Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/590a3ba4b4739823708b45cc/80
Foto: Facebook

PRORAČUN 2018: Prihodi povećani na 129, a rashodi na 133 milijarde kuna

Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, stoji u prijedlogu proračuna za 2018. godinu koji će Vlada uputiti u Sabor, dok se stopa gospodarskog rasta projicira u visini od 2,9 posto

 Prijedlogom proračuna za 2018. Vlada predviđa da će ukupni prihodi iznositi 129 milijardi kuna i biti za 6,1 posto viši u odnosu na aktualni proračun, dok će ukupni rashodi iznositi 133,3 milijarde kuna ili 5 milijardi više, kazao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić.

Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, stoji u prijedlogu proračuna za 2018. godinu koji će Vlada uputiti u Sabor, dok se stopa gospodarskog rasta projicira u visini od 2,9 posto.

Porezni se prihodi slijedeće godine očekuju na 3,4 posto višoj razini od ovogodišnjih, pri čemu bi samo prihodi od PDV-a trebali porasti za 7,3 posto, na 49,6 milijardi kuna, rekao je Marić, najavivši i da s prvim danom 2018. raste i granica za ulazak u sustav PDV-a s 230 na 300 tisuća kuna.
Posebni porezi i trošarine planirani su u iznosu od 15,4 milijarde kuna, dok će prihod od poreza na dohodak biti nula jer se taj porez sada prepušta jedinicama lokalne uprave, podsjetio je ministar financija.

Porez na dobit u 2018. projicira se na 8,3 milijarde kuna, doprinosi se planiraju u iznosu od 24,3 milijarde kuna, a pomoći, u čemu je najveći udio EU sredstava, planirani su na 13,8 milijardi kuna.
Ostali prihodi planirani su na ukupno 14,9 milijardi kuna, od čega su na oko 800 milijuna kuna planirani prihodi od prodaje nefinancijske imovine.

Rashodi rastu na 133,3 milijarde kuna

Ukupni rashodi su planirani u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je 5 milijardi kuna više od originalnog proračuna za 2017. godinu, kazao je Marić.

Rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na deficit pritom rastu za 1,27 milijardi kuna, dok je povećanje od ostalih izvora, prvenstveno od EU fondova, 3,5 milijardi kuna.
Rashodi za zaposlene u 2018. će iznositi 27,9 milijardi kuna ili 1,4 milijardi kuna više, a glavni razlog rasta su izmjene kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te viša osnovica u javnim službama, podsjetio je ministar financija.

Materijalni su troškovi planirani na 13,2 milijarde kuna, 627 milijuna kuna više, poglavito zbog povećanih izdvajanja za državne ustanove, dok se financijskih rashodi, trošak kamata i servisiranje dugova, smanjuju za preko 700 milijuna kuna prema 2017.

Subvencije bi trebale iznositi 6,6 milijarde kuna, od čega najviše, 2,9 milijardi kuna, 'otpada' na poljoprivredu, a Marić je podsjetio i kako 2018. više neće biti stavke za restrukturiranje brodogradnje.
Pomoći se projiciraju u iznosu od 16,5 milijardi kuna, što je povećanje za oko 350 milijuna kuna.

Naknade građanima i kućanstvima iznosit će 47,8 milijardi kuna ili 1,6 milijardi kuna više, a rast se najviše odnosi na mirovine, jer Vlada predviđa dvije indeksacije, prosječno oko 2 posto u cijeloj godini ili što je veći trošak za 1,42 milijarde kuna.

Ostali rashodi, mahom sredstva za povlačenje novca iz EU fondova, predviđeni su na 7,5 milijardi kuna, a kapitalna ulaganja na 4 milijarde kuna, što se najviše odnosi na ulaganja u sektoru obrane, zdravstva, zaštite okoliša te znanosti i obrazovanje.

„Kada se na sve te brojeve pridoda i 6 izvanproračunskih korisnika, zajedno s lokalnom državom, dolazimo do deficita opće države od 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna“, istaknuo je ministar financija.

U 2020. proračunski suficit

„Dakle, 2018. je evidentno godina nastavka i još poboljšanja rezultata započetog 2016. nastavljenog 2017. i sada idemo još dalje s tom fiskalnom konsolidacijom. Godine 2019. planiramo praktički izbalansiran proračun, a 2020. predviđamo višak od 3,4 milijarde kuna ili 0,8 posto BDP-a“, naglasio je.
Dodao je i kako je ova Vlada započela „jako bitan i važan trend smanjivanja javnog duga u BDP-u, za 2,5 postotnih bodova 2016., a od 2017 na dalje, prema ovoj projekciji, smanjujemo ga još brže, oko 3 postotna boda godišnje i dolazimo do vrlo pozitivnih razina, u 2018. na 76,6 posto, 2019. na 73,4 posto i onda 2020. ispod 70 posto BDP-a“.

„Ovo je bazni scenarij, može biti i još snažniji pad, a to ovisi o gospodarskom rastu, fiskalnoj konsolidaciji te aktivacije državne imovine“, istaknuo je Marić.

Rebalans

Marić je predstavio i prijedlog rebalansa ovogodišnje proračuna, prema kojem će ukupni prihodi iznositi 122,45 milijardi kuna, a rashodi se smanjuju za 1,6 milijardi na 126,8 milijardi kuna.
Pritom je istaknuo da su uštede su učinjene na stavkama niza ministarstava, Vlade i i Sabora, ali najviše u Ministarstvu financija, poglavito na kamatnim rashodima

Rebalansom se usmjerava 1,1 milijarda kuna Ministarstvu zdravstva, od čega 870 milijuna kuna za podmirenje dospjelih dugova državnih i županijskih bolnica.

Transfer HZZO-u za povećane troškove za bolovanja iznosi, pak, 137,7 milijuna kuna, KBC-u Split za projekt energetske učinkovitosti dodjeljuje se 27,2 milijuna kuna, a Ministarstvu znanosti i obrazovanja 174 milijuna kuna za zaposlene, uslijed više osnovice za plaće u javnim službama.

Ministarstvo prometa dobit će dodatnih 100 milijuna kuna za županjske uprave za ceste, Ministarstvo rada 90 milijuna kuna zbog prestanaka smanjenja mirovina po posebnim propisima za 10 posto, a Ministarstvo financija 80 milijuna kuna za štete nastale elementarnim nepogodama.

Još 45 milijuna kuna preraspodjeljuje se MUP-u za pokriće rashoda izrade plativih iskaznica, 32,2 Ministarstvu vanjskih poslova za diplomatsko konzularna predstavništva, a ministarstvu pravosuđa 24,4 milijuna kuna za troškove odvjetnika, sudskih vještaka, i dr.

Ministarstvo financija dobiva još 21,3 milijuna kuna za transfere za 35 jedinica lokalne uprave u brdsko planinskim područjima, a ministarstvo državne imovine 13,4 milijuna, među ostalim i  za kupnju poslovnog objekta.

„Kroz kvalitetnu preraspodjelu postojećih sredstava proračuna činimo značajan iskorak poglavito prema segmentu zdravstva, ali i ostalim segmentima koje u originalnom proračunu nismo mogli predvidjeti, poglavito elementarne nepogode. Posebno je važno spomenuti da ovu godinu deficit proračuna je manji za 2,5 milijarde kuna u odnosu na originalni plan proračuna, što znači da spuštamo deficit opće države za 2,2 milijarde kuna, odnosno na 0,6 posto BDP-a, što je za gotovo milijardu kuna bolje od povijenih rezultata koji smo imali prošle godine“, zaključio je Marić.

Dalić: Čvrsta putanja smanjivanja deficita i javnog duga

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić istaknula je, pak, da je najvažnija osobina i rebalansa i prijedloga proračuna za 2018. „da se nalaze na čvrstoj putanji smanjivanja deficita i na taj način pridonose i smanjivanju javnog duga i zaduženosti RH, što je jedan od najvažnijih strateških i ekonomskih ciljeva Vlade i najbitnijih doprinosa gospodarskoj stabilnosti i temeljima za gospodarski rast“.
Čestitajući ministru financija i cijelom njegovom ministarstvu na odgovornom vođenju fiskalne politike, naglasila je i da „treba biti svjestan da tome daju doprinos i svi resori i da, neovisno o tome što se sada nalazimo u vrijeme kad gospodarstvo raste, svi resori imaju zadaću kontrolirati troškove, kako bi se pojedinačno na razini svakog ministarstva pridonijelo ukupnom rezultatu“.
Pozvala je i da „pažnja na kontroli rashoda bude još veća, kako bismo smanjili dug, uravnotežili deficit i stvorili okruženje protuciklične fiskalne politike, koja stvara zalihe za kada i ako dođu lošija vremena, da se tada može reagirati punom snagom i kako bi izbjegli situaciju koja nam se dogodila početkom krize 2008. godine.“

Facebook komentari

hr Thu Nov 02 2017 12:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Najpoznatije žute cipele: Neobična poruka na nogama Predsjednice u Vukovaru

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović za posjet Vukovaru odabrala zanimljiv izbor obuće.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Vukovar je došla obuvena u vukovarske žute Borovo čizme, takozvane "zenge" koje su 1991. nosili hrvatski branitelji Vukovara. 

Kazala je, uoči Kolone sjećanja, da time želi poručiti kako su Vukovaru potrebna radna mjesta za bolju budućnost, piše dnevnik.hr

Naime, žute cipele Zenge iz Borova postale su simbolom branitelja Vukovara. Proizvodila ih je obuća Borovo. Čizme su izrađivane od visokokvalitetne kože, po narudžbi američke tvrtke Royce, no kako 1991. godine narudžba nije isporučena zbog početka Domovinskog rata, čizme su ostale u Borovu. Podijeljene su braniteljima na prvoj crti.

Tvornica Borovo do početka rata bila je pravi proizvodni gigant, zapošljavala je 24.000 radnika koji su na godinu proizvodili 20 milijuna pari obuće, 30.000 tona pneumatika te drugih gumarskih proizvoda. Danas tvrtka zapošljava oko 700 radnika, a u njoj se na godinu proizvede oko 400.000 pari obuće.

Facebook komentari

hr Sat Nov 18 2017 12:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f86cabb473982b3b8b45c1/80

Grabar-Kitarović: Treba osigurati budućnost Vukovara. Plenković: Uvijek ćemo se sjećati svih onih koji su dali život

Dolaskom na Memorijalno groblje bit će položeno pet vijenaca i to vijenci predsjednice RH, predsjednika Sabora, predsjednika Vlade te hrvatskih branitelja Vukovara i Grada Vukovara
Paljenjem svijeća od strane učenika vukovarskih osnovnih škola započeo je središnji dan obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu domovinskoga rata 1991. godine. 

10:00 Program je počeo intoniranjem himne a uskoro kreće Kolona sjećanja.

9:58 Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović stigla je u Vukovar. Novinari su primijetili da predsjednica u krug bolnice došla u čizmama koje su nosili vukovarski branitelji tijekom Domovinskog rata čiji je proizvođač Borovo.
- Držim da treba osigurati budućnost Vukovara, da ljudi ostanu ovdje - poručila je predsjednica.
- Svaka deklaracija prijateljstva je dobar korak naprijed, već su učinjeni neki koraci, ali svako veliko putovanje tako počinje. Rekla sam rekla nekoliko puta, još će puno vode proteći Dunavom prije nego Hrvatska i Srbija mogu govoriti da su prijateljske države, ali trebamo rješavati naša otvorena pitanja, prije svega naših nestalih - rekla je Grabar-Kitarović o odnosu Hrvatske i Srbije, piše Večernji list.

9:48 - Uvijek ćemo se sjećati svih onih koji su dali život za Hrvatsku. Tragedija koja se dogodila tada, nakon najsnažnije agresije velikosrpskog režima, bila je prekretnica u procesu priznanja Hrvatske - kazao je premijer Andrej Plenković po dolasku u Vukovar.

9:33 Na gradskim ulicama velik je broj hodočasnika s raznim hrvatskim vojnim znakovljima kao i zastavama te lampionima. Na putu od Vinkovaca i Osijeka prema Vukovaru može se susresti veliki broj hodočasnika koji pješice ide prema Vukovara. Među njima nalazi se i skupina 80-tak hrvatskih branitelja iz bosanske Posavine s oraškog područja koji su iz Orašja put Vukovara krenuli prije tri dana. Sudionicima obilježavanja vukovarske tragedije pridružit će se i sudionici karavane motociklista pod nazivom „Zajedno u ratu - zajedno u miru", koja je u ponedjeljak krenula s krajnjeg juga Hrvatske, iz Prevlake, a koji su do Vukovara provezli 1500 kilometara.  Za tvrtke i ustanove u vlasništvu grada subota je neradni dan, a kako se može primjetiti ne rade i brojni drugi subjekti izuzev trgovačkih radnji s prehranom, ugostiteljskih radnji i pekarnica. Za sav promet od 9 do 15 sati bit će zatvorene vukovarske prometnice koje od bolnice vode prema Memorijalnom groblju.  Iz Grada Vukovara uputili su poziv svima onima koji dolaze u Vukovar na obilježavanje 26. obljetnice ratne tragedije na dostojanstveno ponašanje uz pijetet prema žrtvama ubijenim i poginulim u obrani grada. 9:15 U krugu vukovarske bolnice okupljaju se sudionici koji će sudjelovati u Koloni sjećanja za žrtvu Vukovara.

U dvorište bolnice doći će i čelnici države predvođeni predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović, predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem i premijerom Andrejom Plenkovićem. Očekuje se dolazak gotovo cijele Vlade RH kao i brojnih poznatih osoba.
Kolona sjećanja ulicama Vukovara krenut će nakon prigodnog programa. Dolaskom na Memorijalno groblje bit će položeno pet vijenaca i to vijenci predsjednice RH, predsjednika Sabora, predsjednika Vlade te hrvatskih branitelja Vukovara i Grada Vukovara. Svečanu euharistiju na Memorijalnom groblju predvoditi će mons. Antun Škvorčević, požeški biskup. Po završetku središnjeg dijela obilježavanja Dana sjećanja u 17. Sati biti će upriličena Svjetlosna rijeka sjećanja u okviru koje će u spomen na ubijene i nestale, biti puštane svjetiljke niz Dunav.

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava i ove godine je ponovio kako gradske vlasti nikoga ne pozivaju 18. studenoga da dođe u Vukovar, ali i da su toga dana svi dobro došli. Svi se pozivaju na odgovorno ponašanje i da uvijek znaju zašto su toga dana u Vukovaru. O procjenama je teško govoriti, ali se i ove godine očekuje veliki broj ljudi s obzirom da je subota i neradni dan. Gosti se pak pozivaju da dobro prate upute policije s obzirom na brojne radove na cestama. 

Facebook komentari

hr Sat Nov 18 2017 10:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e64a0cb9e03e4d868b4580/80

Prijedlog zakona: Najveće promjene odnose se na područje sukoba interesa

U javnu raspravu upućen novi zakon o audiovizualnim djelatnostima: budućnost HAVC-a ovisit će o njemu. Zanimljivo je da predstavnici stručnih društava nisu bili dio radne skupine za izmjenu zakona, nego će svoje ideje zagovarati u javnoj raspravi
Ministarstvo kulture u javnu je raspravu uputilo nacrt prijedloga zakona o audiovizualnim djelatnostima kojim se regulira rad HAVC-a te definiraju strateški interesi RH vezani uz audiovizualnu industriju.

S obzirom na to da su se oko HAVC-a prošle i ove godine lomila mnoga ideološka koplja, može se očekivati da će ovaj prijedlog zakona izazvati veliku pažnju javnosti piše Večernji list.

Detaljnim proučavanjem predloženog teksta, međutim, utvrdili smo da nema dramatičnih promjena u odnosu na njegovu prvu verziju izglasanu prije ravno deset godina: najveće promjene odnose se na područje potencijalnog sukoba interesa, koje je sada jasnije definirano.
– Netko će reći da se radi o kozmetičkim promjenama, ali tek nam predstoji ravna rasprava u kojoj će zainteresirane stranke predlagati svoje izmjene. Iako sam sjedio u radnoj skupini za izradu novog prijedloga, i sam imam dodatne ideje koje ću gurati u fazi javne rasprave: zalažem se za još strože definiranje sukoba interesa te uvođenje pet savjetnika koji odlučuju o dodjeli novca u pojedinim kategorijama, a ne da to kao dosad radi jedna osoba – otkrio nam je ravnatelj HAVC-a Danijel Rafaelić dodajući da i u Ministarstvu računaju na mijenjanje dijelova ovog teksta.

U kontekstu sprečavanja sukoba interesa može se, primjerice, čitati izbacivanje predstavnika Hrvatskog filmskog saveza (koji je jedan od najvećih korisnika HAVC-a) iz Audiovizualnog vijeća, u koje po novom ulaze po jedan predstavnik Ministarstva kulture te strukovnih društava scenarista i filmskih kritičara. Redefiniran je i opis članova Upravnog odbora HAVC-a, u kojem će sada sjediti i jedan ekonomski ili pravni stručnjak.

Zanimljivo je, međutim, da među članovima radne skupine za izradu novog nacrta zakona nije bilo predstavnika strukovnih društava, nego će oni svoje mišljenje reći tek u fazi javne rasprave.
– Ne znam zašto izabrani predstavnici struke od početka nisu sudjelovali u izradi zakona koji ih se izravno tiče. Članovi Hrvatske udruge producenata naći će se u utorak i analizirati ovaj prijedlog, nakon čega ćemo se očitovati o njegovu sadržaju i iskreno se nadam da će nas zakonodavac čuti – rekao nam je u ime Društva producent Boris T. Matić.
Velika novost i unapređenje u odnosu na postojeći zakonski okvir uvođenje je poticaja za strane filmaše u prijedlog zakona. Time se Ministarstvo kulture obvezuje namaknuti sredstva za povrat 20% novca utrošenog u našoj zemlji stranim produkcijama: u tu će kvotu ulaziti veliki projekti poput Igre prijestolja i Ratova zvijezda, ali i manji europski filmovi koji se iz godine u godinu snimaju na našim lokacijama.

Nedavnim rebalansom proračuna za 2017., koji je usvojila Vlada, budžet HAVC-a povećan je s planiranih 52 milijuna kuna na nešto više od 80 milijuna. Prema Vladinim dokumentima, novih 7,6 milijuna kuna namijenjeno je za programe HAVC-a, a 21,5 milijuna ide stranim filmašima.
– Program mjera poticaja stupio je na snagu 2012., no tada je učinjen propust jer nisu osigurana sredstva za poticaje u državnom proračunu te se od tada poticaji isplaćuju u tekućoj za prethodnu godinu. Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija povećanjem sredstava za 2017. godinu omogućavaju stabilizaciju sustava poticaja te zadržavanje interesa i ugleda RH u svijetu kao relevantne produkcijske lokacije. Treba istaknuti da ostvarena lokalna potrošnja u razdoblju od uvođenja mjera poticaja iznosi gotovo 600 milijuna kuna čime mjere poticaja ostvaruju utjecaj ne samo na audiovizualnu industriju već i profitabilnost svih povezanih gospodarskih grana – ističu u Ministarstvu kulture.
U novom zakonu kao djela od državnog interesa prvi su put definirane i igre te transmedijski projekti, što znači da bismo u budućnosti uz javne pozive za predlaganje novih filmova ili TV serija mogli vidjeti i natječaje kojima će država financirati proizvodnju kompjutorskih ili videoigara. To je pozitivna vijest s obzirom da se radi o jednoj od najpropulzivnijih industrija ovoga doba, koja u Hrvatskoj i bez državne podrške nezaustavljivo raste, a uz ovakav vjetar u leđa mogla bi postati još konkurentnija.


Facebook komentari

hr Sat Nov 18 2017 09:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/564b1fb0b118e1011e8b4a48/80

Deseci tisuća građana i državne delegacije dolaze se pokloniti Gradu heroju

Vukovar obilježava 26 godina od pada u ruke srpskog agresora nakon najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade. Kao i svake godine, tisuće građana i države delegacije doći će pokloniti se Gradu heroju i sudjelovati u Koloni sjećanja.
Središnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 26. obljetnice stradanja toga grada u Domovinskom ratu počet će okupljanjem i komemorativnim programom "Vukovar - mjesto posebnoga pijeteta" u krugu vukovarske bolnice. 

Prije početka središnjega obilježavanja predsjednik Vlade Andrej Plenković u dvorištu Opće bolnice dat će izjavu za medije. Koloni sjećanja uputit će se Križnim putem do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata. Kolonu će predvoditi hrvatski branitelji i članovi obitelji poginulih, ubijenih i nestalih branitelja, a u njoj će biti državni vrh, saborski zastupnici i brojni drugi. Također, sudionici kolone će na grobnice poginulih branitelja i civila položiti ruže navodi dnevnik.hr.

Na Spomen obilježju na Memorijalnom groblju će predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, izaslanstvo Hrvatskoga sabora na čelu s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem te predsjednik Vlade Andrej Plenković, izaslanstva vukovarskih branitelja i Grada odati počast žrtvama i položiti vijence. 

Molitvu za žrtve iz Domovinskoga rata grada Vukovara ispred Spomen obilježja na Memorijalnom groblju predvodi požeški biskup mons Antun Škvorčević. Svetu misu za sve žrtve u Domovinskom ratu na Memorijalnom groblju predvodit će mons. Antun Škvorčević.

Na Spomen obilježje masovne grobnice na Ovčari predsjednica Republike položit će vijenac u 13,05 sati, predsjednik Sabora Gordan Jandroković u 14,40 sati, a predsjednik Vlade Andrej Plenković u 14,45 sati. Osim toga, predsjednik Vlade Andrej Plenković susreti će se s predstavnicima hrvatskih županija.

Facebook komentari

hr Sat Nov 18 2017 09:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .