Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58409e7e1eea8fdd088b46ca/80
Foto: Promotivne fotografije

Marijo Krnić: Dvorana u Tončićevoj ni izbliza ne zadovoljava potrebe Splita

Pjevač i profesor glazbe na Filozofskom fakultetu u Splitu, te vanjski suradnik na Umjetničkoj akademiji koji će 10.prosinca u foajeu HNK izvesti ciklus Biblijske pjesme Antonina Dvoraka otkriva nam kako je koncertna dvorana koja se konačno gradi u Tončićevoj projekt kojeg valja pozdraviti, ali kako se njime ni slučajno ne treba zadovoljiti

Tridesetšestogodišnji profesor glazbe i pjevač Marijo Krnić, za kojeg je jedna glazbena kritičarka napisala kako posjeduje nevjerojatno kristalan bas bariton pun topline i koji za razliku od mnogih pjeva razgovjetno tako da ga i onaj koji operu ne voli i ne sluša, savršeno razumije o čemu pjeva, na pitanje kako je tako mlad pjevač već profesor kaže:

Upravo zbog svoje mladosti još uvijek se ne bavim vokalnom pedagogijom nego radim sa studentima na repertoaru, a ne na voklanoj tehnici. Zaposlen sam sa na Filozofskom fakultetu na Odsjeku za učiteljski studij, a na Umjetničkoj akademiji sam vanjski suradnik na Odsjeku za pjevanje, na kolegiju komornog pjevanja i metodike nastave pjevanja.

Kako ste uopće odabrali svoje zanimanje?

- Dugo sam se bavio zborskim pjevanjem pa sam odlučio potražiti nekog mentora kako bi usavršio svoju vokalnu tehniku. Došao sam do profesorice Nelli Manuilenko koja mi je prenijela sve što zna i umije, a zna jako mnogo i zapravo sam se kroz rad s njom zaljubio u operu.

Koje uspjehe ste do sada ostvarili, a važno je napomenuti kako bas baritoni svoj vrhunac karijere doživljavaju između 45. i 50. godine?

- Istaknuo bih krasno gostovanje u Tršćanskom kazalištu kojeg smo prvo napravili ovdje u Splitu. Riječ je o operi ''Silovanje Lukrecije''. Također, dva puta sam pjevao u Monte Carlu s njihovom filharmonijom. Tko je imao priliku s takvim orkestrom pjevati, znat će o čemu govorim.  Bilo je i dosta koncerata u Italiji, imam i nekih međunarodnih nagrada, ali valjda me najbolje tek očekuje.

Koji vam je repertoar privlačan, u čemu biste u budućnosti voljeli sudjelovati?

- U ovoj fazi života volio bih Mozartov repertoar obraditi. Vjerujem da nećete često čuti od pjevača da ih privlači baš njegovo stvaralaštvo. Naravno, obožavam ja i Verdija koji nam je svima nekako u krvi, ali upravo zato što nema kod nas često Mozarta, zanimaju me baš njegove uloge. Papageno, na primjer.

Kakva je situacija sa mladima koji čini se, ne slušaju previše glazbu o kojoj vi govorite? Gdje griješimo?

- Griješili smo u prošlosti i sada nam sve dolazi na naplatu. Evo, ja svojim studentima na Filozofskom fakultetu stalno govorim kako nam je bolje da zajedno odemo na neku operu, koncert ili balet nego da mi dođu na nastavu sa naučenom pjesmicom. Moramo mladima dati šansu da otkriju teatar i da zavole takvu vrstu umjetnosti. Tek tada će oni to znati prenositi djeci koju će u budućnosti odgajati. Nedopustivo je da u teatru gledalište zjapi poluprazno pri izvedbi nekog simfonijskog koncerta, a znamo da ih tijekom godine bude samo nekoliko. Mi smo izgubili cijelu generaciju ljudi koji odlaze u kazalište. Trebamo to ispraviti.

Koga biste okrivili za takvo loše stanje?

- Svi nosimo svoj dio odgovornosti, ali postoji još jedan veliki problem. Split ima Hrvatsko narodno kazalište, Kazalište mladih i Kazalište lutaka. Nema koncertnu dvoranu. Toliko su nas dobro izdresirale dosadašnje gradske vlasti da nama ne pada napamet boriti se za dvoranu kakvu Split zaslužuje. Mi se u ovom času grčevito borimo i za tu malu koncertnu dvoranu koja se gradi već godinama u Tončićevoj, koja će sa svojim skromnim smještajnim kapacitetom biti dovoljna samo za komorne koncerte. No, to je daleko od onoga što Splitu treba. Mi se zbog lošeg odnosa svih vlasti prema kulturi niti ne usudimo pobuniti i reći da je dvorana u Tončićevoj nedostatna. Mislim ovdje na sve splitske glazbenike, svih vrsta izričaja. Svima treba veća scena sa primjerenim kapacitetom gledališta.

Ipak, uvjerili ste se i nedavno, u radu sa srednjoškolcima,  kako nije sve izgubljeno?

- Naravno, budućnost bi mogla biti sjajna. Radio sam na mjuziklu ''Mali dućan strave'' kojeg su  izveli učenici Prve gimnazije i Astor Collegea iz Dovera. Ni ja nisam bio svjestan koliko je toj djeci značilo doći i stati na veliku pozornicu našeg kazališta, a kako je intendant Goran Golovko odgajao generacije mladih umjetnika, naravno da je pružio svu moguću potporu tom projektu. I to je jedini način da tu našu mladost usmjerimo ka umjetnosti.





hr Fri Dec 02 2016 07:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b01564a2af47f5d0d8b45d2/80

Jesti ili ne jesti? Što učiniti kada vam muha dođe na hranu?

Ostavili ste ćevape nakratko ga ostavili na stolu. Kad ste se vratili na jednom je bila muha. Horor! I što sad? Je li u redu ipak pojesti taj ćevap ili ne?

Kada muha sleti, počne ispitivati novi teren u potrazi za hranom. Ako procijeni da je vrijedno obroka, ona pljune na površinu, objašnjavaju stručnjaci.

Muhe nemaju zube, pa luče enzime iz usta da bi omekšale hranu, koju onda mogu lakše usisati i progutati. Ovaj proces počinje nekoliko sekundi nakon što je sletjela. Muha također može isprazniti izmet dok istražuje novu površinu, piše tonic.vice.com, prenosi 100 posto.

Što će prenijeti na našu hranu ovisi o tome gdje je bila prije nego je sletjela kod nas. Znanstvenici su pronašli 200 patogena kod odraslih primjeraka muhe zunzare.

Najgori mogući scenarij je ako muha sadrži štetne bakterije i ako su one imale vremena da se razviju u našoj hrani. Primjerice, ako je prije bila u kontejneru sa smećem, a onda provela nekoliko minuta na našoj porciji hrane.

U takvim slučajevima možete oboljeti od salmonele ili zaraziti se bakterijom E. coli, kaže dr. William Kern sa Sveučilišta u Kaliforniji.

U zemljama bez urednih kanalizacijskih ili vodovodnih sustava, muhe mogu sadržavati patogene iz ljudskog izmeta i prenositi i smrtonosne bolesti, kao što su kolera, kampilobakterioza ili dizenterija.

No, mi se svakodnevno susrećemo s brojnim mikrobima i otporni smo na njih tako da veće opasnosti nema.
hr Sun May 20 2018 13:05:30 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0133032af47f5d0d8b45a7/80

Splitska Carmen svojim snažnim glasom osvaja internacionalne pozornice

Irena Parlov, operna je pjevačica koja svojim glasom i stasom osvaja svjetsku opernu scenu

Svi istinski zaljubljenici u kazališnu umjetnost sigurno su pogledali jednu od najpopularnijih i najizvođenijh opera diljem svijeta, a radi se o operi Georgea Bizeta “Carmen”. U ovoj priči operna pjevačica Irena Parlov naša je Carmen koja je ujedno i njena zaštitna uloga. Rođena Sarajka, dolazi iz glazbene obitelji, a majka joj je profesorica pjevanja.

Nastupala je širom Europe, a trenutno je gostujuća solistica ljubljanske opere i baleta već četiri godine. Iako je dijete Splita i s ponosom predstavlja svoj grad, Irena kaže da se najmanje zna za nju baš u njenom gradu. Kako bi to popravili, odlučili smo popričati sa splitskom Carmen koja nam je otkrila kako je to nastupati na pozornicama širom svijeta, što misli o opernoj sceni u Hrvatskoj i koji su joj planovi u budućnosti...

Operna ste pjevačica i nastupate diljem svijeta, a u Splitu (Hrvatskoj) se najmanje zna za Vas...Kako se osjećate zbog toga? Jeste li iznenađeni ili razočarani?

- Ne razmišljam previše o tome, no činjenica je da se općenito jako malo piše o mladim umjetnicima koji osvajaju internacionalne pozornice i o njima šira javnost jako malo zna. Ja sam dijete Splita i normalno da mi ponekad bude jako čudno da nitko tko piše o kulturi grada Splita, nema pojma da postoje osobe vrijedne pisanja jer nižu lijepe i zapažene uloge i predstavljaju Split gdje god da idu. Ja sam se evo nedavno vratila iz Francuske, Španjolske...gdje sam imala velike uspjehe popraćene izvrsnim kritikama i nitko u Splitu o tome ništa ne zna.

Kakvo je vaše mišljenje o opernoj sceni u Hrvatskoj? Imaju li operni pjevači dobar angažman i jesu li cijenjeni unutar “kulturnih krugova”?

- Pa ne mogu reći da nam je lako. Dobrih produkcija ima i postoje ljudi koji se nastoje boriti za kvalitetu i najviši umjetnički dojam, a ne samo za svoju osobnu korist. No ruku na srce, malo ih je i samim time ni meni ni mojim kolegama nije lako, posebno kad ste slobodni umjetnik. No oni koji su dobri, prepoznati su i itekako cijenjeni od struke bez obzira što ih u Hrvatsku malo ili nikako ne zovu.

Irena kaže da je operni svijet van Hrvatske pun sjajnih izvođača, velikih produkcija i onoga što je najbitnije, temeljitog i upornog rada na sebi. Upravo se vratila iz Španjolske gdje je gostovala kao Carmen, a za to ulogu bila je izabrana između više od 100 kandidatkinja! U Sloveniji nastupa za SNG Ljubljana i Maribor gdje tumači uloge poput Carmen, Suzuki, Azucene...

Kako vježbate i kako uspjevate očuvati glas? Ne izgledate kao “tipična” operna pjevačica...

- Da, prilično sam fit. To je genetika. No volim vježbati, pa tako održavam svoje tijelo u formi, a to pomaže i glasu. Nastojim govoriti u dobroj poziciji. Pijem puno vode. Izbjegavam alkohol i zadimljene prostorije no ne pretjerujem. Treba i živjeti. Upjevavam se gotovo svaki dan no odvojim i neki period za potpuni odmor glasnica. 

Za operu u Hrvatskoj kaže da se ne cijeni dovoljno, ali ima jedan broj znalaca koji ih redovito prate.

U pauzama od posla, Irena voli putovati i upoznavati svijet oko sebe.

- Putovanja hrane moju dušu i nezaobilazan su dio mog života. No i moj posao je takav pa to nije teško. Jako sam društvena osoba, volim ljude i uživam u dobroj hrani, šali i druženju pa lako nalazim nove prijatelje.

No najljepše joj je kad dođe u svoj Split, osjetiti šušur splitskih ulica i popiti kavu u omiljenim joj kafićima, a najdraže joj je sjesti sama i uživati.

- Na kavi često volim biti sama. Putovanja su me tome naučila. Kavica u omiljenim mi splitskim kafićima ili restoranima kao što su DeBelly, Fro, Olive tree, Galerija Food bar u kojima nerijetko učim i svoje uloge nezaobilazan je dio moga dana, pa me tako s notama i slušalicama u ušima često možete sresti u gradu.

Velika je zaljubljenica u modu koja je za nju igra, a to prepoznaju i strani portali pa je ponekad kontaktiraju za intervju i pokoju fotografiju u nekoj zanimljivoj odjevnoj kombinaciji.

Koje su vam želje i snovi? Nastupati i biti priznata u Hrvatskoj ili i dalje biti dio svjetske operne scene i na tome nastaviti raditi...

- Naravno da želiš biti priznat u svojoj državi, no ja i dalje volim izazove, gostovanja i putovanja. Tako da se veselim tome kako se lijepo razvija moja internacionalna karijera. Što se Hrvatske tiče, s mnogim hrvatskim dirigentima sam surađivala ili još uvijek surađujem, poput velikog Lorisa Voltolinija. Često pjevam u osječkom HNK, gdje smo nedavno imali jako uspješnu i ovacijama ispraćenu premijeru Trubadura, gdje sam već drugi put pjevala jako zahtjevnu ulogu Azucene. Prvi put sam debitirala prije godinu dana u toj ulozi u Mariboru pod ravnanjem Voltolinija kojem sam iznimno zahvalna i jako sretna da mogu raditi s njim.

Za druge hrvatske pozornice će sigurno doći vrijeme pa tako opet i za onu splitsku…



hr Sun May 20 2018 10:37:14 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b012f772af47f870d8b4597/80

Treba se osvježiti i informirati: Sladoled i novina za dobar početak dana

Svatko od nas ima svoj nedjeljni ritual, a čini se da Ivica voli započeti dan sa Slobodnom u jednoj, a sladoledom u drugoj ruci...
Već dugo nismo obišli našeg susjeda Ivicu. Nedjeljno jutro pravi je trenutak da to učinimo.

"Dobro jutro Ivica. Šta se radi?"

"Evo ovako je najbolje započeti jutro- sladoled i Slobodna", kaže Ivica.

"A ima li šta pametna u njoj?"

"Da ti pravo kažem, ništa", odgovara on.

"Pa zašto je onda čitaš?", zanimalo nas.

"Radi mrtvih", kazao je Ivica.
hr Sun May 20 2018 10:20:09 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59d4b6e8b9e03eed748b45ad/80

Češće se rastaju oni vjenčani nakon 30. godine

Profesor sociologije na Sveučilištu Utah, Nicholas Wolfinger, proučavao je podatke broja skopljenih brakova i dobi parova u razdoblju od 2011. do 2013., a obuhvatio je osobe dobi od 15 do 44. godine života.
Mnogi se danas vjenčaju znatno kasnije nego što je to bio običaj prije. I dok je prije bilo uobičajeno vezati se za nekoga brakom u dvadesetim godinama, sve više parova odlučuje se na taj korak, ako se odluče, tek nakon tridesete. Ako ste pred vjenčanjem, a prošli ste tridesetu, vjerojatnije je da ćete se razvesti.  

Tako tvrdi stručnjak za veze i obitelj te profesor sociologije na Sveučilištu Utah, Nicholas Wolfinger. On je proveo opsežno istraživanje da otkrije postoji li povezanost između dobi stupanja u brak i vjerojatnosti za razvod. 

Proučavao je podatke broja skopljenih brakova i dobi parova u razdoblju od 2011. do 2013., a obuhvatio je osobe dobi od 15 do 44. godine života. 

Otkrio je da najmanji rizik od razvoda imaju parovi koji su sklopili brak u kasnim dvadesetima, dok najveću stopu razvoda imaju oni koji su sudbonosno DA izrekli sredinom i krajem tridesetih jer su u toj dobi, napominje Wolfinger,  osobe najmanje sklonu kompromisu i promjeni životnih navika, piše Večernji list.


hr Sun May 20 2018 09:15:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .