Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0ac50e2af47f18058b45b3/80

Mi smo prvaci: Čak 72 posto mladih u Hrvatskoj u dobi od 18 do 34 godine živi sa svojim roditeljima

Dok mladi Danci, Finci ili Šveđani dom u prosjeku napuštaju s 21 godinom, kod nas "tići" iz gnijezda odlete tek sa 32 godine, baš kao i Makedonci ili Crnogorci. Španjolci, Grci i Talijani dom napuštaju s oko 30 godina, jednako tako Slovaci, a Slovenci pak tri i pol godine ranije nego Hrvati.

Prvaci smo na listi EU zemalja kad je kasni odlazak djece od kuće u pitanju. Prema Eurostatovim podacima za 2016. godinu, čak 72,3 posto mladih u Hrvatskoj u dobi od 18 do 34 godine živi sa svojim roditeljima, najviše u EU-u. "Prednjačimo" pred svim državama sličnog, mediteranskog mentaliteta, kojem se od maminih skuta i tatinog novčanika teško odvojiti, a svakako pred skandinavskim državama u kojima mladi hrle u samostalnost, piše Novi list.

U čemu je kvaka?

U Finskoj s roditeljima živi 20 posto ljudi u dobi od 18 do 34 godine, u Danskoj još i manje, 19,7 posto, najmanje u Europi. U mediteranskim zemljama – Grčkoj, na Malti, u Italiji ili Španjolskoj situacija je slična kao u Hrvatskoj, no postotak se kreće oko 60 posto. I u Sloveniji s roditeljima živi oko 60 posto mladih, u Slovačkoj gotovo 70 posto, u Bugarskoj i Rumunjskoj također oko 60 posto. I u Srbiji je manje mladih s roditeljma nego u Hrvatskoj, nešto preko 67 posto, u Makedoniji nešto više, 73,3 posto.

A dok mladi Danci, Finci ili Šveđani dom u prosjeku napuštaju s 21 godinom, kod nas "tići" iz gnijezda odlete tek sa 32 godine, baš kao i Makedonci ili Crnogorci. Maltežani, Španjolci, Grci i Talijani dom napuštaju s oko 30 godina, jednako tako Slovaci, a Slovenci pak tri i pol godine ranije nego Hrvati.

U čemu je kvaka, odnosno da li samo u našem lošem standardu, ili ipak imamo i neki mentalitetni "bug", softversku grešku? Činjenica jest da se mladi u svijetu općenito sve manje, i sve kasnije vjenčaju, duže školuju i teže dobivaju posao – što utječe na odgađanje osamostaljivanja, no imamo, kaže poznati hrvatski demograf Stjepan Šterc, i "bug". U Hrvatskoj, veli, kroz čitav obrazovni sustav djecu navikavamo na nesamostalnost.

– Za razliku od drugih mediteranskih zemalja, u kojima je strukovno obrazovanje barem jednako zastupljeno kao gimnazijsko, kod nas velika većina djece nakon osnovne škole završava u gimnazijama, što znači da ni nakon toga nisu spremni za vlastiti život, nemaju nikakve stručne prakse. Njihova ovisnost o roditeljima ostaje i kroz čitav studij, koji se često zna otegnuti – kaže docent na PMF-u u Zagrebu. Hrvati, zaključuje, žive specifično, više od polovice svog života provodeći neaktivno.

– Djeca odlaze od kuće nakon fakulteta – najranije s 25 do 27 godina, prosječno trajanje mirovine je 17 godina, a očekivani životni vijek za muškarce 78, odnosno 81 godinu za žene. To znači da smo neaktivni više od 50 posto svog životnog vijeka – ističe profesor Šterc, napominjući kako kod mladih nedovoljno razvijamo odgovornost.

Mnogo nezaposlenih

U Danskoj – koja uistinu prednjači i po ranom odlasku mladih iz roditeljskog doma, i po malom broju onih koji s roditeljima žive – stvari su posložene drugačije. Svaki danski student, osim besplatnog studija, od države dobiva izdašnu potporu za život, zahvaljujući kojoj već prvog dana fakulteta može odseliti od roditelja.

– Razlog zbog kojeg mladi Danci relativno ranije od ostalih vršnjaka u EU odlaze od svojih roditelja i osamostaljuju se, kombinacija je nekoliko faktora. Kao prvo, naš obrazovni sustav poučava djecu od malih nogu da postanu neovisni građani demokratskog društva. Drugo, poticaj mladim ljudima da stanu na svoje noge svakako je financijska pomoć države, posebno kroz shemu studentskih potpora, na koje pravo imaju praktički svi studenti u državi. Mnogi roditelji odlučuju financijski pomoći svojoj djeci oko smještaja, ako malo jeftiniji studentski smještaj nije dostupan ili poželjan. Treće, nezaposlenost osoba mlađih od 25 godina relativno je niska u Danskoj, jer iznosi manje od deset posto, što ohrabruje mlade Dance da se ne boje plaćanja vlastitih računa – kaže  veleposlanik Kraljevine Danske u Hrvatskoj, Christian Thorning.

U Hrvatskoj je među mladima do 25 godina starosti, s druge strane, gotovo 25 posto nezaposlenih, no u Grčkoj ih je, primjerice, čak više od 40 posto, u Španjolskoj 36, a u Italiji 32 posto, pa ih svejedno više odlazi od kuće, i ranije nego mladi Hrvati.

Cijeli članak pročitajte ovdje

hr Sun May 27 2018 16:48:41 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b798b6dcb557afe798b461e/80
Foto: N1

Otac preminulog Mattea: "Sedam dana je prošlo, nitko od nadležnih mi nije dao odgovore ni izrazio sućut"

Smrt 22-godišnjeg Mattea Ružića potresla je Hrvatsku te ponovno otvorila pitanje kvalitete hrvatskog zdravstvenog sustava

 Dubravkom Ružićem, ocem tragično preminulog Mattea, u nedjelju je u Zaprešiću razgovarao reporter N1 televizije. 

Dubravko Ružić je ogorčen zbog činjenice da se ni nakon sedam dana od smrti njegovog sina ne zna od čega je točno 22-godišnji Matteo preminuo. 

- Bol, tuga, razočaranje... Nemam riječi.

Još možda nisam svjestan nekih stvari, pod injekcijama sam, pod tabletama sam, ne spavam već sedam dana. Ne jedem, jedem tek toliko da se ne srušim. Mislim, katastrofa. Ne mogu prihvatiti da sedam dana ja čekam nekoga da mi kaže rezultate nečega. Da kažu dijete ti je umro od srčanog udara, od ne znam čega. Možda će mi biti lakše. Meni moje dijete neće nitko vratiti. - rekao je. 

Kazao je za N1 da ga nitko od nadležnih nije kontaktirao te da od nikoga nije dobio bilo kakve informacije. 

Ljudi, ja sedam dana ne znam što je s mojim djetetom. Gdje je završilo što se radi, gdje je istraga...Ne znam ama baš ništa. Nitko od nadležnih me nije kontaktirao, izrazio sućut, ama baš ništa. 

Na navode ministra Kujundžića da je sve bilo po propisima, Ružić je rekao: 

- Ne bih komentirao ništa. Čovjek možda nije upućen u neke stvari, možda skriva, možda ne. To bude njemu na duši. Na njemu je da odluči. Ja još danas ne znam što je s mojim djetetom. Ne mogu kriviti nikoga, ne krivim niti policiju, niti hitnu, to su ljudi koji rade svoj posao. Ali cijeli ovaj sustav ne valja, to je katastrofa. Ne samo zbog mog djeteta, nego da se više nikome tako banalne situacije ne dogode.

Živumo u 21. stoljeću, da se takve banalne stvari fogađaju, da se čuvaju fotelje ili bilo što, da se za ono najsovnije nema, to je žalosno. - rekao je. Cijeli razgovor pogledajte ovdje


hr Sun Aug 19 2018 17:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b797510cb557a4f6a8b4a01/80

Požar na Žnjanu: vatrogasci se bore s vatrom

Ponovno požar na Žnjanu
Nešto iza 15 sati na Žnjanu je izbio požar. Čitateljica nam je poslala slike s mjesta događaja, a vatrogasci su stigli brzo na odredište. Planulo je na dijelu prema Duilovu, na području gdje su kuće.

Vatra je zahvatila kuće iznad ceste, a vatrogasci se bore s vatrom. 



Uskoro opširnije...


hr Sun Aug 19 2018 15:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b791dfccb557a53728b4746/80
Foto: Accuweather

Stigla dugoročna prognoza za jesen

Olujno vrijeme čeka nas najesen nastavljajući trend od ovog ljeta. Obilne oborine predviđene su za Jadran i Dinaride.

Prema pisanju Accuweathera, nakon ekstremne ljetne topline na zapadu i sjeveru Europe, sličan trend nastavit će se i početkom jeseni, prenosi dnevnik.hr.

Nastavak sušnog i toplog vremena pogodovat će novim požarima u Skandinaviji, dok se u našem dijelu Sredozemlja kako jesen bude odmicala predviđaju sve češće oborine.

Prema riječima meteorologa Alana Repperta, prosječna temperatura nadolazeće jeseni bit će 1-3 °C iznad prosjeka u Velikoj Britaniji, što je samo nastavak trenda iz prijašnjih mjeseci.

Slična ili čak i veća odstupanja predviđaju se u cijeloj Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Njemačkoj, a pad temperature na prosječne vrijednosti na tom području valja očekivati tek u studenome.

Sredozemlje postaje olujno!

Nakon ljetne sezone koja je u dijelovima Sredozemlja već bila poprilično olujna, sličan trend nastavit će se i u rujnu.

U listopadu i studenom slijedi širenje oborinske zone i na zapadni Balkan, a posebno izdvajaju mogućnost obilnih oborina oko Dinarida i na Jadranu.

Češće oluje doprinijet će i nižim temperaturama zraka. Dok će rujan vjerojatno biti topliji od prosjeka, u listopadu i studenome zbog češćih oborina i oluja slijedi njihov pad.

Neke od oluja pritom će donositi jake vjetrove i tuču uz mogućnost poplava, rekao je meteorolog Tyler Roys.

hr Sun Aug 19 2018 09:37:09 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1b7f162af47f701b8b4804/80
Foto: Pixabay

Evo koliko će iznajmljivačima porasti boravišne pristojbe

Pozitivno u cijeloj priči je jedino to da je Hrvatska destinacija koja je zanimljiva za turiste

Najavljen prije ljeta - razrađen tijekom špice turističke sezone - novi namet stiže iznajmljivačima, piše RTL.

Turizam cvjeta - pa je u Hrvatskoj logično da se povise porezi onima za koje se već neko vrijeme tvrdi da ne podliježu prevelikom poreznom pritisku. 

Kad se sve uzme u obzir - od održavanja, plaćanja računa do opremanja i poreza - biti privatni iznajmljivač dosta košta.

"Da se može živjeti od toga - može, al da će se netko obogatiti od toga, neće sigurno. Niti će na konto dva stana koja iznajmljuje kupit treći, to čisto sumnjam. Neki pristojan život možeš ako racionalno podijeliš troškove", kaže Melita Klindić, privatna iznajmljivačica.

2019. - stiže poskupljenje.

Boravišna pristojba ide gore za 25 posto. U špici sezone tako će se za A razred umjesto 8 plaćati 10 kuna. A porasti se predviđaju i za ostale. B skače sa 7 na 9. C s 5 i pol na 7. A D s 4 i pol na 5 kuna. Ono što je najveći problem, tvrde u udrugama, što će na taj iznos gradovi još dodavati svoju cijenu, što poteže cijeli niz reakcija.

"Da neki možda čak moraju i odustati od takvih djelatnosti gdje će možda i djeca nažalost odustati od toga da pomognu svojim roditeljima još koju godinu nego će napustiti svoj dom i Hrvatsku,. Ljudi su ogorčeni jer se iz godine u godinu talože nova i nova davanja", ističe Nedo Pinezić, predsjednik udruženja iznajmljivača za Kvarner.

Novom uredbom, za kampove boravišna pristojba ostaje ista. Paušal za domaćinstva koja pružaju usluge smještaja u A razredu iznosio bi 345 kuna po krevetu mininalno. u B 293. C 241 kunu te u D i nerazvrstanim mjestima 172 kune. 

Kako će sve to izgledati u praksi kad lokalne vlasti još na to dignu cijene, ne zna ni sama Melita. 

"Moja pretpostavka je da će vjerojatno iznajmljivači dignuti cijene." E sad šta će biti kad ta ponuda bude malo skuplja nego do sad, dal će turisti i dalje dolaziti i gledati blagonaklono na to, ja to stvarno ne znam."

Pozitivno u cijeloj priči je jedino to da je Hrvatska destinacija koja je zanimljiva za turiste. 


hr Sun Aug 19 2018 09:31:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .