Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5899ea94b47398cc248b456d/80
Foto: Screenshot YouTube

Ministrica Obuljen Koržinek najavila bolju budućnost za kreativne i kulturne industrije

Kreativne i kulturne industrije predstavljaju jednu od najperspektivnijih gospodarskih grana, a poticanje rasta i razvoja toga segmenta kulture jedan je od prioriteta hrvatske kulturne politike, poručila je u četvrtak u Zagrebu ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, istaknuvši kako je pritom ključna konstruktivna suradnja sa svim dionicima sektora.

"U kontekstu razgovora o kulturnim i kreativnim industrijama uvijek sam isticala važnost angažmana države i javnog sustava u potpori svim dijelovima onoga što nazivamo kulturni i kreativni lanac", rekla je ministrica govoreći na Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji MAKK.

"Ove smo godine uspjeli povećati proračun za kulturu i odlučili smo da ćemo to povećanje linearno usmjeriti na sva područja stvaralaštva. Naravno, sredstva nisu nikad dovoljna, ali želimo poslati poruku da fokus stavljamo na kreativce, dakle na one koji stvaraju kulturu i umjetnost", napomenula je ministrica kao jedna od gostujućih izlagača prvoga dana dvodnevne konferencije, koja u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti u četvrtak i petak 23. i 24. studenoga okuplja neke od trenutno najaktualnijih hrvatskih kreativaca i stručnjaka.

Istaknula je da je u prvoj godini mandata Ministarstvo kulture velik naglasak stavilo na sudjelovanje u kulturi i participaciju. Smatra da u vremenu kulturnih i kreativnih industrija, osim tradicionalnih potpora stvaralaštvu i produkciji, bilo na nacionalnoj ili na lokalnoj razini, treba puno angažiranije pomagati i distribuciju.

"Neki su kanali potpore već otvoreni, ali u sljedećim godinama i u ovom mandatu trudit ćemo se osmisliti nove programe kako bismo pomogli da se kreativci što bolje susretnu sa svojim publikama kroz različite oblike potpore distribuciji", rekla je Obuljen Koržinek.

Ne smijemo zanemariti ni naš europski kontekst, dodala je ministrica. "U ovom trenutku pregovaramo na razini Europske unije o reviziji direktive o audiovizualnim i medijskim uslugama, u kojima hrvatska vlada čvrsto zastupa stajalište da se mora sačuvati sustav kvota, ne samo kad je riječ o filmskim kvotama, već na nacionalnoj razini i za glazbu", rekla je.

Smatra kako treba "i u svim oblicima nelinearnih usluga osigurati i zaštitu autorskih prava ali i, ubiranjem postotaka od velikih zarada i ekstra profita koji se stvaraju, osigurati financiranje nacionalne produkcije".

Uskoro nova nacionalna strategija razvoja kulture

U izlaganju pod nazivom "Promjene koje 2018. donosi kreativnim i kulturnim industrijama" ministrica je govorila i o nacrtu prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima, spomenula niz programa i projekata koji se već provode poput pilot projekta za poticanje sudjelovanja u kulturi i razvoj nove publike, te za konac 2018. najavila novi zakon o elektroničkim medijima, "još jedan iznimno važan propis za cijelu kulturnu i kreativnu industriju, posebno za audiovizualni i glazbeni dio".

Ministarstvo kulture upravo se nalazi pred raspisivanjem natječaja za izradu nacionalne strategije razvoja kulture, čiji je sastavni dio i strategija razvoja kulturnih i kreativnih industrija kao njezin najvažniji segment, rekla je nadalje ministrica, a u planu je i puno veće ulaganje u poduzetništvo u kulturi, i to ne samo kroz nacionalna sredstva nego dijelom i kroz europski socijalni fond za financiranje mikropoduzetnika u kulturnim i kreativnim industrijama.

Izvijestila je da je formirana i radna skupina za izradu novog Zakona o umjetnicima i umjetničkoj djelatnosti, što smatra i iznimno važnim jer je postojeća regulativa iz razdoblja prije 90-ih godina prošloga stoljeća.

Kao proces koji se više ne može odgađati ministrica je posebno izdvojila potrebu radikalnog redefiniranja zanimanja, kako bi se tome mogao prilagoditi i sustav obrazovanja. "Svjesni smo, pogotovo u ovom području kulturnih i kreativnih industrija, da mlade ljude uglavnom školujemo za vrlo tradicionalna umjetnička područja, da bi se onda oni negdje 'po putu' obrazovali u nekim novim zanimanjima", objasnila je.

To će biti dugotrajan proces u kojemu ćemo trebati pomoć strukovnih udruga, dodala je ministrica, istaknuvši kako svi programi o kojima je govorila u prvome redu ovise upravo u suradnji sa strukom – s ljudima koji djeluju i rade u kreativnom sektoru.

"Uvijek ističem da je specifikum svakog resora, a resora Ministarstva kulture više nego bilo kojeg drugog, da bez suradnje s umjetnicima, kreativcima, udrugama, nama su zapravo ruke vezane – naša su znanja ograničena, a naša spoznaja o tome što radite dosta limitirana", ustvrdila je.

Upravo zbog toga posebno joj je drago što je dobila priliku da, sudjelujući u MAKK-u,  može poslati poruku "da smo otvoreni, da želimo sve što radimo raditi u suradnji s vama, jer mi samo stvaramo okvir, a bez vaše kreativnosti i doprinosa sve što mi radimo ne bi imalo apsolutno nikakvog rezultata", zaključila je Obuljen Koržinek, ocijenivši kako je "samozatajnost velikih umjetnika i velikih kreativaca ono čemu se trebamo diviti".

U fokusu kreativci i njihov proizvod 

Poruke podrške na konferenciji je okupljenima prenio i ministar financija Zdravko Marić, koji je tom prilikom poručio kako je neosporan potencijal kulturnih i kreativnih industrija i svih njezinih podsektora, na globalnoj i na europskoj razini, stvaranja dodane vrijednosti unutar širih gospodarskih aktivnosti.

Taj je veliki potencijal i u Hrvatskoj prepoznat, kazao je Marić, jer riječ je o jednom "fantastičnom i nevjerojatnom spoju nematerijalne imovine, jedinstvenosti i nekakve posebnosti", kojim kreativna i kulturna industrija sigurno može dati još veći doprinos i u nekim drugim okolnostima.

Govoreći o planovima poticaja za tu industriju, Marić je rekao kako je jedan od razloga zašto je tu "dati takvu poruku, i to ne samo u okviru proračuna, nego svih politika koje bi na neki način dale poticaj".

Organizator MAKK-a je služba ZAMP Hrvatskog društva skladatelja u suradnji s Hrvatskim društvom za autorsko pravo HDAP – ALAI, a ove godine u fokusu su dvodnevnoga događanja kreativci i njihov proizvod, s posebnim naglaskom na obrazovanje u kreativnosti i kreativnost u obrazovanju.

Konferenciju je, uz poruke potpore, otvorila, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj, a prvi dan njezina održavanja obilježila su, pred ukupno tristotinjak prijavljenih sudionika, izlaganja niza zanimljivih predavača i gostiju, kako iz svijeta kreativnosti, tako i onih koji svojim izumima i idejama kreativno oblikuju naš svijet i svakodnevicu. 

Potencijal kulturnih i kreativnih industrija u kontekstu razvoja zemlje u svojim su prezentacijama propitkivali Boris Jokić i Nenad Bakić, koji su sudjelovali i u panel diskusiji "Kreativnost u obrazovanju", u kojoj su im se pridružili Sandra Frančišković (Festival dječjeg glazbenog stvaralaštva), Aleksandar Battista Ilić (Akademija likovne umjetnosti), te iz Ministarstva kulture Maja Zrnčić, a Ministarstva znanosti i obrazovanja Lidija Kralj.

Prvoga dana MAKK-a u programu su, među ostalima, sudjelovali i Zlatan Stipišić Gibonni i Husein Hasanefendić Hus.

Drugi dan konferencije, 24. studenog, bit će posvećen temama iz područja intelektualnog vlasništva i zaštite autorskih prava.

Facebook komentari

hr Thu Nov 23 2017 18:30:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fde2bbb47398ab4d8b45ab/80

U Hrvatskoj lani 14 tisuća više umrlih nego rođenih

U Hrvatskoj je 2016. bilo 14.005 više umrlih nego rođenih, što je nešto bolje nego godinu ranije kada je negativni prirodni prirast iznosio rekordnih -16.700, ali bi i taj rekord mogao biti srušen već ove godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

To je drugi najveći prirodni negativni prirodni prirast u posljednjih šest godina, ali će neslavni negativni rekord iz 2015. po svemu sudeći biti nadmašen ove godine, jer je samo u prvih 10 mjeseci 2017. negativni prirodni prirast dosegao brojku od -16.050. 

Izraženo u apsolutnim brojkama lani je rođeno 37.537 djece, dok je umrlo 51.542 stanovnika Hrvatske, što znači da je prošle godine na 1000 stanovnika bilo devetero rođenih, a 12,3 umrlih.

Kada se gledaju podaci u razdoblju od svibnja 2016. do listopada ove godine, po negativnom prirodnom prirastu prednjači siječanj 2017. 

U tom "crnom" siječnju rođeno je 3232 djece, ali je umro čak 6441 stanovnik Hrvatske, što izraženo u negativnom prirodnom prirastu iznosi ogromnih -3209.

"Najbolji" mjesec bio je rujan 2016. kada je zabilježeno "tek" 250 umrlih više od rođenih - 3951 naspram 3701.

U listopadu ove godine, zadnjem mjesecu za koji postoje podaci, zabilježeno je 3335 rođenih i 4235 umrlih, što u negativnom prirodnom prirastu iznosi -900.

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 14:35:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a33caa8b9e03eab278b45a7/80

Roditelji traže hitan plan liječenja za djecu oboljelu od spinalne mišićne atrofije

Udruga Kolibrići i Koalicija udruga u zdravstvu u petak su upozorile da nisu ispunjeni njihovi zahtjevi ni obećanja premijera Andreja Plenkovića, vezano uz donošenje hitnog plana liječenja djece sa spinalnom mišićnom atrofijom, te uputile apel da se to pitanje što prije riješi kao i pitanje funkcioniranja Fonda za inovativne lijekove.

Nakon isteka roka u kojemu je premijer Andrej Plenković obećao liječenje djece oboljele od spinalne mišićne atrofije, udruge su na konferenciji za novinare  zatražile donošenje hitnog plana njihova liječenja s objavom imena i prezimena djeteta kojemu je odobreno liječenje inovativnim lijekom Spinraza uz priloženu medicinsku dokumentaciju.  

Od ministra financija Zdravka Marića zatražile su da objavi kako će  se puniti i funkcionirati Fond za inovativne lijekove koji bi trebao sustavno riješiti slučajeve bolesnika kojima treba skupa, inovativna terapija.  Udruge poručuju da im je neprihvatljiva ideja da se fond puni donacijama te traže njegovo financiranje iz proračuna, a KUZ predlaže da ga se financira od trošarina na duhanske proizvode.   

Nezadovoljne su i očitovanjem Povjerenstva za procjenu opravdanosti primjene lijeka Spinraza koje je jučer priopćilo kako postoji medicinsko opravdanje da će inovativni lijek Spinraza biti dostupan svoj djeci s Tipom I bolesti spinalne mišićne atrofije, koja nisu na respiratoru, neovisno o dobi djeteta.

Na temelju toga očitovanja, zdravstvena administracija odobrava novu terapiju za ukupno petero djece iako je, po podacima udruge, 39 oboljelih dječje dobi, upozorila je Ana Alapić iz Udruge Kolibrići koja je na konferenciju došla sa svojim osmogodišnjim oboljelim sinom koji je na respiratoru i po navedenim kriterijima Povjerenstva nema prava za novi lijek. 

Po njezinim informacijama, za svih 50 oboljelih u Hrvatskoj, među kojima je i 11 odraslih, trebalo bi prikupiti 250 milijuna kuna za liječenje Spinrazom u prvoj godini liječenja, te u drugoj godini liječenja 125 milijuna kuna. Naime, u prvoj godini se prima 5 do 7 doza lijeka, a u idućoj godini 3 do 4 doze.

Roditelji su, kaže, svjesni da neće sva djeca zadovoljiti medicinske indikacije no traže da im se jasno kaže koje su to indikacije i to u izravnoj komunikaciji s Ministarstvom zdravstva, a ne preko medija. 

"Nitko od roditelja oboljele djece ili udruge nisu kontaktirani u zadnjih dva tjedna, Tražimo da se imenuje osoba za kontakt s roditeljima i da sva oboljela djeca dobiju priliku za liječenje", rekla je Alapić te upozorila na izostanak komunikacije s Ministarstvom te da nije objavljeno kojoj je konkretno djeci terapija odobrena.

Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije također je istaknula potrebu da se Fond za inovativne lijekove puni proračunskim novcem te poručila Vladi da demografska obnova počinje brigom o živoj djeci.   

"Ovo što država sada pokazuje nije stimulirajuće za demografsku obnovu. Pitanje pristupa zdravstvenoj skrbi ne smije ovisiti o milodarima i višemjesečnim procedurama", poručila je Benčić.

Alapić je dodala da će roditelji oboljele djece za sada pričekati odgovore premijera i ministra zdravstva, a ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, najavljuje daljnje akcije upoznavanja javnosti sa situacijom u kojoj su se našli.

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 14:18:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a02a6deb9e03ef39f8b4595/80

Što nas čeka za vikend: U Dalmaciji kiša i olujno jugo, u unutrašnjosti snijeg

Prema večeri, temperature će osjetno pasti pa će se kiša pretvarati u snijeg. Na Jadranu će se zadržati visoke temperature, stoji u vremenskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda

Jače naoblačenje s kišom, koje je zahvatilo veći dio Jadrana i zapadne krajeve unutrašnjosti, tijekom petka proširit će se na cijelu zemlju. Mjestimice može biti i obilnije kiše, osobito uz obalu i u gorju. Navečer i u noći uz osjetan pad temerature zraka u unutrašnosti mjestimice snijeg. Puhat će jako i olujno jugo, u unutrašnjosti jugozapadni vjetar. Iznadprosječno toplo za ovo doba godine, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 10 do 15 °C, piše t portal.

U noći na subotu i ujutro kiša, pljuskovi, na Jadranu grmljavina, a u gorju snijeg i stvaranje nježnog pokrivača. Snijega može biti mjestimice i u nizinama, a nošen vjetrom i u unutrašnjosti Istre i Dalmacije. Do sredine dana prestanak oborine u većini krajeva, osim na krajnjem jugu. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni, na Jadranu jak jugozapadni, na krajnjm jugu i olujan. Vjetar će kroz dan na moru okretati na umjeren sjeverozapadni, a potom i buru koja će na sjevernom dijelu biti jaka već od sredine dana. Temperatura većinom između 0 i 5, sjevernom Jadranu od 5 do 10, u Dalmaciji između 10 i 15 °C.

Pred kraj vikenda ostat će hladno, no bez oborina.


Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 08:56:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

Odmori se, zaslužio si: Zastupnici rade još sutra, a onda idu na jednomjesečni zimski odmor

Sabor radi još sutra (15. prosinca), a zatim slijedi još jedan dugi odmor za zastupnike. Naime, prema Ustavu, zastupnici imaju pravo na zimski odmor od 15. prosinca do najmanje 15. siječnja

Predsjednik sabora Gordan Jandroković još nije odlučio kada će se točno zastupnici sastati nakon Nove godine, no navodno bi to moglo biti tek 17 siječnja. Prema Ustavu, iako zastupnici neće raditi i ne moraju biti na radnome mjestu, dobivat će jednaku plaću, a ona u prosjeku iznosi oko 15 tisuća kuna. Primjerice, plaća šefa sabora Gordana Jandrokovića iznosi malo više od 23 tisuće kuna, piše Index.

Već su bili tri mjeseca na odmoru 

Zastupnici su, podsjetimo, imali i dva mjeseca ljetnog odmora. U saboru se tako nije radilo od 15. srpnja do 17. rujna. Tada se 151 zastupnik odmarao duga 64 dana. No, nije to zastupnicima bio jedini dugi odmor ove godine. Zastupnici nisu radili mjesec dana ni početkom ovog ljeta. Tada je vladajuća većina odlučila da neće biti zasjedanja sabora za vrijeme lokalnih izbora pa se tako odmaralo od 5. svibnja do 7. lipnja.

Kako smo napisali, prosječna plaća zastupnika iznosi 15 tisuća kuna, a zastupnici, uz plaću, dobivaju i paušal od 1.500 kuna mjesečno. Taj im se paušal uplaćuje i za vrijeme stanki u saboru jer služi za "rad na terenu". Zastupnici imaju pravo i na naknadu za odvojeni život od 1.000 kuna mjesečno.

Ove ćemo godine rad sabora platiti oko 143 milijuna kuna, od čega samo na osnovne plaće odlazi oko 83 milijuna kuna.

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 08:37:51 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .