Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5899ea94b47398cc248b456d/80
Foto: Screenshot YouTube

Ministrica Obuljen Koržinek najavila bolju budućnost za kreativne i kulturne industrije

Kreativne i kulturne industrije predstavljaju jednu od najperspektivnijih gospodarskih grana, a poticanje rasta i razvoja toga segmenta kulture jedan je od prioriteta hrvatske kulturne politike, poručila je u četvrtak u Zagrebu ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, istaknuvši kako je pritom ključna konstruktivna suradnja sa svim dionicima sektora.

"U kontekstu razgovora o kulturnim i kreativnim industrijama uvijek sam isticala važnost angažmana države i javnog sustava u potpori svim dijelovima onoga što nazivamo kulturni i kreativni lanac", rekla je ministrica govoreći na Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji MAKK.

"Ove smo godine uspjeli povećati proračun za kulturu i odlučili smo da ćemo to povećanje linearno usmjeriti na sva područja stvaralaštva. Naravno, sredstva nisu nikad dovoljna, ali želimo poslati poruku da fokus stavljamo na kreativce, dakle na one koji stvaraju kulturu i umjetnost", napomenula je ministrica kao jedna od gostujućih izlagača prvoga dana dvodnevne konferencije, koja u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti u četvrtak i petak 23. i 24. studenoga okuplja neke od trenutno najaktualnijih hrvatskih kreativaca i stručnjaka.

Istaknula je da je u prvoj godini mandata Ministarstvo kulture velik naglasak stavilo na sudjelovanje u kulturi i participaciju. Smatra da u vremenu kulturnih i kreativnih industrija, osim tradicionalnih potpora stvaralaštvu i produkciji, bilo na nacionalnoj ili na lokalnoj razini, treba puno angažiranije pomagati i distribuciju.

"Neki su kanali potpore već otvoreni, ali u sljedećim godinama i u ovom mandatu trudit ćemo se osmisliti nove programe kako bismo pomogli da se kreativci što bolje susretnu sa svojim publikama kroz različite oblike potpore distribuciji", rekla je Obuljen Koržinek.

Ne smijemo zanemariti ni naš europski kontekst, dodala je ministrica. "U ovom trenutku pregovaramo na razini Europske unije o reviziji direktive o audiovizualnim i medijskim uslugama, u kojima hrvatska vlada čvrsto zastupa stajalište da se mora sačuvati sustav kvota, ne samo kad je riječ o filmskim kvotama, već na nacionalnoj razini i za glazbu", rekla je.

Smatra kako treba "i u svim oblicima nelinearnih usluga osigurati i zaštitu autorskih prava ali i, ubiranjem postotaka od velikih zarada i ekstra profita koji se stvaraju, osigurati financiranje nacionalne produkcije".

Uskoro nova nacionalna strategija razvoja kulture

U izlaganju pod nazivom "Promjene koje 2018. donosi kreativnim i kulturnim industrijama" ministrica je govorila i o nacrtu prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima, spomenula niz programa i projekata koji se već provode poput pilot projekta za poticanje sudjelovanja u kulturi i razvoj nove publike, te za konac 2018. najavila novi zakon o elektroničkim medijima, "još jedan iznimno važan propis za cijelu kulturnu i kreativnu industriju, posebno za audiovizualni i glazbeni dio".

Ministarstvo kulture upravo se nalazi pred raspisivanjem natječaja za izradu nacionalne strategije razvoja kulture, čiji je sastavni dio i strategija razvoja kulturnih i kreativnih industrija kao njezin najvažniji segment, rekla je nadalje ministrica, a u planu je i puno veće ulaganje u poduzetništvo u kulturi, i to ne samo kroz nacionalna sredstva nego dijelom i kroz europski socijalni fond za financiranje mikropoduzetnika u kulturnim i kreativnim industrijama.

Izvijestila je da je formirana i radna skupina za izradu novog Zakona o umjetnicima i umjetničkoj djelatnosti, što smatra i iznimno važnim jer je postojeća regulativa iz razdoblja prije 90-ih godina prošloga stoljeća.

Kao proces koji se više ne može odgađati ministrica je posebno izdvojila potrebu radikalnog redefiniranja zanimanja, kako bi se tome mogao prilagoditi i sustav obrazovanja. "Svjesni smo, pogotovo u ovom području kulturnih i kreativnih industrija, da mlade ljude uglavnom školujemo za vrlo tradicionalna umjetnička područja, da bi se onda oni negdje 'po putu' obrazovali u nekim novim zanimanjima", objasnila je.

To će biti dugotrajan proces u kojemu ćemo trebati pomoć strukovnih udruga, dodala je ministrica, istaknuvši kako svi programi o kojima je govorila u prvome redu ovise upravo u suradnji sa strukom – s ljudima koji djeluju i rade u kreativnom sektoru.

"Uvijek ističem da je specifikum svakog resora, a resora Ministarstva kulture više nego bilo kojeg drugog, da bez suradnje s umjetnicima, kreativcima, udrugama, nama su zapravo ruke vezane – naša su znanja ograničena, a naša spoznaja o tome što radite dosta limitirana", ustvrdila je.

Upravo zbog toga posebno joj je drago što je dobila priliku da, sudjelujući u MAKK-u,  može poslati poruku "da smo otvoreni, da želimo sve što radimo raditi u suradnji s vama, jer mi samo stvaramo okvir, a bez vaše kreativnosti i doprinosa sve što mi radimo ne bi imalo apsolutno nikakvog rezultata", zaključila je Obuljen Koržinek, ocijenivši kako je "samozatajnost velikih umjetnika i velikih kreativaca ono čemu se trebamo diviti".

U fokusu kreativci i njihov proizvod 

Poruke podrške na konferenciji je okupljenima prenio i ministar financija Zdravko Marić, koji je tom prilikom poručio kako je neosporan potencijal kulturnih i kreativnih industrija i svih njezinih podsektora, na globalnoj i na europskoj razini, stvaranja dodane vrijednosti unutar širih gospodarskih aktivnosti.

Taj je veliki potencijal i u Hrvatskoj prepoznat, kazao je Marić, jer riječ je o jednom "fantastičnom i nevjerojatnom spoju nematerijalne imovine, jedinstvenosti i nekakve posebnosti", kojim kreativna i kulturna industrija sigurno može dati još veći doprinos i u nekim drugim okolnostima.

Govoreći o planovima poticaja za tu industriju, Marić je rekao kako je jedan od razloga zašto je tu "dati takvu poruku, i to ne samo u okviru proračuna, nego svih politika koje bi na neki način dale poticaj".

Organizator MAKK-a je služba ZAMP Hrvatskog društva skladatelja u suradnji s Hrvatskim društvom za autorsko pravo HDAP – ALAI, a ove godine u fokusu su dvodnevnoga događanja kreativci i njihov proizvod, s posebnim naglaskom na obrazovanje u kreativnosti i kreativnost u obrazovanju.

Konferenciju je, uz poruke potpore, otvorila, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj, a prvi dan njezina održavanja obilježila su, pred ukupno tristotinjak prijavljenih sudionika, izlaganja niza zanimljivih predavača i gostiju, kako iz svijeta kreativnosti, tako i onih koji svojim izumima i idejama kreativno oblikuju naš svijet i svakodnevicu. 

Potencijal kulturnih i kreativnih industrija u kontekstu razvoja zemlje u svojim su prezentacijama propitkivali Boris Jokić i Nenad Bakić, koji su sudjelovali i u panel diskusiji "Kreativnost u obrazovanju", u kojoj su im se pridružili Sandra Frančišković (Festival dječjeg glazbenog stvaralaštva), Aleksandar Battista Ilić (Akademija likovne umjetnosti), te iz Ministarstva kulture Maja Zrnčić, a Ministarstva znanosti i obrazovanja Lidija Kralj.

Prvoga dana MAKK-a u programu su, među ostalima, sudjelovali i Zlatan Stipišić Gibonni i Husein Hasanefendić Hus.

Drugi dan konferencije, 24. studenog, bit će posvećen temama iz područja intelektualnog vlasništva i zaštite autorskih prava.

hr Thu Nov 23 2017 18:30:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b4ceca2cb557a84278b4779/80

HRT: Doček Vatrenih praćen kao utakmica – 1,8 milijuna gledatelja

Spektakularan višesatni povratak hrvatske nogometne reprezentacije u Zagreb jučer je putem Prvog programa Hrvatske radiotelevizije (HRT-HTV1) pratilo čak 1.807.162 gledatelja (RCH),objavila je Hrvatska radiotelevizija.
Ovaj zahtjevni prijenos HRT je radio u vlastitoj produkciji, te je signal besplatno ustupio i ostalim nacionalnim televizijama.
 
HRT je, naime, povratak viceprvaka svijeta pratio kroz posebno izdanje emisije Zabivaka, koje je trajalo čak 9 sati i 42 minute, a za što uvjerljiviji prijenos koristio se i  helikopter, dronovi, te oko 30 kamera kako bi se popratio svaki kilometar povratka hrvatskih srebrnih nogometaša.
 
Pored toga, središnji Dnevnik HRT-a pratilo je čak 905.413 gledatelja (RCH), te je bio uvjerljivo najgledanija informativna emisija na svim nacionalnim televizijama.  Jučerašnje izdanje emisije Otvoreno također je imalo visoku gledanost od 539.758 ljudi (RCH). Također, zbog dočeka Vatrenih središnji Dnevnik je jučer iznimno počeo kasnije, odnosno u 22:04 sati.
 
O velikom zanimanju za prijenos govori i podatak kako je udio u gledanosti (SHR) Prvog programa HTV-a  jučer u uradnom terminu od 19 do 23 sata iznosio 51 posto, odnosno više od polovice svih onih koji su bili pred svojim malim ekranima.
hr Tue Jul 17 2018 17:47:34 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b4df46ccb557ad62e8b465c/80

Split dočekuje Vatrene: Svi putevi vode na Rivu

Dolazak Vatrenih na splitsku Rivu očekuje se između 16.30 i 17 sati
17.48 Približavaju se Rivi...

17.38 
Cijela Riva uglas pjeva "Nije u šoldima sve"

17.10 



17.05 
Igrači se se iz autobusa prebacili na brod koji bi ih trebao dovesti do Rive

16.55 
Pada kiša na Rivi, no svi i dalje čekaju naše nogometaše...

16.45 
Autobus s igračima je krenuo... Istodobno je na Rivi bio vatromet.

16.35 
Reprezentativci na aerodromu potpisuju dresove, nakon čega će busom put Splita gdje na Rivi mnoštvo u jedan glas pjeva "Geni kameni".

16.30
Kiša je počela lagano padati, ali ne plaši Splićane koji vjerno čekaju i pjevaju "Poljubi zemlji"

16.25 Momci izlaze iz aviona, a u zračnoj luci su ih, uz brojne navijače, dočekali i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban te imotski gradonačelnik Ivan Budalić.

16.20 
Naši reprezentativci upravo su sletjeli u splitsku zračnu luku, a na Rivi ih nestrpljivo očekuju ljudi iz svih dijelova Dalmacije

16.15 



16.00 
Ni sparina nije spriječila ljude da dođu vidjeti Vatrene, točnije Anta Rebića, Ivana Perišića, Lovru Kalinića i Ivana Strinića i Filipa Bradarića. Riva je već sad prepunjena... Okupljene će zabavljati Marijan Ban i Diktatori, Tiho Orlić, Mate Bulić, Alen Nižetić, Guliano i grupa Dalmatino.

15.30  
Službeni program počinje u 16 sati, no građani se još od prijepodnevnih sati okupljaju na Rivi. Već sada okupilo se dosta građana, a do Rive se jako teško probiti...
hr Tue Jul 17 2018 15:54:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8bcebd2af47f97068b45bd/80

Poražavajuća statistika: Sve više učenika pada državnu maturu

Ovogodišnji rezultati državne mature daleko su najlošiji. Maturi je pristupilo skoro četiri tisuće učenika manje nego prije tri godine, a čak je 649 gimnazijalaca palo jedan ili više predmeta

Poražavajuća statistika rezultata državne mature pokazuje kako je sve manje pristupnika, a sve više učenika koji je ne mogu položiti. Rezultati ovogodišnje mature objavljeni su u utorak, a prema podacima iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), stanje je vrlo zabrinjavajuće, piše tportal.

Od 32.045 kandidata, skoro četiri tisuće manje (36.041) u odnosu na školsku godinu 2014./2015., njih 649 iz gimnazija palo je jedan ili više predmeta, što je još jedan alarmantni podatak jer bez državne mature gimnazijalci ne mogu završiti svoje srednjoškolsko obrazovanje. Prema statistici, 599 maturanata iz gimnazije nije položilo jedan predmet, njih 39 palo je dva predmeta, dok osmero nije uspjelo položiti tri predmeta.

Najveći problem maturanti su imali sa sociologijom te 51,2 posto kandidata nije uspjelo položiti ovaj predmet. Kod onih koji su uspjeli položiti postotak riješenih zadataka kreće se od 30 do 40 posto. Najbolje riješeni predmet je engleski na višoj razini s postotkom petica od 20,4, a prosječna postotna riješenost je između 61 i 75.

Prosječne ostvarene ocjene za obvezne i izborne predmete dosta su niske, dovoljan i dobar. S druge strane, ima i učenika koji su u određenim predmetima ostvarili stopostotni rezultat. Tako je njih 52 bez greške riješilo osnovnu razinu matematike, a 29 višu razinu. Sto posto je fiziku riješilo 40 kandidata, a višu razinu engleskog 14 maturanata.

hr Tue Jul 17 2018 15:33:44 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b4de74acb557ab9328b456e/80

Otvoren most Trogir-Čiovo

Danas je veliki događaj za Trogir i Čiovo - otvoren je most s kopna prema Čiovu, koji će donijeti spas od velikih prometnih gužvi tijekom turističke sezone. Most je dugačak 278 metara, širok 13,5 metara, a visok 6 metara.
- U ime Vlade zadovoljstvo mi je otvoriti most koji je desetljećima bio nada, čežnja i ambicija ljudi sa Čiova i iz Trogira. Ovo će značajno ubrzati protok ljudi i omogućiti jednom dijelu Splita da živi da kvalitetniji način, rekao je premijer Andrej Plenković. Zahvalio je Hrvatskim cestama i Strabagu na svemu učinjenom. Ovo je jedan veliki događaj za Čiovo - naglasio je.

- Nakon jučerašnjeg veličanstvenog dočeka naših vatrenih, mislim da je ovo veliki dan i za Hrvatsku i za Dalmaciju, ali i ljude koji ovdje žive. Nakon desetljeća čekanja završili smo most. Bilo je određenih problema i izazova, ali to je sve iza nas - rekao je Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković uoči otvorenje mosta.

Dodao je da će most odmah biti pušten u promet. 

- Dobivena je uporabna dozvola. Napravljen je sjajan posao. Pokazali smo i sebi i Europi da možemo porojiti velike infrastrukturne projekte. Nakon ovoga idemo s Peljšcem. 

Gradonačelnik Trogira Ante Bilić rekao je da je ovo povijesni dan za grad Trogir. 

- Ovo je most koji doslovno život znači i ljudi su jedva dočekali ovaj most koji će riješti velike probleme grada Trogira.

Dodao je da ovime nisu riješeni svi prometni problemi, ali da je ovo bio najveći najteži korak, piše HRT.
hr Tue Jul 17 2018 14:56:12 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .