Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59d5fa7fb9e03e95758b4580/80
Foto: Screenshot / YouTube

Znanost i obrazovanje u 2017.: Promjene dužnosnika, prijepori o reformi obrazovanja, izmjene zakona

Godina na izmaku donijela je promjenu na, za mnoge 'vrućoj stolici' ministra znanosti i obrazovanja, pa je tako, umjesto Pave Barišića, tu dužnost preuzela njegova kolegica sveučilišna profesorica Blaženka Divjak, nastavljeni su prijepori o reformi obrazovanja radi koje se i ove godine javno prosvjedovalo, a po dolasku Blaženke Divjak, pojačao se rad na izmjeni zakonskih okvira, među kojima i zakona o strukovnom obrazovanju.

Dio znanstvene i šire javnosti, poput profesora s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Berta Šalaja, smatra da su znanost i obrazovanje prvorazredno političko pitanje što ono, ako je suditi prema čestim smjenama na čelnoj poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja, svakako i jest.

Divjak na mjesto Barišića, rektoricu Vican zamijenio Plenković

Tako je u lipnju ove godine Blaženka Divjak, koja je četiri godine bila i prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu, preuzela ministarsku dužnost od Pave Barišića. Na mjestu ministra znanosti, obrazovanja i sporta Barišić je bio tek nekoliko mjeseci, a njegov su mandat od početka pa do smjene 'pratili' zahtjevi za ostavkom. Blaženku Divjak, kao nestranačku osobu za ministricu je predložio HNS, nakon što je ta stranka postala novi koalicijski partner HDZ-u.

Iako je već u srpnju bilo naznaka da rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican neće ostati na čelu Posebnoga povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (PSP), s početkom jeseni Vican više nije bila na čelu toga povjerenstva, a zamijenio ju je premijer Andrej Plenković, uz suvoditeljicu Blaženku Divjak koja je tada najavila da će biti raspisan natječaj za Ekspertnu radnu skupinu (ERS) za provedbu Cjelovite kurikularne reforme. Iako to ministrica nije izrijekom potvrdila, to je značilo da Jasminka Buljan Culej više ne vodi ERS.

Bez obzira što je više puta najavljivao da će imenovati članove PSP-a (za razliku od ERS-a, članovi PSP-a se ne imenuju na temelju natječaja), premijer je 13. prosinca to i učinio, zahvalio na doprinosu dosadašnjim članovima i imenovao novo povjerenstvo, a među članovima je i Buljan Culej. Premijer je istaknuo kako će osobno voditi to povjerenstvo uz potporu ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak i predsjednice saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesne Bedeković. U novom povjerenstvu samo je jedna članica iz dosadašnjega PSP-a, a to je predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec.

S daleko manje pozornosti medija i javnosti došlo je do smjene i na čelnoj poziciji hrvatskoga vodećeg instituta u području prirodnih znanosti - Instituta Ruđera Boškovića (IRB). Tako je dosadašnji ravnatelj Tome Antičić postao državni tajnik u Ministarstvu znanosti, a u studenom je za novoga ravnatelja IRB-a imenovan David Matthew Smith.

Nakon brojnih događanja i plenuma koji su tomu prethodili, od početka tekuće 2017./2018. akademske godine i Filozofski fakultet zagrebačkoga Sveučilišta (FFZG) dobio je novo vodstvo na čelu s dekanicom Vesnom Vlahović-Štetić. Time je taj fakultet i prestao plijeniti pozornost javnosti koja je duže vrijeme bila zaokupljena problemima na Filozofskom fakultetu koji su počeli još u prošloj godini kada je se dio studenta, profesora i pojedinaca, okupljenih u plenumu FFZG-a, tražio smjenu tadašnjega dekana Vlatka Previšića.  

Prosvjedovalo se za obrazovnu reformu, na Hrvatskim studijima...

Prvi lipnja ove godine bit će zapamćen po prosvjednim akcijama za obrazovnu reformu održanim u šest hrvatskih gradova - Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru, Poreču i Karlovcu, a organiziran je točno na godišnjicu prvoga prosvjeda 2016. kada je na ulice izišlo 50.000 ljudi pod geslom "Hrvatska može bolje".

Na ovogodišnjem prosvjedu pod nazivom "Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma" u organizaciji GOOD inicijative, koja okuplja 50-ak organizacija iz cijele Hrvatske, zahtijevalo se razrješenje ministra obrazovanja Pave Barišića, razrješenje predsjednice Posebnoga stručnog povjerenstva Dijane Vican te ponavljanje natječaja za voditelja i članove Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu.

Inicijativa je optužila Barišića za "pogodovanje različitim klijentelističkim i marginalnim skupinama koje nisu dobile izborni legitimitet, ali i za mijenjanje zakona kako ne bi bio procesuiran i kako bi rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras ostao na tome mjestu nakon 65. godine".

Ove se godine prosvjedovalo i na Hrvatskim studijima kojima je 13. prosinca ove godine istekao trogodišnji reakreditacijski postupak koji im je Agencija za znanost i obrazovanje (AZVO) dala da otklone uočene slabosti. Predsjednik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka tvrdi kako te slabosti nisu otklonjene zbog opstrukcije odgovornih osoba

Nakon što su studenti Hrvatskih studija u siječnju ove godine prosvjedovali pred zgradom Rektorata zagrebačkoga Sveučilišta tražeći da Hrvatski studiji dobiju status fakulteta, Senat je istoga dana na sjednici donio odluku da se promijeni status Sveučilišnoga centra Hrvatski studiji u Sveučilišni odjel Hrvatski studiji. Sindikalna predstavnica u Senatu Sveučilišta u Zagrebu i predsjednica Regionalnog vijeća Vesnica Garašić smatra da su" Hrvatski studiji primjer kako se ne smije raditi, a prorektor Ante Čović i rektor Damir Boras stvorili su poražavajuće stanje na Sveučilištu, kojim se promiče kršenje zakona".

U sjeni prijepora neprimjećeno program Erasmus proslavio tri desetljeća rada

Medijski gotovo neprimjećeno krajem studenoga ove godine tri desetljeća rada proslavio je jedan od najuspješnijih programa Europske unije (EU) - respektabilni program akademske mobilnosti program Erasmus, a deset godina rada obilježila je Agencija za mobilnost i programe EU-a, koja u Hrvatskoj provodi taj program. Na svečanosti je bio i povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sporta Tibor Navracsics i ustvrdio kako je je Erasmus pomagao i u uklanjanju velikih ideoloških i fizičkih podjela u Europi te kako Europska komisija želim iskoristiti potencijal toga programa kao bi se brisale nove podjele u europskom društvu. Od 2014. program je dobio dodatni poticaj i postao Erasmus+.

U prosincu je pak prvo saborsko čitanje 'prošao' Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju. Pomoćnik ministrice Vlado Prskalo kaže kako je uporište za reformu strukovnog obrazovanja Program Vlade za mandat 2016.-2020. koji je projicirao potrebu da se strukovno obrazovanje uskladi s potrebama tržišta rada.

Ističe kako je sastavnica zakonskih izmjena i dopuna uvođenje dualnog obrazovanja, odnosno učenje na radnom mjestu, a posebice izdvaja partnerstvo kao jedno od načela.  Za provedbu reforme strukovnog obrazovanja Hrvatskoj su na raspolaganju dva europska fonda - Europski socijalni fond (ESF) s oko 50 milijuna eura i Fond za regionalni razvoj s 63 milijuna eura plus nacionalni fond s oko 17 milijuna eura, što zbirno iznosi 130 milijuna eura, odnosno milijardu kuna.

Taj će se novac, upozorava ministrica Divjak, morati upotrijebiti kako bi se promijenili  zastarjeli obrazovni programi, proveli novi programi osposobljavanja nastavnika, promijeniti školsku opremu. Jer u protivnom, kaže, neće više biti europskoga novca za reformu strukovnog obrazovanja.

hr Tue Dec 26 2017 10:31:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59eb5a7fb9e03e58898b4620/80

Na Korčuli izgorjelo 10 hektara borove šume

Lokaliziran je požar koji je u utorak oko podneva buknuo kod mjesta Prižba u općini Blato na otoku Korčuli, a osam članova DVD-a Blato drži požarište pod nadzorom te očekuju da će do kraja dana požar, u kojem je izgorjelo desetak hektara mlade borove šume, biti ugašen.

Županijski vatrogasni zapovjednik Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović izjavio je u srijedu kako vatrogasci DVD-a Blato polijevaju po krajevima požarišta.

 "Očekujemo da će se i oni povući do kraja dana", rekao je Simović.

 Požar je gasilo 40 članova dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Blata, Smokvice i Vela Luke s 11 vatrogasnih vozila, a u pomoć je pristigao i kanader iz sastava Protupožarne eskadrile 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva iz vojarne "Pukovnik Mirko Vukušić" u Zemuniku.

(Hina) xmarb ytr

hr Wed Apr 25 2018 12:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ac0c1ad2af47f09588b470c/80

Pismo nadbiskupa Barišića župnicima grada Splita i okolice radi smještaja hodočasnika za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji

U povodu Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji koji će se održati 15. i 16. rujna 2018. godine u Splitu i Solinu, a kojemu je domaćin Splitsko-makarska nadbiskupija, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić uputio je pismo župnicima grada Splita i okolice, od Omiša do Trogira, pa i Sinja u kojem ih poziva da organiziraju doček i smještaj hodočasnika u obiteljima svoje župe.

Na susretu se očekuje sudjelovanje katoličkih obitelji iz svih naših biskupija i nadbiskupija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U pismu, između ostaloga, piše: „Kao domaćini moramo se pripremiti za doček i smještaj obitelji koje dolaze iz udaljenih biskupija dan ranije, 15. rujna (subota) kojima trebamo osigurati smještaj i prenoćište. To možemo učiniti samo uz Vašu svesrdnu pomoć i suradnju. Stoga Vas ovim putem molimo da pozovete svoje vjernike, koji imaju mogućnosti, da prihvate hodočasnike u svoje domove. To se osobito odnosi na ugošćavanje obitelji sa subote na nedjelju (15.-16. rujna). Možda će nekima koji dolaze iz daleka trebati i smještaj sljedećeg dana (s nedjelje na ponedjeljak).“, poručio je Barišić.

U pismu su donijete i konkretne upute za župnike:

Svi pozvani župnici trebaju prijaviti kapacitete smještaja svoje župe najkasnije do 15. lipnja ove godine na e-mail: prijave@susretobitelji.hr ili telefonski: 021/407-514 ili faksom: 021/407-538. Radi lakše organizacije i dočeka hodočasnika, nastojte zaokružiti kapacitet smještaja u Vašoj župi na jedan (ili više) puni autobus. 

Naglasite župljanima koji će ugostiti obitelji da će biti i ponekih obitelji s djecom koje će trebati ugostiti. Župnici će morati osobno voditi računa o rasporedu smještaja pojedinih obitelji. Potaknite obitelji da to ne bude samo davanje prenoćišta, nego je potrebno obitelji primiti u svoj dom, pružiti im večeru i doručak, zajednički se družiti i prijateljski se povezati., zaključio je nadbiskup. 
hr Wed Apr 25 2018 12:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f20ff2b9e03e7e8e8b4702/80
Foto: Pixabay

"Jeftiniji i dostupniji taksi, jednaka pravila za sve, nikome se ne pogoduje"

Butković je odbio bojazni da se zakonom "ide na ruku" Uberu

 Želimo taksi učiniti jeftinijim i dostupnijim građanima, gužvi se ne treba bojati, novi zakon uvodi jednaka pravila za sve i nikome se ne pogoduje, rekao je u srijedu ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, predstavljajući u Hrvatskom saboru Vladin prijedlog zakona o prijevozu u cestovnom prometu.

Butković je odbio bojazni da se zakonom "ide na ruku" Uberu.

Zakonom se uvode jednaka pravila za sve, nikome se ne pogoduje, jedini povlašteni su naši građani koji moraju plaćati jeftiniji autotaksi prijevoz, rekao je ministar.

Poslao je umirujući poruku i onima koji se boje da će nova zakonska rješenja stvoriti gužvu u nekim turističkim gradovima, konkretno Dubrovniku i Splitu.

Novi zakon, naime, predviđa da gradovi i općine više neće moći određivati broj taksista na svom području, morat će izdati dozvola koliko bude i zahtjeva.

Gužvi se ne treba bojati, bilo ih je i bit će, gradonačelnici kroz prometna rješenja mogu učiniti da se te gužve smanje, rekao je Butković, opetujući da će svi raditi pod istim uvjetima, te da će svatko tko zadovolji uvjete, moći obavljati auto taksi prijevoz.

Vladin prijedlog zakona o prijevozu u cestovnom prometu trebao bi omogućiti liberalizaciju autotaksi prijevoza, olakšati dobivanje licence te ukinuti obvezu polaganja ispita o poznavanju područja na kojem se taksi prijevoz obavlja.

Vlada procjenjuje da će se liberalizacijom tržišta taksi usluga najmanje udvostručiti broj taksista kojih je sada oko 3.000, što je premalo za Hrvatsku kao turističku zemlju.

Jedna od novosti novog zakona je da će prijevoznici moći birati sredstvo za naplaćivanje vožnje - taksimetar ili elektroničku aplikaciju.

Budući taksisti koji nemaju valjane licence morat će imati najmanje 21 godinu i dobar ugled, što znači da neće moći taksirati ako su bili pravomoćno kažnjavani, odnosno ako su u zadnje dvije godine platili kazni preko 25.000 kuna. Budući taksisti polagat će teorijski ispit, ukida se obveza trogodišnje stručne škole.

Postojećim taksistima produljit će se licenca pet godina, oni neće morati prolaziti proceduru kao novi taksisti, objasnio je ministar.

Najavio je i da će se, nakon što Sabor donese zakon, donijeti pravilnik koji će urediti pitanje starosti taksi vozila. Prijedlog je da se starost ograniči na sedam godina, no saslušat ćemo struku i javnost, pa donijeti odluku, odgovorio je Butković zastupnici GLAS-a Anki Mrak Taritaš.

hr Wed Apr 25 2018 11:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a9d0a0d2af47fd2228b45d2/80

Broj blokiranih građana nešto je smanjen, ali raste iznos koji duguju

Na godišnjoj razini broj građana s blokiranim računima smanjen je za 1,7 posto, ali je iznos njihova dugovanja porastao za 3,3 posto

Poslovni subjekti duguju pak 12,8 milijardi kuna, a blokirano ih je nešto manje od 24 tisuće.

Krajem ožujka ove godine bili su blokirani računi 325 tisuća građana, koji ukupno duguju 43,4 milijarde kuna. U blokadi su bili i računi nešto manje od 24 tisuće poslovnih subjekata, s dugovanjima u iznosu od 12,8 milijardi kuna, pokazuju najnoviji podaci Fine. - piše Dnevnik

U odnosu na stanje godinu dana ranije, riječ je o smanjenju broja blokiranih za 4.789 poslovnih subjekata (16,6 %) i smanjenju prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, u iznosu od 4,55 milijardi kuna (26,2 %).

Najveći broj građana ima dug prema teleoperaterima, njih nešto manje od 160.000. Ukupni dug građana (43,4 milijarde kuna) za 0,6 % je veći u odnosu na prethodni mjesec. Najveći dio duga, u iznosu od 17,9 milijardi kuna, odnosio se na dug građana prema bankama kao vjerovnicima (41,4 %), a prema cijelom financijskom sektoru (bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing i factoring društvima, osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje), dug je iznosio 21,0 milijardu kuna ili 48,5 %.

Na godišnjoj razini broj građana s blokiranim računima smanjen je za 1,7 posto, ali je iznos njihova dugovanja porastao za 3,3 posto.

Dug građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna (udio u broju blokiranih građana 1,5 %), iznosi ukupno 22,3 milijarde kuna (udio u ukupnome dugu građana 51,4 %), objavila je Fina. - prenosi Dnevnik

hr Wed Apr 25 2018 09:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .