Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57559f741e353ec7148b4590/80
Foto: HRT

Kreativci pohvalili HRT za ciklus hrvatskog filma i upozorili na zaborav kinematografije do 1991.

Pokrenuvši prošlog tjedna ciklus hrvatskog igranog filma u stalnim udarnim večenjim terminima u utorak i nedjelju, s javne radiotelevizije su naglasili kako "žele približiti domaću filmsku proizvodnju i istaknuti njezinu vrijednost i važno mjesto koje joj pripada upravo u programu Hrvatske radiotelevizije"

Prikazivanje hrvatskih igranih filmova u udarnim terminima glavnih televizijskih programa HRT-a, prvi projekt promjena u ovogodišnjem unapređenju programa javne radiotelevizije, domaći su kritičari, redatelji i producenti ocijenili "dobrom odlukom novog vodstva HRT-a" i "ohrabrujućim potezom" jer bez "kvalitetnog domaćeg filma nema ni ozbiljne javne televizije".

No, s druge su strane upozorili i na zapostavljanje hrvatskog filma do 1991. ističući kako je "tragikomično" da je hrvatska filmska klasika postala "dio naše usmene baštine" te da u ispravljanju toga na potezu nije javna radiotelevizija, već njezin vlasnik – hrvatska država.

Pokrenuvši prošlog tjedna ciklus hrvatskog igranog filma u stalnim udarnim večenjim terminima u utorak i nedjelju, s javne radiotelevizije su naglasili kako "žele približiti domaću filmsku proizvodnju i istaknuti njezinu vrijednost i važno mjesto koje joj pripada upravo u programu Hrvatske radiotelevizije". U prvom tjednu prikazani su "Ljudožder vegetarijanac" Branka Schmidta snimljen 2012. i "Život je truba" Antonija Nuića iz 2015., a najavljeno je emitiranje filmova "S one strane" Zrinka Ogreste , "Narodni heroj Ljiljan Vidić" Ivana Gorana Viteza, "Pjevajte nešto ljubavno" Gorana Kulenovića" i "Metastaze" Branka Schmidta snimljenih od 2007. do 2016.

Ističući da Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) nije bio partner u tom novom projektu HRT-a, u DHFR naglašavaju kako vjeruju da je HRT-ova odluka o hrvatskim filmovima u udarnim terminima dijelom i rezultat njihovog višegodišnjeg upozoravanja na neprikladan položaj domaćeg filma na javnoj radioteleviziji.

- Drago nam je da je novo vodstvo HRT-a shvatilo ono što ponavljamo dugi niz godina, a to je da bez proizvodnje i prikazivanja visoko kvalitetnog domaćeg sadržaja nema ozbiljne televizije. DHFR ima potpuno povjerenje u izbor i kriterije uredništva tog projekta. Na žalost, bojimo se da neprikazivanje filmova nastalih prije 1991. ima veze s mnogim nerješenim pitanjima vlasništva tih filmova - ističu u DHFR-u.

I umjetnički direktor Dana hrvatskog filma (DHF) Željko Luketić pozdravio je najavu dva stalna televizijska udarna termina za hrvatski film na HRT-u, ali se pritom nada i kako se ti termini neće odvajati samo na noviji dugometražni igrani film.

- Još uvijek su brojni naslovi iz povijesti hrvatskog filma na ekranima podzastupljeni, posebno kinematografija 50-tih i 60-tih godina. Ako na Prisavlju samo malo bace pogled izvan svoje kuće, vidjet će da stariji naslovi uvijek imaju svoju publiku. U Sloveniji na tome živi Gold TV, u Hrvatskoj je Klasik TV vrlo gledan. Oni također puštaju klasične dokumentarace i kratke filmove, koji su na HRT-u nešto što se očito ne smatra poviješću i tek se sporadično pojavljuju kao dio specijaliziranih emisija" ističe Luketić. Dodaje kako je bogata povijest hrvatskog filma upravo izvan dugometražnog. "U svijetu slavna animacija, avangarda, dokumentarizam, kratki igrani pa čak i namjenski i industrijski film, trebali bi biti sastavni dio programa javnog servisa  - ističe Luketić.

Prijeratni filmovi u "zoni sumraka"

Ravnatelj Hrvatskog audivizalnog centra (HAVC) Hrvoje Hribar pohvalio je najnoviji "filmski" projekt javne radiotelevizije. "To je dobra odluka uprave HRT-a, za koju je dovoljno konzultirati Zakon o HRT-u i Ugovor HRT-a s Vladom, ili zdravi razum, ili srce. Kad uprava HRT-a tijekom natječaja o trajnim imenovanjima na funkcije govori kako joj je stalo do hrvatske filmske umjetnosti - to znači da vjeruju da je hrvatska umjetnost na cijeni u Saboru i Vladi. To je ohrabrujuće", ističe Hribar naglašavajući potrebu izvlačenja hrvatskih "prijeratnih" filmova iz, kako ističe, "zone sumraka".

- Filmovi snimljeni prije 1991. nisu zapostavljeni na HRT-u, nego su nebrigom hrvatske države u nejasnom vlasništvu, lošem tehničkom stanju, zapali su u zonu sumraka. Hrvatska filmska klasika postala je dio naše usmene baštine. Tragikomično. Tu na potezu nije javna radiotelevizija, već njezin vlasnik - zaključuje Hribar.

S druge strane, Vinko Grubišić - većinski vlasnik i direktor Jadran filma u čijoj su produkciji do 1991. nastali neki od najvrijednijih hrvatskih filmova, ocijenio je najnoviji projekt HRT-a dobrim, ali svojevrsnim izazovom za usporedbu.

- Ovdje je riječ o novijim hrvatskim filmovima pa bi se možda ciklus tako i trebao zvati Novi hrvatski film". Klasični filmovi Jadran filma prisutni su u programima HRT-a. Prema najavama s HRT-a, slijedi ciklus i hrvatskih filmskih klasika. Mislim da će svima, a ne samo kritičarima, biti zanimljiva usporedba, u svakom pogledu - rekao je Grubišić i komentirao najave novog vodstva HRT-a kako će javna radiotelevija postati pokretač hrvatske medijske industrije koji će u tu svrhu u pet godina izdvojiti oko milijardu kuna.

- Da parafraziram jednu davnu misao: Ako ne sada - kada? Ako ne HRT - tko će? Uloga HRT-a kao pokretača medijske i kulturne produkcije je nezamjenjiva. To je, u konačnici, glavna odrednica mjesta i uloge nacionalne televizije - istaknuo je Grubišić naglašavajući i kako pod svaku cijenu treba izbjeći daljnju centralizaciju i etabliranje "centralnog komiteta" – odnosno mjesta na kojem se odlučuje o izboru projekata.

- Drugim riječima - neka HRT, kao nekada kada je bio uspješan u svjetskim razmjerima, odlučuje o izboru projekata pa da gledatelji i kulturna javnost mogu usporediti dosege jedne, druge i treće sheme produciranja sadržaja. Ovako, imamo jednu skupinu koja vlada procedurom i hvali svoje dosege plaćenim PR-om i novinarima. Ukratko, neka HRT bude prava alternativa drugim modelima produkcije i neka cvjeta 1000 cvjetova - ali ne istih, kao do sada - zaključio je Grubišić.

Facebook komentari

hr Tue Jan 24 2017 08:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58da8239b473983bde8b45df/80
Foto: D.N.

Potpisan Sporazum između Hrvatskog lovačkog društva i Splitsko-dalmatinske županije

U Splitsko-dalmatinskoj županiji je oko šest tisuća lovaca te 63 županijska i 20 državnih lovišta

Splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja i predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza general Đuro Dečak potpisali su u utorak u Splitu Sporazum o načinu osiguranju financijskih sredstava za izvršenje zakupa prava lova u zajedničkim lovištima županije, izvijestili su iz županije.

 U Splitsko-dalmatinskoj županiji je oko šest tisuća lovaca te 63 županijska i 20 državnih lovišta. Potpisivanjem ugovora omogućit će se udrugama korištenje lovišta još deset godina, kazao je župan Ževrnja.

 Naglasio da lovni turizam, kao segmet turističke ponude, ima veliki prostora za razvoj u županiji.

 - Sporazumom se osigurava šest milijuna kuna jamstva kojim naš Hrvatski lovački savez jamči ponašanje u skladu sa zakonima na županijskim i državnim lovištima. Ovo jamči i dosadašnju zdravu atmosferu između lokalne zajednice i lovaca. Potpisivanjem ovog Sporazuma otvaramo novu stranicu gdje će u konačnici sredstva od lovozakupnina biti uložena u dobrobit društva. - izjavio je predsjednik Saveza general Dečak.

 Rekao je kako je Splitsko-dalmatinska lovačka zajednica najveća u Hrvatskoj i čini deset posto hrvatske lovačke obitelji na što trebamo biti ponosni.

 Na potpisivanje je istaknuto da su se lovačke udruge među prvima odazvale na poziv obrane Republike Hrvatske od velikosrpske agresije 1991., a važna je i njihova uloga u očuvanju prirode, posebno životinjskog svijeta.

Facebook komentari

hr Tue Mar 28 2017 17:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d18d97b47398c2cd8b457b/80
Foto: YouTube

Na "Tuđmanu" pronašao Jugoslaviju pa ga službenici zračne luke smirivali

Već su se pojavila prva negodovanja...

Novi terminal Zračne luke Franjo Tuđman danas je počeo s radom i već su se pojavila prva negodovanja.

Kako javlja N1 pojavila se osoba koja je u zračnoj luci "pronašla Jugoslaviju" i glasno negoduje.

Naime, u sklopu novoga terminala nalazi se i trgovina u kojoj se nalazi roba hrvatskih dizajnera. Među njima se nalaze i platnene torbe s različitim sloganima. Na jednoj je na engleskom napisano: "Daleko od Rusije, blizu Italije", dok je na drugoj natpis: "Između YU i EU", što je zasmetalo putniku.

- Nema Jugoslavije! Zašto je Jugoslavija tu?! Što ovo tu radi. - vikao je čovjek, nakon čega su mu prišli službenici zračne luke i smirili ga. Cijeli članak pogledajte ovdje.

Facebook komentari

hr Tue Mar 28 2017 17:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5850481c1eea8fbb468b46b4/80
Foto: N1

Predsjednica: Nisam umiješana u lokalne izbore

Ustvrdila je da njezin savjetnik Radeljić ni na koji način ne sudjeluje u predizbornoj kampanji za izbore. "Ni ja niti moj Ured nemamo nikakve veze s predizbornom kampanjom za lokalne izbore"

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je poručila da ni ona niti njezin Ured ni na koji način nisu umiješani u predstojeća lokalne izbore, te demantirala pisanje tjednika "Nacional" da je "uvučena u bitku za 'projekt Esih'“.

U izjavi novinarima po završetku sastanka sa češkim predsjednikom Milošom Zemanom, Grabar Kitarović je na Pantovčaku izjavila kako, iako inače nema običaj, mora demantirati netočne napise u medijima jer je "stabilnost države, kako u predizborno, tako i postizborno vrijeme, iznimno bitna".

Veći dio izbornog razdoblja izvan države 

- Zato moram najodlučnije kazati da apsolutno ni ja niti moj ured, nismo niti ćemo, izravno ili neizravno, biti umiješani u sljedeće lokalne izbore. - rekla je predsjednica. Jedino će izaći na glasovanje, a u razdoblju lokalnih izbora, najavila je, veći dio vremena provest će izvan države i koncentrirati se na vanjskopolitičke aktivnosti.

Tjednik "Nacional“ u članku pod naslovom "Kako je Predsjednica uvučena u bitku za 'projekt Esih'“, tvrdi da iza kandidature za zagrebačku gradonačelnicu neovisne saborske zastupnice i članice Kluba zastupnika HDZ-a Brune Esih "stoji grupacija kojoj je cilj oslabiti poziciju premijera Andreja Plenkovića u HDZ-u, time posredno destabilizirati Vladu HDZ-a i Mosta, ali i odnose premijera i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, čiji savjetnik Mate Radeljić podržava i potajno sudjeluje u kampanji Brune Esih".

Predsjednica kaže da je riječ o "uvođenje zabune i neprovjerene informacije u javni prostor" te poručuje kako bi "doista voljela da kad netko piše o meni osobno ili Uredu, da se obrate za naše mišljenje i naš stav".

Ustvrdila je da njezin savjetnik Radeljić ni na koji način ne sudjeluje u predizbornoj kampanji za izbore. "Ni ja niti moj Ured nemamo nikakve veze s predizbornom kampanjom za lokalne izbore", kazala je.

O Agrokoru: Najveća odgovornost leži na vlasnicima i vodstvu

Grabar Kitarović nije htjela komentirati najavljeno donošenje zakona o postupku izvanredne uprave, koji je u javnosti prozvan "lex Agrokor", ali je poručila kako u vezi budućnosti te kompanije najveća odgovornost leži na vlasnicima i vodstvu Agrokora.

- Što se tiče Agrokora - najbitnija su dva elementa. Zadržati stabilnost gospodarstva, a time i hrvatske države, te sačuvati radna mjesta. I drugo - najveća odgovornost leži i dalje na vlasnicima i vodstvu tvrtke. - ustvrdila je Grabar Kitarović dodavši kako osobno nije uključena u procese vezane uz Agrokor.

Facebook komentari

hr Tue Mar 28 2017 16:30:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589033e5d454d837058b4571/80
Foto: Pixabay

Uskoro reforma?: "Dug zdravstva premašuje 7 milijardi kuna"

U razgovoru s novinarima uoči sjednice Skupštine Udruge gradova, ministar financija je najavio kako bi se uskoro trebalo više znati "oko problematike zdravstva"

Ministar financija Zdravko Marić kazao je u utorak kako dugovi u zdravstvenom sustavu premašuju 7 milijardi kuna te da će rješavanje problematike zdravstva biti jedna od reformi obuhvaćenih Nacionalnim programom reformi.

U razgovoru s novinarima uoči sjednice Skupštine Udruge gradova, ministar financija je najavio kako bi se uskoro trebalo više znati "oko problematike zdravstva".

 - Čut' ćete uskoro oko problematike zdravstva. To je, između ostalog, jedna od reformi, odnosno elemenata koji će biti posebno obuhvaćeni u Nacionalnom programu reformi, s obzirom na dugove ne samo bolnica nego cjelokupnog zdravstvenog sustava. - kazao je Marić te dodao kako je o tome razgovarao i s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem, ali da još nisu "došli do nikakvih konkretnih zaključaka".

 Upitan je li dug tog sustava velik problem, odgovorio je da "govorimo o dugu od preko 7 milijardi kuna, dakle sigurno da je velik", dok je na upit kada bi se taj dug mogao početi otplaćivati jer su 'veledrogerije na nogama', Marić je odgovorio. "I ja sam na nogama".

 Novinare je zanimao i stav ministra financija o najavljenom zakonu koji bi se bavio problemima sistemski važnih kompanija, no Marić je rekao da to, kao niti ostala pitanja povezana s Agrokorom, čiji je bivši zaposlenik, ne želi komentirati.

Upitan, pak, hoće li Hrvatskoj taj zakon uopće trebati ili Agrokor svoje probleme može sam riješiti, ministar financija je kazao da će se to tek vidjeti, ali da je "intencija da se nađe određeno rješenje". Kao ministar prati situaciju u Agrokoru, no dodao je i da ga zbog toga neki od političkih sudionika i prozivaju te je ponovio da, poštujući hrvatske zakone, neće biti "teret niti jednom procesu koji se događa u hrvatskom gospodarstvu, a koji je u interesu svih naših građana".

Facebook komentari

hr Tue Mar 28 2017 16:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .