Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55133c81b078354e638b49ef/80

"Dani kršćanske kulture": Film, tribina i koncert u Splitu

"Dani kršćanske kulture" u četvrtom danu ponudili su bogat program.

Četvrti dan manifestacije "Dani kršćanske kulture" obilježili su film, tribina i koncert u Splitu.

U Kinoteci Zlatna vrata održana je projekcija igranog filma "Raj doista postoji" Randalla Wallacea u kojem glavne uloge tumače Greg Kinnear, Kelly Reilly, Thomas Haden Church, a riječ je o ekranizaciji bestselera Todda Burpa "Raj doista postoji". Priča  prati sasvim običnog oca iz jednog američkog gradića koji mora prihvatiti tvrdnje svoga malenog sina. Naime, nakon što je dječak doživio iskustvo bliske smrti, svima počinje pričati kako je posjetio Raj te doživio neka nadnaravna iskustva što okolina doživljava s nepovjerenjem, ali njegova dječja nevinost će ih uvjeriti u suprotno. Riječ je o filmu koji je dosada već osvojio gledatelje diljem svijeta, a i splitska Kinoteka Zlatna vrata bila je premala za sve koji su željeli sudjelovati na ovoj projekciji filma.

U splitskoj palači Milesi održan je program "Susret s autorom" na kojem je nastupio akademik Radoslav Tomić, povjesničar umjetnosti bogatog autorskog opusa koji je velik dio svog profesionalnog rada i života posvetio umjetnosti, skupljanju i očuvanju bisera baštine što je i bio povod da o tom neumornom i samozatajnom radu progovori u sklopu manifestacije "Dani kršćanske kulture". Upitan kako je kod sebe otkrio sklonost prema umjetnosti kojoj se formalno posvećuje ponajprije na studiju povijesti umjetnosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je na Odsjeku za povijest umjetnosti i doktorirao 1994., odgovorio je kako se povjesničar umjetnosti postaje rođenjem ili usavršavanjem, a kod njega je taj osjećaj za lijepo prisutan od rođenja. 

Vrlo rano se ozbiljno počinje baviti poviješću umjetnošću na području Dalmacije, a gotovo da se proteže kroz cijeli rad, osobito uz autorske knjige "Barokni oltari i skulptura u Dalmaciji", "Trogirska slikarska baština", "Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu", "Crkva sv. Filipa u Splitu", "Splitska slikarska baština" kao i druge radove. Jedan od razloga je i taj što je prirodno bio upućen na Split i Dalmaciju, a drugi što je sakralna baština puno obilnija od svjetovne. Autor je i organizator brojnih izložbi za koje kaže da su kruna istraživačkog rada i jedan od značajnijih načina prezentacije otkrivenoga javnosti. Zanimljivo je da se bavio i svojevrsnim "kulturocidom" koji se dogodio za vrijeme agresije, početkom 90-ih, a u čemu je ponajviše nastradao Dubrovnik koji je i imao najvrjednija djela. Rad ovoga samozatajnoga znanstvenog djelatnika, povjesničara umjetnosti prepoznat je kao doprinos na nacionalnoj razini o čemu svjedoči članstvu u Razredu za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koje je otpočelo 2004. godine. 

Upitan kako je doživio ovo priznanje istaknuo je kako mu je ono važno jer je dokaz kako ustrajan i predan dugogodišnji rad ipak bude prepoznat, čak i kad niste skloni medijskom eksponiranju. Akademik Radoslav Tomić dugogodišnji sveučilišni profesor, zabrinut za budućnost novih generacija koje stasaju ističe kako ih u razvoju s jedne strane ograničava konfuzan bolonjski sustav koji ne nudi temeljitu izobrazbu, a s druge besperspektivnost koja nastupa zbog nedostatka posla, ali naglašava kako ima mnogo inteligentnih studenata za koje se nada da će se izboriti za svoje prilike. Na pitanje moderatorice Jelene Hrgović kako vidi strateške kulturne ciljeve razvoja grada i države odgovorio je kako prije govora o nekakvoj strategiji smatra da je nužno da postojeće institucije zauzmu mjesto i odgovornost u društvu koja im pripada. 

Istaknuo je i kako mu se čini da je veliki problem u shvaćanju vlastitog nacionalnog identiteta i onoga što mu je u temeljima u neodređenosti vlastitoga nacionalnog bića, rascjepkanosti i neusmjerenosti na sebe same. Kada shvatimo što smo mi u biti, kada sebe kao društvo stavimo u središte, kada postanemo sebi važni kao nešto jedinstveno tada će biti mogući pomaci. Također je istaknuo kako mu se čini kako postoji određeni raskorak između institucija, umjetnika i publike te kako je potrebno iznova povezati sve subjekte kulturnog života.

U isto vrijeme u crkvi sv. Dominika u Splitu održan je koncert pučkog crkvenog pjevanja "Hosana Davidovu sinu - murterski napjevi od Cvjetnice do Uskrsa" na kojem su nastupili pučki pivači župnog pjevačkog zbora sv. Mihovila iz Murtera koji su i ovom prigodom posvjedočili kako je pasionska kulturna baština živa te kako se i danas razvija, jer uvijek iznova potiče na stvaranje. Otok Murter, kao i cijela južna Hrvatska, obiluju bogatstvom autohtonih korizmenih pučkih napjeva i svrha ovog i sličnih koncerata je to veliko, još uvijek živo i sačuvano sakralno-kulturno bogatstvo predstaviti javnosti i sačuvati ga od zaborava.

hr Thu Mar 26 2015 07:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf1aecf0e4938f5198b4574/80

Simbol prkosa i ponosa, simbol otpornosti: Vukovarski Vodotoranj

Iako je pao, Vukovar je postao simbol otpornosti jednog naroda. Taj simbol utjelovio se u 50 metara visokom vodotornju koji se nadvija nad slavonskom ravnicom.

Na današnji dan, u dostojanstvenim kolonama, prisjećamo se ultimativne žrtve jednog grada i svih njegovih žitelja. Prije točno 27 godina, završila je 87-dnevna herojska i mučenička borba branitelja protiv brojčano i tehnički superiornijih agresorskih snaga. 

Pao je Vukovar, a njegov pad obilježilo je stradanje civila kakvo se ne pamti na području Europe nakon 2. Svjetskog rata.

Vukovar je postao simbol otpornosti hrvatskog naroda, simbol požrtvovnosti i ustrajnosti u obrani svoga doma, svojih sunarodnjaka i svoje djedovine. Taj simbol utjelovio se u 50 metara visokom vodotornju koji se nadvija nad slavonskom ravnicom.

U vrijeme gradnje, vodotoranj je bio jedna od većih građevina takvog tipa u Europi, a tijekom agresije snaga JNA i četničke paravojske pogođen je s više od 600 projektila.

600 projektila pogodilo je najvišu građevinu slavnoga grada. Nadali su se agresori da u Vukovaru neće ostati kamen na kamenu. A on je odbio pasti. Odbio je srušiti se unatoč stalnim bombardiranjima, unatoč suočavanju s nerezonskom destrukcijom i nezapamćenim količinama ljudske mržnje. 

Vinuo se u visine s hrvatskom zastavom dajući nadu da će Vukovar preživjeti.

Njegovi ožiljci i danas podsjećaju svakog prolaznika na patnju koju je Vukovar, sada već davne 1991. godine morao podnijeti. Stoji podsjetnik na stradanja branitelja i civila toga grada. Na svakog ubijenog i protjeranog, na svaki razrušeni dom. Stoji kao podsjetnik da se naš narod nikad ne predaje. Da ga se može udarati, ali nikad slomiti. Da će uvijek ponosno stajati i izviti se nad svim nedaćama koje ga zadese.

Jer hrabrost i ponos Vukovarskih branitelja, heroja kakvi se ne mogu susresti niti u jednom romanu, zalog su za budućnost. 

Vukovarski vodotoranj je dočekao sretnije dane. Simbol razaranja, ali i simbol otpornosti, konačno će dobiti lice kakvo zaslužuje. Obnovom će se učvrstiti oštećeni dijelovi konstrukcije, a nekadašnji vodotoranj postat će memorijal turobnoj i slavnoj prošlosti svoga grada. 

Ipak, vidljive rane Vukovarskog vodotornja i nakon obnove će ostati netaknute. Zauvijek će pričati priču o napaćenom i izudaranom gradu, koji je pao, a opet odbio pasti.

 

hr Sun Nov 18 2018 19:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf1ab0e0e4938c2198b4582/80
Foto: Pixabay

Štrudla od jabuka: Najlakši recept za kolač koji miriše na djetinjstvo

Ovo je recept za slasnu bečku štrudlu od jabuka koja se može poslužiti i sa sladoledom od vanilije

Jedan od najpopularnijih deserata koji u raznim inačicama možete naći od sjevera do juga Europe je štrudla ili savijača od jabuka. Ovo je recept za slasnu bečku štrudlu od jabuka koja se može poslužiti i sa sladoledom od vanilije.

SASTOJCI ZA ŠTRUDLU OD JABUKA

pakiranje kora za savijaču (možete i sami napraviti vučeno tijesto)
1 kg kiselijih jabuka
10 dag šećera
5 dag maslaca maslac
cimet
malo ruma ili mlijeka za namakanje grožđica
grožđice
sladoled od vanilije

PRIPREMA ŠTRUDLE OD JABUKA

1. Kore pokapajte rastopljenim maslacem te na njih složite jabuke koje ste prethodno ogulili i nasjeckali na kockice veličine 1 cm.

2. Posipajte šećerom, cimetom i grožđicama koje prethodno namočili u rum ili mlijeko. Zarolajte tijesto i štrucu položite u namašćenu tepsiju. Štrucu malo ispikajte čačkalicom po vrhu kako ne bi popucala.

3. Pecite u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva oko pola sata do 40 minuta, dok tijesto ne dobije zlaćanu koricu. Pustite da se malo ohladi, narežite na šnite, pospite šećerom u prahu i poslužite uz sladoled od vanilije. 

SAVJET PLUS: Ako ne volite cimet i grožđice, slobodno iz izostavite iz pripreme. Po želji dodajte drugi začin koji volite ili štrudlu obogatite s malo sjeckanih oraha, badema ili drugih orašastih plodova.

hr Sun Nov 18 2018 19:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf176980e4938ea168b4609/80
Foto: FB/ Screenshot/ Kevin Carroll, MS, CP, FAAOP

Kornjača koja nakon 20 godina ponovno uči plivati s protetičkom perajom hit je na internetu

Kada je Rockyja udario brod, ostao je bez peraje…

Kornjaču Rockyja spasili su djelatnici akvarija na Floridi nakon to ga je u dobi između 25 i 30 godina udario brod. Tada je izgubio prednju desnu peraju i zadobio ozljede oklopa. Inače, prednje peraje kornjačama služe za plivanje, dok stražnje imaju ulogu kormila.

Njegovu priču čuo je protetičar Kevin Caroll koji proteze izrađuje za bolnicu na Floridi. Protetičar mu je odlučio izraditi peraju prilagođenu njegovoj anatomiji.

Rocky je svoju protezu prvo isprobao na suhom a potom su ga stavili u vodu pa je naposlijetku i zaplivao.

Rocky naime nije jedina kornjača s protezom. Kada su ga pustili u more, s njim je zaplivala i 17-godišnja kornjača Lola koja protezu ima još od ranije.

Njezina priča nešto je drugačija. Peraju je izgubila ljudskog nemara, smeća u oceanu. Obje kornjače moraju na fizikalnu terapiju kako bi se pratio njihov napredak.

Veliki broj kornjača svake godine ugiba zbog gutanja plastičnih vrećica jer im nalikuju na meduze koje su im plijen. 

Morske kornjače jedna su od najugroženijih skupina na svijetu, a najveća prijetnja im je interakcija s ljudima. Ovi gmazovi u posljednjih 150 milijuna godina gotovo se uopće nisu mijenjali. Prema procjenama, svake godine su u Jadranskom moru ulovi njih preko 5 tisuća.

hr Sun Nov 18 2018 17:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf13e330e493827148b469e/80

Kad procvatu u studenom jabuke!

Jabuka pomislila da je proljeće...
Mjesec je studeni, a u Imotskom, gradiću iza Biokova procvjetala jabuka.

Pomislila da je proljeće možda.

Zavarala je ova klima s temperaturama većim od 20 stupnjeva Celzijusa.

Ne zna ona da je uskoro čekaju prvi mrazovi.

Ipak, lijepo ju je vidjeti u cvatu!
hr Sun Nov 18 2018 11:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .