Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/590a3ba4b4739823708b45cc/80
Foto: Facebook

PRORAČUN 2018: Prihodi povećani na 129, a rashodi na 133 milijarde kuna

Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, stoji u prijedlogu proračuna za 2018. godinu koji će Vlada uputiti u Sabor, dok se stopa gospodarskog rasta projicira u visini od 2,9 posto

 Prijedlogom proračuna za 2018. Vlada predviđa da će ukupni prihodi iznositi 129 milijardi kuna i biti za 6,1 posto viši u odnosu na aktualni proračun, dok će ukupni rashodi iznositi 133,3 milijarde kuna ili 5 milijardi više, kazao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić.

Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, stoji u prijedlogu proračuna za 2018. godinu koji će Vlada uputiti u Sabor, dok se stopa gospodarskog rasta projicira u visini od 2,9 posto.

Porezni se prihodi slijedeće godine očekuju na 3,4 posto višoj razini od ovogodišnjih, pri čemu bi samo prihodi od PDV-a trebali porasti za 7,3 posto, na 49,6 milijardi kuna, rekao je Marić, najavivši i da s prvim danom 2018. raste i granica za ulazak u sustav PDV-a s 230 na 300 tisuća kuna.
Posebni porezi i trošarine planirani su u iznosu od 15,4 milijarde kuna, dok će prihod od poreza na dohodak biti nula jer se taj porez sada prepušta jedinicama lokalne uprave, podsjetio je ministar financija.

Porez na dobit u 2018. projicira se na 8,3 milijarde kuna, doprinosi se planiraju u iznosu od 24,3 milijarde kuna, a pomoći, u čemu je najveći udio EU sredstava, planirani su na 13,8 milijardi kuna.
Ostali prihodi planirani su na ukupno 14,9 milijardi kuna, od čega su na oko 800 milijuna kuna planirani prihodi od prodaje nefinancijske imovine.

Rashodi rastu na 133,3 milijarde kuna

Ukupni rashodi su planirani u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je 5 milijardi kuna više od originalnog proračuna za 2017. godinu, kazao je Marić.

Rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na deficit pritom rastu za 1,27 milijardi kuna, dok je povećanje od ostalih izvora, prvenstveno od EU fondova, 3,5 milijardi kuna.
Rashodi za zaposlene u 2018. će iznositi 27,9 milijardi kuna ili 1,4 milijardi kuna više, a glavni razlog rasta su izmjene kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te viša osnovica u javnim službama, podsjetio je ministar financija.

Materijalni su troškovi planirani na 13,2 milijarde kuna, 627 milijuna kuna više, poglavito zbog povećanih izdvajanja za državne ustanove, dok se financijskih rashodi, trošak kamata i servisiranje dugova, smanjuju za preko 700 milijuna kuna prema 2017.

Subvencije bi trebale iznositi 6,6 milijarde kuna, od čega najviše, 2,9 milijardi kuna, 'otpada' na poljoprivredu, a Marić je podsjetio i kako 2018. više neće biti stavke za restrukturiranje brodogradnje.
Pomoći se projiciraju u iznosu od 16,5 milijardi kuna, što je povećanje za oko 350 milijuna kuna.

Naknade građanima i kućanstvima iznosit će 47,8 milijardi kuna ili 1,6 milijardi kuna više, a rast se najviše odnosi na mirovine, jer Vlada predviđa dvije indeksacije, prosječno oko 2 posto u cijeloj godini ili što je veći trošak za 1,42 milijarde kuna.

Ostali rashodi, mahom sredstva za povlačenje novca iz EU fondova, predviđeni su na 7,5 milijardi kuna, a kapitalna ulaganja na 4 milijarde kuna, što se najviše odnosi na ulaganja u sektoru obrane, zdravstva, zaštite okoliša te znanosti i obrazovanje.

„Kada se na sve te brojeve pridoda i 6 izvanproračunskih korisnika, zajedno s lokalnom državom, dolazimo do deficita opće države od 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna“, istaknuo je ministar financija.

U 2020. proračunski suficit

„Dakle, 2018. je evidentno godina nastavka i još poboljšanja rezultata započetog 2016. nastavljenog 2017. i sada idemo još dalje s tom fiskalnom konsolidacijom. Godine 2019. planiramo praktički izbalansiran proračun, a 2020. predviđamo višak od 3,4 milijarde kuna ili 0,8 posto BDP-a“, naglasio je.
Dodao je i kako je ova Vlada započela „jako bitan i važan trend smanjivanja javnog duga u BDP-u, za 2,5 postotnih bodova 2016., a od 2017 na dalje, prema ovoj projekciji, smanjujemo ga još brže, oko 3 postotna boda godišnje i dolazimo do vrlo pozitivnih razina, u 2018. na 76,6 posto, 2019. na 73,4 posto i onda 2020. ispod 70 posto BDP-a“.

„Ovo je bazni scenarij, može biti i još snažniji pad, a to ovisi o gospodarskom rastu, fiskalnoj konsolidaciji te aktivacije državne imovine“, istaknuo je Marić.

Rebalans

Marić je predstavio i prijedlog rebalansa ovogodišnje proračuna, prema kojem će ukupni prihodi iznositi 122,45 milijardi kuna, a rashodi se smanjuju za 1,6 milijardi na 126,8 milijardi kuna.
Pritom je istaknuo da su uštede su učinjene na stavkama niza ministarstava, Vlade i i Sabora, ali najviše u Ministarstvu financija, poglavito na kamatnim rashodima

Rebalansom se usmjerava 1,1 milijarda kuna Ministarstvu zdravstva, od čega 870 milijuna kuna za podmirenje dospjelih dugova državnih i županijskih bolnica.

Transfer HZZO-u za povećane troškove za bolovanja iznosi, pak, 137,7 milijuna kuna, KBC-u Split za projekt energetske učinkovitosti dodjeljuje se 27,2 milijuna kuna, a Ministarstvu znanosti i obrazovanja 174 milijuna kuna za zaposlene, uslijed više osnovice za plaće u javnim službama.

Ministarstvo prometa dobit će dodatnih 100 milijuna kuna za županjske uprave za ceste, Ministarstvo rada 90 milijuna kuna zbog prestanaka smanjenja mirovina po posebnim propisima za 10 posto, a Ministarstvo financija 80 milijuna kuna za štete nastale elementarnim nepogodama.

Još 45 milijuna kuna preraspodjeljuje se MUP-u za pokriće rashoda izrade plativih iskaznica, 32,2 Ministarstvu vanjskih poslova za diplomatsko konzularna predstavništva, a ministarstvu pravosuđa 24,4 milijuna kuna za troškove odvjetnika, sudskih vještaka, i dr.

Ministarstvo financija dobiva još 21,3 milijuna kuna za transfere za 35 jedinica lokalne uprave u brdsko planinskim područjima, a ministarstvo državne imovine 13,4 milijuna, među ostalim i  za kupnju poslovnog objekta.

„Kroz kvalitetnu preraspodjelu postojećih sredstava proračuna činimo značajan iskorak poglavito prema segmentu zdravstva, ali i ostalim segmentima koje u originalnom proračunu nismo mogli predvidjeti, poglavito elementarne nepogode. Posebno je važno spomenuti da ovu godinu deficit proračuna je manji za 2,5 milijarde kuna u odnosu na originalni plan proračuna, što znači da spuštamo deficit opće države za 2,2 milijarde kuna, odnosno na 0,6 posto BDP-a, što je za gotovo milijardu kuna bolje od povijenih rezultata koji smo imali prošle godine“, zaključio je Marić.

Dalić: Čvrsta putanja smanjivanja deficita i javnog duga

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić istaknula je, pak, da je najvažnija osobina i rebalansa i prijedloga proračuna za 2018. „da se nalaze na čvrstoj putanji smanjivanja deficita i na taj način pridonose i smanjivanju javnog duga i zaduženosti RH, što je jedan od najvažnijih strateških i ekonomskih ciljeva Vlade i najbitnijih doprinosa gospodarskoj stabilnosti i temeljima za gospodarski rast“.
Čestitajući ministru financija i cijelom njegovom ministarstvu na odgovornom vođenju fiskalne politike, naglasila je i da „treba biti svjestan da tome daju doprinos i svi resori i da, neovisno o tome što se sada nalazimo u vrijeme kad gospodarstvo raste, svi resori imaju zadaću kontrolirati troškove, kako bi se pojedinačno na razini svakog ministarstva pridonijelo ukupnom rezultatu“.
Pozvala je i da „pažnja na kontroli rashoda bude još veća, kako bismo smanjili dug, uravnotežili deficit i stvorili okruženje protuciklične fiskalne politike, koja stvara zalihe za kada i ako dođu lošija vremena, da se tada može reagirati punom snagom i kako bi izbjegli situaciju koja nam se dogodila početkom krize 2008. godine.“

Facebook komentari

hr Thu Nov 02 2017 12:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e4cd5cb9e03e14838b4600/80

SDP za referendum o gradnji crkve u četvrti Split 3

SDP gradskog kotara Split 3 u četvrtak je predložio referendum o gradnji crkve u toj gradskoj četvrti, u blizini raskrižja Ulice Brune Bušić i Poljičke ceste, kao najbolje rješenje na dobrobit svih stanovnika.

"Referendum, uz kvalitetnu javnu raspravu, a bez neprihvatljivog etiketiranja sudionika rasprave zbog izrečenih stavova, bio bi najbolje rješenje za raspravu oko Detaljnog plana uređenja (DPU) na lokaciji sjeveroistočno od raskrižja Ulice Bruna Bušića i Poljičke ceste", istaknula je koordinatorica SDP-a za kotar Split 3 Sara Paligorić.

Naglasila je kako bi o razvoju kotara Split 3 trebali odlučivati svi njegovi stanovnici, a ne donositi odluke "na zboru političara" i kasnije ih prezentirati kao stajalište građana.

Paligorić osobno smatra da na lokaciji uz raskrižje Ulice Bruna Bušića i Poljičke ceste ne treba graditi crkvu, već da ondje treba smjestiti tržnicu i povećati obuhvat zelenih površina i garažno-parkirališnih mjesta.

"Želim da Split 3 ostane primjer kvarta koji je urbanistički uspješno uređen, što je poznato širom Europe i svijeta, na dobrobit njegovih stanovnika," istaknula je Paligorić te dodala kako je upravo na tom primjeru "legitimna i potrebna" kritika nekvalitetnog sustava planiranja prostora i razvoja Splita, o čemu svjedoče brojne devastacije.

Rekla je i da su mediji prenijeli da se većina prisutnih na zboru građana u prostorijama Gradskog kotara Split 3, u srijedu izjasnila da podržava izgradnju crkve, a mnogobrojni građani uopće nisu ni mogli ući na skup pa ni izreći svoje mišljenje.

"Građani kotara Splita 3 teško su mogli doći do izražaja od političara i njihovih pratitelja koji su govorili na zboru, a žive u drugim gradskim kotarima poput Žnjana, Ravnih njiva, Gripa, Visoke, Mertojaka...Zbog neadekvatnosti prostora mnogobrojni građani našeg kotara, uključujući i moju malenkost, nisu uopće došli u mogućnost ući u prostorije Gradskog kotara Split 3, a kamoli sudjelovati u raspravi. Žalosno je da je u raspravi puno važnija bila snaga decibela nego snaga argumenata," ustvrdila je Paligorić komentirajući zbor građana u srijedu na večer u prostorijama Gradskog kotara Split 3.

Na tom zboru građana, kojeg je organizirala stranka Pametno, vodila se žučna polemika između pristaša i protivnika planirane gradnje crkve u toj splitskoj četvrti, u župi Blatine- Škrape.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 16:03:04 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f86cabb473982b3b8b45c1/80

Grabar-Kitarović: Počast žrtvama najprimjerenije je odati u tišini

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je u četvrtak kako je odlučila u tišini pokloniti se žrtvama ratnih zločina u Ahmićima i Križančevu selu u središnjoj Bosni jer je to, po njezinu sudu, najbolji način da se oda počast nedužno stradalima.
"Vjerujem da ste već primijetili da na takva mjesta pijeteta volim odlaziti u tišini i jednostavno pokloniti se žrtvama, razmišljati o prošlosti no prije svega s nakanom da se ta prošlost nikada ne ponovi", kazala je Grabar-Kitarović novinarima u Vitezu nakon nenajavljenog posjeta Ahmićima i Križančevu selu gdje je odala počast žrtvama i položila cvijeće na spomen obilježja.

Predsjednica je u Ahmićima odala počast Bošnjacima ubijenima u travnju 1993. godine u napadu HVO-a, a u Križančevu selu žrtvama napada Armije BiH u prosincu 1993. godine u kojemu su ubijena 44 Hrvata.

Predsjedničina je poruka kako bi nakon svega trebalo gledati ka budućnosti odnosno jačanju dobrih odnosa, ne samo između Hrvata i Bošnjaka nego i svih građana središnje Bosne i BiH.

Hrvatska se predsjednica nakon obilaska Nove Bile i posjeta tamošnjoj bolnici, gdje se gradi novo krilo uz financijsku potporu Hrvatske od 1,5 milijuna kuna, u Vitezu sastala s predstavnicima tijela vlasti u općinama središnje Bosne a nakon toga novinarima je kazala kako je zadovoljna jer vidi napredak u tom dijelu BiH.

"To je način da ljudima pomognemo kako bi ovdje ostali živjeti", kazala je predsjednica. Kazala je i kako Hrvatska mora nastaviti ulagati u ta područja te kako se nada da će gospodarski oporavak u Hrvatskoj omogućiti da ta ulaganja budu sve veća.

Istaknula je kako je njena temeljna poruka Hrvatima u tom ali i svim drugim krajevima BiH da je Hrvatska uz njih i to ne samo u smislu očuvanja njihovih političkih prava odnosno konstitutivnosti kao naroda nego i ravnopravnosti s drugim narodima.

Ocijenila je da je gospodarsko i socijalno stanje jamac opstojnosti Hrvata u BiH, ali da je važna je i politička dimenzija, odnosno reforme koje bi omogućile pravnu sigurnost hrvatskom narodu da bi se očuvala njegova konstitutivnost i ravnopravnost s drugim narodima a istodobno osigurao napredak BiH na putu ka članstvu u Europskoj uniji, u čemu je Hrvatska "apsolutno spremna pomoći".

Ulazak BiH  u EU je bitan, rekla je Grabar-Kitarović, jer će i to pomoći opstanku Hrvata u toj zemlji.

Iznoseći ukupni dojam o posjetu BiH predsjednica je kazala kako je ishodom veoma zadovoljna jer je dijalog ključni način rješavanja problema, posebice među zemljama koje su toliko vezane jedna za drugu. Potvrdila je kako je i na radnoj večeri s bosanskohercegovačkim dužnosnicima u srijedu u Sarajevu nastavila dijalog o otvorenim međudržavnim pitanjima.

"Nastavili smo prijateljski razgovor. Dogovorili smo se oko nekih otvorenih pitanja kako ćemo krenuti dalje", kazala je predsjednica no nije iznosila potankosti razgovora vođenih u srijedu navečer.

Dodala je kako je iznimno važno održati kontinuitet razgovora kako na političkoj tako i na tehničkoj razini.

"Važno je da ne šaljemo jedni drugima poruke preko medija nego da iskreno i otvoreno razgovaramo", istaknula je hrvatska predsjednica.

Ponovila je kako projekt Pelješkog mosta nije upitan.

"On će se graditi i on nije uperen protiv interesa BiH", kazala je.

Hrvatska je predsjednica nakon posjeta Vitezu otputovala u Žepče, Usoru i Derventu. U Derventi će se oko 17.30 sati sastati s predstavnicima HKD-a Napredak i razgovarati o položaju Hrvata u Republici Srpskoj.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:45:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a426870b9e03e65398b457f/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

"Zima se predomislila": Najavili snijeg pa promijenili prognozu

Nije Dunja jedina dala krivu prognozu jer istu je prekjučer objavio Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), norveški Yr.no i brojni drugi meteorološki servisi koji su za vikend prognozirali snijeg, a za idući tjedan velike hladnoće

Nakon što je najavila da će ovoga vikenda Hrvatsku napokon zabijeliti snijeg, RTL-ova meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar ubrzo je objavila da je prognoza bila kriva. - javlja 24sata

Uz hashtag #krivaprognoza, Dunja je napisala: "Zima se ipak predomislila. Moj bed. Pucajte, slobodno."

Umjesto snijega i velikih hladnoća, stići će nam tek nešto kiše, a iako će se jutarnje temperature kretati oko nule, one dnevne bit će u plusu, ponegdje čak i do 10 stupnjeva.

Nije Dunja jedina dala krivu prognozu jer istu je prekjučer objavio Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), norveški Yr.no i brojni drugi meteorološki servisi koji su za vikend prognozirali snijeg, a za idući tjedan velike hladnoće.

Situacija se promijenila jučer. Tijekom dana Yr.no je promijenio prognozu, a jutros je to učinila i većina drugih meteo servisa. - piše 24sata

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 14:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59faf29db9e03e649a8b459b/80
Foto: Vlada RH

Počinje kampanja protiv rada na crno

Trenutne procjene EU-a navode da oko 16 posto BDP-a otpada na neprijavljeni rad, a to nije samo rad na crno

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić najavio je u četvrtak da počinje dvotjedna kampanja protiv rada na crno, u sklopu EU projekta "Stop radu na crno" vrijednog milijun eura, a cilj je osvijestiti građane i poslodavce o svim negativnim aspektima takvog rada.

- Ideja nam je u slijedeća dva tjedna osvijestiti građane i poslodavce o svim negativnim aspektima rada na crno. Tim sredstvima se ojačala radna inspekcija, a s kampanjom završava projekt u kojem Hrvatska sudjeluje zajedno s partnerima iz Njemačke i Slovačke. - rekao je Pavić novinarima ispred Banskih dvora.

Hrvatska je, ističe, malo iznad EU prosjeka po udjelu rada na crno. "Ne trebamo time biti zadovoljni, posebice jer nam se poslodavci u sezoni, pogotovo u građevinskom sektoru, javljaju da ima dosta rada na crno i da ta nelojalna konkurencija utječe na njihovo poslovanje", kaže Pavić.

Trenutne procjene EU-a navode da oko 16 posto BDP-a otpada na neprijavljeni rad, a to nije samo rad na crno, dodao je ministar.

Pojasnio je kako postoji pet oblika rada na crno - da se radnik uopće ne prijavi, da se prijavi na pola radnog vremena, a radi puno radno vrijeme, da se radnik prijavi na puno radno vrijeme, ali na minimalnu plaću, nezakonito zapošljavanje stranaca i neisplata dodatnog rada.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 13:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .