Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

Laži, laži, laži me: Kontrola od 265 bolovanja otkrila 108 lažnih

HZZO je u obvezi, osim izvanrednih kontrola, provoditi i redovne kontrole privremene nesposobnosti za rad

Zbog kontinuiranog porasta privremene nesposobnosti za rad Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) najavio je u rujnu pojačani nadzor bolovanja kao i postupanje u skladu s utvrđenim činjenicama. Akciju pojačanog nadzora na zadarskom području HZZO je proveo u periodu od 19. rujna do 28. listopada 2016. godine, a rezultati koje su dobili pokazuju kako je gotovo pola bolovanja bilo neopravdano - piše ZadarskiLIST.

Stopa bolovanja

 Od početka akcije kontrola bolovanja, HZZO je na području Područne službe u Zadru proveo inspekciju u 94 ordinacije opće/obiteljske medicine. Pregledano je ukupno 265 osiguranika koji su bili na bolovanju, od čega je za 108 osiguranika bolovanje zaključeno zbog nepostojanja medicinskih indikacija za daljnje bolovanje, kažu u zadarskoj Podružnici HZZO-a dodajući kako je stopa privremene nesposobnosti za rad u stalnom porastu posljednje dvije godine i to ne samo na zadarskom području, već na području čitave Hrvatske. Pojašnjavaju kako su zbog povećanja broja dnevno bolesnih i broja dana bolovanja posljedično porasli troškovi naknada za bolovanje što značajno opterećuje zdravstveni proračun. 

 Stopa privremene nesposobnosti za rad u 2015. godini znatno je porasla u odnosu na 2014. godinu, ali i u odnosu na planiranu stopu bolovanja. Ukupna stopa bolovanja na području Područne službe HZZO-a u Zadru u 2014. godini bila je 2,35, a ukupan broj dnevno bolesnih 1.240. Stopa bolovanja u 2015. godini bila je 2,56, dok je broj dnevno bolesnih bio 1.372, obrazlažu u HZZO-u dodajući i kako je za razliku od državnog prosjeka od 3,18 u prvih šest mjeseci ove godine, ukupna stopa bolovanja na zadarskom području bila neznatno smanjena te je prema statistikama iznosila 2,52, dok je broj dnevno bolesnih bio 1.350. U HZZO-u kažu kako se navedeni podaci odnose na ukupno bolovanje i na teret poslodavca, i na teret HZZO-a.

 Iako HZZO stalno obavlja redovite i izvanredne kontrole bolovanja, kao i kontrole bolovanja na zahtjev poslodavaca, pokazalo se kako je unatoč tome potrebno provesti pojačane organizirane akcije. U prvih devet mjeseci ove godine na području Područne službe u Zadru obavljeno je ukupno 108 kontrola privremene nesposobnosti za rad, od čega 95 po zahtjevu poslodavca, kažu u HZZO-u dodajući kako poslodavci najčešće traže kontrole bolovanja za trgovce, te da se bolovanja općenito najčešće koriste zbog akutnih bolesti lokomotornog sustava, akutnih infekcija respiratornog te gastrointestinalnog sustava. 

Inače, kontrola izlazi na teren uvijek kad HZZO zaprimi zahtjev od poslodavca, kažu u zadarskom HZZO-u dodajući kako je uvjet za izlazak u provjeru taj da bolovanje u trenutku najave kontrole još traje, odnosno u svim slučajevima u kojima postoji sumnja u zlouporabu bolovanja. Napominju kako je HZZO u obvezi, osim izvanrednih kontrola, provoditi i redovne kontrole privremene nesposobnosti za rad pa je tako, primjerice, na području Područne službe Zadar u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. godine bilo obavljeno ukupno deset redovnih kontrola u kojima je pregledana 31 osigurana osoba. 

Cijeli tekst možete pročitati na ZadarskiLIST.


Facebook komentari

hr Tue Nov 08 2016 10:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5825c4891eea8f97af8b45f7/80
Foto: Vlada RH

Tko pita nešto o Agrokoru, taj je u hibridnom ratu s državom

STABILIZACIJA Političke snage koje poručuju da ovdje nešto ne valja su destabilizatori, poručio je premijer, a Žarko Puhovski kaže da se poslužio replikom jedne stare mantre...
Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnome medijskom djelovanju. Izjavio je to jučer u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković uoči početka summita EU i šest zemalja Istočnog partnerstva. 

- Glavna tema sastanka Istočnog partnerstva je hibridno medijsko djelovanje. Pogledajte referencije na mnoge izbore, referendume koji su održani u Europi. Samo naivni ljudi mogu misliti da Hrvatska nije dio tog procesa - rekao je Plenković odgovarajući na novinarsko pitanje vodi li se u Hrvatskoj medijski rat. 

Inače, hibridnim medijskim ratovanjem želi se prikriti stvarni cilj, širenjem dezinformacija ili propagande, piše 24 sata. Premijer smatra da je cilj takvih snaga destabilizacija. A primjer za to je afera Agrokor. 

- Imate one političke snage koje su sklone generiranju nestabilnosti, destrukciji i permanentnom slanju poruka da je u Hrvatskoj ovdje nešto problematično. Tu ljudi vide tko je za napredak i razvoj a tko je za destabilizaciju - kazao je premijer, a prenio “Dnevnik” Nove TV. 

Politički analitičar Žarko Puhovski smatra kako se premijer poslužio replikom jedne stare mantre, koju stariji naraštaji pamte još iz doba komunizma, a u kojoj se za one koji pišu ili govore drukčije tvrdilo da zapravo djeluju za nekog vanjskog neprijatelja. 

Dodaje da se od teze da u Hrvatskoj bjesni hibridni rat još prije nekoliko dana ozbiljno ogradila Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), koja je jedina meritorna za davanje ocjena o ovom pitanju.

Ivica Todorić za Vladu je hibridni ratnik

Klasični primjer medijskog hibridnog ratovanja je blog Ivice Todorića. On je, na prvome mjestu, bjegunac od hrvatskih zakona, ali istodobno osumnjičenik koji se na sve načine bori za svoje interese. Na svojem blogu postavlja pitanja, ali sam ne daje odgovore.

Facebook komentari

hr Sat Nov 25 2017 09:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589c638fb47398d7298b469e/80
Foto: Rade Popadić

EK: Hrvatska sa 1.241 eurom za zdravstvo po stanovniku na dnu ljestvice EU

Hrvatska je sa 1.241 eurom po stanovniku i 7,4 posto izdvajanja iz BDP-a na samom dnu ljestvice država EU po izdvajanjima za zdravstvo, no unatoč problematičnom gospodarskom kontekstu i velikim proračunskim pritiscima Hrvatska i dalje svojim građanima pruža pristup javno financiranim zdravstvenim uslugama, gdje je opseg prava koji se plaća iz obveznog osiguranja iznimno velik i uključuje većinu usluga.

U izvješću Europske komisije o stanju zdravlja u EU stoji i da je izdvajanje od 1.241 eura po stanovniku četvrti najniži iznos u EU, a stopa od 7,4 posto iz BDP-a znatno je niža od prosjeka EU od 9,9 posto.

Istodobno, 15 posto doprinosa koje za zdravstvenu zaštitu uplaćuju hrvatski građani na razini je prosjeka EU, navodi se u izvješću.

Komisije navodi kako je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina pokrenula niz važnih zdravstvenih reformi za unapređenje sustava i povećanje fiskalne održivosti, no one nisu bile sustavne, a neke su odbačene, pa je izražena i zabrinutost jer se čini da fiskalnoj održivosti prijete veliki rizici u srednjoročnom razdoblju.

Komisija navodi kako se odustalo od povećanja iznosa osnovnog osiguranja koje plaća HZZO, povećanja najvećeg iznosa participacije pacijenata te reforme dopunskog osiguranja, te da ne napreduje dugo očekivana reorganizacija bolničkog sustava te drži kako Ministarstvo zdravstva treba preuzeti ulogu upravljanja kako bi se očuvala dosadašnja postignuća i riješili preostali problemi u pružanju zdravstvene zaštite.

EK je upozorila i na nedostatak liječnika i medicinskih sestara, posebno u ruralnim područjima i na otocima, zbog njihova iseljavanja nakon pristupanja Hrvatske EU te malih plaća, što dodatno umanjuje dostupnost zdravstvene zaštite pojedinih  skupinama stanovnika. 

U osvrtu na stanje zdravlja, ističe se kako se u Hrvatskoj, o odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijek pri rođenju produljio za gotovo tri godine te je 2015. iznosio 77,5 godina, no i dalje je kraći od prosjeka EU gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina. 

Hrvati najviše boluju i umiru od bolesti krvožilnog sustava i raka koji su uzrok 76 posto svih smrti. U odnosu na prosjek EU, hrvatska stopa smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava gotovo je dvostruko veća od prosjeka EU, dok su stope smrtnosti od karcinoma pluća, dojke i debelog crijeva među najvišima u EU.

Jedan od važnih pokazatelja jest i stopa dojenačke smrtnosti koja je 2015. iznosila 4,6 djece na tisuću živorođene te bila je među najvišima u EU, gdje je taj prosjek 3,6 smrti.

U posljednjih je 14 godina zabilježeno i znatno povećanje apsolutnog broja kroničnih bolesti dišnog sustava, dijabetesa itd.

Više do trećine bolesti može se pripisati čimbenicima rizika - pušenju, konzumiranju alkohola, nezdravoj prehrani i tjelesnoj neaktivnosti.

Stope pušenja i pretilosti u Hrvatskoj više su nego u brojnim drugim državama članicama EU.

U Hrvatskoj svakodnevno puši četvrtina građana, a posebno je problematičan podatak o 23 posto hrvatskih petnaestogodišnjaka koji redovito konzumiraju cigarete, što je druga najviša stopa među zemljama EU te 1,5 puta viša od prosjeka EU.

Hrvatska je pri vrhu EU po pijenju alkohola, sa više od 12 litara po odrasloj osoba  (EU prosjek je 10 litara), navodi se u izvješću EK.

Facebook komentari

hr Sat Nov 25 2017 09:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53516b99179942ac0e9f885c/80
Foto: Vladimir Dugandžić / CROPIX

HGK: Još se ne kampira ispred trgovina, ali očekuje se oko 500 mil. kn više

Hrvatska gospodarska komora (HGK) procjenjuje da će hrvatski građani tijekom ovogodišnjeg prosinca potrošiti 12,5 milijardi kuna, što je 500 milijuna kuna ili 4,16% više nego u prosincu lani.
Naš gospodarski komentator Mladen Sirovica iznio je podatke o potrošnji posljednjih godina te njenom utjecaju na BDP i gospodarstvo u cjelini.

Najviše se tijekom prosinca kupuju dječje igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana, bezalkoholna i alkoholna pića, elektronika, knjige, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić na konferenciji za novinare.

Prosinački šoping je prigoda da kupovinom domaćih proizvoda podupremo hrvatsko gospodarstvo u skladu s trendovima diljem Europe, gdje se građani sve češće okreću kupovini autohtonih proizvoda, kazala je. Poručila je stoga da se tijekom blagdana kupuju domaći proizvodi jer kupovinom domaćih proizvoda darujemo dvostruko - i osobu koju darujemo i hrvatsku proizvodnju.

Direktorica Sekotra trgovine HGK Ema Culi 
Iznijela je i podatke da u potrošnji prosječnog hrvatskog kućanstva najveći udio otpada na hranu i bezalkoholna pića, čak 29,5%, po čemu smo daleko ispred prosjeka EU. Slijede troškovi stanovanja, prijevoza i potrošnje energenata, na koje otpada oko 30% kućnog budžeta, zatim odjeća i obuća s 8,5%, rekreacija sa 6,7%, dok se na kulturu troši tek 5,9%.

Istraživanja pokazuju da je gotovo 80% hrvatskih građana spremno izdvojiti više novca za hrvatski proizvod koji svojom kvalitetom i cijenom ne zaostaje za stranim, stoga je važno da i trgovci prilagođenom ponudom daju svoj doprinos., piše HRT

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 21:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5919ea7db9e03ee30d8b45b2/80

Treće i svako iduće dijete županija će financirati do treće godine života

Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore

Župan Blaženko Boban predstavio je demografske mjere Splitsko-dalmatinske županije. Uviđajući trendove depopulacije kao i depopulacijske trendove iz Europske unije, a posebice Hrvatske, kao i analize koje ukazuju na negativnu razliku broja rođenih i broja umrlih u posljednjih šest godina, Splitsko-dalmatinska županija je, kao dio ukupnih politika, intenzivirala mjere demografske obnove. Najznačajnija od njih je jedinstvena mjera potpore za novorođenu djecu na području cijele Županije., piše lokalni.hr

- Glavni ciljevi ovih demografskih mjera je zaustavljanje depopulacijskih trendova, demografska obnova ruralnih područja i otoka, smanjenje migracije prema priobalnim gradovima, poticanje mladih na zasnivanje obitelji, poticanje obitelji na rađanje djece te osiguranje sufinanciranja potreba djeteta u prvoj godini života, a na pojedinim područjima do tri godine života - objasnio je župan. Kao razloge poduzimanja ovih mjera župan Boban je naveo smanjenje broja stanovnika u odnosu 2011-2001 za 8.878 stanovnika te negativna razlika broja rođenih i umrlih na području naše županije u razdoblju 2016-2011 godine za 2.440 osobe, izvijestili su iz Županije.

Mjere Splitsko-dalmatinske županije analizirale su demografsko stanje na cijelom području te su gradovi i općine podijeljeni u pet kategorija, određenih na osnovu razlike broja stanovnika 2011.-2001. godina, razlike rođenih i umrlih 2016.-2011. godina, broja rođene djece na području općine ili grada te poreznog prihoda po stanovniku na području općine ili grada. Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore.

Dječji vrtići u poslijepodnevnoj smjeni

- Kroz ove demografske mjere svako novorođeno dijete od 1. siječnja 2018. na području Splitsko-dalmatinske županije dobiti će financijsku pomoć, ovisno o kategoriji u kojoj je njegova lokalna zajednica. Svako novorođeno dijete dobit će i poklon-bon od Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije u vrijednosti od 400 kuna - kazao je župan Blaženko Boban.

Župan Boban je dodao kako će pojedine obitelji s područja gradova i općina iz 1. kategorije imati još jednu povlasticu.

- Treće i svako daljnje dijete će biti financirano od rođenja do svoje treće godine života. Time želimo potaknuti ostanak roditelja i djece na njihovim ognjištima - naglasio je župan Boban.

Izrazio je zadovoljstvo što je nacionalna mjera demografske politike preuzeta iz programa demografskog razvoja Splitsko-dalmatinske županije, a odnosi se na mjeru sufinanciranja odgajateljica u dječjim vrtićima u popodnevnoj smjeni. Splitsko-dalmatinska županija će s time krenuti već od 1. siječnja 2018.

- Kako će nacionalni program to financirati od 1. srpnja 2018. godine, u prijedlogu proračuna osigurat ćemo oko 900 tisuća kuna kako bi pokrili taj interval od 1. siječnja do 1. srpnja 2018. godine, na trošak Splitsko-dalmatinske županije - istaknuo je župan Blaženko Boban.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 20:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .