Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57559f741e353ec7148b4590/80
Foto: HRT

Kreativci pohvalili HRT za ciklus hrvatskog filma i upozorili na zaborav kinematografije do 1991.

Pokrenuvši prošlog tjedna ciklus hrvatskog igranog filma u stalnim udarnim večenjim terminima u utorak i nedjelju, s javne radiotelevizije su naglasili kako "žele približiti domaću filmsku proizvodnju i istaknuti njezinu vrijednost i važno mjesto koje joj pripada upravo u programu Hrvatske radiotelevizije"

Prikazivanje hrvatskih igranih filmova u udarnim terminima glavnih televizijskih programa HRT-a, prvi projekt promjena u ovogodišnjem unapređenju programa javne radiotelevizije, domaći su kritičari, redatelji i producenti ocijenili "dobrom odlukom novog vodstva HRT-a" i "ohrabrujućim potezom" jer bez "kvalitetnog domaćeg filma nema ni ozbiljne javne televizije".

No, s druge su strane upozorili i na zapostavljanje hrvatskog filma do 1991. ističući kako je "tragikomično" da je hrvatska filmska klasika postala "dio naše usmene baštine" te da u ispravljanju toga na potezu nije javna radiotelevizija, već njezin vlasnik – hrvatska država.

Pokrenuvši prošlog tjedna ciklus hrvatskog igranog filma u stalnim udarnim večenjim terminima u utorak i nedjelju, s javne radiotelevizije su naglasili kako "žele približiti domaću filmsku proizvodnju i istaknuti njezinu vrijednost i važno mjesto koje joj pripada upravo u programu Hrvatske radiotelevizije". U prvom tjednu prikazani su "Ljudožder vegetarijanac" Branka Schmidta snimljen 2012. i "Život je truba" Antonija Nuića iz 2015., a najavljeno je emitiranje filmova "S one strane" Zrinka Ogreste , "Narodni heroj Ljiljan Vidić" Ivana Gorana Viteza, "Pjevajte nešto ljubavno" Gorana Kulenovića" i "Metastaze" Branka Schmidta snimljenih od 2007. do 2016.

Ističući da Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) nije bio partner u tom novom projektu HRT-a, u DHFR naglašavaju kako vjeruju da je HRT-ova odluka o hrvatskim filmovima u udarnim terminima dijelom i rezultat njihovog višegodišnjeg upozoravanja na neprikladan položaj domaćeg filma na javnoj radioteleviziji.

- Drago nam je da je novo vodstvo HRT-a shvatilo ono što ponavljamo dugi niz godina, a to je da bez proizvodnje i prikazivanja visoko kvalitetnog domaćeg sadržaja nema ozbiljne televizije. DHFR ima potpuno povjerenje u izbor i kriterije uredništva tog projekta. Na žalost, bojimo se da neprikazivanje filmova nastalih prije 1991. ima veze s mnogim nerješenim pitanjima vlasništva tih filmova - ističu u DHFR-u.

I umjetnički direktor Dana hrvatskog filma (DHF) Željko Luketić pozdravio je najavu dva stalna televizijska udarna termina za hrvatski film na HRT-u, ali se pritom nada i kako se ti termini neće odvajati samo na noviji dugometražni igrani film.

- Još uvijek su brojni naslovi iz povijesti hrvatskog filma na ekranima podzastupljeni, posebno kinematografija 50-tih i 60-tih godina. Ako na Prisavlju samo malo bace pogled izvan svoje kuće, vidjet će da stariji naslovi uvijek imaju svoju publiku. U Sloveniji na tome živi Gold TV, u Hrvatskoj je Klasik TV vrlo gledan. Oni također puštaju klasične dokumentarace i kratke filmove, koji su na HRT-u nešto što se očito ne smatra poviješću i tek se sporadično pojavljuju kao dio specijaliziranih emisija" ističe Luketić. Dodaje kako je bogata povijest hrvatskog filma upravo izvan dugometražnog. "U svijetu slavna animacija, avangarda, dokumentarizam, kratki igrani pa čak i namjenski i industrijski film, trebali bi biti sastavni dio programa javnog servisa  - ističe Luketić.

Prijeratni filmovi u "zoni sumraka"

Ravnatelj Hrvatskog audivizalnog centra (HAVC) Hrvoje Hribar pohvalio je najnoviji "filmski" projekt javne radiotelevizije. "To je dobra odluka uprave HRT-a, za koju je dovoljno konzultirati Zakon o HRT-u i Ugovor HRT-a s Vladom, ili zdravi razum, ili srce. Kad uprava HRT-a tijekom natječaja o trajnim imenovanjima na funkcije govori kako joj je stalo do hrvatske filmske umjetnosti - to znači da vjeruju da je hrvatska umjetnost na cijeni u Saboru i Vladi. To je ohrabrujuće", ističe Hribar naglašavajući potrebu izvlačenja hrvatskih "prijeratnih" filmova iz, kako ističe, "zone sumraka".

- Filmovi snimljeni prije 1991. nisu zapostavljeni na HRT-u, nego su nebrigom hrvatske države u nejasnom vlasništvu, lošem tehničkom stanju, zapali su u zonu sumraka. Hrvatska filmska klasika postala je dio naše usmene baštine. Tragikomično. Tu na potezu nije javna radiotelevizija, već njezin vlasnik - zaključuje Hribar.

S druge strane, Vinko Grubišić - većinski vlasnik i direktor Jadran filma u čijoj su produkciji do 1991. nastali neki od najvrijednijih hrvatskih filmova, ocijenio je najnoviji projekt HRT-a dobrim, ali svojevrsnim izazovom za usporedbu.

- Ovdje je riječ o novijim hrvatskim filmovima pa bi se možda ciklus tako i trebao zvati Novi hrvatski film". Klasični filmovi Jadran filma prisutni su u programima HRT-a. Prema najavama s HRT-a, slijedi ciklus i hrvatskih filmskih klasika. Mislim da će svima, a ne samo kritičarima, biti zanimljiva usporedba, u svakom pogledu - rekao je Grubišić i komentirao najave novog vodstva HRT-a kako će javna radiotelevija postati pokretač hrvatske medijske industrije koji će u tu svrhu u pet godina izdvojiti oko milijardu kuna.

- Da parafraziram jednu davnu misao: Ako ne sada - kada? Ako ne HRT - tko će? Uloga HRT-a kao pokretača medijske i kulturne produkcije je nezamjenjiva. To je, u konačnici, glavna odrednica mjesta i uloge nacionalne televizije - istaknuo je Grubišić naglašavajući i kako pod svaku cijenu treba izbjeći daljnju centralizaciju i etabliranje "centralnog komiteta" – odnosno mjesta na kojem se odlučuje o izboru projekata.

- Drugim riječima - neka HRT, kao nekada kada je bio uspješan u svjetskim razmjerima, odlučuje o izboru projekata pa da gledatelji i kulturna javnost mogu usporediti dosege jedne, druge i treće sheme produciranja sadržaja. Ovako, imamo jednu skupinu koja vlada procedurom i hvali svoje dosege plaćenim PR-om i novinarima. Ukratko, neka HRT bude prava alternativa drugim modelima produkcije i neka cvjeta 1000 cvjetova - ali ne istih, kao do sada - zaključio je Grubišić.

Facebook komentari

hr Tue Jan 24 2017 08:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/591af117b9e03edd0d8b4628/80

AGROKOR Ljerka Puljić i Tomislav Lučić nikoga nisu teretili

Istražitelji još tragaju za dokazima u Kulmerovim dvorima

U zagrebačkom Županijskom odvjetništvu ispitana je druga grupa osumnjičenika u aferi Agrokor nakon čega su odvjetnice Tomislava Lučića i Ljerke Puljić rekle da su njihovi klijenti iznosili obranu, porekli krivnju i pri tom nikoga nisu teretili.

Lučićeva odvjetnica Laura Valković rekla je da je njezin branjenik porekao počinjenje kaznenih djela i kratko objasnio istražiteljima da je sve njegovo postupanje bilo u skladu sa zakonima i standardima.

Lučić je, kazala je braniteljica, odlučio detaljnu obranu iznijeti kad bude ostvario pravo uvida u spis. Valković je rekla da njezin klijent nikoga nije teretio te da ne zna hoće li tužiteljstvo tražiti istražni zatvor za njezinog klijenta iako su oni to pokušavali doznati u Državnom odvjetništvu.

U tužiteljstvu je ispitana i Ljerka Puljić koja je također negirala krivnju. Njezina odvjetnica Ljiljanu Planinić novinarima je rekla da je iznijela obranu onoliko koliko je to mogla u ovom času i da je porekla počinjenje djela. Novinari su pitali odvjetnicu je li policija nešto pronašla u prostorijama njezine klijentice, s obzirom da su pretrage trajale jučer na više lokacija, a ona je odgovorila da nisu pronašli ništa bitno.

Istražitelji još tragaju za dokazima u Kulmerovim dvorima

Slično su ustvrdili i odvjetnici koji nazoče drugom danu pretrage imanja obitelji Todorić - Kulmerovih dvora.

Odvjetnici Ante Todorića Rajko Čogurić i Fran Olujić rekli su da su istražiteljima dostavili broj telefona svog klijenta za kojega kažu da nije u bijegu te da je policiji dao svoju londonsku adresu i da će se čim primi poziv za ispitivanje uputiti u Hrvatsku. Smatraju i da nema potrebe za raspisivanjem tjeralice za osnivačem posrnulog koncerna Agrokor Ivicom Todorićem i njegovim sinovima Antom i Ivanom koji su također osumnjičeni u ovom slučaju.

Uz Todorića i njegove sinove osumnjičeni su i jučer uhićeni Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Tijekom dana bi svi uhićeni trebali biti ispitani nakon čega će tužiteljstvo odlučiti hoće li protiv njih pokrenuti istragu i zatražiti istražni zatvor. 

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 12:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877fff61eea8fbbed8b4568/80
Foto: Richmond Fellowship

Hrvatska mreža protiv siromaštva: Omogućiti svima da sudjeluju u društvu je prvo "socijalno pravo“

Predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva Nino Žganec poručio je da se europski stup socijalnih prava mora provesti uz pomoć participativnog vodstva, uključujući i civilnog društva, i obuhvatiti one koji su najviše zahvaćeni trenutnim nedostatkom socijalnih prava

Hrvatska mreža protiv siromaštva i Europska mreža protiv siromaštva u utorak su, u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe siromaštva, pozvale sve članice EU-a da zaustave siromaštvo, poručivši da se borba protiv siromaštva tiče omogućavanja ravnopravnog sudjelovanja u društvu i osiguravanja dostojnih uvjeta života za sve građane. 

- Ne učiniti to predstavlja povredu ljudskih prava te pozivamo sve ljude i političke institucije da ispune svoju dužnost kako bi stvorili svijet bez siromaštva i socijalne isključenosti. - stoji u priopćenju Hrvatske mreže protiv siromaštva, članice Europske mreže protiv siromaštva.

Predsjednik Europske mreže protiv siromaštva Sergio Aires kazao je da rasprava o budućnosti Europe predstavlja mogućnost za Europsku uniju da pokaže kako brine o 25 posto građana koji žive u riziku od siromaštva. "U studenom ove godine može biti konkretiziran jedan važan korak prema iskorijenjivanju siromaštva - Socijalni summit u Gotenburgu mora biti u stanju pokazati političku usmjerenost da se učini završni korak unaprijed u smjeru postizanja sporazuma o obveznoj provedbi Europskog stupa socijalnih prava, a ne samo za područje Euro zone”, naglasio je.

Predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva Nino Žganec poručio je da se europski stup socijalnih prava mora provesti uz pomoć participativnog vodstva, uključujući i civilnog društva, i obuhvatiti one koji su najviše zahvaćeni trenutnim nedostatkom socijalnih prava.

Sve to, naglasio je, mora biti pokriveno odgovarajućim financiranjem, omogućavanjem vladama da investiraju u odgovarajuće sustave socijalne zaštite, kvalitetne socijalne usluge i poslove te da zaustave rezove potaknute mjerama štednje.

- Iznad svega to mora dovesti do konkretnih pozitivnih poboljšanja u stvarnim životima ljudi s iskustvom siromaštva diljem Europske unije. Hrvatska mreža protiv siromaštva sudjeluje u međunarodnom projektu EMIN 2 s ciljem ispitivanja koncepta minimalnog dohotka. Naše društvo, kao i svako ono društvo koje želi biti socijalno pravedno, mora pronaći rješenje za sprječavanje siromaštva. Trenutne stope siromaštva, gdje je jedna petina stanovništva pogođena, predstavlja apsolutno neprihvatljivo stanje. - istaknuo je Žganec.

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 10:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e5be74b9e03e14838b4630/80
Foto: Facebook / Udruga Anđeli

Majci malog Leona odmah nakon njegove smrti oduzet je status njegovateljice, ostala je bez ičega

Roditelji koji imaju teško bolesnu djecu i sami često obole i nisu sposobni za rad, a država to od njih očekuje jer ih istog trena kad im umre dijete ostavi bez ičega

Dvanaestogodišnji dječak Leon Lapaš koji je imao preko 20 dijagnoza, preminuo je u noći s petka na subotu u zagrebačkoj Klaićevoj bolnici. U srijedu, u 11:35, održat će se njegov sprovod na Krematoriju. 

Njegova majka Leonela Pomper cijeli njegov život provela je 24 sata dnevno brinući se o njemu. Puno puta ga je sama oživljavala, bdjela nad njim te je pritom i sama teško oboljela. Leonela je imala status roditelja njegovatelja, a nakon gubitka sina taj status odmah je prestao vrijediti. - piše Index

- Pravo na status roditelja njegovatelja prestaje smrću djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom. - stoji u sramotnom Zakonu o socijalnoj skrbi.

U isto vrijeme dok saborski zastupnici i državni dužnosnici nakon prestanka mandata imaju pravo još godinu dana primati plaću, majka koja je izgubila teško bolesno dijete, a koja je imala status roditelja njegovatelja, istog trena ostala je bez svega.

"Umrla sam tu noć s njim"

Leona Pomper 2007. godine s udrugom Anđeli uspjela se izboriti za to da država roditeljima koji brinu o teško bolesnoj djeci dodijeli status roditelja njegovatelja. Za 24-satnu brigu o djetetu naknada koju im država daje je mizernih 2500 kuna.

A sad je ostala i bez toga pa je, u ionako teškoj životnoj situaciji, ostala bez ikakvih prihoda.

- Ne mogu spavati, naučena sam biti budna radi Leonela. Umrla sam tu noć s njim. Jako nam je teško i ne možemo doći sebi, a zato što Leon nije imao nijedan dokument sa slikom, još moramo otići i na njegovo prepoznavanje na Mirogoj. To će otići Robert, Leonov otac, da me poštedi zbog epilepsije, jako mi je teško. - rekla je za Index Leonela Pomper.

Skrbila je o sinu 24 sata dnevno i nije se predavala, nego se borila kao lavica, kako za njega tako i za ostalu djecu i roditelje da dobiju status odgajatelja. No ovaj postojeći Zakon o socijalnoj skrbi koji definira taj status, kaže nam Leona, pod hitno se mora mijenjati.

I sama se teško razboljela

Roditelji koji imaju teško bolesnu djecu i sami često obole i nisu sposobni za rad, a država to od njih očekuje jer ih istog trena kad im umre dijete ostavi bez ičega.

I Leona je oboljela tijekom godina brige za sina. Dijagnosticirana joj je multipla skleroza, ima epilepsiju, a nedavno su joj otkriveni problemi s bubrezima. Sve to nije ni čudno, s obzirom na sve što je prolazila. Sama je tijekom svih godina puno puta oživljavala svog sina. 

- Živimo u gradskom stanu pa sam zvala u općinu bi li mi Grad mogao pomoći plaćati režije i žena koja radi u njoj mi je rekla ne i da prvo moram ići na procjenu invalidnosti. Nemam više pravo ni na što, ovaj zakon pod hitno se mora mijenjati jer čovjek ostane bez svega.

Ovo ne govorim samo radi sebe, već i radi drugih majki koje godinama brinu o teško bolesnoj djeci. Uvijek sam se bunila kad bi se desila nepravda i nastojala sam pomoći svima. - rekla je Leona.

Leona treba pomoć

Roditelji koji imaju ovako teško bolesnu djecu s brojnim dijagnozama obavljaju posao institucija. Njen sin da je bio smješten u neku instituciju, što je mogao biti zbog svih dijagnoza, koštao bi državu 20-ak tisuća kuna. To su djeca koja su na intenzivnoj skrbi, koja se moraju reanimirati. No za državu je lakše dijete ostaviti doma, a obitelji često imaju i drugu djecu o kojoj se treba brinuti, pa dolazi do raspada sistema, a tako se uništavaju obitelji. U državi misle da su riješili problem donošenjem ovog zakona, a on je tako loš. 

Leonela bi sad trebala psiho-socijalnu pomoć s obzirom na sve što je proživjela, treba joj financijska pomoć jer je ostala bez svega", rekla je Dijana Aničić i kazala kako poziva sve koji mogu da pomognu Leoneli koja ima još dvoje djece, uplatom na račun Leonela Pomper, IBAN: HR9424020063202724063, Erste banka. Cijeli članak pogledajte ovdje

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 10:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e5a2feb9e03ef2848b458d/80
Foto: Screenshot / YouTube

Akcija Agrokor: Galić tužiteljstvu dokumentirao tko je bio odgovoran za financije

Nakon noći provedene u policijskom pritvoru prva grupa u ponedjeljak uhićenih osumnjičenika u slučaju Agrokor dovedena je na ispitivanje pred istražitelje zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva

Osumnjičeni u slučaju Agrokor Mislav Galić iznio je svoju obranu na ispitivanju u tužiteljstvu i porekao svoju povezanost s donošenjem financijskih odluka te je tužiteljima predao dokument iz kojeg proizlazi tko je u Agrokoru bio zadužen za donošenje financijskih odluka.

Njegova braniteljica Dubravka Krklec rekla je novinarima nakon ispitivanja da je Galić govorio istražiteljima o svojoj ulozi dok je bio odgovorna osoba za financije u Ledu i Jamnici. 

Dodala je da ono što mu se stavlja na teret vezano za koncern Agrokor i njegovu poziciju člana uprave za hranu. Odvjetnica je rekla da je Galić kao član uprave porekao bilo kakav doticaj s donošenjem financijskih odluka u kojima nije sudjelovao, s obzirom da sjednice uprave Agrokora nisu održavane i kao takav nije mogao osigurati donošenje financijskih štetnih odluka za Agrokor. 

Odvjetnica tvrdi da to definitivno nije bio Galić, jer je njegova odgovornost objektivna kao člana uprave, ali sa financijama nije imao veze. Na upit novinara je li Galić teretio Ivicu Todorića, Krklec je ponovila da je Galić predao dokument iz kojeg proizlazi tko je bio odgovoran za financije. I drugi Galićev odvjetnik Mate Matić smatra da tužiteljstvo nakon takve obrane nema nikakvog argumenta zatražiti određivanje istražnog zatvora za njihovog branjenika.

Ranije objavljeno

Petar Pavković, odvjetnik Damira Kuštraka koji je jutros ispitan u Županijskom državnom odvjetništvu u slučaju Agrokor rekao je novinarima da je njegov branjenik kratko iznosio obranu i ustvrdio da nije sudjelovao u nezakonitostima koje navodi državno odvjetništvo.

Pavković je nakon ispitivanja rekao novinarima da obrana nije u jednakom položaju jer ne raspolaže informacijama koje ima državno odvjetništvo koje ih je prikupljao gotovo šest mjeseci. Stoga bi, dodao je, bilo iluzorno da sada detaljnije iznosi obranu, ali je načelno osporio sve teze tužiteljstva.

Kuštrak po riječima njegova branitelja nije imao razloga sumnjati u revizorska izvješća, a neke odluke nisu ni bile na odborima bilo nadzornom, bilo upravnom.

- Ne može biti odgovoran za nešto u čemu nije sudjelovao. - zaključio je odvjetnik. 

Pavković smatra da se gotovo sve do sada uhićene okrivljenike stavlja u širi kontekst s "ciljem da se prvookrivljeniku pribavi imovinska korist". Odvjetnik međutim kaže da se za svakog okrivljenika mora znati koju je poziciju imao i u kojoj je mjeri sudjelovao u donošenju odluku koje su rezultirale pribavljanjem imovinske koristi. 

Na ispitivanje u tužiteljstvo jutros su dovedeni i Mislav Galić te Piruška Canjuga, a tijekom dana bi na red trebali doći i ostali uhićenici.

Kuštrak, Galić i Canjuga su nakon ispitivanja vraćeni u policijski pritvor, a obrana očekuje da će tužiteljstvo nakon ispitivanja za sve osumnjičenike zatražiti istražni zatvor.

Uz njih u akciji su u ponedjeljak uhićeni i Ivica Crnjac, Ljerka Puljić, Hrvoje Balent, Alojzije Pandžić, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Tomislav Lučić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Akcijom je obuhvaćeno ukupno 15 osoba, a od svih osumnjičenika tijelima kaznenog progona nedostupni su ostali tek osnivač posrnulog koncerna Ivica Todorić te njegovi sinovi Ante i Ivan koji nisu u Hrvatskoj.

Facebook komentari

hr Tue Oct 17 2017 10:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .