Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59d9e4c5b9e03e14788b460a/80

Che Guevara, revolucionarni mit dvadesetog stoljeća

Najvažniji suborac Fidela Castra, argentinski liječnik Ernesto "Che" Guevara jedan je od velikih junaka kubanske revolucije. Slava koju je stekao kao neustrašivi i briljantni zapovjednik nadrasla ga je s godinama i pretvorila u mit latinoameričke gerile koji živi i pola stoljeća nakon Cheove smrti.

Cheov klasični portret s crnom beretkom na glavi i spokojnim pogledom u daljinu, djelo fotografa Alberta Korde, šezdesetih se godina u mnogim dijelovima svijeta pretvorio u simbol prosvjeda protiv "američkog imperijalizma" i materijalizma zapadnog kapitalističkog duštva.

Bio on na majici, na posteru u sobi studentskog doma ili kao tetovaža na nadlaktici Diega Maradone, na svijetu teško da ima raširenije slike od Che Guevare s beretkom. Izvučen iz povijesnog konteksta, pretvorio se u simbol buntovništva mladih, a istodobno služio kao marketinško oruđe kapitalističkih kompanija koje njegovim likom lansiraju nove proizvode ili privlače nove korisnike.

Che je tako postao najvažniji eksponent revolucionarnog romantizma, iako je osobno predvodio stotine egzekucija u kubanskim zatvorima nakon pobjede revolucije 1959. godine.

Revolucionarni duh je jednom opisao kao "beskompromisnu mržnju prema neprijatelju, koja čovjeka pretvara u učinkovit, nasilan i hladnokrvan stroj za ubijanje".

Rođen 14. lipnja 1928. u argentinskom gradu Rosariju, Ernesto Guevara otkrio je svoj revolucionarni poziv tijekom dvaju dugih putovanja Latinskom Amerikom. Tada je postao svjestan krajnje neimaštine, nepravde i izrabljivanja koji su bili dominantni u regiji.

Nakon neuspjela pokušaja da organizira otpor vojnom udaru kojim je s američkom podrškom srušena vlada Jacoba Arbenza u Gvatemali 1954., mladi Guevara otputovao je u Meksiko.

Ondje je upoznao Fidela Castra koji ga je uvjerio da se pridruži skupini protjeranih Kubanaca koji pripremaju invaziju na Kubu i revoluciju protiv diktature Fulgencija Batiste.

Već poznat po nadimku Che i unaprijeđen u zapovjednika zahvaljujući izvrsnom taktičkom snalaženju u gerilskom ratovanju, Guevara vodi odlučnu bitku kubanske revolucije kod Santa Clare koja je zapečatila sudbinu Batistina režima u prosincu 1958.

Nakon diktatorova bijega i pobjede revolucionara 1. siječnja 1959., Che je imenovan predsjednikom kubanske nacionalne banke, a kasnije i ministrom industrije.

Njegova česta putovanja u inozemstvo u svojstvu ambasadora revolucije često su ga vodila u Moskvu i druge socijalističke gradove, gdje je progresivno gubio prvotni entuzijazam za Sovjetski Savez. Kritizirao je golemu sovjetsku birokraciju i oklijevanje SSSR-a da podrži revolucionarne pokrete u zemljama Trećeg svijeta.

Tada se pojavljuju i glasine o sukobu s Castrom, a pošto Che nestaje iz javnog života, sve su češća nagađanja da ga je vođa revolucije dao pogubiti. Kasnije se saznalo da je Guevara otišao u Kongo kako bi podržao tamošnje gerilce u borbi protiv prozapadnih plaćenika.

Frustriran korupcijom i slabim borbenih duhom kongoanskih revolucionarnih čelnika, Che se vraća na Kubu u ožujku 1966. godine. Nekoliko mjeseci kasnije već je bio u Boliviji.

U toj andskoj zemlji, u središtu Južne Amerike, nada se da će stvoriti zametak revolucije koja će proširiti kontinentom.

Nije, međutim, znao da bolvijski vojnici, inače slabo opremljeni i obučeni, imaju obilatu pomoć CIA-e i američkih protugerilskih stručnjaka. Ranjen je u borbi s bolivijskim vojnicima na planinskom jugoistoku zemlje i uhvaćen živ.

Jedan od vojnika koji su ga uhitili, danas 79-godišnji Gary Prado, toga se dana jasno sjeća.

"Nije skrivao identitet, sam je rekao tko je", kaže Prado u intervjuu za agenciju dpa.  "Izgledao je poraženo. Kazao je, ja sam Che Guevara i vredniji sam vam živ nego mrtav", prepričao je Bolivijac.

No bolivijske vlasti nisu tako mislile.

Iako nije bio nazočan egzekuciji, Prado ima objašnjenje. "U Boliviji je tada maksimalna kazna bila 30 godina, a u zemlji nije bilo strogo čuvanih zatvora. Gdje bismo ga držali 30 godina? Sigurno bi bilo pokušaja da ga se osloboditi, pritisaka, posjetitelja. Bio bi trajna smetnja".

"Danas to zvuči grozno, pogubljenje bez suda", nastavlja Prado, "ali imajte na umu da je Che napravio isto stotinama ljudi na Kubi i da se u ono doba nije toliko pričalo o ljudskim pravima kao danas".

Che Guevara je pogubljen u selu La Higuera 9. listopada 1967., dan nakon uhićenja.

"S obzirom na to kakav se mit o njemu kasnije stvorio, Che je Kubi ispao korisniji mrtav nego živ", hladno je zaključio Prado.


Facebook komentari

hr Sun Oct 08 2017 10:46:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/54aa6a30179942740af75fc2/80

Slovenija: Pahor ipak u drugi krug?

Prema neslužbenim privremenim rezultatima predsjedničkih izbora u Sloveniji, nakon što je prebrojano nešto više od 60 posto glasova, čini se da će za odluku o tome tko će biti predsjednik Slovenije u idućih pet godina ipak biti potreban drugi krug, premda su izlazne ankete predvidjele pobjedu sadašnjeg predsjednika Boruta Pahora već u prvome krugu.
Prema privremenim neslužbenim rezultatima nakon više od 60 posto prebrojanih glasova Pahor ima 47 posto glasova, a gradonačelnik Kamnika Marjan Šarec 25 posto.

Predsjednik državnog izbornog povjerenstva rekao je večeras u izjavi za RTV Slovenija da takav trend sugerira da će ipak biti potreban drugi krug izbora jer se odnos između Pahora i Šarca već jedno vrijeme ne mijenja, ali da drugi krug izbora ipak ne može najaviti jer treba pričekati kraj prebrojavanja, ali i listiće onih koji su glasovali poštom koji će tek stići. Najvjerojatnije je da će već u večernjim satima biti jasnije je li drugi krug izvjestan.

Pahor je u izjavi nakon objave djelomičnih neslužbenih rezultata kazao da i on misli da će biti potreban još jedan krug i da unatoč tome što je vjerojatno dobio manje od polovice glasova rezultat smatra poticajnim s obzirom na skeptičnost i nepovjerenje birača u politiku, te da će se potruditi da u drugom krugu osvoji još veće povjerenje.

Zahvaljujući biračima na velikom broju glasova koji su mu dali, Pahor je rekao kako očekuje da će u drugom krugu izbora biti više rasprave o budućnosti, a manje o prošlosti.
Projekcija koju je odmah nakon zatvaranja birališta u 19 sati objavila RTV Slovenija, temeljem ispitivanja birača u zadnjih nekoliko dana i na dan izbora, najavljivala je pobjedu Pahora već u prvom krugu.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 21:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ecdee8b9e03ea98d8b4568/80
Foto: Hina

Dodik: BiH nikada više 'neće biti sultanat'

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik reagirao je u nedjelju na izjavu Recepa Tayyipa Erdogana kako "nikada neće ostaviti BiH, koju mu je u 'amanet' ostavio Alija Izetbegović", poručivši turskom predsjedniku da područje BiH nikada više 'neće biti sultanat'.
"Možda Erdogan jest potomak sultana Fatiha, kako kaže, ali ovaj prostor nije sultanat niti će to ikada biti. Bar dok se Srbi pitaju, a pitaju se i pitat će se", rekao je Dodik u nedjelju u izjavi za entitetsku agenciju Republike Srpske (SRNA).
Turski predsjednik jučer je rekao da je posjetio Aliju Izetbegovića na dan njegove smrti koji mu je tada rekao da Erdogana smatra nasljednikom sultana Fatiha te da 'pripazi Bosnu'. Na to je on jučer poručio: 'Naravno da mi to nikada nećemo ostaviti'.
"Sve što Erdogan može čuvati u BiH je imovina Izetbegovića, jer su mu i otac i sin Izetbegović samo to mogli dati u, kako kaže, amanet", istaknuo je Dodik upozoravajući na neootomansku ideologiju turskih vlasti.
Dodik je pri tome rekao da Erdogan zaboravlja kako ''dva od tri konstitutivna naroda vladavinu Turaka u BiH pamte po krvi koju je ovdje prolilo kršćansko stanovništvo i koje je tek njihovim dolaskom upoznalo islam na najbrutalniji način''.
"A i treći narod, čiji predstavnici danas pozivaju Erdogana da brine o njima, nisu potomci sultana Fatiha. I oni su prije otomanskih pohoda bili kršćani, i to je nešto što ne treba posebno dokazivati", dodao je Dodik.
Kontroverzne izjave člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana o 'ostavljanju BiH u amanet' u zadnjih nekoliko dana izazvale su brojne reakcije i negativna reagiranja hrvatskih i srpskih dužnosnika, ali i predstavnika intelektualaca kod Bošnjaka.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 20:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59ec9413b9e03ec28c8b457d/80
Foto: Wikipedia

"Europa treba biti u strahu od gomilanja malih država"

Tajani razlikuje katalonski referendum od onih u Lombardiji i Venetu, dvije talijanske regije koje u nedjelju glasuju kako bi dobile više autonomije

Predsjednik Europskog parlamenta Talijan Antonio Tajani smatra da se Europa mora bojati gomilanja državica, u trenutku kad se Katalonija bori za svoju nezavisnost a talijanske regije Lombardija i Veneto glasuju u nedjelju za više autonomije.

"Naravno da se Europa mora bojati" množenja državica, naglašava Tajani u razgovoru koji je u nedjelju objavio rimski dnevnik Il Messaggero.

"Zato nitko u Europi ne namjerava priznati Kataloniju kao nezavisnu državu", ističe on.

"Čak je i Theresa May (britanska premijerka), usred Brexita, rekla da Britanija nikada neće priznati Kataloniju", nastavlja on.

Po Tajaniju, "Španjolska je povijesno jedinstvena država s brojnim autonomijama, raznolikim stanovništvom koje govori različite jezike ali su jedinstvena država".

Tajani razlikuje katalonski referendum od onih u Lombardiji i Venetu, dvije talijanske regije koje u nedjelju glasuju kako bi dobile više autonomije.

"Kao prvo, ta dva referenduma su legitimna, što nije bio slučaj u Kataloniji", ističe on.

"Potom, katalonski referendum bio je za nezavisnost, dok Lombardija i Veneto traže više autonomije. U Španjolskoj se ne radi o autonomiji nego proglašenju nezavisnosti, na uštrb pravne države i protiv španjolskog ustava, koje je plod ilegalnog referenduma", zaključuje Antonio Tajani.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 14:53:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/59240d65b9e03ec2178b45da/80
Foto: Screenshot / YouTube

Todorić: Vraćam se u Hrvatsku čim skupim dokaze

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo raspisalo je u subotu tjeralicu za Todorićem protiv kojeg je određen istražni zatvor i pokrenuta istraga, a nedostupan je hrvatskom pravosuđu

 Bivši predsjednik uprave koncerna Agrokor Ivica Todorić u nedjelju je na svom blogu poručio kako će se vratiti u Hrvatsku čim prikupi relevantne dokaze kako bi se "suprotstavio zajedničkom zločinačkom pothvatu dijela političkih elita i njihovih pomoćnika", nakon što je u subotu za njim raspisana tjeralica.

- Da bi me spriječili u prikupljanju dokaza i dokumentacije protiv njih osobno, brzopleto su sastavili sramotnu kaznenu prijavu kako bi me pritvorili. Čim završim prikupljanje relevantnih dokaza vraćam se u Hrvatsku kako bih se suprotstavio zajedničkom zločinačkom pothvatu dijela političkih elita i njihovih pomoćnika koji se sakrivaju iza institucija države. - kaže Todorić u novom priopćenju na svom blogu na kojem se od rujna redovito mogu čitati njegove objave.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo raspisalo je u subotu tjeralicu za Todorićem protiv kojeg je određen istražni zatvor i pokrenuta istraga, a nedostupan je hrvatskom pravosuđu.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo je zbog nezakonitog pribavljanja milijardu i 142 milijuna kuna pokrenulo istragu protiv Ivice Todorića, njegovih sinova Ivana i Ante Todorića, i 12-oro Agrokorovih menadžera te revizora.

- Kao čovjek kojem su teško povrijeđena ljudska prava sa svojim odvjetničkim timom prikupljam dokaze i činjenice kako bih se mogao suprotstaviti lažima iz kaznene prijave i obraniti i sebe i moje suradnike od političkog progona kojem je cilj zataškati činjenicu da je upravo politika otela privatno vlasništvo u kojemu danas caruje bezvlašće i stvarni kriminal. - naglašava Todorić.

Facebook komentari

hr Sun Oct 22 2017 10:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .