Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59170cefb9e03e540a8b4574/80
Foto: Guliver / Thinkstock

"Ne pada mi napamet dizati kredit da bih platila krizmu svoje kćeri. To nije svadba“

Svibanj je već tradicionalno mjesec kada dobar dio hrvatske djece ide na prvu pričest ili krizmu. Riječ je o važnom koraku u duhovnom razvoju djece, koji je dobio zapanjujuće materijalističke okvire. Svoju iskustvo ispričala nam je jedna mama iz Zagreba
Nisam ni znala što me čeka kada me moja najstarija kćer Jana obavijestila na početku osmog razreda da će se ovoga proljeća krizmati. Odmah me pitala bi li joj moja najbolja prijateljica Maja bila kuma, što me oduševilo. 

Maja nije samo moja najbolja prijateljica nego i osoba u koju imam apsolutno povjerenje. Ona je ta koja je uskakala kad je moje cure trebalo pokupiti u vrtiću ili iz škole, a ja i suprug smo zaglavili na poslu. Ona se s njima igrala u parku, sjedila na njihovim čajankama, te ih slušala kada su imale problema u školi. 

Baš sam bila ponosna na svoju Janu. Ona zna da ju Maja voli, ali da radi honorarno, i da joj trenutne financijske mogućnosti ne dozvoljavaju velike poklone, što mnogi očekuju od svojih kuma za krizmu. Rekla sam joj da ne traži nikakve darove od nje, na što se pomalo uvrijedila. 

Joj, mama naravno da je ništa neću tražiti od nje. Što mi je važnije, kuma koja će mi kupiti skupi poklon, i koju ću vidjeti jednom godišnje, ili osoba na koju ću se moći osloniti cijeli život? 

Moram priznati da sam malo zasuzila nakon toga u privatnosti svoje sobe. Svaki se roditelj pita je li radi dobar posao, pruža li djetetu sve što treba i kudi samog sebe kad zbog preopterećenosti poslom mora naručiti pizzu jer nema vremena za kuhanje. Kad čujem ovakva odrasla promišljanja iz usta svoje bebice, sretna sam jer znam da smo nešto ipak napravili kako treba.

Rezervacija restorana za proslavu

Maja je, naravno, pristala na kumstvo. Iskreno, zaboravila sam na cijelu priču do ožujka ove godine kad mi je Jana u razgovoru spomenula da je mama njezine prijateljice Katarine iz razreda rezervirala jedan zagrebački restoran za proslavu krizme. 

Cijeli restoran, uzviknula sam pomalo preglasno? Pa što oni rade krizmu ili svadbu? Jana mi je objasnila da je u njihovoj obitelji sakrament svete potvrde prilično važna stvar i da im dolazi dosta rodbine iz rodnog mjesta koji neće stati u stan. 

Ja sam planirala napraviti ručak kod kuće, naručiti tortu, pozvati Janine bake i djedove, šačicu bliskih prijatelja i počastiti se u dobrom društvu, ali sad sam počela preispitivati svoje odluke. Pitala sam se jesam li podcijenila trud koji trebam ulagati u cijelu priču? 
Raspitala sam se među drugim mamama i shvatila da proslave krizme u restoranima (sa stolicom od 35 eura naviše) nisu tako čudna pojava, kao ni ulaganje astronomskih sredstava koji su prikladniji za organizaciju svadbe, a ne krizme. 

Nakon roditeljskog sastanka krajem ožujka, ostala sam pričati s jednom mamom iz Janinog razreda koja me je pitala gdje kupujemo haljinu za krizmu. 

Kad se samo sjetim kako smo dobro prošli kad su išle na pričest i kad su nosile onu bijelu halju od crkve?, rekla je sa sjetom. Ispod nje se nije vidjelo što se nosi, i je li odjeća brendirana, dodala je. 
Mi se spremamo u šoping sljedeći vikend, povjerila mi je i u razgovoru otkrila nekoliko imena trgovina hrvatskih dizajnera u kojima će vjerojatno kupiti haljinu. To su trgovine u koje se nisam usudila ni ući, a kamoli u njima kupovati. Naravno uz haljinu treba iskombinirati i torbicu, cipele i nakit.

Skupi mobiteli i motori kao dar

Moram priznati da me uhvatila panika jer sam počela uviđati da nemam novaca za takvu ekstravaganciju, i da nemam namjeru dići kredit zbog jednog religijskog obreda (koliko god on bio važan za duhovni put pojedinca). 

Kad sam došla kući posjela sam Janu za stol u blagovaonici i pitala je kakvu bi željela haljinu. 

Ono nešto što mogu nositi i poslije. Mislila sam neku crnu haljinu do koljena, vidjela sam jednu zgodnu u H&M-u, to si možemo priuštiti, zar ne? pitala me pomalo sa strahom. 

Haljinu od nekoliko stotina kuna, za razliku od skupih dizajnerskih modela, smo si uistinu mogli priušititi. Odahnula sam na trenutak, a onda sam ju zamolila da mi ispriča planove njezinih cura za ovaj dan. Bila sam šokirana. 

Većina djevojčica prije krizme imalo je dogovorenu manikuru, frizuru i depilaciju kod kozmetičarke. 
Od svojih kuma tražile su nove mobitele, zlatne ogrlice s medaljonom ili novce.

Dječak Ivan iz njezinog razreda tražio je kumstvo od daljeg rođaka iz Amerike, jer je znao da ima mnogo novaca i jer je želio motor. Motor!!!

Mi još uvijek otplaćujemo svoj obiteljski auto koji smo kupili kreditom na deset godina, hvala lijepo na pitanju. 

Jana mi je rekla da ne mari za skupe poklone, dizajnerske haljine i proslavu u restoranu. Rekla mi je da se veseli našoj maloj obitelji na okupu. Tako sam ponosna na svoju djevojčicu. Pametnija je od svoje mame, prenosi portal zadovoljna.

Facebook komentari

hr Sat May 13 2017 22:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53516b99179942ac0e9f885c/80
Foto: Vladimir Dugandžić / CROPIX

HGK: Još se ne kampira ispred trgovina, ali očekuje se oko 500 mil. kn više

Hrvatska gospodarska komora (HGK) procjenjuje da će hrvatski građani tijekom ovogodišnjeg prosinca potrošiti 12,5 milijardi kuna, što je 500 milijuna kuna ili 4,16% više nego u prosincu lani.
Naš gospodarski komentator Mladen Sirovica iznio je podatke o potrošnji posljednjih godina te njenom utjecaju na BDP i gospodarstvo u cjelini.

Najviše se tijekom prosinca kupuju dječje igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana, bezalkoholna i alkoholna pića, elektronika, knjige, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić na konferenciji za novinare.

Prosinački šoping je prigoda da kupovinom domaćih proizvoda podupremo hrvatsko gospodarstvo u skladu s trendovima diljem Europe, gdje se građani sve češće okreću kupovini autohtonih proizvoda, kazala je. Poručila je stoga da se tijekom blagdana kupuju domaći proizvodi jer kupovinom domaćih proizvoda darujemo dvostruko - i osobu koju darujemo i hrvatsku proizvodnju.

Direktorica Sekotra trgovine HGK Ema Culi 
Iznijela je i podatke da u potrošnji prosječnog hrvatskog kućanstva najveći udio otpada na hranu i bezalkoholna pića, čak 29,5%, po čemu smo daleko ispred prosjeka EU. Slijede troškovi stanovanja, prijevoza i potrošnje energenata, na koje otpada oko 30% kućnog budžeta, zatim odjeća i obuća s 8,5%, rekreacija sa 6,7%, dok se na kulturu troši tek 5,9%.

Istraživanja pokazuju da je gotovo 80% hrvatskih građana spremno izdvojiti više novca za hrvatski proizvod koji svojom kvalitetom i cijenom ne zaostaje za stranim, stoga je važno da i trgovci prilagođenom ponudom daju svoj doprinos., piše HRT

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 21:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5919ea7db9e03ee30d8b45b2/80

Treće i svako iduće dijete županija će financirati do treće godine života

Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore

Župan Blaženko Boban predstavio je demografske mjere Splitsko-dalmatinske županije. Uviđajući trendove depopulacije kao i depopulacijske trendove iz Europske unije, a posebice Hrvatske, kao i analize koje ukazuju na negativnu razliku broja rođenih i broja umrlih u posljednjih šest godina, Splitsko-dalmatinska županija je, kao dio ukupnih politika, intenzivirala mjere demografske obnove. Najznačajnija od njih je jedinstvena mjera potpore za novorođenu djecu na području cijele Županije., piše lokalni.hr

- Glavni ciljevi ovih demografskih mjera je zaustavljanje depopulacijskih trendova, demografska obnova ruralnih područja i otoka, smanjenje migracije prema priobalnim gradovima, poticanje mladih na zasnivanje obitelji, poticanje obitelji na rađanje djece te osiguranje sufinanciranja potreba djeteta u prvoj godini života, a na pojedinim područjima do tri godine života - objasnio je župan. Kao razloge poduzimanja ovih mjera župan Boban je naveo smanjenje broja stanovnika u odnosu 2011-2001 za 8.878 stanovnika te negativna razlika broja rođenih i umrlih na području naše županije u razdoblju 2016-2011 godine za 2.440 osobe, izvijestili su iz Županije.

Mjere Splitsko-dalmatinske županije analizirale su demografsko stanje na cijelom području te su gradovi i općine podijeljeni u pet kategorija, određenih na osnovu razlike broja stanovnika 2011.-2001. godina, razlike rođenih i umrlih 2016.-2011. godina, broja rođene djece na području općine ili grada te poreznog prihoda po stanovniku na području općine ili grada. Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore.

Dječji vrtići u poslijepodnevnoj smjeni

- Kroz ove demografske mjere svako novorođeno dijete od 1. siječnja 2018. na području Splitsko-dalmatinske županije dobiti će financijsku pomoć, ovisno o kategoriji u kojoj je njegova lokalna zajednica. Svako novorođeno dijete dobit će i poklon-bon od Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije u vrijednosti od 400 kuna - kazao je župan Blaženko Boban.

Župan Boban je dodao kako će pojedine obitelji s područja gradova i općina iz 1. kategorije imati još jednu povlasticu.

- Treće i svako daljnje dijete će biti financirano od rođenja do svoje treće godine života. Time želimo potaknuti ostanak roditelja i djece na njihovim ognjištima - naglasio je župan Boban.

Izrazio je zadovoljstvo što je nacionalna mjera demografske politike preuzeta iz programa demografskog razvoja Splitsko-dalmatinske županije, a odnosi se na mjeru sufinanciranja odgajateljica u dječjim vrtićima u popodnevnoj smjeni. Splitsko-dalmatinska županija će s time krenuti već od 1. siječnja 2018.

- Kako će nacionalni program to financirati od 1. srpnja 2018. godine, u prijedlogu proračuna osigurat ćemo oko 900 tisuća kuna kako bi pokrili taj interval od 1. siječnja do 1. srpnja 2018. godine, na trošak Splitsko-dalmatinske županije - istaknuo je župan Blaženko Boban.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 20:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589c27feb473987c2b8b45e7/80
Foto: Stranka Pametno

Sanacija odlagališta otpada Karepovac Splitu je donijela smrdljiv zrak

Građani trebaju biti oprezni

Split se danas gušio u smradu koji se širio s odlagališta otpada Karepovac na kojem je prije dva dana počela sanacija. Dok bageri kopaju po smeću koje je odlagano 30-tak godina neugodan smrad širio se istočnim dijelom Splita. Koliko god bilo čudno, od nadležnih službi nije danas bilo moguće doznati je li i koliko taj zrak štetan za zdravlje jer nitko u gradu nije smatrao da treba izmjeriti koncentracije opasnih plinova u zraku. 

 Profesor Mate Balić pored Karepovca živi trideset godina. O odlagalištu otpada, koje je prva stvar koju vidi kada izađe iz kuće, napisao je, prije dvadeset godina i diplomski rad, a sada je konačno dočekao sanaciju. Međutim ni sanacija, za Matu i njegove susjede, neće proći bez neugodnosti.

"Sinoć je bio nesnosni smrad i smrad je imao jedan sasvim drugačiji karakter. U prolazu od kata do prizemlja, kad sam iša vidit šta mi je sa unukom i kćeri, ima san osjećaj da ću past u nesvjest i to su činjenice", kazao je Mate Balić iz Splita., pišu vijesti.hr

Kaže zadovoljan je što je sanacija konačno počela, ali ne pod svaku cijenu.

 "Mi moramo izdržat, ali isto tako nećemo dozvolit da kroz ovih trideset mjeseci se svi porazbolimo i pomremo. Šta smo onda dobili? Što je bit? Bit je da se radi kvalitetno, ima načina, da se ulože novci i da se sačuva ljudsko zdravlje", priča Balić.

U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo kažu kako neugodnog mirisa ne bi trebalo biti te da je to odgovornost izvođača radova.

 "Izvođač radova koji radi sanaciju, u svome opisu poslova ima i postupke koje je potrebno uraditi kod ovakvih situacija, naime predviđeno je studijom utjecaja na okoliš što se treba napraviti prilikom sanacije ovakvih mirisa," kaže Nenad Periš, voditelj odjela za ispitivanje zraka NZJZ.

Magistar Periš upozorava i kako se s primjenom ne smije čekati do zadnjeg trenutka iako naglašava da su radovi tek počeli., pišu vijesti.hr

 "Na licu mjesta treba se reagirati kako ne bi dobili plinove u gradu Splitu. U gradu kad dobijemo plinove oni su već tu i mi ćemo reći koliki su. I što onda?", kaže Periš.

Što onda pitaju se i građani.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 19:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a184a9bb9e03ebe0b8b45e6/80
Foto: novilist.hr/Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Hrvatska pošta traži radnike: Posla ima, radnika nedostaje

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

"Četiri, pet poštara bilo je na bolovanju. Ja nisam mogao pokriti sve lokacije", rekao je za Dnevnik.hr jedan karlovački poštar. "Nemamo beneficije nikakve. Mučimo se po kiši, snijegu i zimi", dodao je.

On je jedini poštar koji obiđe više od 1.500 sumještana u nekoliko naselja. A sada je ostao i bez pomoći.

Zbog takvih uvjeta mnogi više ne žele raditi te odlaze u inozemstvo. Kronično je u većini hrvatskih županija, u kojima je poslodavac u potrazi za novim radnicima., piše poslovni.hr

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Radi se ujutro, vikende si slobodan, dobro je okruženje, upoznaš jako puno novih ljudi", rekao je drugi poštar.

Na burzi je trenutno 41 nezaposlen poštar.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 17:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .