Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

Koliko članova imaju stranke, kakve su članarine i isključuju li neplatiše?

U aktualni saziv Hrvatskog sabora izabrani su predstavnici čak 20 političkih stranaka, među kojima je i nekoliko svježe formiranih, nastalih odmetanjem saborskih zastupnika od onih na čijim su krilima još ranije izborili mandate. Istražili smo koliko članova broje sve te parlamentarne stranke i koliko iznose stranačke članarine, a politolog Goran Čular objašnjava zašto takvo usitnjavanje nije dobro za hrvatski politički sustav i što bi trebalo pod hitno mijenjati

Prema zakonskim odredbama, političku stranku može osnovati 'najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana' RH, a svaki takav državljanin može biti član stranke. U Hrvatskoj trenutno postoje 162 političke stranke, što je vidljivo iz posebnog registra pri Ministarstvu uprave, piše t portal.

Većina parlamentarnih stranaka čiji zastupnici sjede u Saboru - trenutno je to 19 stranaka, jer izabranom Milanu Bandiću (BM 365) mandat miruje, a zamjenjuje ga nezavisni Željko Lacković - odgovorila je na upit tportala o broju članova, iznosu članarine i propisima o isključenju članova koji ne podmiruju financijske obaveze prema stranci. Ovo potonje naime može poslužiti kao jedan od pokazatelja aktivnosti članstva i vjerodostojnosti prikazanog broja članova. 

Iz HDZ-a poručuju da trenutno broje oko 220.000 članica i članova, a 'točna brojka varira iz dana u dan'. Utvrđene su dvije vrste članarina HDZ-a: redovna i dužnosnička. Redovnu članarinu u iznosu od 10 kuna mjesečno plaćaju zaposleni članovi HDZ-a i umirovljenici s mjesečnim primanjima većim od 3000 kuna, a oni s manjim primanjima plaćaju pet kuna mjesečno. Učenici, redoviti studenti i nezaposleni članovi HDZ-a oslobođeni su obveze plaćanja članarine. Dužnosnička članarina iznosi pet posto od neto plaće ili naknade koju članovi HDZ-a primaju za obnašanje određene dužnosti. Nije propisano isključivanje iz članstva HDZ-a u slučaju neplaćanja članarine.

SDP ima 35.738 članova. Članarina je također diferencirana, pa tako zaposleni plaćaju 20 kuna mjesečno, umirovljenici pet kuna, a studenti, nezaposleni i članovi s minimalnom plaćom i ispodprosječnom mirovinom kunu. Posebnu kategoriju čine oni koji ostvaruju prihode iz mandata SDP-a: ako zarađuju više od 20.000 kuna, neto članarina je 3000 kuna mjesečno, za one koji zarađuju od 16.000 do 20.000 kuna članarina je 1300 kuna, od 12.500 do 16.000 kuna - 1000 kuna, od 10.000 do 12.500 kuna – 400 kuna, od 7500 do 10.000 kuna – 150 kuna, od 4000 do 7500 kuna - 100 kuna, od 1600 do 4000 kuna – 70 kuna te od 800 do 1600 kuna – 50 kuna mjesečno. Isključivanje je propisano Statutom SDP-a, a te odluke donose lokalne organizacije 'u slučaju da član/članica ima nepodmirene obveze po osnovi članarine za razdoblje od dvanaest mjeseci ili dulje'.

HSS broji 38.710 članova. Članarina u iznosu od 80 kuna godišnje za sve članove uvedena je tek u srpnju 2017., nakon što 10 godina nije bila propisana. Statutom nije predviđeno isključenje za neplatiše, ali oni ne mogu sudjelovati u izbornim procesima stranke. Krajem godine, kad budu prikupljene sve članarine, znat će se točan broj članova HSS-a, poručili su iz te stranke.

HNS ima 39.867 članova. Propisana članarina ovisi o statusu člana i primanjima, a kreće se od nula kuna mjesečno za nezaposlene, preko pet kuna za studente i umirovljenike te 10 kuna za zaposlene, do 80 kuna mjesečno za članove središnjih tijela stranke. Isto tako, ako u jednoj obitelji ima više članova HNS-a, prvi član plaća punu članarinu, drugi pola, a treći i svi ostali oslobođeni su plaćanja. Isključivanje zbog neplaćanja članarine nije propisano.

Građansko-liberalni savez (GLAS), sastavljen uglavnom od bivših HNS-ovaca, broji 942 člana. Članarina iznosi 100 kuna godišnje, izuzev za državne dužnosnike i one na razini lokalne ili regionalne samouprave, koji mjesečno plaćaju od 400 do 1500 kuna. Članove koji nisu u mogućnosti plaćati članarinu glavni tajnik stranke može osloboditi od te obaveze, a iz članstva se brišu oni koji nisu u roku od 12 mjeseci podmirili svoju članarinu za prethodno razdoblje. 

HSU navodi da ima 11.000 članova. Članarina iznosi 10 ili 20 kuna godišnje, ovisno o socijalnom statusu člana stranke. Prema Statutu, oni koji nisu uplatili članarinu u tekućoj godini do roka donošenja odluke o raspisivanju unutarstranačkih izbora ili lokalnih i parlamentarnih izbora, ili pak nisu podmirili ostale financijske obveze prema stranci, ne mogu biti kandidati na tim izborima. Članovi koji godinu dana nisu platili članarinu brišu se iz evidencije članstva.

Iz Mosta nezavisnih lista poručuju da oni nisu klasična politička stranka, nego su uređeni kao platforma koja okuplja nezavisne liste, podupiratelje i članstvo. 'Članstvo je najmalobrojnije i ono predstavlja operativnu pozadinu cijelog koncepta. Jedino članstvo plaća članarinu, a broji 430 članova', stoji u odgovoru. Dužnosnici plaćaju članarinu od 150 kuna mjesečno, zaposleni 30 kuna mjesečno, a nezaposleni i umirovljenici pet kuna mjesečno. Članstvo prestaje neplaćanjem članarine, na dan proteka tri mjeseca od dana dospjelosti obveze plaćanja, a nakon slanja upozorenja.

IDS broji 7329 članova, a članarina se sastoji od osnovnog, dodatnog i dopunskog dijela. Po 100 kuna godišnje plaćaju svi osim učenika, studenata, nezaposlenih, umirovljenika te onih koji iz objektivnih razloga to nisu u mogućnosti. Dodatni dio plaćaju dužnosnici (1500 kuna europarlamentarci, 400 kuna saborski zastupnici...), a dopunski dio oni koji ostvaruju naknadu koja proizlazi iz mandata IDS-a i to jednom godišnje, u iznosu jedne neto mjesečne naknade, za svaki pojedinačni mandat. Nakon dvije godine neplaćanja članarine u IDS-u postajete pasivan član, s pravom sudjelovanja u radu tijela matičnog ogranka i podružnice samo upućivanjem pisanih prijedloga, ali bez prava glasa i bez prava na kandidaturu za izbor u tijela IDS-a ili za bilo kakvu izbornu ili imenovanu dužnost. 

SDSS ima oko 10.100 članova i do u tančine diferenciranu članarinu po raznim kategorijama članstva. Učenici, studenti i nezaposleni članovi tako plaćaju po dvije kune mjesečno, članovi s minimalnim primanjima po pet kuna, članovi s primanjima nižim od prosječne plaće po 10 kuna, oni s primanjima višim od prosječne plaće - ali ne više od dvostrukog iznosa - po 20 kuna te članovi s primanjima višim od dvostrukog iznosa prosječne plaće po 50 kn.

Članovi izabrani ili imenovani na prijedlog SDSS-a na funkcije saborskih zastupnika, potpredsjednika ili ministara u Vladi, državnih tajnika, ravnatelja uprave ili savjetnika u ministarstvima, članova uprave trgovačkih društava ili ustanova u pretežnom državnom vlasništvu, općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika plaćaju tri posto neto iznosa mjesečne plaće ako ona nije veća od dvostrukog iznosa prosječne plaće, a pet posto ako im plaća prelazi navedeni dvostruki iznos. Prema tzv. običnim članovima u SDSS-u nisu, kažu otvoreno, inzistirali na obavezi plaćanja članarine zbog socijalnih i političkih razloga, ali zato jesu prema nositeljima državnih ili lokalnih funkcija. Sankcije su bile uskraćivanje mogućnosti kandidature za buduće stranačke ili navedene državne ili lokalne funkcije.

SNAGA - Stranka narodnog i građanskog aktivizma trenutno ima 160 članova i 'nekoliko tisuća simpatizera koji ne žele biti članovima nijedne stranke'. Članarina je 100 kuna godišnje, ali zasad ne inzistiraju na sankcijama za neplaćanje članarine. 'Nismo velika stranka i to bi bilo kontraproduktivno', objašnjavaju u Snazi, čiji je jedini predstavnik u Saboru Goran Aleksić. Nisu propisali isključivanje iz članstva u slučaju neplaćanja članarine.

Iz Stranke rada i solidarnosti (zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića) nisu odgovorili na pitanje koliko imaju članova. Naveli su samo da članarina za nezaposlene, studente i učenike iznosi nula kuna; zaposleni koji ostvaruju prihod do 7000 kuna plaćaju 10 kuna mjesečno ili 120 kuna godišnje, a oni koji zarađuju više od 7000 kuna plaćaju 20 kuna mjesečno ili 240 kuna godišnje. Članovi gube taj status ako ne podmire članarinu uzastopno dvije godine.

HSLS ima 17.000 članova, a članarina za sve iznosi 60 kuna godišnje. Izvršni odbori ogranaka zaduženi su za provođenje evidencije članstva, kao i evidencije uplata članarina, a isto tako zaduženi su za donošenje odluke o brisanju članova koji nisu uplatili članarinu za tekuću godinu do njenog kraja.

HDSSB je u rujnu odlučio provesti 'potpunu reviziju članstva' i trenutno broji 423 člana. Na Saboru stranke održanom 8. listopada odlučeno je da će godišnja članarina od 1. siječnja 2018. iznositi 50 kuna, a za umirovljenike i studente po 20 kuna. Dužnosnici stranke izdvajaju tri posto mjesečnih primanja za nju. Statutom je propisano brisanje iz evidencije članstva ukoliko se tijekom godine ne plati članarina za tekuću godinu.

Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske ima 1500 članova, uglavnom umirovljenika i osoba starije životne dobi. Članarina iznosi za sve 10 kuna, a u slučaju neplaćanja nije propisano isključivanje iz stranke.

Narodna stranka – reformisti podatak o broju članova ažurira na svojoj internetskoj stranici, na kojoj je vidljivo da trenutno broji 9000 članova. Reformisti, inače, zasad nisu odgovorili na upit tportala, baš kao ni Živi zid, Hrvatska demokršćanska stranka, Hrast, Promijenimo Hrvatsku! Neovisni za Hrvatsku.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

hr Sat Oct 21 2017 11:03:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc6ef950e493802018b4790/80
Foto: Wikipedija

Zlarin će biti prvi hrvatski otok bez jednokratne plastike

Nagrađeno rješenje ponudile su tri djevojke porijeklom sa Zlarina, s ciljem da ovaj otok postane prvi hrvatski otok bez jednokratne plastike

Zlarin će biti prvi hrvatski otok na kojem se neće koristiti proizvodi od plastike za jednokratnu upotrebu. Među četiri inovativna rješenja za zaustavljanje zagađenja Jadranskog mora plastičnim otpadom, a u okviru inicijative Adriatic Plastic Challenge, projekt „Zlarin – otok bez plastike“ dobio je najbolje ocjene. Nagrađeno rješenje ponudile su tri djevojke porijeklom sa Zlarina, s ciljem da ovaj otok postane prvi hrvatski otok bez jednokratne plastike. - piše Novi list

Ana, Nataša i Ivana razvile su model koji će u sljedećih godinu dana zaustaviti dotok jednokratne plastike na otok. Plastične vrećice zamijenit će papirnatima i platnenima, izbacit će slamke, a plastične čaše i pribor za jelo, također će zamijeniti ekološki prihvatljivijim rješenjima. Projekt podupire lokalno stanovništvo te turistička zajednica otoka Zlarina, izvijestila je inicijativa Adriatic Plastic Challenge.

Članica pobjedničkog tima, Ana Robb istaknula je da na Zlarinu živi dvjestotinjak stanovnika, "što ga čini idealnim mjestom za pokušaj ovog eksperimenta".

- Imamo samo jednu samoposlugu i nekoliko kafića i restorana što znatno smanjuje broj ljudi koji trebaju poduprijeti našu ideju. Lokalna zajednica daje nam veliku podršku i jedva čekamo da Zlarin bez plastike zaživi. - rekla je Ana Robb.

Tijekom dvodnevnog bootcamp-a inicijative Adriatic Plastic Challenge, odabrani timovi projektna su rješenja pretvorili u poslovne modele te su svoje ideje prezentirali pred stručnim žirijem. Cijeli članak pogledajte ovdje.

hr Wed Oct 17 2018 10:15:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc6e2280e4938f1048b4695/80
Foto: DNŽ

Župan obišao gradilište više od 10 milijuna kuna vrijednog Poduzetničkog inkubatora u Pločama

Projekt Poduzetničko-proizvodni impulsni centar u Pločama započeo je u studenome prošle godine, a realizacija je planirana do kraja studenoga 2019. godine

Župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima i predstavnicima Centra za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije obišao je gradilište Poduzetničkog inkubatora u Pločama i susreo se s izvođačima radova, stručnim nadzorom i predstavnicima Grada Ploča.

Župan Dobroslavić ovom je prilikom naglasio kako je model poduzetničkog inkubatora već uspješno primjenjen u Dubrovniku te istaknuo kako će ovaj u Pločama imati i proizvodni pogon, što u Dubrovniku nažalost nije bilo moguće.

- Za razliku od Dubrovnika, u Pločama imamo i tri veća prostora u prizemlju za proizvodne aktivnosti, što će biti ponuđeno svima koji budu imali dobre poduzetničke ideje. Županija je prijavila ovaj projekt vrijedan nešto više od 10 milijuna kuna, a financira se u gotovo 100 postotnom iznosu sredstvima iz fondova EU i države. - rekao je župan Dobroslavić.

Direktorica Centra za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije Marija Previšić istaknula je kako je kroz Poduzetnički inkubator u Dubrovniku prošlo dosada 18 tvrtkim odnosno mladih poduzetnika.

- Mi smo im dali sve usluge, od toga kako pokrenuti posao do povezivanja s ostalim poduzetnicima i usmjeravamo ih prema sajmovima, pomažemo u pisanju projekata za povlačenje sredstava iz EU fondova, znači sve poslove koje ‘inkubirani poduzetnik’ mora napraviti da bi izašao samostalno na tržište. - rekla je Previšić.

Gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević izrazio je zadovoljstvo ovim projektom te ga istaknuo kao dobar primjer sinergije između Županije i Grada Ploča. Gradonačelnik Krstičević se obvezao riješiti potrebnu projektnu dokumentaciju te osigurati izgranju prometnice do inkubatora.

Projekt Poduzetničko-proizvodni impulsni centar u Pločama započeo je u studenome prošle godine, a realizacija je planirana do kraja studenoga 2019. godine. Ukupna vrijednost projekta je oko 10,4 milijuna kuna i financirat će se najvećim dijelom sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova putem Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.

Glavni izvođač radova, tvrtka Medius d.o.o. je od početka radova izvela radove dubokog temeljenja, hidroizolacije i betonske radove temeljne ploče, a u tijeku je izgradnja prvog kata objekta. Objekt u kojem će biti smješten inkubator bit će ukupne građevinske bruto površine od 1242,84 metara četvornih i imat će kapacitet za prihvaćanje devet novih poduzetnika od čega će tri biti smještena u prizemnim proizvodnim prostorima.

Nakon izgradnje raspisat će se natječaj za opremanje objekta. Po završetku svih radnji objekt će biti predan Centru za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije na upravljanje.

hr Wed Oct 17 2018 09:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc6d4240e4938bc018b4765/80
Foto: ŠibenikIN

Kraj drame u Šibeniku: Muškarac dragovoljno izašao iz kuće i predao se policiji

Tijekom jučerašnjeg cijelog dana trajali su pregovori

U Zadarskoj ulici, u centru Šibenika, jučer se odvijala prava drama. Naime, 67-godišnji zaključao se u kuću i prijetio samoubojstvom.

Tijekom jučerašnjeg cijelog dana trajali su pregovori, a muškarac je tek jutros u 4,20 sati dragovoljno izašao iz kuće nakon čega mu je pružena liječnička pomoć. - saznaje ŠibenikIN.

- Vezano za jučerašnji događaj u Šibeniku u Zadarskoj ulici obavještavamo vas da je 67-godišnjak noćas, 17. listopada u 4,20 sati dragovoljno izašao iz kuće i predao se policiji, nakon čega mu je pružena liječnička pomoć u Općoj bolnici Šibenik -  rekla je Marica Kosor, glasnogovornice šibenske policije.


hr Wed Oct 17 2018 08:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc638550e4938f1048b4684/80
Foto: dalmacija.hr

Novi rektor splitskog Sveučilišta na prvom prijemu kod župana Bobana

Rektor Ljutić je pozvao župana Bobana i njegove suradnike na svečanu inauguraciju koja će se održati 24. listopada

Danas su novi rektor splitskog Sveučilišta dr. Dragan Ljutić i njegovi suradnici upoznali župana Blaženka Bobana s planom rada i novim projektima koje Sveučilište planira pokrenuti u skoroj budućnosti.

- Već dugi niz godina Splitsko-dalmatinska županija ima izvrsnu suradnju sa Sveučilištem i svim njegovim sastavnicima, a nema nikakva razloga da se ta suradnja s novim rektorom i novim vodstvom Sveučilišta ne nastavi i ako je moguće poboljša- kazao je župan Boban, istaknuvši posebno dobru suradnju sa FESB-om, PMF-om, Građevinskim i Medicinskim fakultetom -kojemu županijske ustanove (Županijske Ljekarne, županijska Stomatološka poliklinika i županijski Dom zdravlja) služe kao nastavne baze.

Rektor prf. dr. Dragan Ljutić je zahvalio županu Bobanu za dosadašnju suradnju, predstavio svoje najbliže suradnike, prorektore: prof. dr. Tomislava Kilića, prof. dr. Đurđicu Miletić, prof. dr. Željka Radića, prof. dr. Gorana Karduma i prof. dr. Leandru Vranješ Markić.

Rektor Ljutić je pozvao župana Bobana i njegove suradnike na svečanu inauguraciju koja će se održati 24. listopada.

hr Tue Oct 16 2018 21:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .