Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

Koliko članova imaju stranke, kakve su članarine i isključuju li neplatiše?

U aktualni saziv Hrvatskog sabora izabrani su predstavnici čak 20 političkih stranaka, među kojima je i nekoliko svježe formiranih, nastalih odmetanjem saborskih zastupnika od onih na čijim su krilima još ranije izborili mandate. Istražili smo koliko članova broje sve te parlamentarne stranke i koliko iznose stranačke članarine, a politolog Goran Čular objašnjava zašto takvo usitnjavanje nije dobro za hrvatski politički sustav i što bi trebalo pod hitno mijenjati

Prema zakonskim odredbama, političku stranku može osnovati 'najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana' RH, a svaki takav državljanin može biti član stranke. U Hrvatskoj trenutno postoje 162 političke stranke, što je vidljivo iz posebnog registra pri Ministarstvu uprave, piše t portal.

Većina parlamentarnih stranaka čiji zastupnici sjede u Saboru - trenutno je to 19 stranaka, jer izabranom Milanu Bandiću (BM 365) mandat miruje, a zamjenjuje ga nezavisni Željko Lacković - odgovorila je na upit tportala o broju članova, iznosu članarine i propisima o isključenju članova koji ne podmiruju financijske obaveze prema stranci. Ovo potonje naime može poslužiti kao jedan od pokazatelja aktivnosti članstva i vjerodostojnosti prikazanog broja članova. 

Iz HDZ-a poručuju da trenutno broje oko 220.000 članica i članova, a 'točna brojka varira iz dana u dan'. Utvrđene su dvije vrste članarina HDZ-a: redovna i dužnosnička. Redovnu članarinu u iznosu od 10 kuna mjesečno plaćaju zaposleni članovi HDZ-a i umirovljenici s mjesečnim primanjima većim od 3000 kuna, a oni s manjim primanjima plaćaju pet kuna mjesečno. Učenici, redoviti studenti i nezaposleni članovi HDZ-a oslobođeni su obveze plaćanja članarine. Dužnosnička članarina iznosi pet posto od neto plaće ili naknade koju članovi HDZ-a primaju za obnašanje određene dužnosti. Nije propisano isključivanje iz članstva HDZ-a u slučaju neplaćanja članarine.

SDP ima 35.738 članova. Članarina je također diferencirana, pa tako zaposleni plaćaju 20 kuna mjesečno, umirovljenici pet kuna, a studenti, nezaposleni i članovi s minimalnom plaćom i ispodprosječnom mirovinom kunu. Posebnu kategoriju čine oni koji ostvaruju prihode iz mandata SDP-a: ako zarađuju više od 20.000 kuna, neto članarina je 3000 kuna mjesečno, za one koji zarađuju od 16.000 do 20.000 kuna članarina je 1300 kuna, od 12.500 do 16.000 kuna - 1000 kuna, od 10.000 do 12.500 kuna – 400 kuna, od 7500 do 10.000 kuna – 150 kuna, od 4000 do 7500 kuna - 100 kuna, od 1600 do 4000 kuna – 70 kuna te od 800 do 1600 kuna – 50 kuna mjesečno. Isključivanje je propisano Statutom SDP-a, a te odluke donose lokalne organizacije 'u slučaju da član/članica ima nepodmirene obveze po osnovi članarine za razdoblje od dvanaest mjeseci ili dulje'.

HSS broji 38.710 članova. Članarina u iznosu od 80 kuna godišnje za sve članove uvedena je tek u srpnju 2017., nakon što 10 godina nije bila propisana. Statutom nije predviđeno isključenje za neplatiše, ali oni ne mogu sudjelovati u izbornim procesima stranke. Krajem godine, kad budu prikupljene sve članarine, znat će se točan broj članova HSS-a, poručili su iz te stranke.

HNS ima 39.867 članova. Propisana članarina ovisi o statusu člana i primanjima, a kreće se od nula kuna mjesečno za nezaposlene, preko pet kuna za studente i umirovljenike te 10 kuna za zaposlene, do 80 kuna mjesečno za članove središnjih tijela stranke. Isto tako, ako u jednoj obitelji ima više članova HNS-a, prvi član plaća punu članarinu, drugi pola, a treći i svi ostali oslobođeni su plaćanja. Isključivanje zbog neplaćanja članarine nije propisano.

Građansko-liberalni savez (GLAS), sastavljen uglavnom od bivših HNS-ovaca, broji 942 člana. Članarina iznosi 100 kuna godišnje, izuzev za državne dužnosnike i one na razini lokalne ili regionalne samouprave, koji mjesečno plaćaju od 400 do 1500 kuna. Članove koji nisu u mogućnosti plaćati članarinu glavni tajnik stranke može osloboditi od te obaveze, a iz članstva se brišu oni koji nisu u roku od 12 mjeseci podmirili svoju članarinu za prethodno razdoblje. 

HSU navodi da ima 11.000 članova. Članarina iznosi 10 ili 20 kuna godišnje, ovisno o socijalnom statusu člana stranke. Prema Statutu, oni koji nisu uplatili članarinu u tekućoj godini do roka donošenja odluke o raspisivanju unutarstranačkih izbora ili lokalnih i parlamentarnih izbora, ili pak nisu podmirili ostale financijske obveze prema stranci, ne mogu biti kandidati na tim izborima. Članovi koji godinu dana nisu platili članarinu brišu se iz evidencije članstva.

Iz Mosta nezavisnih lista poručuju da oni nisu klasična politička stranka, nego su uređeni kao platforma koja okuplja nezavisne liste, podupiratelje i članstvo. 'Članstvo je najmalobrojnije i ono predstavlja operativnu pozadinu cijelog koncepta. Jedino članstvo plaća članarinu, a broji 430 članova', stoji u odgovoru. Dužnosnici plaćaju članarinu od 150 kuna mjesečno, zaposleni 30 kuna mjesečno, a nezaposleni i umirovljenici pet kuna mjesečno. Članstvo prestaje neplaćanjem članarine, na dan proteka tri mjeseca od dana dospjelosti obveze plaćanja, a nakon slanja upozorenja.

IDS broji 7329 članova, a članarina se sastoji od osnovnog, dodatnog i dopunskog dijela. Po 100 kuna godišnje plaćaju svi osim učenika, studenata, nezaposlenih, umirovljenika te onih koji iz objektivnih razloga to nisu u mogućnosti. Dodatni dio plaćaju dužnosnici (1500 kuna europarlamentarci, 400 kuna saborski zastupnici...), a dopunski dio oni koji ostvaruju naknadu koja proizlazi iz mandata IDS-a i to jednom godišnje, u iznosu jedne neto mjesečne naknade, za svaki pojedinačni mandat. Nakon dvije godine neplaćanja članarine u IDS-u postajete pasivan član, s pravom sudjelovanja u radu tijela matičnog ogranka i podružnice samo upućivanjem pisanih prijedloga, ali bez prava glasa i bez prava na kandidaturu za izbor u tijela IDS-a ili za bilo kakvu izbornu ili imenovanu dužnost. 

SDSS ima oko 10.100 članova i do u tančine diferenciranu članarinu po raznim kategorijama članstva. Učenici, studenti i nezaposleni članovi tako plaćaju po dvije kune mjesečno, članovi s minimalnim primanjima po pet kuna, članovi s primanjima nižim od prosječne plaće po 10 kuna, oni s primanjima višim od prosječne plaće - ali ne više od dvostrukog iznosa - po 20 kuna te članovi s primanjima višim od dvostrukog iznosa prosječne plaće po 50 kn.

Članovi izabrani ili imenovani na prijedlog SDSS-a na funkcije saborskih zastupnika, potpredsjednika ili ministara u Vladi, državnih tajnika, ravnatelja uprave ili savjetnika u ministarstvima, članova uprave trgovačkih društava ili ustanova u pretežnom državnom vlasništvu, općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika plaćaju tri posto neto iznosa mjesečne plaće ako ona nije veća od dvostrukog iznosa prosječne plaće, a pet posto ako im plaća prelazi navedeni dvostruki iznos. Prema tzv. običnim članovima u SDSS-u nisu, kažu otvoreno, inzistirali na obavezi plaćanja članarine zbog socijalnih i političkih razloga, ali zato jesu prema nositeljima državnih ili lokalnih funkcija. Sankcije su bile uskraćivanje mogućnosti kandidature za buduće stranačke ili navedene državne ili lokalne funkcije.

SNAGA - Stranka narodnog i građanskog aktivizma trenutno ima 160 članova i 'nekoliko tisuća simpatizera koji ne žele biti članovima nijedne stranke'. Članarina je 100 kuna godišnje, ali zasad ne inzistiraju na sankcijama za neplaćanje članarine. 'Nismo velika stranka i to bi bilo kontraproduktivno', objašnjavaju u Snazi, čiji je jedini predstavnik u Saboru Goran Aleksić. Nisu propisali isključivanje iz članstva u slučaju neplaćanja članarine.

Iz Stranke rada i solidarnosti (zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića) nisu odgovorili na pitanje koliko imaju članova. Naveli su samo da članarina za nezaposlene, studente i učenike iznosi nula kuna; zaposleni koji ostvaruju prihod do 7000 kuna plaćaju 10 kuna mjesečno ili 120 kuna godišnje, a oni koji zarađuju više od 7000 kuna plaćaju 20 kuna mjesečno ili 240 kuna godišnje. Članovi gube taj status ako ne podmire članarinu uzastopno dvije godine.

HSLS ima 17.000 članova, a članarina za sve iznosi 60 kuna godišnje. Izvršni odbori ogranaka zaduženi su za provođenje evidencije članstva, kao i evidencije uplata članarina, a isto tako zaduženi su za donošenje odluke o brisanju članova koji nisu uplatili članarinu za tekuću godinu do njenog kraja.

HDSSB je u rujnu odlučio provesti 'potpunu reviziju članstva' i trenutno broji 423 člana. Na Saboru stranke održanom 8. listopada odlučeno je da će godišnja članarina od 1. siječnja 2018. iznositi 50 kuna, a za umirovljenike i studente po 20 kuna. Dužnosnici stranke izdvajaju tri posto mjesečnih primanja za nju. Statutom je propisano brisanje iz evidencije članstva ukoliko se tijekom godine ne plati članarina za tekuću godinu.

Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske ima 1500 članova, uglavnom umirovljenika i osoba starije životne dobi. Članarina iznosi za sve 10 kuna, a u slučaju neplaćanja nije propisano isključivanje iz stranke.

Narodna stranka – reformisti podatak o broju članova ažurira na svojoj internetskoj stranici, na kojoj je vidljivo da trenutno broji 9000 članova. Reformisti, inače, zasad nisu odgovorili na upit tportala, baš kao ni Živi zid, Hrvatska demokršćanska stranka, Hrast, Promijenimo Hrvatsku! Neovisni za Hrvatsku.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Facebook komentari

hr Sat Oct 21 2017 11:03:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Najpoznatije žute cipele: Neobična poruka na nogama Predsjednice u Vukovaru

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović za posjet Vukovaru odabrala zanimljiv izbor obuće.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Vukovar je došla obuvena u vukovarske žute Borovo čizme, takozvane "zenge" koje su 1991. nosili hrvatski branitelji Vukovara. 

Kazala je, uoči Kolone sjećanja, da time želi poručiti kako su Vukovaru potrebna radna mjesta za bolju budućnost, piše dnevnik.hr

Naime, žute cipele Zenge iz Borova postale su simbolom branitelja Vukovara. Proizvodila ih je obuća Borovo. Čizme su izrađivane od visokokvalitetne kože, po narudžbi američke tvrtke Royce, no kako 1991. godine narudžba nije isporučena zbog početka Domovinskog rata, čizme su ostale u Borovu. Podijeljene su braniteljima na prvoj crti.

Tvornica Borovo do početka rata bila je pravi proizvodni gigant, zapošljavala je 24.000 radnika koji su na godinu proizvodili 20 milijuna pari obuće, 30.000 tona pneumatika te drugih gumarskih proizvoda. Danas tvrtka zapošljava oko 700 radnika, a u njoj se na godinu proizvede oko 400.000 pari obuće.

Facebook komentari

hr Sat Nov 18 2017 12:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f86cabb473982b3b8b45c1/80

Grabar-Kitarović: Treba osigurati budućnost Vukovara. Plenković: Uvijek ćemo se sjećati svih onih koji su dali život

Dolaskom na Memorijalno groblje bit će položeno pet vijenaca i to vijenci predsjednice RH, predsjednika Sabora, predsjednika Vlade te hrvatskih branitelja Vukovara i Grada Vukovara
Paljenjem svijeća od strane učenika vukovarskih osnovnih škola započeo je središnji dan obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu domovinskoga rata 1991. godine. 

10:00 Program je počeo intoniranjem himne a uskoro kreće Kolona sjećanja.

9:58 Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović stigla je u Vukovar. Novinari su primijetili da predsjednica u krug bolnice došla u čizmama koje su nosili vukovarski branitelji tijekom Domovinskog rata čiji je proizvođač Borovo.
- Držim da treba osigurati budućnost Vukovara, da ljudi ostanu ovdje - poručila je predsjednica.
- Svaka deklaracija prijateljstva je dobar korak naprijed, već su učinjeni neki koraci, ali svako veliko putovanje tako počinje. Rekla sam rekla nekoliko puta, još će puno vode proteći Dunavom prije nego Hrvatska i Srbija mogu govoriti da su prijateljske države, ali trebamo rješavati naša otvorena pitanja, prije svega naših nestalih - rekla je Grabar-Kitarović o odnosu Hrvatske i Srbije, piše Večernji list.

9:48 - Uvijek ćemo se sjećati svih onih koji su dali život za Hrvatsku. Tragedija koja se dogodila tada, nakon najsnažnije agresije velikosrpskog režima, bila je prekretnica u procesu priznanja Hrvatske - kazao je premijer Andrej Plenković po dolasku u Vukovar.

9:33 Na gradskim ulicama velik je broj hodočasnika s raznim hrvatskim vojnim znakovljima kao i zastavama te lampionima. Na putu od Vinkovaca i Osijeka prema Vukovaru može se susresti veliki broj hodočasnika koji pješice ide prema Vukovara. Među njima nalazi se i skupina 80-tak hrvatskih branitelja iz bosanske Posavine s oraškog područja koji su iz Orašja put Vukovara krenuli prije tri dana. Sudionicima obilježavanja vukovarske tragedije pridružit će se i sudionici karavane motociklista pod nazivom „Zajedno u ratu - zajedno u miru", koja je u ponedjeljak krenula s krajnjeg juga Hrvatske, iz Prevlake, a koji su do Vukovara provezli 1500 kilometara.  Za tvrtke i ustanove u vlasništvu grada subota je neradni dan, a kako se može primjetiti ne rade i brojni drugi subjekti izuzev trgovačkih radnji s prehranom, ugostiteljskih radnji i pekarnica. Za sav promet od 9 do 15 sati bit će zatvorene vukovarske prometnice koje od bolnice vode prema Memorijalnom groblju.  Iz Grada Vukovara uputili su poziv svima onima koji dolaze u Vukovar na obilježavanje 26. obljetnice ratne tragedije na dostojanstveno ponašanje uz pijetet prema žrtvama ubijenim i poginulim u obrani grada. 9:15 U krugu vukovarske bolnice okupljaju se sudionici koji će sudjelovati u Koloni sjećanja za žrtvu Vukovara.

U dvorište bolnice doći će i čelnici države predvođeni predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović, predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem i premijerom Andrejom Plenkovićem. Očekuje se dolazak gotovo cijele Vlade RH kao i brojnih poznatih osoba.
Kolona sjećanja ulicama Vukovara krenut će nakon prigodnog programa. Dolaskom na Memorijalno groblje bit će položeno pet vijenaca i to vijenci predsjednice RH, predsjednika Sabora, predsjednika Vlade te hrvatskih branitelja Vukovara i Grada Vukovara. Svečanu euharistiju na Memorijalnom groblju predvoditi će mons. Antun Škvorčević, požeški biskup. Po završetku središnjeg dijela obilježavanja Dana sjećanja u 17. Sati biti će upriličena Svjetlosna rijeka sjećanja u okviru koje će u spomen na ubijene i nestale, biti puštane svjetiljke niz Dunav.

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava i ove godine je ponovio kako gradske vlasti nikoga ne pozivaju 18. studenoga da dođe u Vukovar, ali i da su toga dana svi dobro došli. Svi se pozivaju na odgovorno ponašanje i da uvijek znaju zašto su toga dana u Vukovaru. O procjenama je teško govoriti, ali se i ove godine očekuje veliki broj ljudi s obzirom da je subota i neradni dan. Gosti se pak pozivaju da dobro prate upute policije s obzirom na brojne radove na cestama. 

Facebook komentari

hr Sat Nov 18 2017 10:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e64a0cb9e03e4d868b4580/80

Prijedlog zakona: Najveće promjene odnose se na područje sukoba interesa

U javnu raspravu upućen novi zakon o audiovizualnim djelatnostima: budućnost HAVC-a ovisit će o njemu. Zanimljivo je da predstavnici stručnih društava nisu bili dio radne skupine za izmjenu zakona, nego će svoje ideje zagovarati u javnoj raspravi
Ministarstvo kulture u javnu je raspravu uputilo nacrt prijedloga zakona o audiovizualnim djelatnostima kojim se regulira rad HAVC-a te definiraju strateški interesi RH vezani uz audiovizualnu industriju.

S obzirom na to da su se oko HAVC-a prošle i ove godine lomila mnoga ideološka koplja, može se očekivati da će ovaj prijedlog zakona izazvati veliku pažnju javnosti piše Večernji list.

Detaljnim proučavanjem predloženog teksta, međutim, utvrdili smo da nema dramatičnih promjena u odnosu na njegovu prvu verziju izglasanu prije ravno deset godina: najveće promjene odnose se na područje potencijalnog sukoba interesa, koje je sada jasnije definirano.
– Netko će reći da se radi o kozmetičkim promjenama, ali tek nam predstoji ravna rasprava u kojoj će zainteresirane stranke predlagati svoje izmjene. Iako sam sjedio u radnoj skupini za izradu novog prijedloga, i sam imam dodatne ideje koje ću gurati u fazi javne rasprave: zalažem se za još strože definiranje sukoba interesa te uvođenje pet savjetnika koji odlučuju o dodjeli novca u pojedinim kategorijama, a ne da to kao dosad radi jedna osoba – otkrio nam je ravnatelj HAVC-a Danijel Rafaelić dodajući da i u Ministarstvu računaju na mijenjanje dijelova ovog teksta.

U kontekstu sprečavanja sukoba interesa može se, primjerice, čitati izbacivanje predstavnika Hrvatskog filmskog saveza (koji je jedan od najvećih korisnika HAVC-a) iz Audiovizualnog vijeća, u koje po novom ulaze po jedan predstavnik Ministarstva kulture te strukovnih društava scenarista i filmskih kritičara. Redefiniran je i opis članova Upravnog odbora HAVC-a, u kojem će sada sjediti i jedan ekonomski ili pravni stručnjak.

Zanimljivo je, međutim, da među članovima radne skupine za izradu novog nacrta zakona nije bilo predstavnika strukovnih društava, nego će oni svoje mišljenje reći tek u fazi javne rasprave.
– Ne znam zašto izabrani predstavnici struke od početka nisu sudjelovali u izradi zakona koji ih se izravno tiče. Članovi Hrvatske udruge producenata naći će se u utorak i analizirati ovaj prijedlog, nakon čega ćemo se očitovati o njegovu sadržaju i iskreno se nadam da će nas zakonodavac čuti – rekao nam je u ime Društva producent Boris T. Matić.
Velika novost i unapređenje u odnosu na postojeći zakonski okvir uvođenje je poticaja za strane filmaše u prijedlog zakona. Time se Ministarstvo kulture obvezuje namaknuti sredstva za povrat 20% novca utrošenog u našoj zemlji stranim produkcijama: u tu će kvotu ulaziti veliki projekti poput Igre prijestolja i Ratova zvijezda, ali i manji europski filmovi koji se iz godine u godinu snimaju na našim lokacijama.

Nedavnim rebalansom proračuna za 2017., koji je usvojila Vlada, budžet HAVC-a povećan je s planiranih 52 milijuna kuna na nešto više od 80 milijuna. Prema Vladinim dokumentima, novih 7,6 milijuna kuna namijenjeno je za programe HAVC-a, a 21,5 milijuna ide stranim filmašima.
– Program mjera poticaja stupio je na snagu 2012., no tada je učinjen propust jer nisu osigurana sredstva za poticaje u državnom proračunu te se od tada poticaji isplaćuju u tekućoj za prethodnu godinu. Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija povećanjem sredstava za 2017. godinu omogućavaju stabilizaciju sustava poticaja te zadržavanje interesa i ugleda RH u svijetu kao relevantne produkcijske lokacije. Treba istaknuti da ostvarena lokalna potrošnja u razdoblju od uvođenja mjera poticaja iznosi gotovo 600 milijuna kuna čime mjere poticaja ostvaruju utjecaj ne samo na audiovizualnu industriju već i profitabilnost svih povezanih gospodarskih grana – ističu u Ministarstvu kulture.
U novom zakonu kao djela od državnog interesa prvi su put definirane i igre te transmedijski projekti, što znači da bismo u budućnosti uz javne pozive za predlaganje novih filmova ili TV serija mogli vidjeti i natječaje kojima će država financirati proizvodnju kompjutorskih ili videoigara. To je pozitivna vijest s obzirom da se radi o jednoj od najpropulzivnijih industrija ovoga doba, koja u Hrvatskoj i bez državne podrške nezaustavljivo raste, a uz ovakav vjetar u leđa mogla bi postati još konkurentnija.


Facebook komentari

hr Sat Nov 18 2017 09:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/564b1fb0b118e1011e8b4a48/80

Deseci tisuća građana i državne delegacije dolaze se pokloniti Gradu heroju

Vukovar obilježava 26 godina od pada u ruke srpskog agresora nakon najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade. Kao i svake godine, tisuće građana i države delegacije doći će pokloniti se Gradu heroju i sudjelovati u Koloni sjećanja.
Središnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 26. obljetnice stradanja toga grada u Domovinskom ratu počet će okupljanjem i komemorativnim programom "Vukovar - mjesto posebnoga pijeteta" u krugu vukovarske bolnice. 

Prije početka središnjega obilježavanja predsjednik Vlade Andrej Plenković u dvorištu Opće bolnice dat će izjavu za medije. Koloni sjećanja uputit će se Križnim putem do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata. Kolonu će predvoditi hrvatski branitelji i članovi obitelji poginulih, ubijenih i nestalih branitelja, a u njoj će biti državni vrh, saborski zastupnici i brojni drugi. Također, sudionici kolone će na grobnice poginulih branitelja i civila položiti ruže navodi dnevnik.hr.

Na Spomen obilježju na Memorijalnom groblju će predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, izaslanstvo Hrvatskoga sabora na čelu s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem te predsjednik Vlade Andrej Plenković, izaslanstva vukovarskih branitelja i Grada odati počast žrtvama i položiti vijence. 

Molitvu za žrtve iz Domovinskoga rata grada Vukovara ispred Spomen obilježja na Memorijalnom groblju predvodi požeški biskup mons Antun Škvorčević. Svetu misu za sve žrtve u Domovinskom ratu na Memorijalnom groblju predvodit će mons. Antun Škvorčević.

Na Spomen obilježje masovne grobnice na Ovčari predsjednica Republike položit će vijenac u 13,05 sati, predsjednik Sabora Gordan Jandroković u 14,40 sati, a predsjednik Vlade Andrej Plenković u 14,45 sati. Osim toga, predsjednik Vlade Andrej Plenković susreti će se s predstavnicima hrvatskih županija.

Facebook komentari

hr Sat Nov 18 2017 09:14:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .