Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57559f741e353ec7148b4590/80
Foto: HRT

Kreativci pohvalili HRT za ciklus hrvatskog filma i upozorili na zaborav kinematografije do 1991.

Pokrenuvši prošlog tjedna ciklus hrvatskog igranog filma u stalnim udarnim večenjim terminima u utorak i nedjelju, s javne radiotelevizije su naglasili kako "žele približiti domaću filmsku proizvodnju i istaknuti njezinu vrijednost i važno mjesto koje joj pripada upravo u programu Hrvatske radiotelevizije"

Prikazivanje hrvatskih igranih filmova u udarnim terminima glavnih televizijskih programa HRT-a, prvi projekt promjena u ovogodišnjem unapređenju programa javne radiotelevizije, domaći su kritičari, redatelji i producenti ocijenili "dobrom odlukom novog vodstva HRT-a" i "ohrabrujućim potezom" jer bez "kvalitetnog domaćeg filma nema ni ozbiljne javne televizije".

No, s druge su strane upozorili i na zapostavljanje hrvatskog filma do 1991. ističući kako je "tragikomično" da je hrvatska filmska klasika postala "dio naše usmene baštine" te da u ispravljanju toga na potezu nije javna radiotelevizija, već njezin vlasnik – hrvatska država.

Pokrenuvši prošlog tjedna ciklus hrvatskog igranog filma u stalnim udarnim večenjim terminima u utorak i nedjelju, s javne radiotelevizije su naglasili kako "žele približiti domaću filmsku proizvodnju i istaknuti njezinu vrijednost i važno mjesto koje joj pripada upravo u programu Hrvatske radiotelevizije". U prvom tjednu prikazani su "Ljudožder vegetarijanac" Branka Schmidta snimljen 2012. i "Život je truba" Antonija Nuića iz 2015., a najavljeno je emitiranje filmova "S one strane" Zrinka Ogreste , "Narodni heroj Ljiljan Vidić" Ivana Gorana Viteza, "Pjevajte nešto ljubavno" Gorana Kulenovića" i "Metastaze" Branka Schmidta snimljenih od 2007. do 2016.

Ističući da Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) nije bio partner u tom novom projektu HRT-a, u DHFR naglašavaju kako vjeruju da je HRT-ova odluka o hrvatskim filmovima u udarnim terminima dijelom i rezultat njihovog višegodišnjeg upozoravanja na neprikladan položaj domaćeg filma na javnoj radioteleviziji.

- Drago nam je da je novo vodstvo HRT-a shvatilo ono što ponavljamo dugi niz godina, a to je da bez proizvodnje i prikazivanja visoko kvalitetnog domaćeg sadržaja nema ozbiljne televizije. DHFR ima potpuno povjerenje u izbor i kriterije uredništva tog projekta. Na žalost, bojimo se da neprikazivanje filmova nastalih prije 1991. ima veze s mnogim nerješenim pitanjima vlasništva tih filmova - ističu u DHFR-u.

I umjetnički direktor Dana hrvatskog filma (DHF) Željko Luketić pozdravio je najavu dva stalna televizijska udarna termina za hrvatski film na HRT-u, ali se pritom nada i kako se ti termini neće odvajati samo na noviji dugometražni igrani film.

- Još uvijek su brojni naslovi iz povijesti hrvatskog filma na ekranima podzastupljeni, posebno kinematografija 50-tih i 60-tih godina. Ako na Prisavlju samo malo bace pogled izvan svoje kuće, vidjet će da stariji naslovi uvijek imaju svoju publiku. U Sloveniji na tome živi Gold TV, u Hrvatskoj je Klasik TV vrlo gledan. Oni također puštaju klasične dokumentarace i kratke filmove, koji su na HRT-u nešto što se očito ne smatra poviješću i tek se sporadično pojavljuju kao dio specijaliziranih emisija" ističe Luketić. Dodaje kako je bogata povijest hrvatskog filma upravo izvan dugometražnog. "U svijetu slavna animacija, avangarda, dokumentarizam, kratki igrani pa čak i namjenski i industrijski film, trebali bi biti sastavni dio programa javnog servisa  - ističe Luketić.

Prijeratni filmovi u "zoni sumraka"

Ravnatelj Hrvatskog audivizalnog centra (HAVC) Hrvoje Hribar pohvalio je najnoviji "filmski" projekt javne radiotelevizije. "To je dobra odluka uprave HRT-a, za koju je dovoljno konzultirati Zakon o HRT-u i Ugovor HRT-a s Vladom, ili zdravi razum, ili srce. Kad uprava HRT-a tijekom natječaja o trajnim imenovanjima na funkcije govori kako joj je stalo do hrvatske filmske umjetnosti - to znači da vjeruju da je hrvatska umjetnost na cijeni u Saboru i Vladi. To je ohrabrujuće", ističe Hribar naglašavajući potrebu izvlačenja hrvatskih "prijeratnih" filmova iz, kako ističe, "zone sumraka".

- Filmovi snimljeni prije 1991. nisu zapostavljeni na HRT-u, nego su nebrigom hrvatske države u nejasnom vlasništvu, lošem tehničkom stanju, zapali su u zonu sumraka. Hrvatska filmska klasika postala je dio naše usmene baštine. Tragikomično. Tu na potezu nije javna radiotelevizija, već njezin vlasnik - zaključuje Hribar.

S druge strane, Vinko Grubišić - većinski vlasnik i direktor Jadran filma u čijoj su produkciji do 1991. nastali neki od najvrijednijih hrvatskih filmova, ocijenio je najnoviji projekt HRT-a dobrim, ali svojevrsnim izazovom za usporedbu.

- Ovdje je riječ o novijim hrvatskim filmovima pa bi se možda ciklus tako i trebao zvati Novi hrvatski film". Klasični filmovi Jadran filma prisutni su u programima HRT-a. Prema najavama s HRT-a, slijedi ciklus i hrvatskih filmskih klasika. Mislim da će svima, a ne samo kritičarima, biti zanimljiva usporedba, u svakom pogledu - rekao je Grubišić i komentirao najave novog vodstva HRT-a kako će javna radiotelevija postati pokretač hrvatske medijske industrije koji će u tu svrhu u pet godina izdvojiti oko milijardu kuna.

- Da parafraziram jednu davnu misao: Ako ne sada - kada? Ako ne HRT - tko će? Uloga HRT-a kao pokretača medijske i kulturne produkcije je nezamjenjiva. To je, u konačnici, glavna odrednica mjesta i uloge nacionalne televizije - istaknuo je Grubišić naglašavajući i kako pod svaku cijenu treba izbjeći daljnju centralizaciju i etabliranje "centralnog komiteta" – odnosno mjesta na kojem se odlučuje o izboru projekata.

- Drugim riječima - neka HRT, kao nekada kada je bio uspješan u svjetskim razmjerima, odlučuje o izboru projekata pa da gledatelji i kulturna javnost mogu usporediti dosege jedne, druge i treće sheme produciranja sadržaja. Ovako, imamo jednu skupinu koja vlada procedurom i hvali svoje dosege plaćenim PR-om i novinarima. Ukratko, neka HRT bude prava alternativa drugim modelima produkcije i neka cvjeta 1000 cvjetova - ali ne istih, kao do sada - zaključio je Grubišić.

Facebook komentari

hr Tue Jan 24 2017 08:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b0ad57b473989e788b459e/80
Foto: D.N.

Splitski pedijatri upozoravaju: Dolazi do gubitka dostupnosti najviše razine zdravstvene zaštite djece

Upozoravaju kako je gubitak cjelovite preventivne i kurativne skrbi djece školske dobi rezultirao porastom mobiditeta i mortaliteta među djecom od 7 do 18 godina

Splitski pedijatri upozorili su da roditelji u Splitsko-dalmatinskoj županiji nisu u mogućnosti odabrati pedijatra kao liječnika primarne zdravstvene zaštite te da zdravstvena zaštita djece predškolske dobi nije kontinuirano dostupna tijekom vikenda i blagdana zbog problema u organizaciji dežurstava. - javlja Index

Upozoravaju kako je gubitak cjelovite preventivne i kurativne skrbi djece školske dobi rezultirao porastom mobiditeta i mortaliteta među djecom od 7 do 18 godina, a zabrinjava ih i porast broja neredovito cijepljene djece.

- Dok se RH bori s ozbiljnim demografskim padom, u našoj svakodnevnoj praksi dolazi do gubitka kvalitete, kontinuiranosti i dostupnosti najviše razine zdravstvene zaštite predškolske i ostale djece, preciznije rečeno, postupnog ukidanja pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Sve to povećava pritisak na bolničku pedijatrijsku službi i pedijatrijski hitni prijem, a nerijetko rezultira i većim brojem hospitalizacija - ističu u splitskom ogranku Hrvatskog pedijatrijskog društva.

Županiji će za pet godina nedostajati 12 pedijatara

Navode kako u samo 27 od 36 pedijatrijskih timova rade radno aktivni specijalisti pedijatrije, a u 4 umirovljeni pedijatri s navršenih 65 godina. U pet timova pedijatara nema.

- Želeći umiriti javnost, ravnatelj Doma zdravlja navodi da je na specijalizaciji iz pedijatrije sedam liječnica, ne imajući u vidu da će za pet godina u Županiji nedostajati 12 pedijatara. U Vrgorcu i Omišu vjerojatno uopće neće biti pedijatara, a u Solinu samo jedan. Ravnatelj Doma zdravlja kao veliki problem navodi odlazak dvije pedijatrice na rad u KBC Split, ali zaboravlja da u Kaštelima rade dva pedijatra koji su svoju specijalizaciju završili za potrebe KBC Split. Napredak društva nikada se nije postigao ograničavanjem kretanja ljudi. Stoga, ako želite nekoga zadržati na radnom mjestu, treba težiti poticajnim mjerama, a ne penalizacijskim ili represivnim - navode u Pedijatrijskom društvu.

Inzistiraju da isključivo pedijatri brinu o djeci do 7 godina starosti te pozivaju župana i ravnatelja Doma zdravlja da pod hitno raspišu 12 specijalizacija pedijatrije. - javlja Index

Facebook komentari

hr Fri Feb 24 2017 23:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56ce2af70890d20a008b46d3/80
Foto: Ilustracija

Opet salmonela!: S polica se povlače zamrznuta pileća prsa

Nadzorom veterinarske inspekcije utvrđeno je da se proizvod nalazi i na tržištu Republike Hrvatske, a distributer proizvoda je BERMES d.o.o., Zagorska 14, Donja Pušća.

 Zbog prisutnosti bakterije salmonele Ministarstvo poljoprivrede RH naložilo je povlačenje proizvoda "Zamrznuta pileća prsa – polovice bez kosti i kože, težine dva kilograma", tajlandskog proizvođača, priopćila je u petak navečer Hrvatska agencija za hranu.

 Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je potrošače da se povlače "Zamrznuta pileća prsa – polovice bez kosti i kože, soljena min. 1,2%, težine 2 kg, LOT 861704, datuma smrzavanja 28.09.2016., najbolje upotrijebiti do 28.09.2018., proizvođača Central Poultry Processing Co. Ltd. 7/3 Moo 1 Paholyothin Highway Km 33 Klong luang, Pathumthan, Tajland.

 Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede je, naime, 23. veljače putem EU RASFF sustava obaviješteno da je tijekom službene kontrole u Republici Sloveniji u spomenutom proizvodu utvrđena prisutnost bakterije Salmonella Stanley. 

 Nadzorom veterinarske inspekcije utvrđeno je da se proizvod nalazi i na tržištu Republike Hrvatske, a distributer proizvoda je  BERMES d.o.o., Zagorska 14, Donja Pušća.

 Budući da proizvod 'smrznuta pileća prsa' nije u skladu s Uredbom o mikrobiološkim kriterijima za hranu, u tijeku je njegovo povlačenje s tržišta, navode iz Hrvatske agencije za hranu.

Facebook komentari

hr Fri Feb 24 2017 22:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b09d35b4739835788b45cc/80
Foto: SibenikIN

Šibensko-kninski župan Pauk obišao samce srpske povratnike koji su dobili struju

Osam kuća koje su izvan sustava električne mreže dobilo je struju zahvaljujući projektom elektrifikacije ruralnih krajeva

Šibensko-kninski župan Goran Pauk obišao je u petak kućanstva u naselju Zaton Vlake te u zaseoku Vukše kod Kistanja u kojima žive srpski povratnici, a koja su nedavno dobila električnu energiju projektom elektrifikacije ruralnih krajeva u suradnji te županije, UNDP-a i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

 Osam kuća koje su izvan sustava električne mreže dobilo je struju zahvaljujući tom projektu. Kućanstva se napajaju sunčevom energijom preko solarnih panela instaliranih na krovovima, a dobila su i benzinske generatore te kuhinjske hladnjake.  

 Do zaseoka Vukše, udaljenog petnaestak kilometara od Kistanja, dolazi se makadamom, a ondje u 20 obnovljenih kuća živi samo šestero stanovnika koji su do elektrifikacije bili u potpunom mraku.

 U mraku sam živio 12 godina, rekao je novinarima Jovan Vukša (76), jedan od trojice seljana samaca kojima je županija uvela struju. U projekt su ušli samo oni koji su dokazali da ondje zaista i žive, a riječ je o povratnicima kojima je država nakon rata obnovila kuće.

 U zaseoku Vukše, gdje svi nose to prezime, novinare je primio Andrija Vukša.

 - Ovdje ni vukovi ne dolaze, a za deset godina neće biti ničega. Mladi se ne vraćaju, stari umiru. Život bez struje bio mi je kao da sam na robiji, no sada mi je puno lakše - rekao je Andrija Vukša.
 Župan Pauk rekao je da su uveli struju samo onim kućanstvima u kojima zaista ljudi žive jer bi bilo tragično instalirati panele na prazne kuće.

 - Ljudi ovdje žive ni u kakvim uvjetima, ali nastojimo učiniti što možemo da im omogućimo život dostojan čovjeka. Zadovoljan sam što smo uspjeli realizirati ovaj projekt i tako poboljšati život tim starijim ljudima koji su nakon toliko godina napokon dobili struju - rekao je župan Pauk i najavio da će osigurati električni sustav za još dvije kuće čiji su vlasnici regulirali boravište u Hrvatskoj i tako stekli uvjete da im se pomogne.

 Budislav Šarić (SDSS), zamjenik načelnika Općine Kistanja koji je sa županijom surađivao na projektu, često obilazi stanovnike zaseoka Vukše.

 - Jako sam zadovoljan što smo omogućili ljudima normalne uvjete života, a i dalje ćemo raditi na poboljšanju infrastrukture kako bismo poboljšali pristupne putove samom selu - rekao je Šarić i najavio da u suradnji sa županijom namjeravaju omogućiti da na taj način električnu energiju dobije još kućanstava koja ispunjavaju uvjete da su "stalni stanovnici zaseoka".

 Šibensko-kninska županija projekt elektrifikacije ruralnih krajeva provela je u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kroz Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).  Provedba tog projekta omogućila je postavljanje samostalnih fotonaponskih elektrana, benzinskih elektrogeneratora i kuhinjskih hladnjaka u osam obiteljskih kuća koje nemaju pristup elektroenergetskoj mreži, tri u zaleđu općine Kistanja, četiri u općini Ružiću i jednoj na području grada Šibenika (naselje Zaton Vlake).

Facebook komentari

hr Fri Feb 24 2017 22:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5850481c1eea8fbb468b46b4/80
Foto: N1

Grabar-Kitarović poziva političare u BiH da važne odluke donose institucionalno

Sličan poziv političarima u BiH uputilo je ranije u petak i hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović apelirala je na političare u BiH da se umjesto na prošlost usredotoče na europski put svoje zemlje i važne odluke donose u institucijama, nakon što su Bošnjaci zatražili reviziju međunarodne presude za genocid u BiH.

Pravni zastupnici bošnjačke strane podnijeli su u četvrtak Međunarodnom sudu pravde (ICJ) Den Haagu zahtjev za revizijom presude iz 2007. kojom je Srbija oslobođena odgovornosti za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995.

Predsjedništvo BiH u četvrtak je trebalo odlučivati o zakonitosti tog zahtjeva, no sjednica je prekinuta bez odluke, da bi potom uslijedile oštre međusobne optužbe bošnjačkog člana Bakira Izetbegovića i predsjedavajućeg srpskog člana Mladena Ivanića za rušenje institucija. Hrvatski član Dragan Čović napustio je sjednicu i u petak ocijenio da je odluka Bošnjaka "politički pogrešna".

- Poštujući prava svake države, pa tako i BiH, da koristi sve međunarodne pravne instrumente, ipak apeliram na stabilnost BiH kao države i da se tako ključne odluke donose unutar državnih institucija - izjavila je Grabar-Kitarović novinarima u Slavonskom Brodu.

- Apeliram na sve u BiH da se sjedne, razgovara, usredotoči na europski put BiH, a ne na prijepore iz prošlosti - istaknula je predsjednica dodajući da će Hrvatska poduprijeti takvo usmjerenje.

Sličan poziv političarima u BiH uputilo je ranije u petak i hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova.

 - Zabrinuta zbog moguće destabilizacije, Hrvatska potiče bosanskohercegovačke dužnosnike da se usredotoče na europski i euroatlantski put BiH - stoji u priopćenju i dodaje se da će BiH biti jedna od tema na predstojećim sjednicama Vijeća za vanjske poslove EU-a i Europskog vijeća.

Zahtjev za reviziju odnosi se na postupak započet još u jeku rata u BiH koja je 1993. podnijela tužbu protiv tadašnje SR Jugoslavije zbog agresije i genocida.

ICJ je u veljači 2007. donio presudu po kojoj je počinjen genocid u Srebrenici za koji su odgovorne vojska i policija bosanskih Srba.

No, optužbe o odgovornosti bivše SRJ, odnosno današnje Srbije kao njene sljednice, odbačeni su, a vlasti u Beogradu označene su odgovornima samo za propuste u njegovu sprečavanju i kažnjavanju počinitelja koji su se skrivali u Srbiji.

Facebook komentari

hr Fri Feb 24 2017 20:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .