Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55133c81b078354e638b49ef/80

"Dani kršćanske kulture": Film, tribina i koncert u Splitu

"Dani kršćanske kulture" u četvrtom danu ponudili su bogat program.

Četvrti dan manifestacije "Dani kršćanske kulture" obilježili su film, tribina i koncert u Splitu.

U Kinoteci Zlatna vrata održana je projekcija igranog filma "Raj doista postoji" Randalla Wallacea u kojem glavne uloge tumače Greg Kinnear, Kelly Reilly, Thomas Haden Church, a riječ je o ekranizaciji bestselera Todda Burpa "Raj doista postoji". Priča  prati sasvim običnog oca iz jednog američkog gradića koji mora prihvatiti tvrdnje svoga malenog sina. Naime, nakon što je dječak doživio iskustvo bliske smrti, svima počinje pričati kako je posjetio Raj te doživio neka nadnaravna iskustva što okolina doživljava s nepovjerenjem, ali njegova dječja nevinost će ih uvjeriti u suprotno. Riječ je o filmu koji je dosada već osvojio gledatelje diljem svijeta, a i splitska Kinoteka Zlatna vrata bila je premala za sve koji su željeli sudjelovati na ovoj projekciji filma.

U splitskoj palači Milesi održan je program "Susret s autorom" na kojem je nastupio akademik Radoslav Tomić, povjesničar umjetnosti bogatog autorskog opusa koji je velik dio svog profesionalnog rada i života posvetio umjetnosti, skupljanju i očuvanju bisera baštine što je i bio povod da o tom neumornom i samozatajnom radu progovori u sklopu manifestacije "Dani kršćanske kulture". Upitan kako je kod sebe otkrio sklonost prema umjetnosti kojoj se formalno posvećuje ponajprije na studiju povijesti umjetnosti i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je na Odsjeku za povijest umjetnosti i doktorirao 1994., odgovorio je kako se povjesničar umjetnosti postaje rođenjem ili usavršavanjem, a kod njega je taj osjećaj za lijepo prisutan od rođenja. 

Vrlo rano se ozbiljno počinje baviti poviješću umjetnošću na području Dalmacije, a gotovo da se proteže kroz cijeli rad, osobito uz autorske knjige "Barokni oltari i skulptura u Dalmaciji", "Trogirska slikarska baština", "Franjevačka crkva i samostan na Poljudu u Splitu", "Crkva sv. Filipa u Splitu", "Splitska slikarska baština" kao i druge radove. Jedan od razloga je i taj što je prirodno bio upućen na Split i Dalmaciju, a drugi što je sakralna baština puno obilnija od svjetovne. Autor je i organizator brojnih izložbi za koje kaže da su kruna istraživačkog rada i jedan od značajnijih načina prezentacije otkrivenoga javnosti. Zanimljivo je da se bavio i svojevrsnim "kulturocidom" koji se dogodio za vrijeme agresije, početkom 90-ih, a u čemu je ponajviše nastradao Dubrovnik koji je i imao najvrjednija djela. Rad ovoga samozatajnoga znanstvenog djelatnika, povjesničara umjetnosti prepoznat je kao doprinos na nacionalnoj razini o čemu svjedoči članstvu u Razredu za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koje je otpočelo 2004. godine. 

Upitan kako je doživio ovo priznanje istaknuo je kako mu je ono važno jer je dokaz kako ustrajan i predan dugogodišnji rad ipak bude prepoznat, čak i kad niste skloni medijskom eksponiranju. Akademik Radoslav Tomić dugogodišnji sveučilišni profesor, zabrinut za budućnost novih generacija koje stasaju ističe kako ih u razvoju s jedne strane ograničava konfuzan bolonjski sustav koji ne nudi temeljitu izobrazbu, a s druge besperspektivnost koja nastupa zbog nedostatka posla, ali naglašava kako ima mnogo inteligentnih studenata za koje se nada da će se izboriti za svoje prilike. Na pitanje moderatorice Jelene Hrgović kako vidi strateške kulturne ciljeve razvoja grada i države odgovorio je kako prije govora o nekakvoj strategiji smatra da je nužno da postojeće institucije zauzmu mjesto i odgovornost u društvu koja im pripada. 

Istaknuo je i kako mu se čini da je veliki problem u shvaćanju vlastitog nacionalnog identiteta i onoga što mu je u temeljima u neodređenosti vlastitoga nacionalnog bića, rascjepkanosti i neusmjerenosti na sebe same. Kada shvatimo što smo mi u biti, kada sebe kao društvo stavimo u središte, kada postanemo sebi važni kao nešto jedinstveno tada će biti mogući pomaci. Također je istaknuo kako mu se čini kako postoji određeni raskorak između institucija, umjetnika i publike te kako je potrebno iznova povezati sve subjekte kulturnog života.

U isto vrijeme u crkvi sv. Dominika u Splitu održan je koncert pučkog crkvenog pjevanja "Hosana Davidovu sinu - murterski napjevi od Cvjetnice do Uskrsa" na kojem su nastupili pučki pivači župnog pjevačkog zbora sv. Mihovila iz Murtera koji su i ovom prigodom posvjedočili kako je pasionska kulturna baština živa te kako se i danas razvija, jer uvijek iznova potiče na stvaranje. Otok Murter, kao i cijela južna Hrvatska, obiluju bogatstvom autohtonih korizmenih pučkih napjeva i svrha ovog i sličnih koncerata je to veliko, još uvijek živo i sačuvano sakralno-kulturno bogatstvo predstaviti javnosti i sačuvati ga od zaborava.

hr Thu Mar 26 2015 07:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c91272929111c880f8b4691/80
Foto: Pixabay

Danas je Dan očeva: Evo što trebate znati

Prvi zapis o Danu očeva datira u vrijeme starog Babilona

Na današnji se dan uz svetog Josipa obilježava i Dan očeva. Upravo to i jest razlog zašto je kod nas odabran taj datum dok se u svijetu razlikuje datum njegova obilježavanja.

Daleke 1908. godine u SAD-u obilježen je prvi Dan očeva. Naime, u rudarskoj nesreći poginulo je više od 250 očeva, a kći jednog od njih zamolila je lokalnog pastora da održi misu za njih.

Obilježavanje Dana očeva proširilo se - kako na druge savezne države, tako i na cijeli svijet. 

Prvi zapis o Danu očeva datira u vrijeme starog Babilona. Dječak Elmesu je svom ocu napisao čestitku u kojoj mu je poželio dug život i dobro zdravlje.

Osim na današnji datum, brojne zemlje obillježavaju Dan očeva treće nedjelje u lipnju.




hr Tue Mar 19 2019 18:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c910a1829111c70128b45b8/80
Foto: Pixabay

Danas obilježavamo svetog Josipa: Marijinog zaručnika i Isusovog zemaljskog oca

Sveti Josip zaštitnik je Crkve i obitelji
Evanđelje Josipa opisuje kao pravednog i vjernog. Hrvatski sabor proglasio ga je 1687. godine zaštitnikom hrvatskog naroda. 

Ime Josip hebrejskog je porijekla i znači 'neka Bog priroda'.
Te riječi je u Starom zavjetu izgovorila Rahela koja je nakon duge neplodnosti rodila sina poznatog kao Josip Egipatski.

Evanđelja ne prenose niti jednu riječ koju je Josi izgovorio stoga ga se naziva i šutljivim svecem. 

Papa Pio IX progasio ga je 1870. godine zaštitnikom Crkve te zaštitnikom od sumnje i oklijevanja te zagovornikom za sretnu smrt. 

Sveti Josip zaštitnik je grada Karlovca, a najveća crkva u svijetu posvećena njemu nalazi se u Montrealu, u Kanadi.

Najčešće ga prikazuju kao srednjovječnog čovjeka sa štapom, a u naručju ili uz njega nalazi se Isus. 
Josip je bio siromašni testar iz Nazareta koji se prvi put spominje u Matejevim i Lukinim Evanđeljima napisanim oko 70. godine.


Papa Julije II molitvu caru Karlu koji je 1505. išao u bitku.

Prema predaji, onoga tko moli ovu molitvu neće zateći iznenadna smrt bez oprosta grijeha niti će biti poraženi u životnim bitkama

Moli se devet uzastopnih dana, ujutro.


O Sveti Josipe, čija je zaštita tako velika, tako jaka,
 tako izravna pred Božjom krunom, stavljam u tebe svoje  potrebe i želje.

O Sveti Josipe pomozi mi svojim snažnim zagovorom
i izmoli za mene od svog Djevičanskog Sina sve duhovne blagoslove,
kroz Isusa Krista, Našeg Gospodina,
tako da, budući da sam vezan/a tvojoj
Nebeskoj snazi, mogu iskazati svoju zahvalu
 i poštovanje Najljubljenijem Ocu.

O Sveti Josipe nikad se neću moći umoriti
 promatrajući Isusa kako spava u tvojim rukama.

Ne usuđujem se prići dok se on odmara u blizini Tvoga srca.

Zagrli ga u moje ime i poljubi Njegovu nježnu Glavu za mene,
i zamoli ga da mi uzvrati poljubac kad udahnem posljednji uzdah.

Sveti Josipe, zaštitniče umirućih, moli za nas.
 Amen.


hr Tue Mar 19 2019 16:27:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c91026929111cd80f8b4649/80
Foto: Pixabay

5 čestih grešaka koje radimo kad pohamo meso

Jeftini komadi mesa idealni su za pohanje, no pritom treba znati da će dobar okus imati samo oni komadi koje ste prethodno omekšali.
Savršeni pohanac ima hrskavu koricu i dobro pečenu, ali sočnu unutrašnjost. Da biste postigli takvu razinu okusa, trebali biste izbjegavati ove pogreške:

1. Pohamo meso različite debljine i veličine
Veći komadi mesa trebaju više vremena za termičku obradu od onih manjih. Upravo zato trebali biste izbjegavati simultano pohanje komada mesa različite veličine i debljine (npr. pileća prsa i batke) u istoj tavi te vađenje u isto vrijeme. U suprotnom ćemo jedan komad mesa presušiti, dok će drugi ostati krvav. Umjesto toga bilo bi najbolje meso narezati na istu debljinu. 

2. Zaboravljamo na bat za meso
Jeftini komadi mesa idealni su za pohanje, no pritom treba znati da će dobar okus imati samo oni komadi koje ste prethodno omekšali. Bez obzira na to koliko ste tanke komade mesa kupili, dodatno ih stanjite batom za meso ili se možete poslužiti nekim drugim predmetom. Na taj način bit ćete sigurni da će se meso dobro ispeći. 

3. Pohamo meso koje smo netom izvadili iz hladnjaka
Ako hladan i mokar komad mesa stavimo u zagrijanu tavu, izazvat ćemo špricanje ulja na sve strane te umanjiti mogućnost za pečenje hrskava odreska. Meso bismo trebali izvaditi ih hladnjaka pola sata prije paniranja te ga obvezno posušiti papirnatim ručnikom prije stavljanja u jaje, brašno i krušne mrvice. Na taj način spriječit ćete odvajanje paniranog pokrivača od mesa kad ga stavite u vruću tavu.

4. Štedimo na mrvicama 
Da bi odrezak imao ukusan i hrskavi omotač, potrebno ga je umočiti u namirnice za paniranje nekoliko puta. Budite detaljni i prekrijte jajima, brašnom i krušnim mrvicama svaki dio površine odreska te si tako zajamčite neponovljiv gastronomski užitak. Nemojte se ustručavati i utisnite mrvice što jače u površinu mesa. 

5. Zaboravljamo na začine 
Utrljate li nešto soli u meso prije paniranja, moguće je da završni proizvod neće biti dovoljno začinjen. Posolite jaja i brašno, a u krušne mrvice možete dodati i nešto sitno nasjeckanog začinskog bilja te tako odrescima podariti dodatnu dozu okusa, piše Pun kufer

Savjet plus: 
Ne zaboravite pečeno meso staviti na papirnati ručnik kako bi upio višak masnoće.
hr Tue Mar 19 2019 15:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c90d1aa29111c41128b4593/80
Foto: Maja Prgomet

Najomiljeniji Irac priredio tulum za pamćenje u splitskom škveru

Mnogobrojni Splićani u najboljem društvu dočekali najveseliji irski blagdan St. Patricks Day!

Split je proteklog vikenda ponovno opravdao svoj status epicentra hedonizma. Najbolji tulumi na Jadranu, zna se, upravo su u ovom dalmatinskom velegradu, a jedan takav odvio se na sasvim neočekivanoj lokaciji. U pitanju nije bio noćni klub, kafić ili bar, već splitski Škver! Hala 'Ljevaonica' u Brodosplitu na jednu večer postala je 'Jameson Škver' i pomoću čarobne ruke svima dragog Irca, gospodina John Jamesona, utemeljitelja najpoznatijeg irskog whiskeya, pretvorila se u mjesto fenomenalnog provoda i najveselije proslave St. Patricks Day-a - svjetskog sinonima sjajnog raspoloženja i zabave.

Svi ljubitelji Jamesona, a i oni koji su to tek postali na ovom partyju sezone, imali su jedinstvenu priliku u najoriginalnijem ambijentu i atmosferi isprobati različita osvježavajuća pića s najpoznatijim irskim whiskeyem u glavnoj ulozi. Na partyu su se tako mogli isprobati fantastični 'Afterwork' kokteli s đumbirom i sokom od limete, 'Jameson Sensation&Lime' kokteli ili poznati mix 'Jameson Sprite'. Oni vjerni klasici, mogli su uživati u članovima obitelji Jameson, u verziji 'neat' (čiste) ili s ledom. Kod dobrog provoda uvijek se ogladni! Za gladne trbuhe pobrinuo se Toto's Burger Bar - popularno splitsko gastro odredište sa zdravijom verzijom fast fooda, koji je posjetiteljima nudio razne iznimno ukusne burgere s neobičnim sastojcima poput kozica i slanutka, nakon kojih se bezbrižno moglo nastaviti dalje s provodom.

Živuća splitska legenda, glazbenik, glumac, zabavljač i komičar Damir Mihanović Čubi, sretne posjetitelje koji su se uspjeli dočepati svoje karte za dugo iščekivani Jameson tulum, uveo je u sam početak ove nezaboravne večeri te dao svoj urnebesni pečat cijeloj priči. A zna se kako party nije pravi party bez svirke uživo i energičnih performera, koji će ga upotpuniti na najbolji mogući način. Tako su bend 'Živa legenda' i DJ Carl Maxx, uz pomoć nekoliko stotina rasplesanih posjetitelja, stvorili nevjerojatnu atmosferu ponesenu zaraznom energijom funka, atmosferu kakvu samo Splićani znaju napraviti. Najveće iznenađenje večeri bio je neočekivani izlazak klape Sveti Florijan na pozornicu, koja je otpjevala pjesmu simboličnog naziva „Kako ću joj reć da varin“ i njome razveselila Jamesonove goste u 'Škveru'.

Iako je Jameson od ranije poznat kao tvorac izvrsnog provoda, splitski Jameson party bio je na jednoj posve novoj razini. Brojne svjetlucave lampice, kreativno osmišljena 'Instagram mjesta' za fotografiranje i poznati drveni rekviziti posve su preobrazili Halu 'Ljevaonicu'. Hrabri znatiželjnici mogli su na trenutak predahnuti od plesa i prepustiti se u ruke iskusnim splitskim barberima u 'POP UP' brijačnici poznatog salona 'Mankaze'.

Jameson Škver nedvojbeno je učinio Split dostojnim svjetskih metropola, pokazavši kako se tulumari na Jameson način. Nove, neistražene lokacije tek čekaju da postanu ultimativno party odredište s najvećom pošiljkom Jamesona. Hoće li to biti Zagreb, Split ili neki drugi grad, vrijeme će tek otkriti.

hr Tue Mar 19 2019 12:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .