Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59170cefb9e03e540a8b4574/80
Foto: Guliver / Thinkstock

"Ne pada mi napamet dizati kredit da bih platila krizmu svoje kćeri. To nije svadba“

Svibanj je već tradicionalno mjesec kada dobar dio hrvatske djece ide na prvu pričest ili krizmu. Riječ je o važnom koraku u duhovnom razvoju djece, koji je dobio zapanjujuće materijalističke okvire. Svoju iskustvo ispričala nam je jedna mama iz Zagreba
Nisam ni znala što me čeka kada me moja najstarija kćer Jana obavijestila na početku osmog razreda da će se ovoga proljeća krizmati. Odmah me pitala bi li joj moja najbolja prijateljica Maja bila kuma, što me oduševilo. 

Maja nije samo moja najbolja prijateljica nego i osoba u koju imam apsolutno povjerenje. Ona je ta koja je uskakala kad je moje cure trebalo pokupiti u vrtiću ili iz škole, a ja i suprug smo zaglavili na poslu. Ona se s njima igrala u parku, sjedila na njihovim čajankama, te ih slušala kada su imale problema u školi. 

Baš sam bila ponosna na svoju Janu. Ona zna da ju Maja voli, ali da radi honorarno, i da joj trenutne financijske mogućnosti ne dozvoljavaju velike poklone, što mnogi očekuju od svojih kuma za krizmu. Rekla sam joj da ne traži nikakve darove od nje, na što se pomalo uvrijedila. 

Joj, mama naravno da je ništa neću tražiti od nje. Što mi je važnije, kuma koja će mi kupiti skupi poklon, i koju ću vidjeti jednom godišnje, ili osoba na koju ću se moći osloniti cijeli život? 

Moram priznati da sam malo zasuzila nakon toga u privatnosti svoje sobe. Svaki se roditelj pita je li radi dobar posao, pruža li djetetu sve što treba i kudi samog sebe kad zbog preopterećenosti poslom mora naručiti pizzu jer nema vremena za kuhanje. Kad čujem ovakva odrasla promišljanja iz usta svoje bebice, sretna sam jer znam da smo nešto ipak napravili kako treba.

Rezervacija restorana za proslavu

Maja je, naravno, pristala na kumstvo. Iskreno, zaboravila sam na cijelu priču do ožujka ove godine kad mi je Jana u razgovoru spomenula da je mama njezine prijateljice Katarine iz razreda rezervirala jedan zagrebački restoran za proslavu krizme. 

Cijeli restoran, uzviknula sam pomalo preglasno? Pa što oni rade krizmu ili svadbu? Jana mi je objasnila da je u njihovoj obitelji sakrament svete potvrde prilično važna stvar i da im dolazi dosta rodbine iz rodnog mjesta koji neće stati u stan. 

Ja sam planirala napraviti ručak kod kuće, naručiti tortu, pozvati Janine bake i djedove, šačicu bliskih prijatelja i počastiti se u dobrom društvu, ali sad sam počela preispitivati svoje odluke. Pitala sam se jesam li podcijenila trud koji trebam ulagati u cijelu priču? 
Raspitala sam se među drugim mamama i shvatila da proslave krizme u restoranima (sa stolicom od 35 eura naviše) nisu tako čudna pojava, kao ni ulaganje astronomskih sredstava koji su prikladniji za organizaciju svadbe, a ne krizme. 

Nakon roditeljskog sastanka krajem ožujka, ostala sam pričati s jednom mamom iz Janinog razreda koja me je pitala gdje kupujemo haljinu za krizmu. 

Kad se samo sjetim kako smo dobro prošli kad su išle na pričest i kad su nosile onu bijelu halju od crkve?, rekla je sa sjetom. Ispod nje se nije vidjelo što se nosi, i je li odjeća brendirana, dodala je. 
Mi se spremamo u šoping sljedeći vikend, povjerila mi je i u razgovoru otkrila nekoliko imena trgovina hrvatskih dizajnera u kojima će vjerojatno kupiti haljinu. To su trgovine u koje se nisam usudila ni ući, a kamoli u njima kupovati. Naravno uz haljinu treba iskombinirati i torbicu, cipele i nakit.

Skupi mobiteli i motori kao dar

Moram priznati da me uhvatila panika jer sam počela uviđati da nemam novaca za takvu ekstravaganciju, i da nemam namjeru dići kredit zbog jednog religijskog obreda (koliko god on bio važan za duhovni put pojedinca). 

Kad sam došla kući posjela sam Janu za stol u blagovaonici i pitala je kakvu bi željela haljinu. 

Ono nešto što mogu nositi i poslije. Mislila sam neku crnu haljinu do koljena, vidjela sam jednu zgodnu u H&M-u, to si možemo priuštiti, zar ne? pitala me pomalo sa strahom. 

Haljinu od nekoliko stotina kuna, za razliku od skupih dizajnerskih modela, smo si uistinu mogli priušititi. Odahnula sam na trenutak, a onda sam ju zamolila da mi ispriča planove njezinih cura za ovaj dan. Bila sam šokirana. 

Većina djevojčica prije krizme imalo je dogovorenu manikuru, frizuru i depilaciju kod kozmetičarke. 
Od svojih kuma tražile su nove mobitele, zlatne ogrlice s medaljonom ili novce.

Dječak Ivan iz njezinog razreda tražio je kumstvo od daljeg rođaka iz Amerike, jer je znao da ima mnogo novaca i jer je želio motor. Motor!!!

Mi još uvijek otplaćujemo svoj obiteljski auto koji smo kupili kreditom na deset godina, hvala lijepo na pitanju. 

Jana mi je rekla da ne mari za skupe poklone, dizajnerske haljine i proslavu u restoranu. Rekla mi je da se veseli našoj maloj obitelji na okupu. Tako sam ponosna na svoju djevojčicu. Pametnija je od svoje mame, prenosi portal zadovoljna.

hr Sat May 13 2017 22:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf86912af47f658c8b47f0/80
Foto: HGSS

Počinje akcija „Očistimo zajedno stazu Sv Ciprijana“

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša

Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Split organizator je ekološke akcije „Očistimo zajedno stazu sv. Ciprijana“ koja je za taj projekt dobila financijsku podršku Ininog programa „Zeleni pojas“.

Ekološka akcija sastoji se od nekoliko faza podizanja svijesti lokalnog stanovništva o stvaranju i odlaganju otpada, a glavna aktivnost je uređenje staze sv. Ciprijana koja prolazi kroz nelegalno odlagalište otpada blizu crkve Sv Ciprijana u Gatima.

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša kroz okupljanje što većeg broja mjerodavnih institucija i volontera u čišćenju dijela područja od krupnoga i sitnog otpada (guma, olupina, bijele tehnike…) kroz koji prolazi tematska staza sv. Ciprijana. Akcija će se održati 26.04.2018. u vremenu od 08.00 – 16.00 sati.

U akciju će se, uz volontere HGSS-a stanice Split, uključiti Čistoća d.o.o. Split, Hrvatske šume d.o.o., Grad Omiš, TZ Grada Omiša, DIP CZ- odsjek Split, Javna ustanova „More i krš“, PEU Gata, Peovica d.o.o., DVD Gata, DVD Omiš, DVD Kučiće, Turistička agencija „Adriatic.hr“, PD Imber, PD Perun, PU Dinaridi, PK Gojzerice, NEIR d.o.o., Udruga B-4 i Srednja škola „Braća Radić“ Kaštel Štafilić.

Staza Sv Ciprijana je zapravo put kojim su nekada ljudi iz Gata i Ostrvica, sa svojim mazgama i tovarima, dolazili u Omiš. Početak sraze je pored crkve Sv Ciprijana koja je sagrađena oko 1750. Od crkve do spoja sa stazom Leopolda Mandića ima 2,5 km, na početku borove šume počinje markirana pješačka staza koja vodi kroz nelegalno odlagalište otpada što ne pruža niti malo lijep prizor turistima i posjetiteljima. Otpad se nalazi na površini oko 1 km 2 (auto gume, građevinski materijal, bijela tehnika, namještaj, plastična ambalaža…). Ovo smetlište, uz neugodan smrad, predstavlja i potencijalnu opasnost od nastanka požara, a naročito zbog toga što se nalazi u staroj šumi bijelog i crnog bora.

hr Tue Apr 24 2018 21:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf76302af47f77948b45ec/80
Foto: Screenshot / YouTube

Smiju li oni koji podržavaju Istanbulsku konvenciju na pričest?

"Crkva doista nikoga ne želi isključiti iz svog zajedništva, želi biti otvorena svima tražeći putove pomirenja, no ipak postoje neka moralna pitanja..."

Dubrovački biskup Mate Uzinić na web stranici Dubrovačke Biskupije objasnio je smiju li osobe koje su za Istanbulsku konvenciju pristupiti pričesti. Njegovo objašnjenje naziva "Istanbulska konvencija i pristupanje svetoj pričesti" prenosimo u u nastavku.

- Nadovezujući se na raspravu o pripuštanju pričesti političara koji su, suprotno naputku biskupa, glasovali za Istanbulsku konvenciju, smatram nužnim nakon svega, zbog određene nedorečenosti koja je ostala i koja dopušta različita tumačenja koja nisu nikad dobra, dati dva pojašnjenja.  

Prvo je da, iako Crkva doista nikoga ne želi isključiti iz svog zajedništva nego želi biti otvorena svima tražeći putove pomirenja, ipak postoje neka moralna pitanja, poput abortusa i eutanazije, koja ne samo subjektivno nego i objektivno isključuju iz crkvenog zajedništva, a time i pričesti, one koji ih, suprotno crkvenom naučavanju, javno odobravaju i promoviraju.

Drugo je da nisu sva moralna pitanja iste težine kao pitanja abortusa i eutanazije i da u nekim pitanjima, za primjer možemo uzeti pitanja koja regulira Istanbulska konvencija i koja su bila temelj svih naših prijepora proteklih mjeseci, i među katolicima može postojati legitimna raznolikost mišljenja.

Da bih potkrijepio ove dvije tvrdnje, a tim i objasnio zašto i dalje držim da oni koji su glasovali suprotno od naputka biskupa tim nisu objektivno prekinuli svoje crkveno zajedništvo – naravno oni se subjektivno sami trebaju u savjesti ispitati je li se to dogodilo – u nastavku donosim važan tekst na kojima ih temeljim. Riječ je o odgovoru kardinala Josepha Ratzingera, tadašnjeg prefekta Kongregacije za nauk vjere, kardinalu Theodoru E. McCarricku, tadašnjem nadbiskupu Washingtona i predstojniku povjerenstva za „unutarnju politiku” Biskupske konferencije Sjedinjenih Američkih Država, a tiče se katolika političara koji su se javno zalagali za pravo na abortus i eutanaziju i zbog čega im je bila uskraćena pričest. Ovaj odgovor je objavljen u prvom tjednu srpnja 2004., a ja ga ovdje donosim u svom prijevodu", napisao je Uzinić.  

Slijedi objašnjenje: 

"1. Pristupiti primanju svetu pričesti treba biti svjesna odluka, utemeljena na razložnoj prosudbi u odnosu na vlastito dostojanstvo za to, usklađeno s objektivnim kriterijima Crkve, postavljajući pitanja kao što su: „Jesam li u punom zajedništvu s Katoličkom Crkvom? Jesam li odgovoran za teški grijeh? Jesam li upao u kazne (npr. ekskomunikaciju, zabranu bogoslužja) koje mi zabranjuju primiti svetu pričest? Jesam li se dostojno pripremio posteći barem sat vremena?" Praksa neselektivnog pristupanja svetoj pričesti, jednostavno kao posljedica onoga biti prisutan na misi, zloupotreba je koja se mora ispraviti (usp. Instrukcija „Redemptionis Sacramentum ”, br. 81, 83).

2. Crkva uči da je pobačaj ili eutanazija teški grijeh. Enciklika „Evangelium Vitae”, s obzirom na sudske odluke ili civilne zakone koji odobravaju ili promoviraju pobačaj ili eutanaziju, kaže da postoji „teška i precizna obveza suprotstaviti im se prigovorom savjesti. [. ..] U slučaju suštinski nepravednog zakona, kao što je taj koji odobrava pobačaj ili eutanaziju, nikada mu se nije dozvoljeno pokoriti, niti sudjelovati u širenju mišljenja u korist takvog zakona, niti za njega glasovati"(br. 73). Kršćani „su pozvani, zbog teške obveze u savjesti, formalno ne surađivati u takvim činima koji su, premda dopušteni civilnim zakonodavstvom, u suprotnosti s Božjim zakonom. Doista, s moralnog stajališta, nikad nije dopušteno formalno surađivati u zlu. [...] Ta suradnja nikad ne može biti opravdana, ni pozivanjem na poštovanje slobode drugoga niti oslanjanjem na činjenicu da građanski zakon predviđa i zahtijeva“ (br. 74).

3. Nemaju sva moralna pitanja istu moralnu težinu kao pobačaj i eutanazija. Na primjer, ako se katolik ne bi slagao sa Svetim Ocem o primjeni smrtne kazne ili o odluci da se vodi rat, on se zbog tog razloga ne bi smatrao nedostojnim pristupiti svetoj pričesti. Dok Crkva potiče civilne vlasti da traže mir, a ne rat, i na vršenje diskrecije i milost u primjeni kazne na kriminalce, može svejedno biti dopušteno uzeti oružje da bi se otjeralo agresora ili pribjeći smrtnoj kazni. Može postojati legitimna raznolikost mišljenja također među katolicima o vođenju rata i primjeni smrtne kazne, ali ne može ni na koji način u odnosu na pobačaj i eutanaziju.

4. Osim prosudbe pojedinaca o njegovom vlastitom dostojanstvu za pristupanje svetoj pričesti, djelitelj svete pričesti se može naći u situaciji u kojoj on mora odbiti podijeliti svetu pričest nekome, kao u slučaju proglašenog izopćenja, proglašene zabrana bogoslužja, ili tvrdokorne ustrajnosti u očito teškom grijehu (usp. kan. 915).

5. Što se tiče teškog grijeha pobačaja ili eutanazije, kada je formalna suradnja postala očita (podrazumijeva se, u slučaju katoličkog političara, njegovog vođenja izborne promidžbe i glasovanja za zakone koji dopuštaju pobačaj i eutanaziju), njegov se pastir (župnik) treba s njim sastati, poučiti ga o naučavanju Crkve, obavijesti ga da ne smije pristupiti svetoj pričesti sve dok ne prekine objektivno stanje grijeha, upozoravajući ga da će mu u protivnom biti uskraćena euharistija.

6. Onda kad „ove mjere opreza nisu imale učinka ili nisu bile moguće”, a osoba u pitanju, s tvrdokornom ustrajnošću, pristupi svejedno da bi primila euharistiju „služitelj svete pričesti je mora odbiti podijeliti” (usp. Izjava Papinskog vijeća za tumačenje zakonodavnih tekstova: „Sveta pričesti i rastali i ponovno civilno vjenčani katolici”, 2000, br. 3-4). Ova odluka, pravo govoreći, nije sankcija ni kazna. Niti služitelj svete pričesti donosi presudu o subjektivnoj krivnji osobe; nego reagira na javnu nedostojnost te osobe primiti svetu pričest, zbog objektivne situacije grijeha.

[N.B. Katolik bi bio odgovoran za formalnu suradnju u zlu, i tako nedostojan pristupiti svetoj pričesti, ako bi namjerno glasao za kandidata zbog njegovog pozitivnog stava o dozvoljenosti pobačaja i /ili eutanazije. Kada katolik ne dijeli pozitivni stav nekog kandidata za pobačaj i/ili eutanazija, nego glasuje za tog kandidata iz drugih razloga, to se smatra daljnjom materijalnom suradnjom, koja se u prisutnosti razmjernih razloga može dopustiti.] - napisao je dubrovački biskup.

hr Tue Apr 24 2018 20:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf6c432af47f658c8b47df/80
Foto: Dora Crnko / 24sata

Turistkinja hodala po samom rubu zvonika katedrale sv. Duje

Danas je poželjno opaliti selfie sa samog ruba zvonika visokog 57 metara...

Popularnost ekstremnih selfieja nezaustavljivo raste. Više nije dovoljno fotografirati se unutar zvonika katedrale sv. Dujma u Splitu. Kamene kolone smetaju pogledu, danas je poželjno opaliti selfie sa samog ruba zvonika visokog 57 metara.

Turistkinja u ponedjeljak popodne nije bila na vrhu, ali pad i s tih 40-ak metara završio bi kobno. Župnik župe sv. Dujma nije bio u uredu za komentar, a momci koji reguliraju ulazak na zvonik nemoćno su slegnuli ramenima.

Očigledno znaju da se ovakvi izleti događaju. Znaju to i Splićani. Iz splitske policije kažu kako poziva zbog avanturista koji šetaju vanjskom stranom zvonika nije bilo. Na takvu dojavu bi intervenirali. - pišu 24sata

hr Tue Apr 24 2018 19:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf45cc2af47fb68c8b47bb/80
Foto: Grad Split

Splitski gradonačelnik s ministrom Krstičevićem: "Vojska je uvijek u potpori razvoja Grada Splita"

Jedna od tema sastanka bio je i bogat program obilježavanja 27. obljetnice osnutka 4. gardijske brigade Hrvatske vojske „Pauci“ koji će se u subotu, 28. travnja održati u Splitu

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara sa suradnicima sastao se danas s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Republike Hrvatske Damirom Krstičevićem u kontekstu suradnje Grada Splita s ministarstvom i Hrvatskom vojskom.

Ministar je rekao kako je sustav domovinske sigurnosti od velike važnosti, a kako je vojska uvijek u potpori razvoja Grada Splita i kroz Hrvatsku ratnu mornaricu, ali i u iznenadnim situacijama kao pomoć u slučaju požara prošle godine. Dodao je i kako ministarstvo obrane s njim na čelu intenzivno radi na gradnji brenda „Hrvatska vojska“ i vraćanju kontakta hrvatskog vojnika s građanima.

Gradonačelnik Krstulović Opara zamolio je ministra Krstičevića za suradnju prilikom obilježavanja Dana hrvatskih branitelja grada Splita 30. svibnja uz prigodni program Hrvatske vojske i Hrvatske ratne mornarice te mu zahvalio na potpori u svim zajedničkim projektima. 

Jedna od tema sastanka bio je i bogat  program obilježavanja 27. obljetnice osnutka 4. gardijske brigade Hrvatske vojske „Pauci“ koji će se u subotu, 28. travnja održati u Splitu.  

hr Tue Apr 24 2018 17:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .