Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

Koliko članova imaju stranke, kakve su članarine i isključuju li neplatiše?

U aktualni saziv Hrvatskog sabora izabrani su predstavnici čak 20 političkih stranaka, među kojima je i nekoliko svježe formiranih, nastalih odmetanjem saborskih zastupnika od onih na čijim su krilima još ranije izborili mandate. Istražili smo koliko članova broje sve te parlamentarne stranke i koliko iznose stranačke članarine, a politolog Goran Čular objašnjava zašto takvo usitnjavanje nije dobro za hrvatski politički sustav i što bi trebalo pod hitno mijenjati

Prema zakonskim odredbama, političku stranku može osnovati 'najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana' RH, a svaki takav državljanin može biti član stranke. U Hrvatskoj trenutno postoje 162 političke stranke, što je vidljivo iz posebnog registra pri Ministarstvu uprave, piše t portal.

Većina parlamentarnih stranaka čiji zastupnici sjede u Saboru - trenutno je to 19 stranaka, jer izabranom Milanu Bandiću (BM 365) mandat miruje, a zamjenjuje ga nezavisni Željko Lacković - odgovorila je na upit tportala o broju članova, iznosu članarine i propisima o isključenju članova koji ne podmiruju financijske obaveze prema stranci. Ovo potonje naime može poslužiti kao jedan od pokazatelja aktivnosti članstva i vjerodostojnosti prikazanog broja članova. 

Iz HDZ-a poručuju da trenutno broje oko 220.000 članica i članova, a 'točna brojka varira iz dana u dan'. Utvrđene su dvije vrste članarina HDZ-a: redovna i dužnosnička. Redovnu članarinu u iznosu od 10 kuna mjesečno plaćaju zaposleni članovi HDZ-a i umirovljenici s mjesečnim primanjima većim od 3000 kuna, a oni s manjim primanjima plaćaju pet kuna mjesečno. Učenici, redoviti studenti i nezaposleni članovi HDZ-a oslobođeni su obveze plaćanja članarine. Dužnosnička članarina iznosi pet posto od neto plaće ili naknade koju članovi HDZ-a primaju za obnašanje određene dužnosti. Nije propisano isključivanje iz članstva HDZ-a u slučaju neplaćanja članarine.

SDP ima 35.738 članova. Članarina je također diferencirana, pa tako zaposleni plaćaju 20 kuna mjesečno, umirovljenici pet kuna, a studenti, nezaposleni i članovi s minimalnom plaćom i ispodprosječnom mirovinom kunu. Posebnu kategoriju čine oni koji ostvaruju prihode iz mandata SDP-a: ako zarađuju više od 20.000 kuna, neto članarina je 3000 kuna mjesečno, za one koji zarađuju od 16.000 do 20.000 kuna članarina je 1300 kuna, od 12.500 do 16.000 kuna - 1000 kuna, od 10.000 do 12.500 kuna – 400 kuna, od 7500 do 10.000 kuna – 150 kuna, od 4000 do 7500 kuna - 100 kuna, od 1600 do 4000 kuna – 70 kuna te od 800 do 1600 kuna – 50 kuna mjesečno. Isključivanje je propisano Statutom SDP-a, a te odluke donose lokalne organizacije 'u slučaju da član/članica ima nepodmirene obveze po osnovi članarine za razdoblje od dvanaest mjeseci ili dulje'.

HSS broji 38.710 članova. Članarina u iznosu od 80 kuna godišnje za sve članove uvedena je tek u srpnju 2017., nakon što 10 godina nije bila propisana. Statutom nije predviđeno isključenje za neplatiše, ali oni ne mogu sudjelovati u izbornim procesima stranke. Krajem godine, kad budu prikupljene sve članarine, znat će se točan broj članova HSS-a, poručili su iz te stranke.

HNS ima 39.867 članova. Propisana članarina ovisi o statusu člana i primanjima, a kreće se od nula kuna mjesečno za nezaposlene, preko pet kuna za studente i umirovljenike te 10 kuna za zaposlene, do 80 kuna mjesečno za članove središnjih tijela stranke. Isto tako, ako u jednoj obitelji ima više članova HNS-a, prvi član plaća punu članarinu, drugi pola, a treći i svi ostali oslobođeni su plaćanja. Isključivanje zbog neplaćanja članarine nije propisano.

Građansko-liberalni savez (GLAS), sastavljen uglavnom od bivših HNS-ovaca, broji 942 člana. Članarina iznosi 100 kuna godišnje, izuzev za državne dužnosnike i one na razini lokalne ili regionalne samouprave, koji mjesečno plaćaju od 400 do 1500 kuna. Članove koji nisu u mogućnosti plaćati članarinu glavni tajnik stranke može osloboditi od te obaveze, a iz članstva se brišu oni koji nisu u roku od 12 mjeseci podmirili svoju članarinu za prethodno razdoblje. 

HSU navodi da ima 11.000 članova. Članarina iznosi 10 ili 20 kuna godišnje, ovisno o socijalnom statusu člana stranke. Prema Statutu, oni koji nisu uplatili članarinu u tekućoj godini do roka donošenja odluke o raspisivanju unutarstranačkih izbora ili lokalnih i parlamentarnih izbora, ili pak nisu podmirili ostale financijske obveze prema stranci, ne mogu biti kandidati na tim izborima. Članovi koji godinu dana nisu platili članarinu brišu se iz evidencije članstva.

Iz Mosta nezavisnih lista poručuju da oni nisu klasična politička stranka, nego su uređeni kao platforma koja okuplja nezavisne liste, podupiratelje i članstvo. 'Članstvo je najmalobrojnije i ono predstavlja operativnu pozadinu cijelog koncepta. Jedino članstvo plaća članarinu, a broji 430 članova', stoji u odgovoru. Dužnosnici plaćaju članarinu od 150 kuna mjesečno, zaposleni 30 kuna mjesečno, a nezaposleni i umirovljenici pet kuna mjesečno. Članstvo prestaje neplaćanjem članarine, na dan proteka tri mjeseca od dana dospjelosti obveze plaćanja, a nakon slanja upozorenja.

IDS broji 7329 članova, a članarina se sastoji od osnovnog, dodatnog i dopunskog dijela. Po 100 kuna godišnje plaćaju svi osim učenika, studenata, nezaposlenih, umirovljenika te onih koji iz objektivnih razloga to nisu u mogućnosti. Dodatni dio plaćaju dužnosnici (1500 kuna europarlamentarci, 400 kuna saborski zastupnici...), a dopunski dio oni koji ostvaruju naknadu koja proizlazi iz mandata IDS-a i to jednom godišnje, u iznosu jedne neto mjesečne naknade, za svaki pojedinačni mandat. Nakon dvije godine neplaćanja članarine u IDS-u postajete pasivan član, s pravom sudjelovanja u radu tijela matičnog ogranka i podružnice samo upućivanjem pisanih prijedloga, ali bez prava glasa i bez prava na kandidaturu za izbor u tijela IDS-a ili za bilo kakvu izbornu ili imenovanu dužnost. 

SDSS ima oko 10.100 članova i do u tančine diferenciranu članarinu po raznim kategorijama članstva. Učenici, studenti i nezaposleni članovi tako plaćaju po dvije kune mjesečno, članovi s minimalnim primanjima po pet kuna, članovi s primanjima nižim od prosječne plaće po 10 kuna, oni s primanjima višim od prosječne plaće - ali ne više od dvostrukog iznosa - po 20 kuna te članovi s primanjima višim od dvostrukog iznosa prosječne plaće po 50 kn.

Članovi izabrani ili imenovani na prijedlog SDSS-a na funkcije saborskih zastupnika, potpredsjednika ili ministara u Vladi, državnih tajnika, ravnatelja uprave ili savjetnika u ministarstvima, članova uprave trgovačkih društava ili ustanova u pretežnom državnom vlasništvu, općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika plaćaju tri posto neto iznosa mjesečne plaće ako ona nije veća od dvostrukog iznosa prosječne plaće, a pet posto ako im plaća prelazi navedeni dvostruki iznos. Prema tzv. običnim članovima u SDSS-u nisu, kažu otvoreno, inzistirali na obavezi plaćanja članarine zbog socijalnih i političkih razloga, ali zato jesu prema nositeljima državnih ili lokalnih funkcija. Sankcije su bile uskraćivanje mogućnosti kandidature za buduće stranačke ili navedene državne ili lokalne funkcije.

SNAGA - Stranka narodnog i građanskog aktivizma trenutno ima 160 članova i 'nekoliko tisuća simpatizera koji ne žele biti članovima nijedne stranke'. Članarina je 100 kuna godišnje, ali zasad ne inzistiraju na sankcijama za neplaćanje članarine. 'Nismo velika stranka i to bi bilo kontraproduktivno', objašnjavaju u Snazi, čiji je jedini predstavnik u Saboru Goran Aleksić. Nisu propisali isključivanje iz članstva u slučaju neplaćanja članarine.

Iz Stranke rada i solidarnosti (zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića) nisu odgovorili na pitanje koliko imaju članova. Naveli su samo da članarina za nezaposlene, studente i učenike iznosi nula kuna; zaposleni koji ostvaruju prihod do 7000 kuna plaćaju 10 kuna mjesečno ili 120 kuna godišnje, a oni koji zarađuju više od 7000 kuna plaćaju 20 kuna mjesečno ili 240 kuna godišnje. Članovi gube taj status ako ne podmire članarinu uzastopno dvije godine.

HSLS ima 17.000 članova, a članarina za sve iznosi 60 kuna godišnje. Izvršni odbori ogranaka zaduženi su za provođenje evidencije članstva, kao i evidencije uplata članarina, a isto tako zaduženi su za donošenje odluke o brisanju članova koji nisu uplatili članarinu za tekuću godinu do njenog kraja.

HDSSB je u rujnu odlučio provesti 'potpunu reviziju članstva' i trenutno broji 423 člana. Na Saboru stranke održanom 8. listopada odlučeno je da će godišnja članarina od 1. siječnja 2018. iznositi 50 kuna, a za umirovljenike i studente po 20 kuna. Dužnosnici stranke izdvajaju tri posto mjesečnih primanja za nju. Statutom je propisano brisanje iz evidencije članstva ukoliko se tijekom godine ne plati članarina za tekuću godinu.

Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske ima 1500 članova, uglavnom umirovljenika i osoba starije životne dobi. Članarina iznosi za sve 10 kuna, a u slučaju neplaćanja nije propisano isključivanje iz stranke.

Narodna stranka – reformisti podatak o broju članova ažurira na svojoj internetskoj stranici, na kojoj je vidljivo da trenutno broji 9000 članova. Reformisti, inače, zasad nisu odgovorili na upit tportala, baš kao ni Živi zid, Hrvatska demokršćanska stranka, Hrast, Promijenimo Hrvatsku! Neovisni za Hrvatsku.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

hr Sat Oct 21 2017 11:03:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b505ae8cb557ad51d8b4b81/80
Foto: Pixabay

Planirate na put? Naoružajte se strpljenjem, čekanja na granici traju i po sat i pol'

Na većini cesta u smjeru mora i obrnuto prema unutrašnjosti promet je srednje gust. Pojačan je promet na autocesti A3 Bregana-Lipovac u smjeru istoka. Kolnici su mjestimice mokri i skliski u Istri, Hrvatskom primorju, Lici, Slavoniji, Baranji, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Kolnici su mjestimice mokri i skliski u Istri, Hrvatskom primorju, Lici, Slavoniji, Baranji, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Mogući su odroni, javio je Hrvatski autoklub (HAK) u 9 sati i vozačima savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te održavaju sigurnosni razmak između vozila.


Na autocesti A1, kod naplatnih postaja Lučko u oba smjera nema dužih čekanja kao i kod naplatnih postaja Demerje u smjeru Zagreba nema dužih čekanja, a vozila u kvaru su na 423. i 364. km u smjeru Dubrovnika.

Na autocesti A5 Beli Manastir-Osijek-BiH vozilo u kvaru je na 76. +300 km u smjeru Sredanaca.


Ljetna zabrana prometa za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona na pojedinim cestama u Istri i priobalju bit će danas od 12 do 23 sata. Zabrana nema na autocestama kao i na državnoj cesti DC1 (dijelom Lička magistrala).

Na graničnim prijelazima najduža su čekanja zabilježena na Macelju gdje na ulaz osobna vozila čekaju sat i pol.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

hr Sun Jul 22 2018 10:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b5036b9cb557ad51d8b4b6c/80
Foto: Hina

Sve više stranaca želi posjetiti Hrvatsku nakon uspjeha Vatrenih

Brojni turisti su produljili boravak u Hrvatskoj zbog odlične atmosfere u zemlji za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva, što je na brojnim tržištima uz goleme promotivne efekte izazvalo i porast potražnje, pa i u Francuskoj, UK-u i Rusiji s kojima je Hrvatska igrala završne utakmice, kaže direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić.

Najavljujući nove promotivne kampanje HTZ-a za posezonu na deset tržišta, koje će krenuti za nekoliko dana, Staničić za Hinu iznosi da informacije koje dobivaju s raznih tržišta govore o porastu zanimanja za Hrvatsku uslijed odličnog nastupa na Svjetskom nogometnom prvenstvu, piše index.hr

"Iako je sada teško reći neke konkretne brojke i koliko će se taj uspjeh pretočiti u više dolazaka i noćenja u Hrvatskoj, ipak se očekuje pozitivan utjecaj, a i gotovo svi naši partneri na ključnim emitivnim tržištima, pogotovo iz Francuske, SAD-a, Italije, Austrije, Velike Britanije, Rusije i drugih, potvrđuju da su takva očekivanja realna", kaže Staničić.

Dodaje da pozitivna očekivanja temelje i na izvrsnim rezultatima svih provedenih aktivnosti HTZ-a povezanih s odličnom igrom Vatrenih, kojima su doprli do milijuna ljudi diljem svijeta putem društvenih mreža i web stranicama HTZ-a.

Govoreći o novoj kampanji za posezonu koja slijedi, ističe da će u tome komunicirati turističke proizvode enogastronomiju, nautiku i aktivni odmor, kao i da nastavljaju s korištenjem sekvenci iz već poznatog spota u svijetu s hrvatskim sportašima i umjetnicima "Ambasadori hrvatskog turizma" s inačicom slogana "Croatia, full of excellent players", koji su pokrenuli tijekom SP-a u Rusiji.

Pritom će nogometaše povezati kroz prizmu fotografija i tekstova s destinacijama iz kojih dolaze, te tako vizualno i komunikacijski spojiti Slavonski Brod i Marija Mandžukića, Donji Miholjac i Domagoja Vidu, Luku Modrića i Zadar, Ivana Perišića i Omiš, Antu Rebića i Imotski, itd.

Hrvatska u Francuskoj među rijetkima bez zastoja turističkog bukinga

Na upit kakvi su trendovi turističke potražnje i prodaje za Hrvatsku u zemljama s kojima je Hrvatska igrala završne tri utakmice na SP-u u Rusiji i je li bilo storniranja ili pada prodaje, iz Glavnog ureda ističu da se to nije dogodilo ni u Rusiji (četvrtfinalna utakmica), ni u Engleskoj, odnosno UK-u (polufinale), niti u Francuskoj (finale).

"Iz Francuske trenutno bilježimo porast turističkog prometa od oko 10 posto u odnosu na isto lanjsko vrijeme, a posebno veseli što sve više Francuza dolazi i u pred i posezoni, i u regije poput Zagreba, Slavonije, Istre ili pak Kvarnera gdje ih do sada baš nije bilo puno. Tome ove godine pridonose i nove izravne avio linije iz nekoliko francuskih gradova uključujući i Pariz", kažu iz HTZ-a temeljem informacija iz pariškog predstavništva, iz kojeg kažu i da se SP u nogometu prilično negativno odrazilo na prodaju većine odmorišnih destinacija, ali ne i za Hrvatsku, za koju je prodaja porasla i tijekom SP-a.

Naglašavaju i da iz francuskog udruženja organizatora putovanja SETO ističu da njihove članice bilježe porast ljetnih rezervacija za Hrvatsku viši od 21 posto u odnosu na 2017., kao i da je prema Udruženju francuskih turističkih agencija Les Enterprises du voyage Hrvatska prvi put ove godine uz Španjolsku, Grčku, Italiju, Tunis, Portugal, Maroko, Veliku Britaniju, Tursku i Njemačku, na ljestvici najpopularnijih destinacija.

Slično je i u UK-u, gdje je predstavništvo HTZ-a u Londonu zbog nogometnog uspjeha primilo puno mailova podrške od partnera i brojnih Britanaca koji su bili u Hrvatskoj ili tek planiraju ići.

"Partneri u UK poručuju da pozitivni efekti nogometnog uspjeha tek slijede u idućim tjednima, te da su dobrim trendovima pridonijele i brojne medijske objave u najpopularnijim emisijama, portalima, novinama i časopisima te na društvenim mrežama", kažu iz HTZ-a.

Iz Rusije također stižu dobre vijesti, potražnja za Hrvatskom raste po nekim podacima i 20 posto u odnosu na lani, i seže čak do listopada, a vodeći touroperatori vjeruju da će s njima u Hrvatsku doći više ruskih turista nego lani.

Hrvatska ''screaming hot'' destinacija

I u SAD-u, gdje nisu tradicionalno skloni nogometu, sjajan nastup hrvatske nogometne reprezentacije na SP-u je dočekan s puno zanimanja Amerikanaca, a to je pojačalo i vidljivost i poziciju Hrvatske na turističkoj mapi.

Brojne su američke sportske i druge zvijezde, od NBA košarkaša Dwyanea Wadea i repera Snoop Dogga do glumaca Reese Witherspoon i Russella Crowea i drugih, komentirale s oduševljenjem igru Hrvatske, skupivši pritom brojne lajkove i dijeljenja na društvenim mrežama, a i brojni su, pa i najutjecajniji američki mediji pisali o tom uspjehu i pogotovo dočeku u Zagrebu.

"Iz SAD-a ove godine već bilježimo porast dolazaka turista od 25 posto i noćenja od 21 posto, a prema informacijama partnera, poraste možemo očekivati i iduće godine, jer je poznato da Amerikanci putovanja bukiraju i godinu dana unaprijed. Neki touroperatori u SAD-u su se već pohvalili i 50 posto većom prodajom grupnih aranžmana u odnosu na isto vrijeme 2017., opisujući i Hrvatsku kao 'screaming hot' destinaciju u 2018.", poručuju iz HTZ-a.

Porast zanimanja i prodaje za Hrvatsku zbog nogometa bilježe i kineski touroperatori, a cijene letova su se, kako prenose kineski mediji, iz Kine odnosno Pekinga prema Zagrebu udvostručile od trenutka kada je Hrvatska sudjelovala u finalu SP-a.

Za oko 300 posto poraslo je i pretraživanje Hrvatske na internetu, a uz nogomet porastu potražnje pridonosi i to što kineski mediji ističu da su u Hrvatskoj cijene relativno niže nego u zapadnoj Europi, istodobno navodeći porast potražnje kineskih turista i za Island te Francusku, također zbog njihove dobre igre na nogometnom SP-u.

hr Sun Jul 22 2018 09:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b542a30cb557ad62e8b4945/80
Foto: PIXABAY

Split puca po šavovima, ima previša turista u špici

Ne pomaže niti ulaganje u infrastrukturu koje je preskupo za kratku sezonu.

Grad Split već ovog ljeta puknuo je po šavovima zbog turističkog zagušenja, jer je za bar 20 posto probio gornju granicu izdržljivosti koju je na temelju lanjskih brojki definirala opsežna studija prihvatnih kapaciteta Splitsko-dalmatinske županije Instituta za turizam. Turističko opterećenje je prejako za postojeću infrastrukturu, no rješenje nisu ulaganja u infrastrukturu koja bi bi bila preskupa za Grad i njegove stanovnike, upozoravaju naši sugovornici. 

Osim pada kvalitete života u gradu, ovakav trend će vrlo brzo urušiti i sam turizam, smanjiti potražnju i cijene, a povećati davanja. Jedini mogući smjer za Split je konačno zaustavljanje enormnog rasta broja kreveta, najviše u privatnom smještaju, dnevnih posjetitelja, te prebacivanje turističkog prometa van špice sezone. Ni jedno ni drugo za sad se nije pokazalo kao lak cilj.

U Institutu su izračunali da je broj noćenja u Splitu od 2014. do 2017. godišnje rastao za prosječnih 26 posto, a dosadašnji rezultati u 2018. pokazuju nastavak uzlaznog trenda, kako noćenja tako i kapaciteta, i to najviše u privatnom smještaju. Od ukupno 34,5 tisuće kreveta, koliko je na jučerašnji dan bilo prijavljeno u Splitu na sustav eVisitor, tek 3320 kreveta je u 38 hotela, dok je u privatnom smještaju 23 tisuće kreveta, odnosno čak 18 posto kreveta više nego lani, piše poslovni.hr

Za 18 posto porastao je i broj noćenja u lipnju, dok je svibanj s 211 tisuća noćenja bio jači za 30 posto od lanjskog. Lani je u kolovozu Split imao 555 tisuća noćenja, ili 17 posto više nego u godini prije, u srpnju je bilo 528 tisuća noćenja, ili 21 posto više nego u srpnju 2016. godine. Za Split su to i previsoke brojke.

Analiza koju je Institut napravio anketiranjem građana, turista, jedinica lokalne uprave, te uz pomoć informacija javnih i komunalnih poduzeća, pokazala je da su već lani splitski promet i komunalna infrastruktura bili na granici izdržljivosti. Ugroženi su opskrba vodom i strujom, otpad je posebna priča zbog nesaniranog odlagališta Karepovac, ne funkcionira sustav razdvajanja otpada, ne postoji županijski centar za gospodarenje otpadom.

Nema mjesta ni za otpadne vode, kanalizacija ima slab kapacitet, dolazi do izlijevanja miješanih oborinskih i otpadnih voda u razdobljima opterećenja i niske razina obrade otpadnih voda. Nema dovoljno prometnica, parkinga, ne postoji niti odgovarajući autobusni niti kamionski terminal.

Istraživanje Instituta je pokazalo da turisti još uvijek ne osjećaju ove negativne strane života u Dalmaciji i Splitu, a domaćini su podijeljeni na one koji od turizma zarađuju, pa priželjkuju dodatni rast, i one koji zbog turizma ljeti iseljavaju zbog prevelikih gužvi. Lokalce najviše smeta prometna gužva, gužva na plažama i ulicama, četvrtinu ispitanika smeta buka koja remeti mir u domu, 46 posto neprimjereno odloženo smeće i smrad kontejnera.

Lokalna samouprava smatra da bi broj turista u sezoni trebalo zadržati na postojećoj razini, a broj jednodnevnih posjetitelja smanjiti. Analitičari smatraju da bi Split, s obzirom na svoju veličinu, posebice u usporedbi s Dubrovnikom, mogao povećati broj turista u sezoni, u budućem razdoblju, za oko 30 posto, ali uz prethodno rješavanje ključnih infrastrukturnih problema. To za komunalnu infrastrukturu znači izgradnju velikih javnih garaža u središtu grada, stvaranje sadržaja namijenjenih turistima izvan prostora Dioklecijanove palače, uključujući i Žnjan i Marjan, te reguliranje istodobnog boravka kruzera. Dugoročno valja razmisliti i o izmještanju ključnih prometnih objekata iz područja Gradske luke, u prvom redu trajektne luke i autobusnog kolodvora.

Dok su se jedne strane u jedinicama lokalne samouprave izjasnili da broj kreveta u obiteljskom smještaju te broj kuća i apartmana za odmor treba zadržati na sadašnjoj razini, dozvolili su samo u Splitu rast objekata za 20 posto, a kreveta za 18 posto. To je duplo veći rast od nacionalnog prosjeka u ovoj godini.

Brzi pregled platformi za iznajmljivanje pokazuje da se usred sezone u Splitu može naći i deset do petnaest puta više slobodnih apartmana nego recimo u Rovinju i Poreču, čak Šibeniku. Prvog dana kolovoza u Splitu se preko Booking.coma trenutno može naći čak 716 praznih apartmana za dvoje, u Šibeniku je na taj datum prazno tek tek 184 apartmana, u Rovinju 81, u Poreču tek 40.

“Rast turističkog broja noćenja u Splitu od preko 20 posto godišnje već predstavlja ozbiljan problem. Split nema kapacitet za prihvatiti toliki broj turista uz najbolje upravljanje. Pojedini resursi su konačni i nije ih moguće povećati, a one koje je moguće povećati iziskuju takva financijska ulaganja da bi to značilo povećanje troškova života za domaće stanovništvo do razine koju ne bi mogli izdržati”, upozorava Gojko Čepo, splitski SDP-ovac i bivši gradski vijećnik, inače tehničke struke, te upućen u komunalnu sliku Splita. Čepo pojašnjava da se broj stanovnika u Dalmaciji u špici sezone poveća za oko 40 posto, i tome se prilagođava kompletna infrastruktura.

“Zbog svega 60 ili 70 dana turističke sezone, sve sustave je potrebno projektirati za nekoliko puta veći broj potrošača, koje će platiti oni koji ovdje žive cijelu godinu. Istovremeno, već ove godine, dan uoči početka Ultra Europe festivala na booking.com u Splitu se moglo naći noćenje za 200 kuna po osobi. Ako će broj noćenja u 2018. biti otprilike 2,5 milijuna, prosječna zauzetost ležaja bit će oko 20 posto, što znači da će iznajmljivači i ugostitelji jedni drugima rušiti cijene, a istodobno će i jedni i drugi dobivati će sve veće račune za komunalnu naknadu, odvoz i zbrinjavanje otpada, vodoopskrbu i odvodnju”, pojašnjava Čepo.

hr Sun Jul 22 2018 08:54:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b5423bccb557a32378b4796/80
Foto: PIXABAY

Opet ista priča, koncesionari napadaju kupače: Ne dajte se potjerati, ovo su vaša prava

“Ako je koncesionar stavio ležaljke preko cijele plaže, vi mu ih slobodno možete maknuti i na njihovo mjesto staviti ručnik. On ne može ograničiti kretanje po plaži, odnosno opću upotrebu”, objasnio je Branko Kundih s portala Hrvatsko pomorsko iznijevši tumačenje Zakona o pomorskom dobru
Incidenti na jadranskim plažama oko “prevlasti” ležaljki ili ručnika postaju svakodnevicom u jeku turističke sezone. O jednom takvom incidentu na plaži u Baškoj Vodi piše Slobodna Dalmacija, prenosi net.hr. Tamo su dvije djevojke na plaži pomakle ležaljke namijenjene iznajmljivanju kako bi prostrle svoje ručnike. Ubrzo se pred njima pojavio komunalni redar, a na snimci koju su djevojke napravile mobitelom njegova je tirada bila ovakva:

“Ti nećeš ovdje zakon provoditi, ja ga provodim, a ne ti, ja znam što je propisno, a ne vi! A kad budete svojoj kući, vi onda propisno određujte, i ja ću vam sada napisati kaznu na licu mjesta.” Prethodno im je rekao da nemaju pravo pomicati ležaljke tražeći od njih da ih vrate u “prvobitni položaj” kako ih je tamo namjestio vlasnik koncesijskog odobrenja. Još im  je, shvativši da ga snimaju, zaprijetio da će im “razbiti mobitel”.

“Ima na plaži mjesta i gdje nema ležaljki”

Načelnik Općine Baška Voda Josko Roščić na upit novinara Slobodne Dalmacije kazao je da ne opravdava postupak komunalnog redara te da će ovaj snositi sankcije kada se utvrdi što se dogodilo. No, načelnik je kazao da i djevojke nisu valjano postupile.

“Koncesionar postavlja ležaljke, zato i postoji koncesija. Ima na plaži mjesta i gdje nema ležaljki, pa kupač nema pravo otići na područje koncesije i ponašati se kao da je nema. Dakle ne smije ni gost raditi što ga volja, tako da niti podržavam da oni rade što im padne na pamet, ali naravno ni da redar na njih viče”, kazao je načelnik.

Prema propisu, polovica ležaljki smije biti izložena na plaži, a preostale se postavljaju na zahtjev gostiju. Ne radi se o tome da su korisnici ležaljki povlaštena skupina, jer u turizmu toga ne smije biti, nego se radi o tumačenju zakona, pa vlasnik koncesijskog odobrenja smije biti gazda na “svojem” terenu

“Najviše bih volio maknuti tu odvratnu plastiku s plaža”

No, načelnik općine Brela Stipe Ursić drugačije tumači propis od svoga kolege u Baškoj Vodi.

“Ne želim blatiti kolege, ali kada ujutro u 7 sati prođem Baškom Vodom na putu do Makarske, vidim samo gomile bijele plastike. Osobno bih najviše volio maknuti tu odvratnu plastiku s plaža, ali ima ljudi, ima branitelja koji godinama iznajmljuju i od toga žive pa nije tako lako izvedivo. Međutim, u konačnici smo mi ti koji određujemo i uvodimo pravila”, kazao je Ursić za splitski dnevnik.

On dodaje da u je Brelima zabranjeno slaganje ležaljki na plaži već one stoje na jednoj hrpi odakle se mogu postaviti na plažu tek kada koncesionar izda račun turistu. Još kaže da su u Brelima od ove godine uveli novost da svaki koncesionar koji potpisuje ugovor biva suglasan s time da mu se, ako ne ispunjava uvjete, koncesija može oduzeti bez prava na žalbu. U ugovoru su jasno definirane njihove obaveze, propisana je obuća i odjeća, pa se obvezuju na majice kratkih rukava s istaknutim nazivom obrta, ležaljke se ne smiju postavljati na plažu, komunalni redari sve to svakodnevno kontroliraju, a koncesionar je obavezan voditi računa i o čišćenju te održavanju plaže.

“Kupač je glavni i on može leći tamo gdje je slobodno”

U Brelima se također “obračunavaju” i s rezerviranjem atraktivnijih mjesta na plažama ostavljanjem ručnika i prostirki što je činio nemalo broj turista.

Inače, Splitsko-dalmatinska županija ima pravilnik koji propisuje odnos postavljenih ležaljki i slobodne plaže, kao i sve druge uvjete. Taj pravilnik kaže da 60 posto plaže mora biti slobodno.

“To bi se trebalo poštovati, i do sada vezano za to nismo imali problema. Redari mogu provjeriti odgovara li površina planu za koji je dana koncesija, ako ne, prosljeđuje se Županiji i onda su oni na potezu. No nema govora da koncesionar može imati prednost, jer kupač je glavni, on može uzeti ležaljku ili leći tamo gdje je slobodno”, kaže Dražen Nemčić, zamjenik gradonačelnika Makarske.

“Ležaljke možete slobodno maknuti…”

Ležaljke se, kaže on, smiju rasporediti na plažu uz uvjet da njihov broj ne premašuje propisani, da su propisno udaljene od mora i da se između formacija ležaljki ostavi prolaz. Osvrnuo se i na ulogu komunalnih redara.

“Redarima je izričito rečeno da se ne trebaju petljati u koncesiju, koncesionar je dužan brinuti o redu, čak i nezakonitoj prodaji i čišćenju. Naši su redari po meni preiskusni i sumnjam da bi napravili takav gaf, ali ako bi, onda bi, uz egzaktan dokaz, snosili sankcije”, rekao je makarski dogradonačelnik.

Branko Kundih, koji vodi stručni portal Hrvatsko pomorsko dobro, dao je tumačenje ovih slučajeva prema Zakonu o pomorskom dobru.

“Ako je koncesionar stavio ležaljke preko cijele plaže, vi mu ih slobodno možete maknuti i na njihovo mjesto staviti ručnik. On ne može ograničiti kretanje po plaži, odnosno opću upotrebu te mora osigurati dovoljno prostora za kretanje, kupanje, šetanje i navlačenje malog broda na obalu”, objasnio je Kundih.

hr Sun Jul 22 2018 08:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .