sljedeće dane obilježiti jaka bura, osobito podno Velebita, gdje će biti i olujna. Uz to će povremeno biti i kiše, a na hladnijem sjevernom dijelu vjerojatno i pahulja nošenih burom.
Ponedjeljak

Na istoku Hrvatske poslijepodne ponovno jače naoblačenje uz oborine na granici kiše i snijega. A u noći i ujutro naoblaka bi se mogla i dijelom raskinuti uz spuštanje temperature i do -2 °C. Dnevna temperatura od 2 do 4 °C. Puhat će sjeveroistočni vjetar, isto kao i u središnoj Hrvatskoj, gdje će biti umjereno i pretežno oblačno, te veći dio dana bez oborine. Navečer mjestimice susnježica i snijeg. Najniža jutarnja temperatura od -3 do 0 °C, a najviša dnevna od 2 do 4 °C, piše HRT.

gorskoj Hrvatskoj oblačno, povremeno sa snijegom. Na sjevernom Jadranu prijepodne mjestimice malo kiše, ponegdje i koja pahulja snijega nošenog burom. Poslijepodne uglavnom suho, ponajprije u Istri uz kraća sunčana razdoblja. Umjerena i jaka, podno Velebita u početku i olujna bura, uz valovito more, postupno će slabjeti. Najviša temperatura od -2 °C u gorju do 8 °C na otocima.

Dalmaciji pretežno oblačno s mjestimičnom kišom, a u njezinoj unutrašnjosti u početku je moguća i susnježica. Puhat će umjerena do jaka bura, a najniža temperatura bit će od 2 °C u Zagori do 7 °C na otocima. Danju uglavnom od 5 do 10 °C.

Podjednaka temperatura bit će i na jugu Hrvatske, uz većinom oblačno vrijeme, povremeno uz kišu. Puhat će većinom umjerena bura i istočnjak uz umjereno valovito more.

U nastavku tjedna

Idućih dana na kopnu pretežno oblačno s oborinama, te hladno. Povremeno će padati snijeg, pri čemu će novog snježnog pokrivača biti osobito u gorskim predjelima, a u nizinama, većinom na istoku, najvjerojatnija je susnježica. Ozbiljniji snijeg izgledan je u četvrtak, kada će temperatura posvuda biti niža. Puhat će umjeren sjeveroistočni i sjeverni vjetar.

Na Jadranu će od srijede bura ponovno jačati, osobito na sjevernom dijelu, gdje će biti i problema u prometu. Na južnom Jadranu bit će i istočnjaka i juga. Uz umjereno do pretežno oblačno vrijeme povremeno će padati kiša, češće i više u Dalmaciji. Na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti Istre, gdje će biti hladnije, vjerojatna je i susnježica i snijeg, osobito u četvrtak i petak.


Facebook komentari

hr Mon Feb 19 2018 08:29:04 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5837697d1eea8fdaea8b45d9/80
Foto: Newspress

Stiže novih 29 policijskih kamera: Na tajnim lokacijama vrebat će one "lake na gasu"

Ukupno 29 novih policijskih kamera stiže u Hrvatsku kako bi kontrolirale one s teškom nogom na gasu. Bit će postavljene diljem države, na mjestima za koje građani neće znati

Novih 58 kućišta policija ove godine planira postaviti na podravskoj i jadranskoj magistrali. U njima će biti 29 novih kamera za čiju lokaciju građani neće znati. - piše Dnevnik.hr

- Ja bih više volio vidjeti kamera u zonama blizu pješačkih, škola, vrtića gdje su one zaista potrebne. Također, tada bi kazna koja se isporuči imala učinka jer bi se vozač zapitao zašto je trebao brzo voziti. - rekao je Kristijan Tićak, glavni urednik magazina "Auto, motor i sport".

Za njihovo postavljanje na otvorenoj cesti, ističe Tićak, nema mnogo opravdanja

- Ne vidim drugi povod nego da se turistima koji su u EU naplata kazne. - rekao je.

Neplaćene kazne vozače će čekati na granici

Neplaćena kazna, strane bi vozače mogla dočekati na granici. Isto vrijedi i za domaće vozače koji su stisnuli gas u zemljama Europske unije.

- Vozač će prilikom dolaska u RH biti zaustavljen. Imat će mogućnost platiti kaznu, a ako to ne učini uzima mu se putovnica i bit će prepraćen do suca za prekršaje. - objasnio je odvjetnik Ognjen Krznarić.

Kamere istodobno mogu snimiti šest prekršitelja, a prepoznaju sve registarske pločice zemalja EU, kao i BiH, Srbije, Makedonije, Kosova i Crne Gore. Vlasnik automobila je u roku od sedam dana policiji dužan javiti tko je u trenutku prekršaja vozio.

- Ne mora uvijek vlasnik vozila voziti vozilo. Vlasnik će odgovarati ako ne ispuni svoje obaveze. - rekao je Krznarić. - piše Dnevnik.hr


Facebook komentari

hr Sun Feb 18 2018 21:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5823171e1eea8fdca48b4635/80
Foto: Wikipedija

Lažni proizvod: U domaći med ubace kineski i - "nabiju" cijene

U Europskoj uniji godišnje se proizvede 250.000 tona meda pa je tako zasjela na drugo mjesto, iza Kine, po proizvodnji

- EU ima 60 posto meda u odnosu na potrebe, a zbog prirodnih promjena, pčela i paša ima sve manje, pa je i proizvodnja iz godine u godinu manja - objašnjavaju u Hrvatskom pčelarskom savezu.

Klimatske promjene dovele su do toga da je Hrvatska lani, u prvih deset mjeseci, uvezla 1300 tona meda u vrijednosti 2,64 milijuna eura što znači da je prosječna cijena 2,3 eura po kilogramu. - pišu 24sata

Međutim, cijena kineskog meda je bitno niža - 1,7 eura po kilogramu. S druge strane, kad se hrvatski med izvozi njegova cijena je bitno veća - 3,96 eura po kilograma. Na te razlike su posebno osjetljivi naši pčelari koji tvrde da uvoznici kineskog meda miješaju svoj med slabije kvalitete s domaćim i kvalitetnijim te ga prodaju po cijeni od 30 do 50 kuna za kilogram, čime su nelojalna konkurencija domaćim medarima.

Slavonski med u siječnju je upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, objavljeno je u Službenom listu Europske unije. Kako je priopćilo Ministarstvo poljoprivrede, Slavonski med je 19. hrvatski proizvod čiji je naziv registriran u EU. Nacionalni postupak zaštite naziva Slavonski med pokrenula je 2015. godine udruga proizvođača Slavonskog meda iz Virovitice, a on je 2016. i zaštićen u RH.

- Ovom objavom Hrvatska službeno ima 19 zaštićenih naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u EU, a ovo je prvi med među njima. U proceduru smo poslali i Varaždinski klipič, Bjelovarski kvargl te Rudarsku greblicu, jedinstvene delicije karakteristične za pojedine dijelove naše domovine. Zaštita naziva je ponajprije priznanje tradicije i specifičnosti od koje koristi imaju i proizvođači i potrošači. No zaštita naziva povećava vidljivost naših proizvoda i predstavlja nas na tržištu od 500 milijuna ljudi. Ovogodišnja turistička sezona bila je rekordna u svakom pogledu, no ja ću kao ministar poljoprivrede biti zadovoljan tek kad potražnju u ugostiteljskim objektima bude pratila domaća proizvodnja, između ostalog i proizvoda zaštićenog naziva - izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Slavonski med proizvode medonosne autohtone sive pčele iz nektara medonosnih biljaka ili sekreta živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koje sišu na živim dijelovima biljaka, koje pčele skupljaju, daju mu vlastite specifične tvari, pohranjuju, izdvajaju vodu i odlažu u stanice saća do sazrijevanja. Slavonski med je prema načinu proizvodnje med u saću, med sa saćem ili dijelovima saća i vrcani, a obuhvaća: med od bagrema, med od lipe, med od uljane repice, med od suncokreta, med od kestena, cvjetni med i medun hrasta sladuna.

Osim ovog upisa u registar, kad bi još med u Slavoniji dobio i adekvatnu cijenu, sigurno bi bilo više mladih ljudi koji bi se odlučili za pokretanje pčelarske proizvodnje, jer domaćeg meda kronično nedostaje. Nažalost, tom se proizvodnjom još u najvećoj mjeri bave ljudi koji su pri kraju svojeg radnog vijeka. Cijena domaćeg meda u Slavoniji, koja trenutačno iznosi 40 kuna po kilogramu, a nerijetko i manje od toga, jedna je od najnižih cijena u regiji. U susjednoj Bosni i Hercegovini kilogram meda iznosi 15 KM ili 60 kuna, a u Crnoj Gori se prodaje po 10 eura za kilogram. Nešto veća cijena meda u odnosu na med u Slavoniji je u Istri, ali to su različiti medovi. Cijena je jedan od problema, a drugi je što je tržište preplavljeno uvoznim medom sumnjive kvalitete. Na deklaracijama je navedeno da je riječ o medu proizvedenom u EU s mješavinom meda iz zemalja izvan EU, a to je najčešće Kina, no ne navodi se u kojem omjeru.

Ako tražite dobar med, pčelari savjetuju, kupujte od poznatog proizvođača iz svojeg okruženja, jer gotovo sve tvrtke miješaju domaći i kineski med pa onda zapravo ni ne znate što stvarno jedete. Savjet da se loš med kristalizira ipak nije točan. Patvoreni med može se otkriti prejakim mirisom. - pišu 24sata

Facebook komentari

hr Sun Feb 18 2018 19:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .