Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b64ab51cb557a234f8b490e/80
Foto: Pixabay

Znanstvenici na pragu rješenja zagonetke tko je sagradio Stonehenge

Najnovije znanstveno istraživanje otkriva tko je izgradio Stonehenge, ali i geografsko porijeklo neolitske zajednice koja je podigla spomenik u jugozapadnoj Engleskoj

Kako pišu britanski mediji, znanstvenici su nedavno proveli kompleksna istraživanja na kremiranim ostacima 25 osoba iz doba neolitika, a pokopane su tijekom ili nakon izgradnje Stonehengea.

Tijekom istraživanja otkriveno je kako 10 osoba nije živjelo u blizini Stonehengea, već u zapadnoj Engleskoj, dok njih pet potječe iz jugozapadnog Walesa, odakle potječe i najraniji monolit u sklopu tog spomenika.

Preostalih 15 osoba najvjerojatnije su 'lokalci' iz grofovije Wiltshire te okolice Stonehengea.

Ovo otkriće moglo bi dati konačno rješenje najvećeg britanskog misterija – toga tko je sagradio Stonehenge.

Stonehenge je građevina iz neolitika i brončanog doba, smještena u okolini Amensburyja 13 kilometara sjeverozapadno od Salisburyja. Dodan je u UNESCO-ov popis zaštićene baštine 1986. godine.

Pretpovijesni spomenik koji datira od mlađeg kamenog do starijeg brončanog doba (3000. - 1000. pr. Kr.) pripada megalitičkim spomenicima jer je građen od ogromnih kamenih blokova.

Spomenik je danas u ruševnom stanju, a nije poznato kojoj je svrsi služio, no smatra se da je izgrađen u obredne ili vjerske svrhe, piše tportal.hr

hr Fri Aug 03 2018 21:22:33 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b770531cb557a4f6a8b4942/80

Veliko istraživanje otkriva kako omega - 3 dodaci prehrani neće čuvati zdravlje srca

Dodatci prehrani izgleda neće pomoći u očuvanju zdravlja srca

Riblje ulje u obliku dodataka prehrani, koje konzumiraju ljudi diljem svijeta misleći kako će spriječiti razvoj kardioloških bolesti i nisu tako dobre kako se smatralo...

Nova je studija provedena u Londonu, a znanstvenici vjeruju kako suplementi ribljeg ulja vrlo malo ili nikako ne djeluju na zdravlje srca. 

Voditelj studije dr. Lee Hooper sa sveučilišta East Anglia u Londonu, a tim je meta-analizu proveo uključivanjem oko 112.000 ljudi u 79 studija.  

Promatrajući različite populacije muškaraca i žena iz Amerike, Europe, Australije i Azije, znanstvenici su saznali kako je razlika vrlo mala, ili je čak i nema, kada je u pitanju smanjen rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti, koronarnih smrti, infarkta ili drugih poremećaj, kod onih koji su koristili suplemente. 

Kod onih koji su povećali unos ovih masnoća, rizik od smrti iznosi 8.8 posto, kod onih koji to nisu učinili on iznosi 9 posto. Rezultati ove meta analize pokazuju kako omega-3 masne kiseline iz dodataka prehrani ne nude posebnu zaštitu od razvoja kardiovaskularnih bolesti, navodi dr. Marcin Kowalski, sa sveučilišne bolnice Staten Island, New York. 

Dok ova studija pokazuje jedne rezultate, American Heart Association i dalje savjetuje balansiranu prehranu, raznovrsno voće i povrće, ribe poput lososa i čistog bijelog mesa. 

Stručnjaci za zdravlje srca i dalje navode kako je tjelovježba, izbjegavanje alkohola i masne hrane najbolji način očuvanja zdravlja srca. 


hr Fri Aug 17 2018 19:26:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b76d90acb557a53728b46b9/80
Foto: Pixabay

“Iz mora smo počeli jesti organizme kojima je plastika u hranidbenom lancu“

Plastika je najzastupljenija vrsta otpada na kopnu pa, posljedično tome, najviše je završi u moru. Više od 80 posto otpada u moru je s kopna, tek 20-ak posto nastaje od aktivnosti na moru, bilo da je riječ o ribolovu, nautičkom turizmu ili brodskom prijevozu

More je svugdje u svijetu pod velikim pritiskom. Nikad prije čovjek nije iskorištavao morske resurse kao danas, a istodobno je onečišćenje okoliša na najvećoj razini, ističe dr. sc. Melita Mokos s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, koja je u posljednjem broju Lanterne, glasnika Sveučilišta u Zadru, progovorila o svojim znanstvenim istraživanjima morskih cvjetnica, plastici i različitom otpadu u moru, kao i klimatskim promjenama koje su sve izraženije u morskom ekosustavu.

Područja zanimanja ove rođene Zadranke su mikroplastika i otpad u moru, „Ocean Literacy“, morske cvjetnice, „blue carbon“ klimatske promjene, obrazovanje o okolišu i popularizacija znanosti. 

Sva svjetska mora pogođena su plastičnim otpadom. Plastika je najzastupljenija vrsta otpada na kopnu pa, posljedično tome, najviše je završi u moru. Više od 80 posto otpada u moru je s kopna, tek 20-ak posto nastaje od aktivnosti na moru, bilo da je riječ o ribolovu, nautičkom turizmu ili brodskom prijevozu. 

- Problem je u tome što je plastika nerazgradiva. Osim velikih komada plastike, postoji i mikroplastika koja nastaje usitnjavanjem velikih komada. To su čestice manje od pet milimetara. Mogu biti u obliku peleta i mikrozrnaca koji se industrijski proizvode u tako malim veličinama. Od peleta se proizvode svi plastični predmeti, a mikrozrnca najviše se koriste u kozmetičkoj industriji. Najčešće u more dospijevaju zbog gubitka tereta s brodova ih iz industrijskih postrojenja u kojima nastaju. Industrijska mikroplastika, koja se nalazi u kozmetici, pastama za zube, gelovima za tuširanje i kremama, također završava u moru. Te mikrogranule prolaze kroz sve moguće sustave za pročišćavanje i izravno ulaze u more. Živi organizmi mogu ih progutati. Mikroplastika je, na žalost, već prisutna u hranidbenom lancu u moru. Ona je u ribama, rakovima, školjkama... To je veliki problem, kao i ostali problemi u moru poput prelova, zagrijavanja, eutrofikacije i sl.

Velik dio svojeg znanstvenog interesa Mokos je posvetila globalnom zatopljenju.

- Kad o tome govorim studentima, pitam ih kolika je ljudska tjelesna temperatura? Dakle, 37 stupnjeva ili malo niža. Kad nam se temperatura povisi za jedan stupanj (38°C), mi smo bolesni. Temperatura 2 stupnja viša od normalne (39°C) i osjećamo se vrlo loše, a temperatura 3 stupnja viša (40°C) dovodi nas u stanje u kojem često završimo u bolnici. Ista stvar je s morem. I prirodom općenito. Samo jedan stupanj može poremetiti funkcioniranje tog živog sustava. Svi morski organizmi navikli su na temperaturni optimum, more je živa cjelina. Ovo što se događa je promjena u sto godina, što je geološki veoma kratko razdoblje i organizmi se teško mogu prilagoditi na velike promjene u tako kratkom razdoblju.

Iako više od 50 posto kisika ne dolazi s kopna nego iz mora, hrvatska djeca uče drukčije ?

- Da, više od 50 posto kisika dolazi iz mora od fitoplanktona, što na radionicama stalno ponavljam djeci. Neka istraživanja pokazuju da čak 70 posto kisika dolazi iz mora, a djeca nam u školama i dan-danas uče da kopnene šume stvaraju kisik. Istina, one stvaraju mnogo kisika, ali pluća su more. More je cjelina koja funkcionira sa svom svojom raznolikošću. Fitoplankton je pak temelj života u moru. Ako fitoplankton nestaje, dolazi do smanjenja proizvodnje kisika, smanjuje se koncentracija kisika i more postaje mrtvo.

Kao znanstvenica dr. Mokos je izrazito društveno angažirana.

- Svrha znanosti je istraživati svijet koji nas okružuje kako bismo ga što bolje razumjeli. Također, znanost pridonosi i dobrobiti čovječanstva i podizanju kvalitete života. Moramo pravilno i pametno upravljati resursima koji su ograničeni. Kad je na Zemlji bilo milijardu ljudi postojao je znatno manji učinak na okoliš nego danas. Ali sada nas ima 7 milijardi, a procjene su da će nas do 2050. biti 9,5 milijardi. Te ljude treba nahraniti, napojiti, osigurati im osnovna prava na život, a to su čist zrak, čista voda i zdrav okoliš u kojemu bi trebali živjeti. Smatram da se rezultati istraživanja sve više trebaju prenositi na šire društvo, kako bi ono shvatilo i razumjelo ulogu i važnost znanstvenih istraživanja. Koja je svrha svih istraživanja ako ostaju samo u znanstvenoj zajednici i ne prenose se u društvo? Hrvatska javnost ne percipira znanost kao nešto bitno i korisno, nego kao gubljenje vremena i državnih resursa. Bitno je progovarati o tome i na određeni način komunicirati s javnošću, bilo da su to radionice s djecom, počevši od vrtića i razredne nastave, do odraslih. S odraslima je teže jer imaju svoje stilove razmišljanja, okvire i ograde, no svi trebamo početi mijenjati svoje navike i ponašanje za bolje sutra.

Mokos najviše voli raditi s djecom jer su najpristupačnija, najotvorenija i najiskrenija, lako shvate i prihvate teme o kojima im govori. 

Danas je mnogo više otpada koji se ne razgrađuje. Prije godinu dana imali smo akciju prikupljanja otpada na Puntamici. Velik dio otpada na plažama, ne biste vjerovali, su štapići za uši. Nitko, naime, ne čisti uši na plaži - ti su štapići došli kroz WC školjke ili s odlagališta otpada jer su maleni i lagani i lako prenosivi kišom i oborinskim vodama. Štapići završe u moru ili zbog toga što nema sustava za pročišćavanje ili prođu sustav. Ti štapići jedna su od najzastupljenijih stvari koje možete naći na plažama, piše ezadar.hr

hr Fri Aug 17 2018 16:18:07 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/54c3677fb0783594048b5464/80

Kako se riješiti dosadnih osa dok boravite na otvorenom

Bilo da se radi o pikniku ili objedovanju na balkonu, užitak boravka na svježem zraku mogle bi vam pokvariti ose. Stručnjakinja za ove leteće napasnike otkrila je najučinkovitije načine s kojima ih za vrijeme jela možete držati na distanci

Britanska stručnjakinja za ose, Seirian Sumner, napominje kako je upravo kolovoz mjesec u kojem su ose sklonije gnjaviti izletnike, jer je to period kad završavaju s othranjivanjem svojih ličinki, piše tportal.

Sumner ukazuje na potencijalne opasnosti postavljanja slatkih zamki, otkriva da ih ne privlače samo naše poslastice, nego i miris mesa, te nudi savjete kako ih držati podalje od hrane.

Ne upotrebljavajte zamke sa slatkim mamcima

Internet je pun savjeta za postavljanje zamki sa slatkim mamcima poput džema ili soka, no Sumner napominje kako su puno učinkovitije zamke s pivom, ali i upozorava na vrlo visok rizik koji nosi ova strategija borbe protiv osa.

'Pivske zamke postavljaju pčelari u blizini košnica kako bi namamili u njih ose i spriječili ih u pljački pčelinjih kolonija', kaže Sumner i upozorava da je moguće da će takva zamka namamiti ose podalje od vas, ali je vjerojatnije da će ih namamiti izdaleka u vašu okolinu.

Ose ne dolaze samo po šećer

Ose će se rado počastiti vašim slatkim poslasticama krajem ljeta, objašnjava Sumner, kad prestanu loviti insekte kojima hrane svoje mlade mesoždere. No dok ih još uvijek hrane, zanimljiviji će im biti vaš sendvič sa šunkom nego slatki sok ili kroasan s pekmezom.

'Pri kraju ljeta, otprilike tjedan dana prije nego što se pojave kao odrasle ose, larve se učahure. Kad nema više ličinki za hraniti, ose radilice imaju u koloniji manje posla i to je period kad nas najviše gnjave', objašnjava Sumner.

Pokrivajte hranu

Hranu koju držite na otvorenom obavezno pokrivajte kako bi zadržali ose podalje od sebe. Koristiti mogu i mrežasta pokrivala, jer iako će ose moći namirisati vašu hranu, pristup i uživanje u njoj bit će im onemogućen.

Pokušajte ostati mirni

Najčešći odgovor na smjelu osu koja se usudila suviše približiti je vikanje i nasumično mahanje rukama, a najučinkovitije bi zapravo bilo ostati miran.

'Ostanete li mirni, osa vas neće doživjeti kao prijetnju. Počnete li mahati prema njoj, veća je vjerojatnost da će vas ubosti', savjetuje Sumner.

Zarobite prvu osu koju uočite

Ose su timski igrači i kad neka od njih pronađe hranu vrlo brzo će to dojaviti svojoj obitelji koja će nepozvana doći na vašu gozbu.

'Najbolje što možete napraviti kad uočite prvu osu je zarobiti je. Riječ je o izviđaču koji bi vrlo vjerojatno brzo regrutirao i druge ose. Poklopite je šalicom ili čašom i ostavite dok ne završite s obrokom. Kad završite s jelom, nikako je nemojte ubiti nego je pustite', apelira Sumner i upozorava na ogromnu važnost insekata u ekosustavu.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

hr Thu Aug 16 2018 12:47:51 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b712ecccb557a27688b47c7/80
Foto: PIXABAY

Ako ste sinoć propustili nebeski spektakl, ne brinite, suze sv. Lovre vidjet će se još par dana

Pravi spektakl odvijao se sinoć na nebu kojeg su prekrili sjajni tragovi 'zvijezda padalica', meteora iz porodice Perzeida, događaj u javnosti poznat pod nazivom 'suze sv. Lovre'. Meteori su se na nebu najviše vidjeli sinoć, no ako ste sinoć propustili nebeski spektakl, ne brinite, Perzeidi će se vidjeti još par dana.

Svake godine Zemlja presijeca stazu kometa Swift – Tuttle i tada se na nebu vide meteori Perzeidi. To se događa u noći 12. na 13. kolovoza. No, Perzeidi će se moći vidjeti i nekoliko dana prije i nakon tog datuma njihovog maksimuma.

Kada događaj dosegne vrhunac, u jednom satu na nebu 'padne' od 60 do 80 meteora, a ako Zemlja naleti na gušći oblak prašine, može ih biti i puno više, tada kažemo da se dogodio meteorski pljusak, piše Šibenik.in

Za promatranje meteora vam ne treba ikakva oprema, no budući je za sutra najavljena promjena vremena postoji mogućnost da Perzeidi sljedećih dana budu prekrivani oblacima.

No, ako propustite ovogodišnje Perzeide, ne brinite jer svaki period u godini ima svoj meteorski potok, pa tako osim Perzeida, postoje i, primjerice, Liridi (22. travnja), Andromedidi (14. studenoga), Leonidi (16. do 18. studenoga) te Geminidi (13. prosinca). Drugi meteorski potoci nisu, međutim, toliko popularni. Vjerojatno iz razloga što ih je zimi teže promatrati.

hr Mon Aug 13 2018 09:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .