Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57559f741e353ec7148b4590/80
Foto: HRT

Kreativci pohvalili HRT za ciklus hrvatskog filma i upozorili na zaborav kinematografije do 1991.

Pokrenuvši prošlog tjedna ciklus hrvatskog igranog filma u stalnim udarnim večenjim terminima u utorak i nedjelju, s javne radiotelevizije su naglasili kako "žele približiti domaću filmsku proizvodnju i istaknuti njezinu vrijednost i važno mjesto koje joj pripada upravo u programu Hrvatske radiotelevizije"

Prikazivanje hrvatskih igranih filmova u udarnim terminima glavnih televizijskih programa HRT-a, prvi projekt promjena u ovogodišnjem unapređenju programa javne radiotelevizije, domaći su kritičari, redatelji i producenti ocijenili "dobrom odlukom novog vodstva HRT-a" i "ohrabrujućim potezom" jer bez "kvalitetnog domaćeg filma nema ni ozbiljne javne televizije".

No, s druge su strane upozorili i na zapostavljanje hrvatskog filma do 1991. ističući kako je "tragikomično" da je hrvatska filmska klasika postala "dio naše usmene baštine" te da u ispravljanju toga na potezu nije javna radiotelevizija, već njezin vlasnik – hrvatska država.

Pokrenuvši prošlog tjedna ciklus hrvatskog igranog filma u stalnim udarnim večenjim terminima u utorak i nedjelju, s javne radiotelevizije su naglasili kako "žele približiti domaću filmsku proizvodnju i istaknuti njezinu vrijednost i važno mjesto koje joj pripada upravo u programu Hrvatske radiotelevizije". U prvom tjednu prikazani su "Ljudožder vegetarijanac" Branka Schmidta snimljen 2012. i "Život je truba" Antonija Nuića iz 2015., a najavljeno je emitiranje filmova "S one strane" Zrinka Ogreste , "Narodni heroj Ljiljan Vidić" Ivana Gorana Viteza, "Pjevajte nešto ljubavno" Gorana Kulenovića" i "Metastaze" Branka Schmidta snimljenih od 2007. do 2016.

Ističući da Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) nije bio partner u tom novom projektu HRT-a, u DHFR naglašavaju kako vjeruju da je HRT-ova odluka o hrvatskim filmovima u udarnim terminima dijelom i rezultat njihovog višegodišnjeg upozoravanja na neprikladan položaj domaćeg filma na javnoj radioteleviziji.

- Drago nam je da je novo vodstvo HRT-a shvatilo ono što ponavljamo dugi niz godina, a to je da bez proizvodnje i prikazivanja visoko kvalitetnog domaćeg sadržaja nema ozbiljne televizije. DHFR ima potpuno povjerenje u izbor i kriterije uredništva tog projekta. Na žalost, bojimo se da neprikazivanje filmova nastalih prije 1991. ima veze s mnogim nerješenim pitanjima vlasništva tih filmova - ističu u DHFR-u.

I umjetnički direktor Dana hrvatskog filma (DHF) Željko Luketić pozdravio je najavu dva stalna televizijska udarna termina za hrvatski film na HRT-u, ali se pritom nada i kako se ti termini neće odvajati samo na noviji dugometražni igrani film.

- Još uvijek su brojni naslovi iz povijesti hrvatskog filma na ekranima podzastupljeni, posebno kinematografija 50-tih i 60-tih godina. Ako na Prisavlju samo malo bace pogled izvan svoje kuće, vidjet će da stariji naslovi uvijek imaju svoju publiku. U Sloveniji na tome živi Gold TV, u Hrvatskoj je Klasik TV vrlo gledan. Oni također puštaju klasične dokumentarace i kratke filmove, koji su na HRT-u nešto što se očito ne smatra poviješću i tek se sporadično pojavljuju kao dio specijaliziranih emisija" ističe Luketić. Dodaje kako je bogata povijest hrvatskog filma upravo izvan dugometražnog. "U svijetu slavna animacija, avangarda, dokumentarizam, kratki igrani pa čak i namjenski i industrijski film, trebali bi biti sastavni dio programa javnog servisa  - ističe Luketić.

Prijeratni filmovi u "zoni sumraka"

Ravnatelj Hrvatskog audivizalnog centra (HAVC) Hrvoje Hribar pohvalio je najnoviji "filmski" projekt javne radiotelevizije. "To je dobra odluka uprave HRT-a, za koju je dovoljno konzultirati Zakon o HRT-u i Ugovor HRT-a s Vladom, ili zdravi razum, ili srce. Kad uprava HRT-a tijekom natječaja o trajnim imenovanjima na funkcije govori kako joj je stalo do hrvatske filmske umjetnosti - to znači da vjeruju da je hrvatska umjetnost na cijeni u Saboru i Vladi. To je ohrabrujuće", ističe Hribar naglašavajući potrebu izvlačenja hrvatskih "prijeratnih" filmova iz, kako ističe, "zone sumraka".

- Filmovi snimljeni prije 1991. nisu zapostavljeni na HRT-u, nego su nebrigom hrvatske države u nejasnom vlasništvu, lošem tehničkom stanju, zapali su u zonu sumraka. Hrvatska filmska klasika postala je dio naše usmene baštine. Tragikomično. Tu na potezu nije javna radiotelevizija, već njezin vlasnik - zaključuje Hribar.

S druge strane, Vinko Grubišić - većinski vlasnik i direktor Jadran filma u čijoj su produkciji do 1991. nastali neki od najvrijednijih hrvatskih filmova, ocijenio je najnoviji projekt HRT-a dobrim, ali svojevrsnim izazovom za usporedbu.

- Ovdje je riječ o novijim hrvatskim filmovima pa bi se možda ciklus tako i trebao zvati Novi hrvatski film". Klasični filmovi Jadran filma prisutni su u programima HRT-a. Prema najavama s HRT-a, slijedi ciklus i hrvatskih filmskih klasika. Mislim da će svima, a ne samo kritičarima, biti zanimljiva usporedba, u svakom pogledu - rekao je Grubišić i komentirao najave novog vodstva HRT-a kako će javna radiotelevija postati pokretač hrvatske medijske industrije koji će u tu svrhu u pet godina izdvojiti oko milijardu kuna.

- Da parafraziram jednu davnu misao: Ako ne sada - kada? Ako ne HRT - tko će? Uloga HRT-a kao pokretača medijske i kulturne produkcije je nezamjenjiva. To je, u konačnici, glavna odrednica mjesta i uloge nacionalne televizije - istaknuo je Grubišić naglašavajući i kako pod svaku cijenu treba izbjeći daljnju centralizaciju i etabliranje "centralnog komiteta" – odnosno mjesta na kojem se odlučuje o izboru projekata.

- Drugim riječima - neka HRT, kao nekada kada je bio uspješan u svjetskim razmjerima, odlučuje o izboru projekata pa da gledatelji i kulturna javnost mogu usporediti dosege jedne, druge i treće sheme produciranja sadržaja. Ovako, imamo jednu skupinu koja vlada procedurom i hvali svoje dosege plaćenim PR-om i novinarima. Ukratko, neka HRT bude prava alternativa drugim modelima produkcije i neka cvjeta 1000 cvjetova - ali ne istih, kao do sada - zaključio je Grubišić.

Facebook komentari

hr Tue Jan 24 2017 08:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f130a3b4739841288b4587/80

Zasad nepoznato ima li Hrvata među stradalima u Barceloni - MVEP

Zasad se ne zna ima li Hrvata među stradalima u terorističkom napadu u Barceloni, doznaje se u četvrtak u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP).

Hrvatsko veleposlanstvo u Madridu u stalnom je kontaktu sa španjolskim nadležnim tijelima u Madridu i Barceloni i prema zasad dostupnim informacijama nema službenih podataka o državljanstvima stradalih, kažu u ministarstvu.

Pratimo daljnja događanja i izvijestit ćemo o novim saznanjima, dodaju na Zrinjevcu.

Katalonska policija objavila je da je uhitila jednog osumnjičenog za smrtonosni teroristički napad u središtu Barcelone, a mediji javljaju da je drugi ubijen u predgrađu.

Zasad je nepoznato koliko je napadača sudjelovalo u incidentu u kojem je, prema dužnosniku katalonske vlade, poginulo 13 i ranjeno 50 osoba.

Još uvijek nitko nije preuzeo odgovornost za napad kombijem na pješake u središtu glavnog grada pokrajine Katalonije.

Islamska zajednica u Španjolskoj osudila je napad koji se u 17.20 sati dogodio u prepunoj turističkoj aveniji La Rambla.

Policija ga tretira kao organizirani teroristički čin koji podsjeća na napade diljem Europe od srpnja prošle godine.


Facebook komentari

hr Thu Aug 17 2017 21:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/599565e6b9e03e4b568b4672/80

U Splitu manjka krvi: 'Najviše nam trebaju A+ i 0+ grupe'

Svi građani u dobi od 18 do 65 godina mogu darovati krv. Zavod za transfuzijsku medicinu na Firulama radit će danas i sutra produženo, od 7.30 do 18 sati. Svi građani su pozvani da dođu darovati krv

Zavod za transfuzijsku medicinu splitskog KBC-a pri kraju je sa zalihama krvi, podaci govore da ih ima još za najviše dan i pol. Ova količina nije dovoljna za transfuzije koje se moraju napraviti u bolnici na Firulama., piše 24sata.hr

O stanju u Zavodu za transfuzijsku medicinu izjasnila se pročelnica Zavoda, dr. Jela Mratinović-Mikulandra.

- Zalihe su smanjene zbog manjeg broja darivatelja. Izostale su neke terenske akcije, bio je loš odaziv darivatelja i ova količina koju sad imamo jednostavno nije dovoljna. Najviše nam trebaju A+ i 0+ krvne grupea nedostaje i RH- grupa, kaže voditeljica Centra za transfuzijsku medicinu KBC-a Split.

Jučer smo izdali preko sto doza krvi. Velikim dijelom, gotovo 20 posto, riječ je o turistima koji dođu na odmor pa im se nešto dogodi. Na ovim vrućinama krvarenja iz probavnog trakta svakodnevna su pojava. Danas i sutra radit ćemo produljeno, od 7.30 do 18 sati kako bi svi koji to žele mogli doći i darovati krv. Situacija nije dobra ni u ostalim centrima, tako da si ne možemo međusobno pomagati, što inače radimo, zaključila je Mratinović-Mikulandra.

Svi građani u dobi od 18 do 65 godina mogu darovati krv. Zavod za transfuzijsku medicinu na Firulama radit će danas i sutra produženo, od 7.30 do 18 sati. Svi građani su pozvani da dođu darovati krv., piše 24sata.hr

Facebook komentari

hr Thu Aug 17 2017 11:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5995631eb9e03e53528b47c8/80
Foto: Pixabay

HAK: Pojačan promet na cestama

I dalje prometno na cestama
Pojačan je promet na gradskim prometnicama i obilaznicama, duž Jadranske magistrale (DC8), na cestama u Istri, povremeno u pojedinim trajektnim lukama i pristaništima i graničnim prijelazima sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom. Vrlo je gust promet na otoku Krku te Krčkom mostu u oba smjera.

Zbog pojačanog prometa na graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija kolona koja se dijelom proteže i na Istarski ipsilon duga je 4 km. Povremeno se vozi usporeno pred tunelom Učka u smjeru Rijeke te nakon tunela Učka prema čvoru Matulji.
Pojačan je povremeno promet na autocesti A1 u oba smjera, a uz čekanja, u koloni vozi se kroz tunel Sveti Iliju u oba smjera.
Jak vjetar usporava promet na autocestama: A1 između južnog dijela tunela Bristovac i vijadukta Božići (ograničenje brzine je 80km/h) te A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić.
Vozačima savjetujemo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te održavaju sigurnosni razmak između vozila.

Do 20h promet je prekinut na dionici županijske ceste ŽC5140 Krasno Polje-Švica-Otočac. Obilazak je ŽC5140 Lipovlje-Kuterevo, i obrnuto.

 Zbog jakog vjetra na Jadranskoj magistrali između Senja i Svete Marije Magdalene zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle. Jak vjetar usporava promet na autocestama A1 između južnog dijela tunela Bristovac i vijadukta Božići te A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić. 

Facebook komentari

hr Thu Aug 17 2017 11:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/586b46f21eea8f61b88b45d7/80
Foto: Pixabay

Lokaliziran požar kod Šestanovca, izgorjelo 300 hektara šume

Požar je lokaliziran sinoć oko 20 sati

Lokaliziran je požar u Prpuši kod Šestanovca, gasitelji su tijekom noći i jutros i dalje na terenu, a izgorjelo je oko 300 hektara hrastove i grabove šume te niskog raslinja, doznaje se u četvrtak ujutro u Županijskom vatrogasno-operativnom centru Split.

Kako se doznaje u Županijskom vatrogasno-operativnom centru Split, taj je požar je buknuo jučer oko 13,30 sati, a gasilo ga je stotinjak vatrogasaca sa 27 vozila iz Baške Vode, Brela, Omiša, Dugog Rata, Gata, Kučića, Zagvozda, Zadvarja, Lovreća, Imotskog, Kaštela, Vranjica, Podstrane, Solina i Splita. U gašenju su im pomogla dva kanadera i air tractor, pa je požar lokaliziran sinoć oko 20 sati. 

Facebook komentari

hr Thu Aug 17 2017 11:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .