Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b0ac50e2af47f18058b45b3/80

Mi smo prvaci: Čak 72 posto mladih u Hrvatskoj u dobi od 18 do 34 godine živi sa svojim roditeljima

Dok mladi Danci, Finci ili Šveđani dom u prosjeku napuštaju s 21 godinom, kod nas "tići" iz gnijezda odlete tek sa 32 godine, baš kao i Makedonci ili Crnogorci. Španjolci, Grci i Talijani dom napuštaju s oko 30 godina, jednako tako Slovaci, a Slovenci pak tri i pol godine ranije nego Hrvati.

Prvaci smo na listi EU zemalja kad je kasni odlazak djece od kuće u pitanju. Prema Eurostatovim podacima za 2016. godinu, čak 72,3 posto mladih u Hrvatskoj u dobi od 18 do 34 godine živi sa svojim roditeljima, najviše u EU-u. "Prednjačimo" pred svim državama sličnog, mediteranskog mentaliteta, kojem se od maminih skuta i tatinog novčanika teško odvojiti, a svakako pred skandinavskim državama u kojima mladi hrle u samostalnost, piše Novi list.

U čemu je kvaka?

U Finskoj s roditeljima živi 20 posto ljudi u dobi od 18 do 34 godine, u Danskoj još i manje, 19,7 posto, najmanje u Europi. U mediteranskim zemljama – Grčkoj, na Malti, u Italiji ili Španjolskoj situacija je slična kao u Hrvatskoj, no postotak se kreće oko 60 posto. I u Sloveniji s roditeljima živi oko 60 posto mladih, u Slovačkoj gotovo 70 posto, u Bugarskoj i Rumunjskoj također oko 60 posto. I u Srbiji je manje mladih s roditeljma nego u Hrvatskoj, nešto preko 67 posto, u Makedoniji nešto više, 73,3 posto.

A dok mladi Danci, Finci ili Šveđani dom u prosjeku napuštaju s 21 godinom, kod nas "tići" iz gnijezda odlete tek sa 32 godine, baš kao i Makedonci ili Crnogorci. Maltežani, Španjolci, Grci i Talijani dom napuštaju s oko 30 godina, jednako tako Slovaci, a Slovenci pak tri i pol godine ranije nego Hrvati.

U čemu je kvaka, odnosno da li samo u našem lošem standardu, ili ipak imamo i neki mentalitetni "bug", softversku grešku? Činjenica jest da se mladi u svijetu općenito sve manje, i sve kasnije vjenčaju, duže školuju i teže dobivaju posao – što utječe na odgađanje osamostaljivanja, no imamo, kaže poznati hrvatski demograf Stjepan Šterc, i "bug". U Hrvatskoj, veli, kroz čitav obrazovni sustav djecu navikavamo na nesamostalnost.

– Za razliku od drugih mediteranskih zemalja, u kojima je strukovno obrazovanje barem jednako zastupljeno kao gimnazijsko, kod nas velika većina djece nakon osnovne škole završava u gimnazijama, što znači da ni nakon toga nisu spremni za vlastiti život, nemaju nikakve stručne prakse. Njihova ovisnost o roditeljima ostaje i kroz čitav studij, koji se često zna otegnuti – kaže docent na PMF-u u Zagrebu. Hrvati, zaključuje, žive specifično, više od polovice svog života provodeći neaktivno.

– Djeca odlaze od kuće nakon fakulteta – najranije s 25 do 27 godina, prosječno trajanje mirovine je 17 godina, a očekivani životni vijek za muškarce 78, odnosno 81 godinu za žene. To znači da smo neaktivni više od 50 posto svog životnog vijeka – ističe profesor Šterc, napominjući kako kod mladih nedovoljno razvijamo odgovornost.

Mnogo nezaposlenih

U Danskoj – koja uistinu prednjači i po ranom odlasku mladih iz roditeljskog doma, i po malom broju onih koji s roditeljima žive – stvari su posložene drugačije. Svaki danski student, osim besplatnog studija, od države dobiva izdašnu potporu za život, zahvaljujući kojoj već prvog dana fakulteta može odseliti od roditelja.

– Razlog zbog kojeg mladi Danci relativno ranije od ostalih vršnjaka u EU odlaze od svojih roditelja i osamostaljuju se, kombinacija je nekoliko faktora. Kao prvo, naš obrazovni sustav poučava djecu od malih nogu da postanu neovisni građani demokratskog društva. Drugo, poticaj mladim ljudima da stanu na svoje noge svakako je financijska pomoć države, posebno kroz shemu studentskih potpora, na koje pravo imaju praktički svi studenti u državi. Mnogi roditelji odlučuju financijski pomoći svojoj djeci oko smještaja, ako malo jeftiniji studentski smještaj nije dostupan ili poželjan. Treće, nezaposlenost osoba mlađih od 25 godina relativno je niska u Danskoj, jer iznosi manje od deset posto, što ohrabruje mlade Dance da se ne boje plaćanja vlastitih računa – kaže  veleposlanik Kraljevine Danske u Hrvatskoj, Christian Thorning.

U Hrvatskoj je među mladima do 25 godina starosti, s druge strane, gotovo 25 posto nezaposlenih, no u Grčkoj ih je, primjerice, čak više od 40 posto, u Španjolskoj 36, a u Italiji 32 posto, pa ih svejedno više odlazi od kuće, i ranije nego mladi Hrvati.

Cijeli članak pročitajte ovdje

hr Sun May 27 2018 16:48:41 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

Od utorka redovi kod obiteljskih liječnika: “Za pet godina ugasit će se 400 ordinacija“

Prikriva se nedostatak liječnika. Nisu se raspisivale specijalizacije pa nedostaje 32% obiteljskih liječnika, 40% ginekologa i 46 % pedijatara.
Od sljedećeg tjedna čekanje u ordinacijama obiteljskih doktora moglo bi ne samo potrajati duže no što smo navikli, već mnogi pacijenti i neće doći na red. Jer, liječnici okupljeni u Hrvatskoj udruzi koncesionara primarne zdravstvene zaštite najavili su da će od utorka 26. lipnja raditi, ali samo unutar limita koji im HZZO plaća, a plaća im, kažu, tek trećinu odrađenog posla. 

Ustavna tužba

– To znači da ćemo raditi prema smjernicama, koje predviđaju 20 minuta po svakom pacijentu – potvrdila nam je dr. Josipa Rodić, predsjednica Udruge.

Tim tempom mogu primiti 40-ak pacijenata dnevno, što će se pokazati kao problem u ambulantama gdje ih, zbog manjka liječnika, dnevno bude i više od stotinu.

Razlog revoltu liječnika primaraca leži u odustajanju resornog ministra od privatizacije ordinacija, kako su to prvo dogovorili na zajedničkoj radnoj skupini za izradu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ZOZZ). Zakon koji 27. lipnja ide na Vladu predviđa da 25 posto liječnika ostaje u domovima zdravlja, iako se za ostanak, prema nekim anketama, izjasnilo desetak posto domskih liječnika, i premda su primarci smatrali gotovom stvari da se ide u potpunu privatizaciju. Osjećaju se izigrani pa sad istupaju iz druge radne skupine, pred kojom je izrada Zakona o zdravstvenom osiguranju (ZOZO). Povratak u nju uvjetuju vraćanjem prvotnog prijedloga, a u protivnom će poduzeti neke korake, od kojih će pacijenti najviše osjetiti upravo ovaj rad strogo prema smjernicama, 20 minuta po pacijentu, jer će to produljiti redove u čekaonicama. Liječnici koncesionari najavili su i ustavnu tužbu jer smatraju da su oni koji žele biti privatnici a to ne mogu – diskriminirani. 

– Mi liječnici i ostalo zdravstveno osoblje, svojim podcijenjenim radom do sada smo čuvali socijalni mir i hranili uhljebničku birokraciju HZZO-a, ureda za zdravstvo, ravnatelja i uprave domova zdravlja – oštro poručuje J. Rodić, optuživši te “interesne skupine”, kako ih je nazvala, za netransparentno trošenje javnog novca i prikrivanje nedostatka ljudskih potencijala u sustavu primarne zdravstvene zaštite. Nisu se raspisivale specijalizacije pa danas nedostaje 32% liječnika obiteljske medicine, 40% ginekologa i 46% pedijatara. 

Svaki drugi student želi van 

Dan prije i čelnik Hrvatske liječničke komore dr. Trpimir Goluža kazao je kako ZOZZ nudi samo kozmetičke promjene koje neće zaustaviti raspad primarne zdravstvene zaštite, kako se socijalni mir kupuje preko leđa liječnika primaraca i da će ta politika imati pogubne posljedice za zdravstveni sustav jer mladi liječnici ne žele odabrati rad u takvom sustavu.

– Za pet godina nećemo uopće govoriti o primarnoj kakvu znamo. Ugasit će se 400 ordinacija, a 50 posto studenata medicine žele otići izvan Hrvatske – kazala je dr. Vikica Krolo, čelnica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, piše vecernji.hr


hr Fri Jun 22 2018 20:26:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f86cabb473982b3b8b45c1/80

Iz HDZ-a požuruju Predsjednicu da se izjasni čija će biti kandidatkinja

Zbog blokiranih Vladu je često kritizirala predsjednica. Stoga i ne čude izjave iz HDZ-a u kojima od nje traže da se konačno izjasni - želi li potporu stranke na izborima ili ne.

Predsjednica se u Vukovaru držala strogog protokola. Izjava nije bilo. Stoga ni komentara na pritiske iz HDZ-a da se izjasni treba li podršku stranke u predstojećim predsjedničkim izborima ili ne.

- Mislim da Predsjednica mora se odlučiti da li ide u drugi mandat ili ne i da li želi podršku HDZ-a ili ne. Kada je vrijeme, sada ili za mjesec dana, ali mislim da joj vrijeme brzo istječe - rekao je politički tajnik HDZ-a Lovro Kuščević.

Ima i onih HDZ-ovaca koji smatraju kako nema presinga.

- Prepustimo to predsjednici republike hoće li to biti sada, za tri mjeseca, za 6 mjeseci bitno da je tajming prikladan tako da može pobjediti na izborima - rekao je saborski zastupnik HDZ-a Miro Kovač.

A može li pobijediti bez HDZ-a? Premijer jasan. - Ja mislim da je potpora HDZ-a jako važna na predsjedničkim izborima - rekao je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.

A HDZ-u, tvrdi Bačić, treba vremena za pripremu. - Od trenutka kad prihvati potporu HDZ-a, ako se to dogodi, morat će povući ručnu sa kritikama - toga je i ona svjesna. Ona ima pravo komentirati ta događanja, ali ja mislim da rad Vlade Andreja Plenkovića ostavlja predsjednici mogućnost da svoj rejting gradi i na takvom radu Vlade - rekao je predsjednik kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić.

Posljednjih mjeseci predsjednica je hvalila Most. Oni su se pridružili kritikama premijera kada je u pitanju demografija. Stoga, ima li šanse da dobije njihovu potporu?

- O predsjedničkim izborima nismo razgovarali kad dođe vrijeme za to donijet ćemo odluku. Ako se odlučimo da ćemo ići na predsjedničke izbore Most će imati svog kandidata - rekao je predsjednik MOST-a Božo Petrov.

A ako će predsjednica i dalje otezati s odlukom?

- Mislim da bi takvo odugovlačenje moglo biti negativno - rekao je Kuščević.

Negativno ili ne - predsjednica se do daljnjega nema namjeru izjasniti, piše dnevnik.hr

hr Fri Jun 22 2018 19:28:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2d237f2af47f963b8b484e/80
Foto: Regional Express

Ekološki incident: More je puno nafte koja je iscurila iz broda

U mjestu Trget u Raškom zaljevu, na istočnoj obali Istre, nedaleko od luke Bršica, u petak ujutro oko 5 sati došlo je do ozbiljnog ekološkog incidenta u kojem je veći dio zaljeva onečišćen teškim gorivom, odnosno naftom, doznaje se u Lučkoj upravi Rabac.

Prema neslužbenim informacijama, do istjecanja nafte najvjerojatnije je došlo iz nekog od brodova u obližnjoj luci Bršica, transportnoj luci za stoku i drvo.

- Trenutno su sve nadležne inspekcije i službe na terenu i utvrđuju se točne okolnosti nastanka onečišćenja. Poduzimaju se sve zakonom propisane mjere sanacije nastale štete te je već u tijeku sanacija koju provodi Dezinsekcija d.o.o. iz Rijeke - priopćila je ravnateljica Lučke uprave Rabac, u čijoj je nadležnosti i Trget, Antonela Mohorović Kožuh.

Onečišćenje je, dodala je, većih razmjera, ali se za sada ne može reći koliko je goriva iscurilo u more, piše index.hr.

hr Fri Jun 22 2018 18:28:02 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5abfb0dd2af47f4a5d8b45da/80

Zatvorena autocesta, a kiša stvara velike probleme

Prve dane ljeta obilježava pravo jesensko vrijeme. U noći i ujutro u gotovo cijelu Hrvatsku stigla je velika promjena vremena koja je donijela nevrijeme, kišu i osjetno zahladnjenje do deset Celzijevih stupnjeva.

Oblačno i kišovito je u većini zemlje, a loše vrijeme stvara velike poteškoće u prometu. Najgore je na autocesti A1 od Zagreba prema moru gdje je promet gust, a mjestimice puše olujna bura. Tako je za sve osim za osobne automobile zatvoren dio autoceste A1, javlja HAK.

Izvanredne situacije i ograničenja na autocestama:

zbog skupine pješaka koji se kreću unutar zaštitne ograde autoceste A1, između odmorišta Janjče i čvora Perušić (167. km) vozači se pozivaju na oprezniju vožnju. Zbog prometne nezgode na autocesti A1 na 72. km, prije odmorišta Dobra, u smjeru Dubrovnika vozače pozivamo na dodatni oprez, vozilo u kvaru na 453+700km, u smjeru Dubrovnika.

Samo za osobna vozila zbog olujne bure otvorene su:

autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje (obilazak za ostala vozila je državnim cestama preko Gračaca i Obrovca (DC50, DC27); dionica Jadranske magistrale (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene; državna cesta DC54 Maslenica-Zaton Obrovački i Paški most, stoji u priopćenju HAK-a.

Slično je i na pojedinim dijelovima Jadranske magistrale.

Na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Novog Vinodolskog (DC8), na Krčkom mostu i autocesti A7 Draga-Šmrika promet je zabranjen za I. skupinu vozila - autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle. Od Novog Vinodolskog do Karlobaga zabrana je još za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (II. skupina). Zbog jakih bočnih udara vjetra na autocesti A1 od tunela Bristovac do vijadukta Božići vozi se uz ograničenje brzine na 40 km/h, javljaju iz HAK-a u izvješću objavljenom u 15:35.

Na nekim mjestima obilna kiša usporila je promet.

Kiša i mokri kolnici usporavaju promet u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Gorskom kotaru, Lici, Dalmaciji, Istri i Hrvatskom primorju. Zbog jake kiše i vode na kolniku na cijeloj dionici autoceste A6 Rijeka-Zagreb vozi se uz ograničenje brzine na 80 km/h. Mogući su odroni na cestama u gorju te duž Jadranske (DC8) i Ličke (DC1) magistrale. Vozače pozivamo da prilagode vožnju trenutačnim uvjetima na cesti i pripaze na sigurnosni razmak između vozila.

Vrlo je gust promet na autocestama A1 i A6 Rijeka-Zagreb u smjeru mora, a povremeno i u smjeru unutrašnjosti. Na izlasku s autoceste u Lučkom kolona je oko 4 km. Zbog velike gustoće prometa povremeno se vozi u koloni uz kratkotrajne zastoje između čvorova Karlovac i Bosiljevo i u smjeru mora, piše index.hr.

hr Fri Jun 22 2018 16:37:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .