Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59d5fa7fb9e03e95758b4580/80
Foto: Screenshot / YouTube

Znanost i obrazovanje u 2017.: Promjene dužnosnika, prijepori o reformi obrazovanja, izmjene zakona

Godina na izmaku donijela je promjenu na, za mnoge 'vrućoj stolici' ministra znanosti i obrazovanja, pa je tako, umjesto Pave Barišića, tu dužnost preuzela njegova kolegica sveučilišna profesorica Blaženka Divjak, nastavljeni su prijepori o reformi obrazovanja radi koje se i ove godine javno prosvjedovalo, a po dolasku Blaženke Divjak, pojačao se rad na izmjeni zakonskih okvira, među kojima i zakona o strukovnom obrazovanju.

Dio znanstvene i šire javnosti, poput profesora s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Berta Šalaja, smatra da su znanost i obrazovanje prvorazredno političko pitanje što ono, ako je suditi prema čestim smjenama na čelnoj poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, svakako i jest.

Divjak na mjesto Barišića, rektoricu Vican zamijenio Plenković

Tako je u lipnju ove godine Blaženka Divjak, koja je četiri godine bila i prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu, preuzela ministarsku dužnost od Pave Barišića. Na mjestu ministra znanosti, obrazovanja i sporta Barišić je bio tek nekoliko mjeseci, a njegov su mandat od početka pa do smjene 'pratili' zahtjevi za ostavkom. Blaženku Divjak, kao nestranačku osobu za ministricu je predložio HNS, nakon što je ta stranka postala novi koalicijski partner HDZ-u.

Iako je već u srpnju bilo naznaka da rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican neće ostati na čelu Posebnoga povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (PSP), s početkom jeseni Vican više nije bila na čelu toga povjerenstva, a zamijenio ju je premijer Andrej Plenković, uz suvoditeljicu Blaženku Divjak koja je tada najavila da će biti raspisan natječaj za Ekspertnu radnu skupinu (ERS) za provedbu Cjelovite kurikularne reforme. Iako to ministrica nije izrijekom potvrdila, to je značilo da Jasminka Buljan Culej više ne vodi ERS.

Bez obzira što je više puta najavljivao da će imenovati članove PSP-a (za razliku od ERS-a, članovi PSP-a se ne imenuju na temelju natječaja), premijer je 13. prosinca to i učinio, zahvalio na doprinosu dosadašnjim članovima i imenovao novo povjerenstvo, a među članovima je i Buljan Culej. Premijer je istaknuo kako će osobno voditi to povjerenstvo uz potporu ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak i predsjednice saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesne Bedeković. U novom povjerenstvu samo je jedna članica iz dosadašnjega PSP-a, a to je predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec.

S daleko manje pozornosti medija i javnosti došlo je do smjene i na čelnoj poziciji hrvatskoga vodećeg instituta u području prirodnih znanosti - Instituta Ruđera Boškovića (IRB). Tako je dosadašnji ravnatelj Tome Antičić postao državni tajnik u Ministarstvu znanosti, a u studenom je za novoga ravnatelja IRB-a imenovan David Matthew Smith.

Nakon brojnih događanja i plenuma koji su tomu prethodili, od početka tekuće 2017./2018. akademske godine i Filozofski fakultet zagrebačkoga Sveučilišta (FFZG) dobio je novo vodstvo na čelu s dekanicom Vesnom Vlahović-Štetić. Time je taj fakultet i prestao plijeniti pozornost javnosti koja je duže vrijeme bila zaokupljena problemima na Filozofskom fakultetu koji su počeli još u prošloj godini kada je se dio studenta, profesora i pojedinaca, okupljenih u plenumu FFZG-a, tražio smjenu tadašnjega dekana Vlatka Previšića.  

Prosvjedovalo se za obrazovnu reformu, na Hrvatskim studijima...

Prvi lipnja ove godine bit će zapamćen po prosvjednim akcijama za obrazovnu reformu održanim u šest hrvatskih gradova - Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru, Poreču i Karlovcu, a organiziran je točno na godišnjicu prvoga prosvjeda 2016. kada je na ulice izišlo 50.000 ljudi pod geslom "Hrvatska može bolje".

Na ovogodišnjem prosvjedu pod nazivom "Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma" u organizaciji GOOD inicijative, koja okuplja 50-ak organizacija iz cijele Hrvatske, zahtijevalo se razrješenje ministra obrazovanja Pave Barišića, razrješenje predsjednice Posebnoga stručnog povjerenstva Dijane Vican te ponavljanje natječaja za voditelja i članove Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu.

Inicijativa je optužila Barišića za "pogodovanje različitim klijentelističkim i marginalnim skupinama koje nisu dobile izborni legitimitet, ali i za mijenjanje zakona kako ne bi bio procesuiran i kako bi rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras ostao na tome mjestu nakon 65. godine".

Ove se godine prosvjedovalo i na Hrvatskim studijima kojima je 13. prosinca ove godine istekao trogodišnji reakreditacijski postupak koji im je Agencija za znanost i obrazovanje (AZVO) dala da otklone uočene slabosti. Predsjednik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka tvrdi kako te slabosti nisu otklonjene zbog opstrukcije odgovornih osoba

Nakon što su studenti Hrvatskih studija u siječnju ove godine prosvjedovali pred zgradom Rektorata zagrebačkoga Sveučilišta tražeći da Hrvatski studiji dobiju status fakulteta, Senat je istoga dana na sjednici donio odluku da se promijeni status Sveučilišnoga centra Hrvatski studiji u Sveučilišni odjel Hrvatski studiji. Sindikalna predstavnica u Senatu Sveučilišta u Zagrebu i predsjednica Regionalnog vijeća Vesnica Garašić smatra da su" Hrvatski studiji primjer kako se ne smije raditi, a prorektor Ante Čović i rektor Damir Boras stvorili su poražavajuće stanje na Sveučilištu, kojim se promiče kršenje zakona".

U sjeni prijepora neprimjećeno program Erasmus proslavio tri desetljeća rada

Medijski gotovo neprimjećeno krajem studenoga ove godine tri desetljeća rada proslavio je jedan od najuspješnijih programa Europske unije (EU) - respektabilni program akademske mobilnosti program Erasmus, a deset godina rada obilježila je Agencija za mobilnost i programe EU-a, koja u Hrvatskoj provodi taj program. Na svečanosti je bio i povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sporta Tibor Navracsics i ustvrdio kako je je Erasmus pomagao i u uklanjanju velikih ideoloških i fizičkih podjela u Europi te kako Europska komisija želim iskoristiti potencijal toga programa kao bi se brisale nove podjele u europskom društvu. Od 2014. program je dobio dodatni poticaj i postao Erasmus+.

U prosincu je pak prvo saborsko čitanje 'prošao' Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju. Pomoćnik ministrice Vlado Prskalo kaže kako je uporište za reformu strukovnog obrazovanja Program Vlade za mandat 2016.-2020. koji je projicirao potrebu da se strukovno obrazovanje uskladi s potrebama tržišta rada.

Ističe kako je sastavnica zakonskih izmjena i dopuna uvođenje dualnog obrazovanja, odnosno učenje na radnom mjestu, a posebice izdvaja partnerstvo kao jedno od načela.  Za provedbu reforme strukovnog obrazovanja Hrvatskoj su na raspolaganju dva europska fonda - Europski socijalni fond (ESF) s oko 50 milijuna eura i Fond za regionalni razvoj s 63 milijuna eura plus nacionalni fond s oko 17 milijuna eura, što zbirno iznosi 130 milijuna eura, odnosno milijardu kuna.

Taj će se novac, upozorava ministrica Divjak, morati upotrijebiti kako bi se promijenili  zastarjeli obrazovni programi, proveli novi programi osposobljavanja nastavnika, promijeniti školsku opremu. Jer u protivnom, kaže, neće više biti europskoga novca za reformu strukovnog obrazovanja.

Facebook komentari

hr Tue Dec 26 2017 10:31:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57514c0a1e353e31018b45ab/80
Foto: HRT

Međunarodna misija za slobodu medija upozorila na najveće probleme HRT-a

Delegacija upozorava da je HRT izložen ne samo političkim pritiscima već i pritiscima raznih interesnih grupa koje se žele uplitati u uredničke i upravne odluke

Stanje na Hrvatskoj radioteleviziji, porast govora mržnje i nedovršena medijska politika neki su od najvećih problema koje je prilikom drugog posjeta Zagrebu 15. i 16. siječnja uočila Međunarodna misija vodećih organizacija za zaštitu slobode medija, priopćilo je u četvrtak navečer Hrvatsko novinarsko društvo (HND).

Nakon nalaza misije u lipnju 2016., čiji su rezultati dijelom bili nezadovoljavajući, predstavnici Medijske organizacije jugoistočne Europe (SEEMO), Europske federacije novinara (EFJ), Reportera bez granica (RSF), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Europske radiodifuzijske unije (EBU) i Udruge europskih novinara (AEJ) uočili su nešto bolju situaciju početkom 2018., navodi delegacija u službenom priopćenju nakon posjeta Hrvatskoj, objavilo je Hrvatsko novinarsko društvo.

Delegacija ističe da konzervativno-liberalna vladajuća koalicija (HDZ–HNS) "u najmanju ruku ima medijske slobode kao pitanje od posebne važnosti za državu članicu EU". No "tu još ima mnogo posla", kazao je Oliver Vujović iz SEEMO-a.

Pauline Adès-Mével iz RSF-a naglasila je da nije dobar znak da delegacija dolazi u posjet jednoj zemlji članici dva puta u dvije godine. "Prema indeksu sloboda medija u svijetu, koji radi RSF, Hrvatska pada otkad se pridružila Europi 2013. i sada je na 74. mjestu pri čemu je pala za 10 mjesta.

Misija navodi da su se na sastancima s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, sindikatima, novinarskim udrugama i profesionalnim organizacijama, novinarima, medijskim stručnjacima i veleposlanicima iskristalizirale kritične točke.

Različiti izvori tvrde da se pristrano izvještavanje i unutrašnja struktura upravljanja na HRT-u, javnom medijskom servisu, nije znatno promijenila od 2016., kaže delegacija, navodeći da su uočili nekoliko problema i nerazriješenih pitanja, ali zbog bolesti Uprave i druge novinarske udruge nisu mogli provjeriti te primjedbe. Iako primjećuje i ohrabrujuće znakove, delegacija upozorava da je HRT izložen ne samo političkim pritiscima već i pritiscima raznih interesnih grupa koje se žele uplitati u uredničke i upravne odluke. Boris Bergant iz EBU-a naglasio je da to pokazuje temeljno nerazumijevanje uloge javnog medijskog servisa u društvu.

Delegacija upozorava i da se povećao utjecaj govora mržnje na društvo. Iako u Saboru nema ekstremnih stanaka, delegacija navodi kako se čini da je javni prostor zatrovan dnevnim verbalnim napadima, pa i na novinare. 

- Prilično smo se čudili da je Agencija za elektroničke medije utvrdila da ni jedan od 30 prijavljenih slučajeva 2017. godine ne spada u govor mržnje. U 2016. je kao takav prepoznat samo jedan slučaj. Hrvatska se zaista mora pozabaviti problemom govora mržnje. - rekla je Sophie Albers Ben Chamo iz ECPMF-a.

Delegacija je pozvala predsjednicu Grabar-Kitarović da iskoristi svoj položaj i da svakako progovori protiv poticanja na napade. 

Delegacija je navela da cijeni rad policije koja je nedavno uhitila više osoba zbog napada na novinare, no, drži da su fizički napadi i prijetnje, posebno online i dalje veliki problem.

U priopćenju se navodi da još nema medijske strategije, te da je ministrica kulture najavila da će njeno ministarstvo prionuti izmjenama medijskog zakonodavstva kao i o Zakona o elektroničkim medijima.

Delgacija smatra da bi strategija trebala uključiti i potpore neprofitnim medijima, kojima su one ukinute za vrijeme prethodnog ministra.

Osim toga, potrebno je razmotriti i pitanje vlasništva medija koje u mnogo slučajeva nije transparentno.

- Poznata osoba, koja nije iz svijeta medija, vlasnik je niza medija. Strane grupacije nepoznatih vlasnika kontroliraju nekoliko regionalnih i lokalnih medija. - rekao je Otmar Lahodynsky iz AEJ-a.

Marijana Camović iz EFJ-a navela je da se uvjeti rada novinara nisu poboljšali, sindikalisti su diskriminirani, a kolektivni ugovori postoje samo u nekoliko medija.


Facebook komentari

hr Fri Jan 19 2018 08:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a367dfcb9e03e062b8b4591/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Oblačno s kišom, poslijepodne zahladnjenje

Na Jadranu od 10 do 15 Celzijevih stupnjeva

Bit će umjereno do pretežno oblačno, povremeno s kišom, posebice u drugome dijelu dana, a na kopnu poslijepodne slijedi i postupno zahladnjenje, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda za Hrvatsku za petak.

Ponegdje na sjevernom Jadranu i u gorju moguća obilnija kiša.

Poslijepodne i osobito navečer u gorju snijeg, a malo snijega može pasti i u nizinama središnje Hrvatske te u Posavini.

Vjetar slab i umjeren jugozapadni i zapadni, u gorju na udare i jak, u drugome dijelu dana sjeverni.

Na srednjem i južnom Jadranu umjereno i jako jugo, na sjevernom i jugozapadnjak pa prema kraju dana sjeverozapadnjak i bura.

Najviša dnevna temperatura između 6 i 11, a na Jadranu od 10 do 15 Celzijevih stupnjeva.

Facebook komentari

hr Fri Jan 19 2018 08:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53bc1b72179942af05ac68cd/80

Predstavljena prva hrvatska slikovnica o istospolnim obiteljima "Moja dugina obitelj"

Prva hrvatska slikovnica o istospolnim obiteljima "Moja dugina obitelj", koja je nedavno izišla u nakladi Udruga Dugine obitelji, predstavljena je u četvrtak navečer u Francuskom institutu u Zagrebu.

Slikovnica čiji je autor teksta Ivo Šegota, a ilustracija Borna Nikola Žeželj, tiskana je uz financijsku podršku Francuskog veleposlanstva u Zagrebu u nakladi od 500 primjeraka, koji su, kako je rečeno, već razgrabljeni.

Novinarima je podijeljena izjava savjetnika iz Veleposlanstva Francuske u Zagrebu Guillaume Colin koji je kazao: Uvjereni smo da se vrijedi boriti za toleranciju i poštivanje različitosti, koja je u središtu naših zajedničkih europskih vrijednosti. Borba protiv diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta jedan je od ključnih prioriteta francuske politike zaštite ljudskih prava. Zato je francusko Veleposlanstvo u Zagrebu s ponosom podržalo objavljivanje slikovnice "Moja dugina obitelj".

Iznenadio nas je interes javnosti, pa planiramo i nova izdanja, izjavio je koordinator udruge Daniel Martinović.

Autor Ivo Šegota kazao je da su napravili malu analizu o tome koje dječje slikovnice u Hrvatskoj prikazuju dugine obitelji, te kako su zapazili da nema ni jedne slikovnice koja bi govorila samo o duginim obiteljima na hrvatskom jeziku. Namjera je slikovnicom približiti priču o duginim obiteljima i različitostima u našem društvu svima koji to žele te olakšati roditeljima razgovor s djecom o duginim obiteljima, dodao je.

Prema tumačenju psihologinje Marine Štambuk istraživanja ne podržavaju stereotipe o štetnosti odrastanja djeteta s LGBT roditeljima. Također je ustvrdila da prema znanstvenoj literaturi nema razlike u različitim aspektima mentalnog zdravlja djece koju su odgajale majke lezbijke, gej očevi, biseksualni i heteroseksualni roditelji.

U deskriptivnom istraživanju provedenom u Hrvatskoj 2016., pokazalo se da za optimalan razvoj djeteta veću važnost ima kvaliteta obiteljskih odnosa i procesa, nego sam oblik obitelji, rečeno je na prestavljanju. Kako je dodano, stresori koju djeca iz LGBT obitelji doživljavaju povezani su s razvodom roditelja, kao i kod druge djece razvedenih roditelja, te s nepovoljnom reakcijom, ili očekivanom nepovoljnom reakcijom okoline na njihovu obitelj.

Rečeno je i da obitelj i obiteljske zajednice imaju različite pojavne oblike. Nekad su to mama i tata s djecom, što je najčešći tip obitelji, no postoje i drugačiji tipovi obitelji, npr. jednoroditeljske, kojih je prema zadnjem Popisu stanovništva iz 2011. bilo više od 15 posto. Također, postoje udomiteljske obitelji, obitelji u kojima djed i baka odgajaju dijete, zatim prakse da dijete jedan tjedan živi kod mame a drugi kod tate, te dugine obitelji, rečeno je.

Koordinator udruge Martinović kazao je i da se broj poznatih duginih obitelji širi. Danas je u Zagrebu poznato oko 80 osoba, dok je prije četiri godine, kad je izglasan Zakon o životnom partnerstvu, bilo poznato svega 12 takvih osoba, dodao je.

 Često se radi o jednoroditeljskoj obitelji, većinom s djecom, koje su bile u heteroseksualnom braku. Javljaju se također slične osobe iz Rijeke, Splita, Pule, najčešće kao bi dobili informaciju o svojim pravima i savjet da riješe neke probleme, kazao je Martinović.

Prema različitim istraživanjima, broj osoba LGBT populacije unutar stanovništva kreće se između dva i 10 posto, što bi prema najrestriktivnijim procjenama značilo da u Hrvatskoj ima oko 12 tisuća LGBT osoba. Jedno istraživanju Zagreb Pridea, izvršeno metodom neposrednih razgovora, utvrdilo je u Zagrebu brojku od oko 700 osoba koja pripadaju toj populaciji, kazao je Martinović. Preme njegovom tumačenju to potvrduje da se ljudi boje kazati tko su.

Prema zadnjem popisu stanovništva, samo desetak osoba se izjasnilo da živi u istospolnom partnerstvu, kazao je Martinović.

 Na predstavljanju je također rečeno da je slikovnica Moja dugina obitelj drugačija po tome što ne pothranjuje stereotipe. Iz nje dijete može naučiti kako živi jedna drugačija obitelj, napomenuto je na predstavljanju prve hrvatske slikovnice o istospolnim obiteljima.

Na ulazu u Medijateku Francuskog instituta u Zagrebu postavljeni su zaštitari koji su puštali samo najavljene posjetitelje, pa neki novinari nisu mogli pratiti predstavljanje slikovnice, za što su se iz udruge potom ispričali.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 21:47:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a32951ab9e03e8a268b457c/80
Foto: totalinfo

Brodosplit odbacuje tvrdnje Bulja i Bunjca: U knjizi narudžbi 17 brodova, zaposlenost sljedeće dvije godine...

Brodosplit d.d. odbio je tvrdnje koje su o njemu u četvrtak u Saboru izrekli zastupnici Miro Bulj i Branimir Bunjac, ističući da je po svim pokazateljima već restrukturiran te da u knjizi narudžaba ima 17 brodova novogradnji i mnoge izvanbrodograđevne projekte, što osigurava zaposlenost ove i sljedeće dvije godine

- Nakon nepromišljenih i potpuno netočnih i neistinitih informacija koje su u javnosti iznijeli saborski zastupnici Miro Bulj i Branimir Bunjac na današnjoj sjednici Sabora, Brodosplit je utvrdio da je sve svoje obveze koje proizlaze iz ugovora o prodaji i prijenosu dionica ispunio, što je posljedica vrlo složenih procesa koji su se odradili, a koji mnogima nisu bili jasni niti su ih podržavali", ističe se u popodnevnom priopćenju Brodosplita.

 U cjelokupni proces Brodosplit grupa ušla je sa svim svojim povezanim poduzećima, i to nakon trogodišnjeg postupka odlučivanja o prihvaćanju ponude za kupnju dionica u kojem se "nagomilalo dodatnih 1,5 milijardi kuna potrebe za novim potporama koje ponuditelj za kupnju, DIV grupa, na početku uopće nije tražio".

Za razliku od Brodosplit grupe, '3. maj' je, iako je bio likvidno u gotovo dvije milijarde boljoj situaciji od Brodosplita, u restrukturiranje ušao tako da su prije privatizacije izdvojena neka problematična poduzeća i ostavljena su u portfelju države, kao na primjer 3. maj TIBO, zatim 3. maj MiD.  Nikakvog nenamjenskog trošenja novca nema, što je utvrdila i inspekcija Ministarstva financija. Sva financijska sredstva koja se spominju isplaćena su iz vlastitih sredstava Brodosplita, a ne iz doprinosa države.

Brodosplit je 2016. godinu završio s dobiti u koju nisu uračunate državne potpore (za razliku od, na primjer, '3. maja'), što je vjerojatno jedinstven rezultat u povijesti Brodosplita, ističe se u priopćenju i dodaje da je u Društvu zaposleno više od 2000 ljudi, a kod podizvoditelja i partnera 2500.

 Brodosplit je imao neravnopravan položaj u odnosu prema drugima, što se, među ostalim, vidi u činjenici da je država koncesijsku naknadu za 2011.-2013. u iznosu od 24 milijuna kuna od Brodosplita naplatila ovrhom, unatoč tome što je nastala prije privatizacije, a za što se prodavatelj obvezao da će to obavezu pokriti, stoji u priopćenju.

 U istom tom razdoblju druga su velika brodogradilišta imala po četiri-pet puta manju naknadu za koncesiju. Uz to, još je neriješeno kašnjenje u plaćanju obveznog doprinosa države od 121 milijun kuna, ističe se u priopćenju Brodosplita.

 Saborski klubovi oporbenih Mosta i Živog zida pozvali su u četvrtak u Saboru da se razradi koncept opstanka Brodosplita, a pozivu za spas domaćih brodogradilišta pridružio se i HDZ.  S obzirom na "teško stanje i očitu propast koja slijedi Brodosplitu, ako se nastavi ovakvo upravljanje tvrtkom", Živi zid predlaže da se hitno raskine privatizacijski ugovor, da Vlada protestira jamstva u visini od 50 milijuna kuna, da se utvrdi kaznena odgovornost za sve aktere prije i poslije privatizacije Brodosplita te da se razradi koncept opstanka Brodosplita u suradnji s drugim brodogradilištima u Hrvatskoj.


Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 18:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .